dakle, u obinom integralu e najvjerojatnije imati

funkciju koju uz pomo onih osnovnih svojstava

neodreenog integrala mora razbiti na osnovne
integrale... a osnovne integrale onda radi po
ovome:



prva etiri su ti obini integrali, to bi ti mogao biti
prvi zadatak





peti je parcijalna integracija - tvoj trei
zadatak
esti isto


sedmi je supstitucija - tvoj drugi zadatak
osmi i deveti isto
i 10 i 11



kad zna raunati neodreene integrale (u tih prvih
11 primjera), onda su ti ovi odreeni (za zadatak s
povrinom) full lagani... moe ti biti zadatak da
izrauna povrinu pseudotrapeza (jedino to nee
moda upotrijebiti rije pseudotrapez, nego mogu
rei da izrauna povrinu ispod krivulje na
odreenom segmentu, ali to je to...
odreeni integral se radi na nain da ga prvo rijei
kao neodreeni, i onda dobije integriranu
(primitivnu) funkciju... kad ima to, u tu funkciju
uvrsti gornju granicu (onaj broj koji ti pie iznad
integrala) i
izrauna vrijednost (u ovom sluaju zanemaruje
onaj +C na kraju). Zatim u integriranu funkciju
uvrsti donju granicu (broj ispod integrala) i
izrauna vrijednost, i onda oduzme drugu od prve
(vrijednost za gornju granicu minus vrijednost za
donju), i to je onda izraunat odreeni integral, tj
povrina pseudotrapeza
a ako dobije zadatak da izrauna povrinu lika
omeenog krivuljama, zadat e ti dvije funkcije
(uglavnom neke lagane, mislim da u tim zadacima ne
budu neke bolesne funkcije), jedino to onda moda
nee zadati granice odreenog integrala, nego
mora sama pronai granice... u tom sluaju su
granice toke u kojima se sijeku grafovi funkcija, a
te toke e pronai tako da te dvije funkcije koje
ima rijei kao sustav 2 jednadbe s 2
nepoznanice...
npr ako je jedna funkcija f(x) = x^2, a druga
g(x)=5x+7, radi ovako: f(x) i g(x) zamijeni s y, i
onda ima dvije jednadbe: y = x^2 i y = 5x+7. Onda
to rjeava kao sustav dvije jednadbe s dvije
nepoznanice, i za x bi trebala dobiti dva rjeenja. Ta
dva rjeenja su toke u kojima se sijeku krivulje, tj to
su ti granice odreenog integrala. Samo pazi da
manju stavi za donju, a veu za gornju.
ako sluajno dobije takve funkcije da kad rijei
sustav 2 jednadbe dobije samo jedan x, onda ti
mora biti zadana i trea krivulja (koja e vjerojatno
biti vertikalni pravac, paralelan s osi y) i taj pravac ti
odreuje granicu koja ti nedostaje.

ako je geometrijski lik kojem rauna povrinu
s jedne strane omeen s osi apscisa (x osi),
njena jednadba/funkcija je y=0. Jednadba
osi ordinata (y os) je x=0. Pravac paralelan s
osi x je y=(neki broj) (broj u kojem pravac
sijee y os), a pravac paralelan s osi y je
x=(neki broj) (broj u kojem pravac sijee x os)

Osnovna svojstva neodreenih integrala:
2. integral zbroja je jednak zbroju integrala - npr (ovo gdje pie "int" zamisli si znak za integral, ono
izdueno s)
int(2x^2 + 3x)dx = int(2x^2)dx + int(3x)dx = 2*int(x^2)dx + 3*int(x)dx
ovdje sam ti prikazao to sa zbrojem integrala i s izbacivanjem konstante
i isto vrijedi kad ima minus umjesto plusa
i da...
int(-f)dx = -int(f)dx
minus isto moe izbaciti van kao konstantu
i ima nekih stvarica koje se trebaju znati, to dodue nema direktne veze sa samim integralima, ali
ovdje treba...
npr za negativnu potenciju:
x^-2 = 1/(x^2)
(x na minus drugu je isto to i 1 kroz x na drugu)
i kad ima korijen...eksponent korijena stavi u nazivnik eksponenta onoga pod korijenom
npr
3 korijen iz n je isto to i n^(1/3)
3 korijen iz n^2 je n^(2/3)