BOLESTI I TETNICI

SALATE, ENDIVIJ E I
KUPUSNJ AA
SADRAJ
Uvod...................................................................................................................3
Mjere zatite salate, endivije i kupusnjaa.........................................................3
Bolesti i tetnici salate i endivije.......................................................................5
Gljivine bolesti salate i endivije....................................................................5
Bakterijske bolesti salate i endivije.................................................................8
Viroze salate i endivije....................................................................................9
tetnici salate i endivije..................................................................................9
Bolesti i tetnici kupusa................................................................................... 11
Gljivine bolesti kupusa................................................................................ 11
Bakterijske bolesti kupusa............................................................................13
tetnici kupusa..............................................................................................13
Literatura..........................................................................................................15
Boena Beljan, dipl. in. agr., mr. sc. Ivana upi
BOLESTI I TETNICI
SALATE, ENDIVIJ E I KUPUSNJ AA
Izdava: HRVATSKI ZAVOD ZA POLJ OPRIVREDNU SAVJ ETODAVNU SLUBU
Fra Andrije Kaia Mioia 9, 10 000 Zagreb
Telefon: 385 - (0)1 - 4882 700
Fax: 385 - (0)1 - 4882 701
e-mail: hzpss@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr/
Glavni urednik: dr. Ivan Katalini
Tehniki urednik: Damir Ravli Tisak: FiLeDaTa Tiskano u 1000 primjeraka
Zagreb, 2002.
Izvor fotograja: Informatoretopatologico; LInformatoreAgrario; LadaBiak
15
Zatitu je vano obaviti prije nego se gusjenice
zavuku u glave, uz to veu koliinu vode i dodatak
okvaivaa.
7. LISNE SOVICE
(Mamestra brassicae, Mamestra oleracea,
Autographa gamma)
tetu ine gusjenice izgrizajui lie. Pogoduju
im gusti nasadi koji zadravaju vlagu, kao i nasadi
inten zivno gnojeni duikom. Povremeno se javlja ju
u velikom broju. I slaba zaraza zahtijeva pri-
mjenu insekticida, i to dok su gusjenice manje
od 2,0-2,5 cm.
Osim lisnih sovica, kupus napadaju
gus j e ni c e
velikog i malog
k upus ar a,
liinke kupusnih
pipa, muica komuarica. Zatita se temelji na
unitavanju ostataka zaraenih biljaka, potivanju
to ireg plodoreda ili uporabi insekticida, pazei
na karencu.
8. U podrujima gdje se kupus intenzivno uzgaja javlja se kupusna
nematoda - Heterodera cruciferae. U obalnom podruju javlja se
duhanov trips - Trips tabaci.
LITERATURA
1. Davis, R. M., Subbarao, K. V., Raid, R. N. Kurtz E. A. 1997. Compendiumof Lettuce Diseases.
St. Paul.
2. Igrc Bari, J ., Maceljski, M. 2001. Ekoloki prihvatljiva zatita bilja od tetnika. akovec.
3. Maceljski, M. 1999. Poljoprivredna entomoligija. akovec.
4. Maceljski, M., Kipati, J . i sur. 1987. Zatita povra. Zagreb.
5. Maceljski, M., i sur. 1997. Zatita povra od tetoinja. Zagreb.
6. Otrc, LJ . 1998. Zoologija tetne i korisne ivotinje u poljoprivredi. akovec.
7. Pollini, A., Ponti, I., Laf, F. 1989. Fitofagi delle piante ortive. Verona.
8. Ponti, I., Laf, F. 1990. Malattie crittogamiche delle piante ortive. Verona.
9. Stankovi, A., Godec, H. 1984. Mala poljoprivredna biblioteka-Program zatite povra. Novi
Sad.
3
Mjere zatite salate, endivije i kupusnjaa dijele se na:
preventivne,
kurativne.
Preventivne mjere zatite provode se radi spreavanja pojave biljnih bolesti,
tetnika i korova:
1. Agrotehnike mjere:
pogodno tlo i pogodni klimatski uvjeti, preduvjet su uspjene
proizvodnje,
optimalna gnojidba,
plodored,
deklarirano sjeme i sadni materijal.
2. Uzgoj otpornijih kultivara (sorte i hibridi):
brojni kultivari otporni su ili tolerantni na ekonomski vanije biljne
bolesti i tetnike.
3. Mehanike mjere:
odstranjivanje i unitavanje biljnih ostataka nakon berbe,
sadnja deklariranog sadnog materijala.
MJ ERE ZATITE SALATE,
ENDIVIJ E I KUPUSNJ AA
UVOD
Proizvodnja povrtlarskih kultura zauzima sve vanije mjesto u ukupnoj
biljnoj proizvodnji. Zato su potrebni to racionalniji i ekoloki opravdaniji
uvjeti uzgoja. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave ovom
proizvodnjom tee to racionalnijoj zatiti, koja ukljuuje dobro poznavanje
bolesti i tetnika, kao i mjera njihova suzbijanja. Stoga smo u ovoj brouri
nastojali odgovoriti na neke od upita proizvoaa o bolestima i tetnicima koji
su najei pri proizvodnji salate, endivije i kupusnjaa.
14
3. KUPUSNA MUHA (Phorbia/Delia/
brassicae)
Vrlo est i vaan tetnik kupusa koji u naim
uvjetima ima tri do etiri generacije.
Napadnute biljke zaostaju u rastu, ne
formiraju glavu ili je ona malena, lie postaje
sivo-ljubiasto. Biljke venu, polijeu, lako se
upaju, korijen trune, a u njemu se nalaze liinke muhe.
Preventivne mjere kemijske zatite treba provoditi u podrujima gdje
se muha redovito javlja, a sastoje se u tretiranju klijalita granu liranim
insekticidima na osnovi dimetoata ili prskanjem. Nakon presaivanja
preporuuje se zaliti biljke insekticidima, a prskati insekticidima u tijeku
razvoja biljaka, u vrijeme leta muhe i odlaganja jaja, takoer insekticidima
na osnovi dimetoata.
4. KUPUSNE STJ ENICE (Eurydema ventrale, Eurydema oleraceum)
esto napadaju kupus, naroito presad i mlade biljke. Zbog sisanja liinki
na listu se javljaju bjeliaste pjege, unutar kojih se tkivo sui. Pogoduje im
toplo i suho vrijeme.
Preporuuje se zatita presada im se uoe stjenice, a
na polju se insekticidi primjenjuju samo za jakog napada.
Upotrebljavaju se insekticidi na osnovi pirimifos metila,
dimetoata ili piretroidi.
5. LISNE UI (Brevicoryne brassicae)
Najvanija je lisna u, koja na napadnutim biljkama
uzrokuje deformiranje lia, koje uti i sui se. Biljke
zaostaju u rastu i ne formiraju glave. Na donjoj strani
lista nalaze se brojne kolonije pokrivene branastim,
vos kastim prevlakama. Ima petnaestak i vie generacija godinje, ovisno o
vremenskim uvjetima.
Preporuuje se kemijska zatita insekticidima koji udovoljavaju karenci
(piretroidi, neonikotinoidi), uz kvalitetno tretiranje i dodatak okvaivaa s
obzirom da je tetnik na naliju i da je zatien votanom prevlakom.
6. KUPUSNI MOLJ AC (Plutella xylostella)
tete ine gusjenice, pravei najprije mine u listu, onda karakteristine
pro zorie, a na kraju izgrizu cijelo lisno tkivo. U obalnom podruju ima i
do est generacija, koje se meusobno preklapaju i ine tetu tijekom cijele
vegetacije.
4
4. Fizikalne mjere:
uporaba topline za suzbijanje biljnih bolesti, tetnika i korova u tlu
(termika sterilizacija tla - zagrijavanje tla vodenom parom ili
sunanom toplinom).
5. Kemijske mjere:
kemijska sterilizacija tla pripravcima na osnovi dazometa.
Kurativne mjere zatite primjenjujemo nakon pojave biljnih bolesti, tetnika
ili korova.
1. Bioloke mjere:
uporaba prirodnih neprijatelja (uzronici bolesti, predatori i
paraziti),
trae mnogo vee znanje od znanja potrebnog za uobiajeni nain
zatite bilja.
2. Kemijske mjere:
koriste se samo kad je prijeko potrebno i na nain kojim se ne
ugroava zdravlje ovjeka i korisnih organizama,
s obzirom na kratki ciklus proizvodnje salate i endivije, pri uporabi
sredstava za zatitu bilja treba strogo potivati karencu (broj dana koji
mora proi od posljednjeg tretiranja do berbe).
Razvoj biljnih bolesti i tetnika potrebno je pratiti tjednim
vizualnim pregledima nasada da bi se preventivne ili
kurativne mjere zatite bilja mogle provesti u pravom
trenutku.
13
4. PJ EGAVOST KUPUSNJ AA (Alternaria spp.)
Na liu ograniene, koncentrine pjege izaziva Alterneria brassicicola,
najee kad kupus ulazi u tehnoloku zriobu.
Zatita se provodi
ako je napad primijeen
ranije, uporabom
fungicida koji suzbijaju
i pla menjau.
BAKTERIJ SKE
BOLESTI KUPUSA
1. CRNA TRULE PROVODNIH SNOPOVA
(Xanthomonas campestris pv. campestris)
Bakterijska bolest, ko ja osobito stvara pro ble me u toplijim kraje vi ma,
zadrava se u tlu neko liko godina, a pre no si se lisnim uima, umjet nim
kienjem i ratilima.
Na rubovima listova odraslih biljaka vide se tamne pjege oko kojih nastaju
poutjele zone unutar kojih se vide tamne, crne
ile. Listovi se sue, biljka zakrlja, ne formira
glavicu, a kocen i glavna ila lista u presjeku
posmee.
Osnovne mjere zatite jesu plodored i sadnja
rezistentnih hibrida.
TETNICI KUPUSA
1. TETNICI KOJ I SE NALAZE U TLU
(injaci, grice, sovice podzemljue, rovci)
Mogu otetiti mlade biljke u klijalitu i u polju.
Osnovna mjera zatite jest uporaba granu-
liranih insekticida na osnovi klorpirifos-etila
prije sjetve ili sadnje.
2. KUPUSNI BUHAI
(Phyllotreta nemorum, Ph. atra, Ph. nigripes, Ph. undulata)
tete prave kornjai, izgrizajui okrugle rupice u liu. J ak napad oekuje
se za topla i suha vremena, a najvie tete nanose mladim biljkama. Tada je
potrebno kemijsko suzbijanje insek ti cidima na osnovi diazinona, malationa,
pirimifos metila ili piretroidima.
5
GLJ IVINE BOLESTI SALATE I ENDIVIJ E
1. POLIJ EGANJ E PRESADA:
Pythium spp.
Napad zapoinje ve tijekom klijanja, a
uoava se nakon nicanja po gubitku boje
hipokotila pri povrini tla i polijeganju
mladih biljaka. Kasnije se razvijaju nekroze
na korijenovu vratu.
Gljiva preivi u tlu, a iri se vodom. esto
se javlja u tlima s visokim postotkom organske
tvari ili slabom prozranou. Napad je
intenzivniji pri niskim temperaturama, veoj
vlanosti, slaboj osvijetljenosti i nepravilnoj gnojidbi.
Preventivne mjere zatite kljune su pri spreavanju polijeganja presada,
a obuhvaaju uporabu kvalitetnog deklariranog sjemena, omoguavaju
brzo klijanje i dobre uvjete rasta, izbjegavanje povrinskog navodnjavanja,
izbjegavanje tekih i slabo propusnih tala, te uporabu specijalnih supstrata za
proizvodnju presada.
Kemijska zatita provodi se uporabom fungicida na osnovi cineba.
Rhizoctonia solani
Uoava se ve u proizvodnji presada po tipinom polijeganju presada.
J avlja se i kasnije u proizvodnji na donjim listovima, koji su u dodiru s tlom,
a prepoznaje se ve izdaleka po venuu donjih listova. Te je listove potrebno
pogledati s nalija, na kojem se uoavaju duguljaste pjege (na endiviji su
tamnosmee, a na salati svijetlosmee) uz
sredinju ilu lista koja je u dodiru s tlom.
Kasnije se bolest iri unutar glave i formiraju
se plosnata smea plodna tijela gljive.
Gljiva se zadrava u tlu, a iri se s pomou
tla, vode i vjetra. Razvoju gljive pogoduju
topli i vlani uvjeti, kakvi esto vladaju u
zatienim prostorima.
Preporuuje se provoenje preventivnih
mjera zatite, kao to su odstranjivanje i unitavanje biljnih ostataka i korova;
tlo je prije sadnje potrebno preorati, a ne samo potanjurati; saditi valja u dobro
drenirano tlo tako da donji listovi ne dodiruju tlo, valja potivati plodored.
BOLESTI I TETNICI SALATE I ENDIVIJ E
12
nastaju eliptine pljeine.
Osnovne mjere zatite jesu osiguranje najpovoljnijih uvjeta za klijanje, rast
i razvoj, pri kojim e se razviti vrste presadnice,
koje brzo prolaze osjetljivu fazu razvoja.
Kemijska zatita provodi se zalijevanjem
klijalita otopinom fungicida na osnovi cineba
ili kaptana ve u sjetvi ili nakon nicanja.
2. VENUA
Fusarium oxysporum
Mlade biljke izgube turgor, listovi poute ee samo na jednoj strani, na
presjeku kroz korijen vide se tamnouti do smei
provodni snopovi.
Osnovne mjere zatite jesu sadnja relativno
otpornih sorti i potivanje plodoreda.
Phytophtora megasperma
Listovi se objese, rubno dobiju crvenkastu boju, u unutranjosti su ilaviji,
korijenje je vo denasto.
Osnovna mjera zatite jest odvodnja suvine
vode koja pogoduje irenju ove bolesti.
3. PLAMENJ AA KUPUSA
(Peronospora parasitica)
Napadnute biljke gube boju, poute,
listovi venu i otpadaju, na naliju nastaje siva
prevlaka.
Osnovne mjere zatite jesu:
kemijske - zatita fungicidima na osnovi bakra
i propineba u fazi kotiledona. Kasnije prskanje
provodi se sisteminim fungicidima na osnovi
metalaksila, oksadiksila i Al-fosetila.
preventivne - izbjegavanje uvjeta visoke
relativne vlage, plodored.
6
Kemijska zatita u proizvodnji presada obavlja se uporabom fungicida na
osnovi cineba.
2. PLAMENJ AA (Bremia lactucae)
Karakteristini simptomi u poetku jesu svijetlozelene uglate pjege na licu
lista, s bjelkastim makom na naliju lista. Kasnije pjege poute i nekrotiziraju.
Zaraza moe nastati ve u fazi prvih listova i
tada itava biljka moe propasti; ako se zaraza
pojavi kasnije, propadaju samo zaraeni
listovi.
Biljke salate osjetljive su u svim fazama
razvoja, osobito pri povoljnim temperaturama
(2 - 30 C) i visokoj vlazi.
Bolest se najee prenosi zaraenim biljnim ostacima, sa zaraenih korova
iz iste porodice (vjetrom) i sjemenom.
Radi spreavanja pojave preporuuje se provoenje preventivnih mjera
zatite, kao to su odstranjivanje i unitavanje biljnih ostataka, sjetva otpornijih
hibrida, plodored, a ako se navodnjava kienjem, navodnjavati valja iskljuivo
pred veer.
Kemijske mjere zatite jesu prskanje pripravcima na osnovi fosetila i
toliluanida.
3. BIJ ELA TRULE (Sclerotinia spp.)
Simptomi se javljaju prvo na stabljici uz povrinu tla i ire se prema
korijenu. Zaraza se iri s vanjskih na unutarnje listove. Glavice se pretvaraju
u vlanu sluzavu masu, na kojima se razvija
bijela vatasta prevlaka. Postupno se
formiraju crna plodna tijela gljive.
Plodna tijela gljive ostaju u tlu mnogo
godina.
Preventivne mjere zatite obvezatno treba
provoditi, a to su odstranjivanje i unitavanje
biljnih ostataka i zaraenih biljaka (pazei
pri tom da plodna tijela gljive ne padnu na
tlo); povrinski sloj tla (5-8 cm) treba odravati prosuenim i tlo prije sadnje
dezincirati primjenom zikalnih ili kemijskih mjera.
Kemijske mjere jesu uporaba fungicida na osnovi vinklozolina i
iprodiona.
11
Za vrlo jakog napada propadaju pojedine biljke, najee u oazama.
Preventivna zatita temelji se na uzgoju otpornih ili tolerantnih sorata, mogu
se saditi biljke koje su neprijatelji nematoda (iz rodova Asparagus, Tagetes
5. NEMATODE KORIJ ENOVIH KVRICA (Meloidogyne spp.)
Simptomi se vide na glavnom, a kasnije i na postranom korijenju kao sitne
kvrice.
itd.). Najekasnija je mjera sterilizacija tla, zikalna ili kemijska.
BOLESTI I TETNICI
KUPUSA
GLJ IVINE BOLESTI KUPUSA
1. POLIJ EGANJ E PRESADA (Pythium
spp., Rhizoctonia solani, Olpidium brassicae,
Alternaria brassiceae, Phoma lingam)
Najee je to kompleksna bolest kojoj
pogoduju uvjeti vee relativne vlage, gustog
sklopa, teeg tla i nepovoljnih temperatura
za nicanje kupusa. Biljke postaju tanje u zoni
korijenova vrata, lome se i padaju. Uz obilje
vode bolest se prenosi s biljke na biljku pa
7
4. SIVA PLIJ ESAN (Botrytis cinerea)
Na korijenovu vratu, stabljici i starijim
listovima javljaju se smee pjege, kasnije se
simptomi ire na unutarnje listove. Zaraeni dio
biljke prekriven je karakteristinom siv kastom
pauinastom prevlakom.
Gljiva napada brojne biljke domaine u svim
razvojnim stadijima, od sjetve do berbe.
Nie temperature i visoka vlanost, to je esta
pojava u negrijanim zatienim prostorima, pogoduju razvoju gljive.
Radi spreavanja pojave preporuuje se provoenje preventivnih mjera
zatite, a to su odstranjivanje i unitavanje biljnih ostataka, sjetva zdravog
sjemena, uravnoteena gnojidba (da se ne stvori viak duika, a manjak kalcija
u tlu) i smanjivanje vlanosti provjetravanjem ili grijanjem.
Kemijska zatita obuhvaa uporabu fungicida na osnovi vinklozolina,
iprodiona i toliluanida.
5. PEPELNICA (Erysiphae cichoriacearum)
List na licu i naliju izgleda kao da je posut prljavo bijelim prahom. Na
mjestima jakog napada listovi postaju ukasti, posmee i propadnu. Glavice
ostaju malene i loe kvalitete.
Gljiva prezimi na biljnim ostacima, a iri se vjetrom i na vee
udaljenosti.
Preporuuje se odstranjivanje i unitavanje biljnih ostataka.
Kemijske mjere zatite - elementarni sumpor ima dobro djelovanje protiv
pepelnice, ali uz odgovarajuu temperaturu.
6. PRSTENASTA PJ EGAVOST (Alternaria
cichorii)
Prepoznaje se po ovalnim pjegama neravnog
ruba, unutar kojih se vidi nekoliko prstenova.
Simptomi se prvo javljaju na vanjskim listovima
pojedinano, no uz povoljne uvjete za razvoj
bolesti pjege se spajaju i propada vei dio
biljke.
Gljiva se prenosi sjemenom i zaraenim
biljnim ostacima.
Bitno je provoenje preventivnih mjera zatite, i to sjetva kvalitetnog
10
sadnje, vodei rauna o karenci.
2. PUEVI
Prisutnost pueva moe se primijetiti po
grizotinama na listovima, sluzavim tragovima
i izmetu. Najvee tete rade za vlana vremena
i nou.
Radi spreavanja teta od pueva pre po
ruuje se provoenje preventivnih mjera zatite
postavljanjem mamaca na osnovi metaldehida
ili metiokarba.
3. LISNE UI
tete se oituju na liu, na kojem ui siu
sokove; lie se kovra, uti i deformira.
Radi spreavanja pojave lisnih ui
preporuuje se provoenje preventivnih
mjera zatite u obliku unitavanja korova
koji su domaini lisnim uima u nasadu i oko
njega. Ako se proizvodi u zatienom prostoru,
ulaz lisnih ui iz okoline moe se sprijeiti
postavljanjem specijalnih gustih mrea na sve
otvore.
U zatienom prostoru mogu se koristiti i bioloke mjere zatite uporabom
prirodnih neprijatelja, prvenstveno predatora i parazita.
4. KORIJ ENOVE UI SALATE
(Pemphigus bursarius)
Ui su naranastosmee boje zatka,
prekrivene bjeliastom vunastom prevlakom.
Siu na korijenju, pa biljke zaostaju u rastu.
Suno i toplo vrijeme pogoduje razvoju
ui.
Kemijska zatita rijetko se provodi, iznimno se salata moe zalijevati
pripravcima na osnovi diazinona i pirimikarba.
8
deklariranog sjemena te odstranjivanje i unitavanje biljnih ostataka.
7. SMEA PJ EGAVOST (Marssonina panattoniana)
Simptomi se najee prvo javljaju uz glavnu ilu vanjskih listova u obliku
ovalnih vodenastih pjega obrubljenih crvenim rubom. Kasnije se simptomi
ire i na unutarnje listove, unutranjost pjege postane uta pa potom smea,
biljka zaostaje u rastu.
Bolest se najee prenosi zaraenim biljnim ostacima salate i korova iz
iste porodice te sjemenom.
Preporuuje se provoenje preventivnih mjera zatite odstranjivanjem i
unitavanjem biljnih ostataka i korova.
BAKTERIJ SKE BOLESTI SALATE I ENDIVIJ E
l. BAKTERIJ SKA TRULE LISTOVA I
STABLJ IKE
(Xantomonas campestris)
Na rubovima starijih, potpuno razvijenih
listova javljaju se male (<3 mm) vodenaste
pjege otrih rubova. Pjege se brzo ire i pocrne,
a obrubljene su ilama listova. Samo katkad
simptomi se mogu nai u mladih biljaka na
stabljici; tada se napadnuta biljka sui.
Razvoju bakterije pogoduju vlani klimatski
uvjeti pa je potrebno izbjegavati proizvodnju salate u kinom razdoblju i
zalijevanje kienjem.
Najee se prenosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima salate i korova
iz iste porodice.
Sve bakterijske biljne bolesti teko se suzbijaju; stoga treba provoditi
preventivne mjere zatite, i to sjetvom kvalitetnog deklariranog sjemena i
zaoravanjem biljnih ostataka.
Pripravci na osnovi bakra imaju samo slabo preventivno djelovanje, a neki
hibridi osjetljivi su na te pripravke.
2. BAKTERIJ SKA RUBNA TRULE
(Pseudomonas marginalis)
Simptomi bolesti javljaju se na vanjskim
listovima u obliku vodenastog venua ruba lista.
Na ilama napadnutih listova mogu se vidjeti
malene tamnocrvene pjege. Samo katkad moe
9
biti zahvaen itav list. Zaraene ile posmee ili pocrne prije nego to se list
osui i postane poput papira.
Za razvoj bolesti potrebno je vlaenje lista pa je bolje navodnjavati
kapanjem nego zalijevanjem po biljci.
Preporuuje se provoenje preventivnih mjera zatite odstranjivanjem i
unitavanjem biljnih ostataka i plodoredom.
3. BAKTERIJ SKA TRULE UNUTRANJ IH LISTOVA
(Pseudomonas cichorii)
Prepoznaje se po karakteristinim sjajnim tamnosmeim pjegama promjera
nekoliko milimetara. Pjege se pojavljuju na plojci i peteljci unutarnjih listova,
a ile listova nisu zahvaene. esto se simptomi primijete tek kada se glavica
otvori.
Teko ju je suzbijati, stoga preporuujemo provoenje preventivnih
mjera zatite odstranjivanjem i unitavanje biljnih ostataka, plodoredom i
zalijevanjem pod list.
VIROZE SALATE I ENDIVIJ E
1. VIRUS ZADEBLJ ANJ A ILA
SALATE
Simptome zaraze uoavamo na listovima
uzdu lisnih ila, koje posvijetle i zadebljaju,
pa je rub lista nakovran. Vanjski listovi stre
uspravno i ako je zaraza nastala rano, glavice se
ne formiraju pravilno i ostaju malene.
Ovaj virus prenosi gljiva (Olpidium brassicae) koja se nalazi u tlu.
Sterilizacijom tla, zikalnom ili kemijskom, moe se unititi gljiva
prenositelj ovog virusa.
TETNICI SALATE I ENDIVIJ E
1. SOVICE POZEMLJ UE
Gusjenica nagriza biljku sasvim uz povrinu tla ili malo iznad nje. Biljka
koju je otetila gusjenica uti i sui se.
Gusjenice su sive boje, gola tijela i pri dodiru smotaju se u kolut.
Kemijska mjera zatite jest uporaba granuliranih insekticida prije sjetve ili