Sustav limfnih kapilara i ilau ljudskom organizmu ima funkciju
ODVOENJA VIKA TEKUINE i u njoj nakupljenih otpadnih tvari iz meustaninog prostora. Drenaa je stalni proces, poto iz krvotoka stalno, u meustanini prostor izlazi svjea tekuina. Da se ta tekuina ne nakupi u meustaninom prostoru, radi se limfna drenaa, koja omoguuje stalno doticanje i oticanje tekuine u meustanini prostor. imfna tekuina stalno nastaje u meustaninom prostoru, ulazi u limfne ile i njima se kree sve do konanog odljeva u venski sustav. imfna tekuina NE KRUI, pa ne moemo govoriti o cirkulaciji limfe, ve samo o limfnom toku. imfni tok ima svoj poetak i kraj. imfni tok je jedan od tri tranzitna puta kojima se dovode osnovne tvari ili energenti naem organizmu, kako !i opstao u ivotu. Da !i energenti mogli dospjeti do stanice, postoje tri transportna sistema" KRVOTOK LIMFOTOK I DIFU!IJA. #rvotok je najvei dio transportnog sustava, ali venski dio krvnih kapilara ne resor!ira velike molekule. $ato se one zadravaju u meustninom prostoru. %maju sposo!nost da na se!e veu vodu, pa time postaju jo vee. imfni tok, za razliku od krvotoka, RE"OR#IRA VELIKE MOLEKULE. imfna tekuina neprestano se stvara u meustaninom prostoru i prenosi krupne molekule !jelanevina, masne kiseline, mrtve eritrocirte, oteene stanice imunolokog sustava i druge neistoe do mjesta u organizmu gdje se rastvaraju. Lim$na %rena&a o%'i(a se 'r)o sporo. &rirodan tok limfe potpomau slijedee funkcije" gi!anje skeletne muskulature pulsiranje arterija peristaltika crijeva pravilno disanje 'dijafragmom( )nogi faktori mogu izazvati zastoj u limfnom toku. )oe se raditi o nasljednom nedostatku limfnih ila ili nekom drugom oteenju limfnog sustava. Do oteenja limfnog sustava dolazi kod svih operacija, ozljeda, zraenja i svih vrsta trauma. Danas veliki poremeaj ravnotee u organizmu, pa tako i poremeaj u limfnom sustavu, uzrokuje !rzi nain ivota i s tim povezane stresne situacije. Da !i se ti poremeaji sprijeili ili u!laili radi se RUNA LIMFNA DRENAA 'u daljnjem tekstu *D(, metoda koja iskljuivo djeluje na limfni tok u organizmu. *D djeluje na" *sposta')(an(e ra'note&e TEKUINE u organizmu imunoloki sustav nervni sustav u smislu oputanja i relaksacije regulaciju mikrocirkulacije na nivou kapilara
RLD po'e+a'a transportni ,apa-itet )im$no. s*sta'a / 0 1 p*ta nakon o!rade. *D poveava potre!u za mokrenjem. INDIKA2IJE U KO!METI2I +3 ,D,)% -. -/0.). 1ipina su i 4a5'a)na in%i,a-i(a, pose!no ako se radi o edemima s visokim sadrajem !jelanevina. 2. #3*, )*4.56,-6. 1re!ale !i se uvijek provoditi u ,om6ina-i(i s RLD3 1ime kura postaje !ra i efikasnija, a dolazi i do regeneracije koe. 7. &/S1/&,*.1%5-. 1,*.&%6. -akon operacije !ilo koljeg dijela tijela jako je do!rodola. &ose!no nakon operacije dojke ili LI7O"UK2IJE3 8. .#-, Drenaom se iz koe odvode neistoe, pa se ienje lica provodi rjee. &ore se sporije pune a !akterija u pori rjee se upaljuje. 9. 5*,:%;, %S&/D /<%63 )ogu se ukloniti ukoliko se radi o limfostatinom edemu s veim sadrajem !jelanevina. 1ee se uklanjaju limfodinamini edemi kod sranih ili !u!renih !olesnika, jer se takvi edemi o!navljaju. =. .,*0%6,, #*/-%<-% ,#;,)%, /&,#%-, 3 ovu skupinu spadaju i kronine upale. imfna drenaa primjenjuje u kom!inaciji s ostalim terapijama. >. ),#.-/, S&3?5.S1/, ,D,).1/$-/ 1#%5/ -e podnosi postupke koji izazivaju jaku prokrvljenost. $ato je *D jako primjenjiva u ovakvim sluajevima. 83 S1*,S, -,*5/$., -.&,1/S1 $!og vrlo sporog izvoenja masanih pokreta djeluje i vrlo oputajue. @. /&:. *,0,-,*.;%6. <%1.5/0 /*0.-%$). &reporuuju se kure od +AB+9 tretmana u jesen ili na kraju zime. *,.1%5-, #/-1*.%-D%#.;%6, +. -%S#% 1.# 1retmani *D mogu se provoditi s time da se na poetku iz!jegava o!rada itavog tijela. *adi se parcijalno i vremenski krae. S vremenom trajanje tretmana se produuje. 2. C%&,*D3-#;%6. 41%1-6.<, 3 ovom se sluaju ne drenira podruje titnjae na vratu. 7. .S1). E*/-;C%., 3 ovom sluaju izostavljaju se pokreti na sternumu. Drenaa je mogua samo u periodima kad se ne javljaju asmatini napadi, 7. S56,?. 1*/)E/$. .&S/31-, #/-1*.%-D%#.;%6, +. .kutni upalni procesi, temperatura i virusna o!oljenja 2. #ancerogena o!oljenja. metastaze 7. 1u!erkuloza 8. 1rom!oza