Tema:

BALNEOKLIMATOTERAPIJA

Objavljeno na: www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

SADRAJ
1.

Uvod ...................................................................................................

1.1.

Naela balneoklimatoterapije .............................................................

2.

Balneoterapija ...................................................................................

2.1.

Vrste mineralnih voda .........................................................................

2.1.1. Mineralne vode u odnosu na bolest i reaktivnost pacijenta ................

2.2.

Kontraindikacije za balneoterapiju ......................................................

2.3.

Talasoterapija .....................................................................................

2.4.

Tretman morskom vodom...................................................................

2.4.1. Alge .....................................................................................................

2.4.2. Morsko blato .......................................................................................

2.5.

Uloga plivanja .....................................................................................

2.6.

Banje u Bosni i Hercegovini ................................................................

10

3.

Klimatoterapija ..................................................................................

13

3.1.

Klimatske zone i njihov utjecaj na zdravlje .........................................

14

3.2.

Vrste klimatoterapije ...........................................................................

16

3.3.

Lijeenje klimatoterapijom ..................................................................

17

3.4.

Klimatoterapija i sport .........................................................................

17

4.

Zakljuak ...........................................................................................

19

5.

Literatura ...........................................................................................

20

1. UVOD
Balneoklimatoterapija, iako spada meu najstarije medicinske discipline, tek je
polovinom 19. stoljea stavljena na naune osnove. Naalost, ona jo uvijek
predstavlja diskreditovanu oblast u savremenoj medicini uprkos nauno
provjerenim podacima o medicinskoj vrijednosti balneoklimatoterapije, te
empirijskim konstatacijama. Ovo moe biti posljedica toga da se ljekari u
dovoljnoj mjeri ne bave ovim domenom, te nisu upoznati sa sadanjim
koncepcijama balneoklimatoterapije, a i historijsko naslijee arhaine medicine je
jako loe. Uprkos tome, ova oblast se razvija u korak sa ostalim podrujima
medicine, a danas se vre i egzaktna prouavanja biolokih efekata spoljanje
sredine. U sutini balneoklimatoterapija, je dobila mjesto terapijske
discipline u kojoj se vie faktora spoljanje sredine koristi organizovano sa
ostalim metodama i postupcima lijeenja.
Ova oblast treba da bude most izmeu bolnikog lijeenja i ponovnog
ukljuivanja pacijenta u drutveni ivot jer ima velike mogunosti u prevenciji,
kurativi i rehabilitaciji. Bez obzira na rastuu ulogu u rehabilitacionoj, savremena
balneoklimatoterapija ima sve vee mjesto i u preventivnoj medicini, to je
svjetski trend u medicini uopte.
Balneoklimatoterapija

se

koristi

lijeenje:

zapaljenskog

reumatizma,

degenerativnog reumatizma, ekstraartikularnog reumatizma, zatim metabolikog

oboljenja

zglobova,

bolesti

nervnog

sistema

poput

multiple

skleroze,

posttraumatske mijelopatije cerebralne paralize itd. Takoer se koristi i prilikom

lijeenja perifernog nervnog sistema, bolesti organa za varenje, bolesti perifernog
krvotoka i niza drugih. Meutim, balneoklimatoterapiju ne koriste samo ljudi koji
su oboljeli. Danas je sve vei broj ljudi iscrpljenih radom i nainom ivota, kojima
je potreban odmor uz odreeni stepen medicinskog tretmana, kao i rekreacija u
povoljnim klimatskim uslovima.
3

1. 1. NAELA BALNEOKLIMATOTERAPIJE

Osnovna naela balneoklimatoterapije su:

1. kompletan medicinski tretman, ukljuujui i prirodna sredstva
2. lijeenje sprovoditi struno, na nivou specijalistikog
3. prirodne faktore primjenjivati aktivno i dozirati ih
4. bolesnika tretirati kompleksno, ne samo bolest, ve itavu linost, kao
psihofiziku cjelinu.

2. BALNEOTERAPIJA
Vode koje omoguavaju primjenu balneoterapije su vode temperature preko
20C, sadravaju vie od 1 g/l otopljenih vrstih materija, ili imaju male koliine
materija s jakim fiziolokim djelovanjem.
Balneologija (krenoterapija) izuava dejstvo prirodnih mineralnih voda na
ovjeka. Balneoterapija u svrhu lijeenja koristi ljekovite mineralne vode putem:

kupke: uranjanjem tijela ili dijela tijela; koriste se u kadama. Razlikujemo

po temperaturi indiferentne (34-36 oC) i hipertermalne (40-42 oC).

pijenje: najee ujutru natate, ili nakon obroka

inhaliranje: udisanje isparenja

Kao posebnu kategoriju izdvajamo ljekovita blata Peloide. Ljekovita blata

mogu biti mineralni, organski i limani, a koriste se u obliku kupke ili obloga.
Sastoje se od organskih tvari sitnozrnaste strukture i peloidnog karaktera.

Prilikom upotrebe moe se pojaviti i tzv. balneoka reakcija. Pojavljuje se 3. 6.

dana lijenja. Karakterie je umor, nesanica, pogoranjem reumatskih tegoba i
simptoma, osipom, depresijom, povienom temperaturom.
Prirodne faktore koje koristi balneoterapija koriste u okviru nekih svojih procedura
i hidroterapija i termoterapija. Mineralne vode djelujui na ovjeiji organizam
izazivaju tri vrste efekata:

termiki

mehaniki i

hemijski

Termiko dejstvo zavisi od temperature vode, i u kupkama je obino izmeu 37 i

38 C, a u bazenima je indiferentna temperatura (oni se koriste radi
hidrokineziterapije). Mehaniko dejstvo potie od sile potiska i hidrostatskog
potiska. Hemijsko dejstvo se sastoji od toga to se pojedini hemijski elementi
resorbuju kroz kou, prodiru u krvotok i djeluju na taj nain ne samo na kou
prilikom svoje penetracije, ve i na druga tkiva i organe. Najvie se resorbuju
materije rastvorljive u lipidima, kao to su ljekoviti gasovi: sumpor, vodonik, radon
i ugljen dioksid.

Takoer se resorbuju i jod, brom, natrijum, kalcijum i drugi

elementi ali u znatno manjim koliinama. Relaksacija miia, analgetsko

djelovanje, poboljanje elastinosti i cirkulacije u uslovima rastereenja odlian
su preduslov za primjenu kineziterapijskog programa.
2.1. VRSTE MINERALNIH VODA
Prema vrsti i stadijumu bolesti kao i samoj reaktivnosti pacijenata, odreuju se
vrsta i doza balneoterapije. Mineralne vode mogu biti:

terme- prirodno tople vode odreenog mineralnog sastava;

akratoterme- prirodno tople vode bez hemijskih supstanci;

hiperterme- vode ija temperatura iznosi vise od 40C;

vadozne vode- nastaju iz atmosferskih voda koje poniranjem u dubinu

rastvaraju odreene prirodne materije, a zatim se sa svojim prirodnim
sastojcima pojavljuju na povrini u vidu izvora;

juvenilne vode- nastaju u dubini zemlje, vuklanskog su porjekla i imaju

stabilniji mineralni sastav;

2.1.1. MINERALNE VODE U ODNOSU NA BOLEST I REAKTIVNOST

PACIJENTA
Sumporne vode se koriste u vidu kupki kod degenerativnih oboljenja i putem
inhalacija kod izvjesnih oboljenja organa za disanje. Pokazale su se korisnim i
kod nekih ginekolokih, konih i nervnih bolesti.
Jodne vode se koriste kao sekretolitik, potpomau resorpciju hrane, a utiu i na
arteriosklerozu i degenerativni reumatizam.
Radioaktivne vode sadre radon koji se rastvara u lipidima a izluuje preko
plua. Koriste se putem inhalacije i u vidu kupki kod izvjesnih ginekolokih
oboljenja, hroninog reumatizma, konih i nervnih bolesti.
Oligomineralne vode se koriste kod posttraumatskih stanja, oboljenja perifernih
nerava, miopatija, neuromiopatija i reumatskih oboljenja.
2.2.

KONTRAINDIKACIJE ZA BALNEOTERAPIJU

- akutna oboljenja plua

- kone bolesti,
- neuropsihijatrijska oboljenja (epilepsija)
- teka kardiovaskularna oboljenja ( aritmija, insuficijencija srca)
- infektivne bolesti,
- krvarenja,
- febrilna stanja

2.3. TALASOTERAPIJA
Talasoterapija (od grke rijei thalassa- more) u svrhu lijeenja koristi morski
zrak, morsku vodu i aktivne tvari iz mora (na primjer, alge). Ova terapija poznata
je ve hiljadama godina. Na grkim otocima primjenjivala se jos prije 2500
godina. Ova terapija podrazumjeva primjenu primjena fizikih i hemijskih faktora
mora i primorja u lijeenju i rehabilitaciji. Tri kompleksa omoguavaju terapijsko
lijeenje:
1.

Aerosolski kompleks sadri u zraku aerosole borovih uma, lavande,

etinjae, joda, fluora, natrijeva klorida.

2.

Djelovanje temperature zraka, brzine vjetra, vlanosti i toplinsko zraenje

Sunca ini termiko-higriki kompleks.

3.

Trei kompleks je aktiniki kompleks koji obuhvata zraenja koja

dolaze od Sunca i imaju vei efekat zbog refleksije zraka od povrine
mora.

Najee se primjenjuje prilikom:

reumatskih poremeaja kostiju i zglobova

sportskih ozljeda i oteenja
problema s cirkulacijom krvi
psorijaze

Takoer blagotvorno djeluje na alergiju, astmu, ekcem i mnoge druge bolesti.

Talasoterapija mora trajati due od aklimatizacije to znai da mora trajati vie od
tri sedmice.
2.4.

TRETMAN MORSKOM VODOM

Morska voda ve se dugo koristi u terapeutske svrhe. Drevni grci i Rimljani

poznavali su ljekovita svojstva morske vode. Hipokrat, otac savremene medicine,
otkrio je ljekovita svojstva morske vode, vidjevi kako ona brzo zacjeljuje
ozlijeene ruke ribara. Morska voda sadri vitamine, mineralne soli, elemente u
7

tragovima, aminokiseline, ive mikroorganizme, koji isputaju antibiotske, antibakterijske i hormonske supstance, koje pomau u uspostavljanju bioloke
ravnotee tijela.
Zbog svojih sastojaka, morska voda ima viestruki pozitivan uinak ne samo na
kou, nego i ljudski organizam u cjelini. Kupanje u morskoj vodi aktivira prirodne
mehanizme izljeenja, koje posjeduje nae tijelo. Istraivanja potvruju, da
morska voda aktivira imuni sistem i poveava sposobnost tijela prema
samoiscjeljivanju i samoobrani. Morska voda pozitivno utjee i na psiholoko
stanje ovjeka: daje osjeaj mira, stabilnosti i samopouzdanja, poveava nivo
ivotne energije u tijelu, poboljava san i pomae u borbi sa stresom.
2.4.1. ALGE
Alge su izuzetne po tome, da sadre ogromne koliine morskih minerala i
elemenata u tragovima. Ponekad alge isputaju velike koliine tih minerala i na
takav nain pojaavaju ljekovita svojstva morske vode.
Morska trava sadri iroki spektar minerala i elemenata u tragovima, koji su
neophodni za sintezu enzima, vitamina i hormona u naim elijama. Zato se
upravo morska trava najee koristi u algoterapiji.
2.4.2. MORSKO BLATO
Morsko blato, koje je usko povezano sa morskom faunom i florom, je prava
riznica minerala i elemenata u tragovima. Morsko blato, pomijeano sa morskom
vodom, moe se koristiti u lijeenju mnogih bolesti, na primjer osteoartritisa,
reumatoidnog artritisa, kostobolja, infekcija i upala, konih bolesti, ukljuujui
ekcem, akne i psorijazu. Terapija sa morskom glinom smanjuje tlak i stimulira
rad imunog sistema.

2.5.

ULOGA PLIVANJA

Plivanje kroz pokretanje cijelog tijela jaa i oblikuje miie, a uz to pospjeuje

tjelesnu kondiciju. Poveava gibljivost kime i ostalih zglobova, poboljava
posturu tijela, troi kalorije, sudjeluje u smanjivanju celulita i ima odlino
antistresno djelovanje. Razlika izmeu temperature tijela i temperature vode
(izmeu 32 i 37C) poticaj je za uspostavu termoregulacije i otpornosti tijela. S
vremenom se pospjeuje reakcija koe na hladno, sposobnost termoregulacije i
jaanje imuniteta. Pritisak vode pozitivno utjee na kardiovaskularni sistem. Pod
utjecajem tog pritiska dotjee oko 20% vie krvi u srce. Tako se jaa srani mii.
Tlak vode uzrokuje jae izdisanje zraka i ovjek je zbog njega prisiljen jae
udahnuti. Tako jaaju dini miii, a vitalni kapacitet se poveava.
Kao i neke druge vrste aktivnosti, plivanje i rekreacija u vodi vrlo pozitivno djeluju
na psihiko zdravlje ovjeka kao to pozitivno utjee i na psihosocijalni i fiziki
razvoj djeteta. Kako bi plivanje imalo kvalitetan uinak, preporuuje se 15-30
minutni trening, barem tri puta tjedno. U poetku valja krenuti lagano, a potom se
trening postupno pojaava.
Plivanje je dugo smatrano savrenom" tjelovjebom za oboljele od artroze kuka i
koljena, ponajprije zato to je kod smanjenog obima pokreta i smanjene snage
donjih ekstremiteta, koje prate oteenja hrskvice, izvoenje pokreta u vodi
olakano. Ipak, neka su istraivanja pokazala kako intenzivno plivanje moe, a u
nekim sluajevima i neizostavno dovodi do pogoranja simptoma.
Stoga, u koliko se osoba eli baviti rekretivnim plivanjem, a ima artrozu, naroito
koljena ili ramena, treba se konsultovati sa svojim lijenikom ili fizioterapeutom o
tome kako i koliko plivati. Ovo se ne odnosi samo na plivanje, ve i na sve ostale
pristupe fizikoj rekreaciji.

2.6.

BANJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Bosna i Hercegovina, kao to je poznato raspolae vrijednim prirodnim

resursima. Pored brojnih rijenih jezera, planinskih jezera kao i termalnih i
geotermalnih podzemnih vodnih resursa, BiH je bogata mineralnim i termalnomineralnim vodama.

Koliko su iskoriteni ovi resursi jako je diskutabilno,

meutim u nastavku bit e opisane neke od najpoznatijih banja u naoj zemlji,

dok e ostale biti samo pobrojane.
Banja Vilina Vlas, Viegrad
Jo iz rimskih vremena poznata su ljekovita svojstva geotermalnih voda iz
podruja dananje viegradske banje, Inae, ime Vilina Vlas ovo banjsko
ljeilite dobilo je jednom od rijetkih kontinentalnih nalazita posebno njene
paprati - Viline vlasi (kose).
Banja Reumal, Fojnica
Banja Reumal u Fojnici je savremeno opremljena specijalizirana ustanova za
rehabilitaciju, rekreaciju, aktivni odmor i programirane sportske aktivnosti.
Prostire se na povrini od 79.550 m2, korisni zatvoreni prostor zauzima 20.845
m2.

10

sl.1 Banja Reumal, Fojnica

Banja Vruica, Tesli

Voda Banje Vruice uspjeno lijei bolesti srca i krvotoka, reumatizam, stomane
bolesti, eernu bolest, pospjeuje i ubrzava procese rehabilitiacije, pomae
zdravim da odravaju i pospjeuju kondiciju, neuroze i neuralgije. Umjereno
kontinentalna klima, mnogo zelenila na irim prostorima Banje pruaju obilje i
istog i svjeeg vazduha sa dovoljno ozona.
Banja Ilida, Sarajevo
U sarajevskoj kotlini, na osam kilometara od centra Sarajeva , nalazi se nadaleko
poznata Banja Ilida koja je ime dobila po turskoj rijei "ilada" to u prevodu
znai lijek. Smjetena u podnoju Igmana i u blizini izvorita rijeke Bosne, a
okruena velim lijepo ureenim parkom i uvenom Velikom alejom, ilidanska
banja predstavlja mjesto na kojem se idealno mogu kombinovati lijeenje i svi
vidovi odmora.

Banja Slatina, Banja Luka

Po svemu sudei, ljekovitost izvora mineralnih voda razlog je da je podruje
Slatine naseljeno od davnina, a pouzdano se zna da su u njima uivali jo stari
Rimljani kao i da ta tradicija nije prekinuta ni do dananjih dana. Okolina Banje
Slatine je izuzetno prijatna za oputanje uz etnje lijepo ureenim parkovima.
Pored opisanih, bitno je spomenuti i slijedea lijeilita u BiH: Banja Aquaterm,
Olovo; Banja Dvorovi, Bijeljina; Banja Gata, Biha; Banja Guber, Srebrenica;
Banja Ilida, Gradaac; Banja Kiseljak, Kiseljak; Banja Laktai, Laktai; Banja
Mljeanica, Kozarska Dubica (Bosanska Dubica); Banja Sanska Ilida, Sanski
Most; Slana Banja, Tuzla;

11

sl. 2 Banja Laktai, Laktai

12

sl.3 Banja Vruica, Tesli

3. KLIMATOTERAPIJA
Klimatoterapija je iskoritavanje imbenika jedne klime u svrhu lijeenja. Pristup
je individualan, jer svaki bolesnik reaguje individualno na lijeenje. Postoje tri
vrste imbenika, a to su: fizikalni (temperatura, pritisak, vjetar,

sunce,

elektricitet), hemijski (smog, vodena para, aromatske tvari, peloid) i bioloki

(virusi, bakterije, gljivice). Klimatoterapija za lijeenje bolesti koristi blagodati
pojedinih klimatskih osobina pojedinih krajeva. Vremenska osjetljivost je
multifaktorijalni fenomen, a najznaajnije su promjene barometarskog pritiska,
temperature i vlage. Terapijski uinak klimoterapije moe biti potedni ili
podraajni. Iz ove grane terapije nastaje zdravstveni turizam koji prua
profilaksu, rehabilitaciju, ali i lijeenje nekih bolesti.
Vezu izmeu kilmatskih i meteorolokih prilika i bolesti utvrdio je i opisao jo
Hipokrat, 400 god. prije nove ere.

Razlikujemo makroklimatski (promjene

vremena) i mikroklimatski (radno okruenje) uticaj. Na promjene vremena

13

osjetljivo je ak do 87% ljudi (meteoropati), kada osjeaju jae i uestalije

tegobe, ene vie od mukaraca. esto se (opravdano) moe uti da reumatiari
predviaju vrijeme. To se dogaa jer promjena pritiska najavljuje promjenu
vremena.
Statistiki se moe dokazati da se bez obzira na iste radioloki dokazane
degenerativne promjene, osobe koje rade u toplom okruenju manje ale na bol
od onih koje rade u hladnim uvjetima. Vrijeme utjee na bolest: sivo nebo, kia,
snijeg i hladnoa u pravilu pogoravaju simptome. Najbolja je suha klima: vlaga
i nagle promjene vremena mogu pojaati bol. Govori se o bolestima koje su
"osjetljive" na vremenske prilike, kao npr.: reumatoidni artritis, osteoartritis,
lumbalni bolni sindrom, giht, glavbolje itd. Za ove bolesti je suhu i toplu klimu
moemo smatrati oblikom fizioterapije. Promjene temperature razliito utjeu na
razliita tkiva. Tetive, miie i kosti (zbog tkiva razliite gustoe) hladnoa i
vlaga kontrahira (stie) ili ekspandira (iri) na razliite naine. Te promjene
dovode do podraivanja ivaca, to dovodi do pojave reumatskih bolova.
Najmanje problema donosi umjerena klima sa blagim promjenama.

3.1. KLIMATSKE ZONE I NJIHOV UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Mediteranska klima
Mediteransku klimu odlikuje toplo, suho i sunano ljeto. Zima je blaga i vlana,
dok je zrak bogat ozonom i sadri estice morske soli. Ova klima je jedna od
najzdravijih na naem planetu. Povoljno djeluje na asmu, alergiju, tuberkolozu,
bronhitis, upalu plua, kardiovaskularne i neuroloke bolesti.

Planinska klima
Planinska klima ima odlian uinak na zdravlje, pa

su zbog toga planinsla

ljeilita jako popularna u svijetu. Ovu klimu odlikuje ist zrak, intenzivno
sunevo zraenje, niski barometarski tlak i visoka koncentracija kisika u zraku.
Boravak u planinama poboljava rad srca, ubrzava metabolizam, olaksava

14

disanje te povecava razinu hemoglobina i crvenih krvnih stanica. Lijek je za

osobe sa bolestima ivanog sistema, dinih organa i srca.

Pustinjska klima
Osnovna katakteristika ove klime je dugo, suho, ekstremno vrue ljeto i jako
sunevo zraenje. Klima ovih karakteristika pospjeuje znojenje i olakava
funkciju bubrega. Dobro djeluje na kone, bubrene i reumatske bolesti.

Stepska klima
Ova klima je takoer vrua i suha. Od pustinjske se razlikuje u temperaturi dana
i noi. Stepska podruja su suha, vrua, sunana, sa istim zrakom. Ova klima
pospjeuje gubitak tekuine iz organizma, regulie metabolizam i dobra je za
bubrene, kone, kardiovaskularne i reumatske bolesti.

Oceanska klima
Karakterie je istoa zraka sa visokim sadrajem ozona i morske soli, jako
sunevo zraenje i blage temperature. Vlanost i raspon temperatura ovisi o
geografskom poloaju, vjetru i udaljenosti od mora. Oceanska klima oputa i
poboljava raspoloenje, jaa i revitalizira organizam.
Tropska klima
Ova klima je na loem glasu. Visoka vlaga i vruina oteavaju disanje i loe utiu
na osobe sa sranim bolestima. Pogodna je za rast mnogih mikroorganizama i
parazita, te postoji opasnost od infekcija.
Mrtvo more
Posebnu panju zasluuje mrtvo more koje ima jedinstvenu klimu, pa je
zahvaljujui svojoj klimi jedno od najstarijih ljeilita na svijetu. Ovo podruje ima
ak 330 sunanih dana godinje. Tokom godine padne manje od 50 mm kie na

15

kvadratni metar. Niska vlanost, suhi zrak i konstantno visoka temperatura

stvaraju jedinstveni terapeutski uinak. Dobrobiti mrtvog mora su brojne.
Istraivanjima je potvreno djelovanje mrtvog mora na psorijazu, artritis, astmu,
alergije, cistinu fibrozu, vitiligo i dermatitis.

sl. 4 Planinska klima

sl.5 Pustinjska klima

3.2. VRSTE KLIMATOTERAPIJE

Aeroterapija
Rije aeroterapija se doslovce prijevodi kao lijeenje uz pomo zraka. Svjei,
kvalitetni zrak je kljuan za dobro zdravlje. Po mogunosti, svak od nas bi se
trebao izlagati istom zraku barem 30 minuta dnevno. Blagodati ove terapije
mogu se osjetiti preko takozvane zrane kupke. Jako je dobro zrane kupke
kombinovati sa vjebom, meditacijom i dubokim disanjem. Izlaganje svjeem
zraku potie cirkulaciju krvi i ienje organizma. Zrane kupke preporuuju se
kod reumatizma, bolesti ivanog sustava, sranih tegoba, konih, respiratornih i
psihikih bolesti.
Helioterapija

16

Helioterapija - ili lijeenje sunevom svjetlou - u zadnje vrijeme postaje sve

popularnija. Suneva svjetlost poveava imunitet, poboljava raspoloenje,
stimulira fiziku i mentalnu aktivnost i zacjeljivanje rana. Potvreno je da
nedostatak suneve svjetlosti izaziva apatiju, loe raspoloenje, nervozu i pad
imuniteta.

sl.6 Helioterapija

sl.7 Speleoterapija

Speleoterapija
Speleoterapija je metoda, koja je bazirana na doziranom boravku osobe u
specifinoj mikroklimi pilje. Pacijenti sa astmom, kroninim bronhitisom i drugim
respiratornim bolestima provode nekoliko dana ili tjedana u takvim rudnicima,
udiui slani zrak i dobivajui brojne dobrobiti od posebne mikroklime rudnika.
3.3. LIJEENJE KLIMATOTERAPIJOM
Lijeenje mora trajati due od aklimatizacije. Aklimatizacija je vrijeme prilagodbe
tijela na odreenu visinu i na imbenike odreene klime. Najea je
aklimatizacija od 4 do 6 sedmica, to znai da klimatoterapija mora trajati due
od ovog perioda. Odreene grupe bolesti se lijee u odreeno godinje doba.

17

Vegetativne poremeaje najbolje je lijeiti u proljee. Kone bolesti se lijee na

ljeto. U jesen su najbolji rezultati za kardiovaskularne bolesti.
Klimatoterapija moe imati podraujui uinak koji nastaje naglim promjenama
uslijed ega slijedi i nagla reakcija organizma. Dok potedni uinak se postie
kad uklonimo tetne imbenike koji dijeluju na organizam.
Primjenjuje se kao rekreacija, profilaksa, rehabilitacija ili kao lijeenje.Provodi se
u zdravstvenim ustanovama pod kontrolom lijenika i ostalog medicinskog
osoblja. Moe se kombinirati s ostalim oblicima terapije kao to su fizikalne
terapija i medikamenotzna terapija.
3.4. KLIMATOTERAPIJA I SPORT
Period profesionalnog treninga zahtjeva boravak u sredini ispunjenoj negativnim
jonima ,bez alergena i elektrosmoga. Takvi uslovi postoje na moru ,planini i u
slanim sobama. Organizam se oputa, oslobaa stresa, elije se pune
mineralima i pripremaju za nove uspjehe i pobjede.
Slana soba je idealno mjesto za sportiste i rekreativce koji mogu analizirati uspjeh
ili neuspjeh svoje utakmice putem TV ekrana, sjedei u stolici i oputajui se. Kako
zdravi tako i oni koji imaju problem sa raspiratornim infekcijama (astma, bronhitis,
alergije, upale sinusa), konim promjenama (npr. psorijaza) boravkom u slanoj
sobi jaaju imunoloki sistem i doprinose brem ozdravljenju. Na taj nain tijelo
dospjeva u ravnoteu i poinje da lijei samo sebe.

18

4.

ZAKLJUAK

Kao to je ve spomenuto,

balneoklimatoterapija predstavlja diskreditovanu

bolest u savremenoj medicini unato nauno provjerenim podacima koji joj idu u
prilog ali i zbog nedovoljne zainteresovanosti ljekara za ovu oblast. Meutim,
iako nedovoljno, ova oblast se nastavlja razvijati. Rezimirano, kroz teze, o
prednostima i specifinostima balneoklimatoterapije, najjednostavnije, bit e
saet ovaj rad:
-

Za klimatoterapiju moemo rei da predstavlja efektivnu podrku

osnovnom lijeenju , a u stanjima bez oboljenja predstavlja vanu
sekundarnu prevenciju protiv mogueg ponovnog vraanja bolesti.
19

Balneoterapija je vano jedna od najstarijih terapijskih procedura.

Balneoterapija i klimatoterapija su djelotvorne prilikom lijeenja mnogih

oboljenja ali su odlian izbor za ljude koji se ele relaksirati i odmoriti od
svakdnevnih obaveza.

Neophodno je obratiti panju na kontraindikacije, te se bez konsultacije sa

ljenikom ne koristiti terapiju.

Trebalo bi se vie pane posvetiti ovoj oblasti sa aspekta medicine.

Takoer, Bosna i Hercegovina, bogata prirodnim resursima, odlian je
teren za razvijanje zdravstvenog turizma.

5. LITERATURA
1. Nikoli, S. Mogunosti fizio i balneoterapije kod bolesnika sa
lumbalnim bolnim sindromom lijeenih u banji Slatina,
diplomski/specijalistiki rad, Banja Luka, mart 2009.
2. Batisialou, A. Possibilities of balneotherapy in treatment of
subjective symptoms of chronic low back pain, Beograd,
decembar 2002.
3. Prvi nacionalni izvjetaj Bosne i Hercegovine u skladu sa
okvirnom konvencijom UN o klimatskim promjenama, Banja
Luka, august 2009.
20

4. Turistiki vodi- http://www.vodic.ba/turizam/banje

5. http://www.alternativa-zavas.com/index.php/clanak/article/klimatoterapija/
6. http://www.medicinabih.info/2010/07/17/klimatoterapija/

Objavljeno na: www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

21