Osman (Gunduli)

Naslovnica Osmana iz 1826. godine u Dubrovniku.

Osman je povijesno-romantini ep nastao u posljednjem desetljeu ivota !vana "undulia.
#adraj na $oimskom boji%tu. &vali 'usta(u govorei da je nepravedno svrgnut s vlasti.
)obunjenici navale na Dilaverovu palau* nakon ega se zapute prema #ultanovu dvoru.
19. pjevanje
+pisuje se carski dvor i njegov okoli%. , pripovijedanje je umetnut opis ljubavi Dilavera i
lijepe -egum .damkinje koju je Dilaver dobio u dvoboju s perzijskim kraljeviem
&ajdanom.
)obunjenici stiu Dilavera koji je preru%en krenuo po pomo* napadaju ga i na kraju ubijaju.
-egum i$ moli da joj daju Dilaverovo tijelo da ga sa$rani* no oni odbijaju. +slobo/aju
'usta(u iz carske tamnice. +sman u dugom monologu iznosi svoje stra$ove* u/enje i
zapanjenost nad pobunom svoji$ vojnika. 0ojnici ga $vataju i odvode u carsku tamnicu.
20. pjevanje
, zavr%nom se pjevanju epa govori o +smanu koji se ali na svoju sudbinu. 1ar 'usta(a opet
je na vlasti* a uz njega su nove pa%e 2 Daut i &asan. 'usta(a zapovijeda da +smana odvedu u
3edi-kulu* carigradsku kulu sa 4 tornjeva koja je sluila kao tamnica. +sman plae jer je
svjestan da su ga svi napustili i da ga eka smrt. Dautov rob na njegovu zapovijed davi
+smana. Nakon +smanove smrti ep zavr%ava pripovjedaevom osudom turski$ osvajanja i
osmanske civilizacije te velianjem kraljevia 0ladislava.
Nastanak
Osman je* po svemu sudei* nastajao u duljem vremenskom razmaku* moda ve od sklopa
doga/aja nakon &oimske bitke pa sve do autorove smrti 1658. godine. 6a to je vrijeme
pjesnik najvjerojatnije vi%e puta zasnivao svoje djelo i ne jednom mijenjao koncepciju*
iznalazio i odbacivao rje%enja* u emu ga je prekinula smrt.
, +smanovu monologu i na drugim mjestima u epu mogu se proitati izvrsne karakteristike
stanja u +smanskom 1arstvu u prvoj polovici 14. stoljea. !pak* po mnogima najvrjednije
sti$ove Osmana ine pjesnikove saeto izreene misli o ljudima i nji$ovim postupcima* o
politici i politikim metodama* o vladarima i sposobnosti vladanja* o ljepoti* ljubavi i asti* o
ljudskoj o$olosti* o prolaznosti svega* pa i silne moi jednog od najmoniji$ zemaljski$
vladara.
Odnos prema povijesnoj stvarnosti
Promjena prijevoda
7igmund !!!.
, posveti Pjesni pokornih "unduli je spomenuo namjeru da prevede 8assov Osloboeni
Jeruzalem i posveti ga poljskom kralju 7igmundu !!!. 9:dokli s nebeskom pomoi Jeruzalem
sloboen, spjevanje estitijem imenom kralja poljakoga nareeno, svemu naemu slovinskom
narodu ukaem;
<1=
>. "unduli je svoj prijevod $tio posvetiti poljskom kralju jer se on tada bio
jedini mogao oduprijeti 8urcima* budui da su ostali europski narodi sudjelovali u
8ridesetogodi%njem ratu 91618. 2 16?8.>. 0ijesti o po$odu vojske sultana +smana !!. protiv
)oljaka stizale su u Dubrovnik ve u proljee 1621.* a "unduli je* kao dravni slubenik* bio
me/u prvima koji su to saznali. # naroitim interesom pratio je pokret turski$ eta prema
sjeveru i i%ekivao is$od sukoba. Dubrovaki su senatori traili od svoji$ poklisara* koji su
po%li za +smanom i predali mu godi%nji danak negdje na putu prema &oimu* da %to bre
%alju vijesti o razvoju rata.
<2=
@ao %to se iz ouvani$ pisama ti$ dubrovaki$ poslanika vidi*
vijesti su Dubrovani dobivali zaista vrlo brzo* a one su u velikoj mjeri bile pouzdane. )rema
njima je "unduli mogao stvoriti jasnu sliku zbivanja te je smjesta odustao od namjere za
tiskanjem prijevoda Osloboenog Jeruzalema* odluiv%i radije i sam napisati slino djelo* u
kojem e obraditi nedavne doga/ajeA poraz turske vojske kod &oima i smrt sultana +smana
!!.
Povijesno i nepovijesno
Osman je zasnovan gotovo kao suvremeni povijesni roman. "unduli je svoje djelo protkao
ne samo elementima glavni$ politiki$ doga/aja nego i stanovitim detaljima do koji$ su tek u
novije doba do%li povjesniari mukotrpno prekopavajui po ar$ivima. Do takvi$ je podataka
mogao doi samo preko suvremeni$ zapisa
<5=
te vjerojatno preko isusovaca koji su djelovali
%irom katolikog svijeta* osobito u pograninim podrujima prema islamu i pravoslavlju. +
+smanu i o nekim poljskim linostima* o kojima pjeva u svom epu* imao je "unduli prilike
slu%ati i od svoji$ zemljaka koji su bili u .nconi* kad je kroz taj grad godine 162?. prolazio
0ladislav kao $odoasnik u Bim te je tom prilikom odsjeo u kui ankonski$ "undulia*
vjerojatno pjesnikovi$ ro/aka.
)remda je svoj ep zasnivao na stvarnosti* nemajui zapravo sklonosti za prikazivanje neeg
nevjerojatnog i izmi%ljenog* "unduli 2 po uzoru na 8assov Osloboeni Jeruzalem 2 unosi u
Osmana i mnogo nepovijesni$ pojava. 8akve su izmi%ljene i romantike epizodeC primjerice
#okoliini pot$vati s njezinim djevojicama 9: nje drubi dvanaes ona ! djevojica bojnijeh
ima, ! i mogua i smiona ! cijele vojske zate njima" !! #ve u rukah kopja nose, ! a u oiju
dre strijele$ ! vezi od zlata njih su kose, ! jau konje jak snijeg bijele"%* !0.* 5?D. - 5E6.> pa
#okoliin dvoboj s @runoslavom 9&Prijete ovako dikle mlade ! i prilike take imaju ! da se
obje vojske tade ! u jednu od njih upoznaju"%* 0.* 2D4. - 5FF.>* @runoslavino osvetniko
$aranje po 'oldaviji 9&Jak lavica, kad sred stijena ! lavie joj lovac digne, ! u nesvijesti
nesmiljena ! skaku se ori, da ga stigne, ! ta na konju hrlu !! s kopjem leti a ne tee, ! stiu
tursku vojsku vrlu ! s drazim svojim nadalee"%* 0.* 22D. - 256.>* njezin potajni susret s
@alinkom i Bizvan-agom* Dilaverovo vite%ko-trubadursko osvajanje lijepe -egum negdje u
dalekoj )erziji 2 sve prizori koji za glavnu radnju nisu osobito vani. )o uzoru na epsku
tradiciju "unduli je u radnju 9G0!!!. pjevanje> upleo paklene sile koje su na strani
+smanovi$ neprijatelja* ali sudjelovanje pakla u radnji ostalo je samo u skici.
)remda je za glavnu radnju svoga epa "unduli uzeo povijesne doga/aje* nije i$ obradio tako
da sve pojedinosti odgovaraju povijesnim injenicama* nego je* u skladu s baroknom
poetikom epa koja dopu%ta slobodu u obradi povijesni$ tema* odluio ne%to promijeniti kako
bi postigao vei interes kod itatelja.
Povijesni likovi
+sman !!.
Osman II. glavni je junak "undulieva epa. @ao najstarije dijete .$meda !. rodio se 16F?.
godine. Na prijestolje je do%ao 1618. kao etrnaestogodi%nji djeak* preotev%i vlast svom
slaboumnom stricu 'usta(i. +n je u epu prikazan kao mlad* estit i $rabar vladar* koji %titi
svoje savjetnike* tako da ni u vlastitoj ivotnoj opasnosti ne predaje pobunjenicima velikog
vezira Dilavera 9%'o li vas je krvi elja, ! elju upijte srca prika ! ne carskijeh prijatelja ! negli
carskijeh protivnika()* G0!.* ?FD. - ?12.>. !z povijesti se zna da ga je +sman izruio
pobunjenim vojnicima. )rema prvom pjevanju* osobito prema uvodnim sti$ovima* +sman je
kao predstvanik nekrsta 9&*h, ijem si se zahvalila, ! tata ljudska oholasti+ ! #ve to vie
stere krila, ! sve e paka nie pasti(%* !.* 1. - ?.> trebao biti utjelovljenje nasilja i zla* a u
djelu se pokazuje kao junak s plemenitim i vite%kim tenjama da svome carstvu vrati prija%nju
slavu. "unduli turskom sultanu pridaje i izrazite crte plemenitostiA prijedlog velikog vezira
da prije odlaska na !stok pogubi svrgnutog cara 'usta(u* njegovu majku i svoju brau* kako
se nitko za njegove odsutnosti ne bi zaelio prijestolja* +sman odluno odbija.
0ladislav !0.* kralj )oljske
)rema "unduliu* i poljski se kraljevi pokazao u boju kod &oima kao velik borac i junak
nad junacima* premda je povijesna istina da 0ladislav nije ni sudjelovao u bitci. Vladislav
9HladIslaJ> bio je poljski kraljevi* sin 7igmunda !!!. Bodio se 1EDE.* a vladao je )oljskom*
kao 0ladislav !0.* od 1655. do 16?8. !ako u stvarnosti uope nije sudjelovao u bitci kod
&oima* poslije se pojavio pred vojskom kako bi joj na kraju bitke podigao moral.
orevski ili !amuel ore"ki* %to je njegovo pravo ime* bio je poljsko-ukrajinski velika% koji
je zarobljen 1616. i odveden u 1arigrad* odakle je* uz pomo nekog "rka i njegove supruge
@atarine* uspio pobjei. Neki izvori kau da je za vrijeme bijega boravio i u Baguzi* ali to nije
bio tada%nji Dubrovnik* nego istoimeni naziv za mjesto na #iciliji. @orevski se vratio u
domovinu 162F. godine* ali ondje je ponovo zarobljen i zatvoren u 3edi-kuli* gdje su ga
zadavili 24. lipnja 1622. godine.
runoslava* zarunica @orevskog* kojoj je pjesnik uz neke zajednike crte s atarinom*
enom #amuela @oreckog* a kerkom moldavskog vojvode 3eremije 'o$ile* dao mnogo
zajedniki$ osobina* mogla je u epu umrijeti u zatvoru zajedno s @orevskim* jer u
Dubrovniku se nije znalo da je bila u turskom zarobljeni%tvu* da je iz njega pu%tena i da je
umrla na slobodi. , tvorbi njezina lika imao je "unduli pred oima i (iguru bojnice* (iguru
,enere militans poznatu iz 0ergilijevi$* .riostovi$* 8assovi$ epopejaC ali* isto tako* i sudbinu
nesretne supruge nesretnog @orevskog. @runoslavinom sudbinom intenzivno se bave sve
dosada%nje dopune tzv. izgubljeni$ pjevanja.
a#lar$a%a nadstojnik je sultanova $arema. 6a +smanove vladavine* kako izvori kau* tu je
dunost obavljao #ulejman-aga. , zapisnicima dubrovakog #enata iz 1618. godine nalazi se
spomen nekog @azlar-age* koji se u stvarnosti zvao @izlar-aga. , "undulievu epu @azlar-
aga putuje* ali ne poput .li-pa%e u poklisarsku misiju* ve na -alkan u potrazi za ljepoticama
koje e krasiti sultanov $arem 90!. pjevanje>. +n u epu provodi otmicu #unanice* susree
jednom #okolicu* a naposljetku ga +sman kao svoga predstavnika upuuje pobunjenicima
koji su ga sasjekli sabljama 9G!G. pjevanje>.
!okoli"a je jo% jedna romantina 9izmi%ljena> bojnica u Osmanu. )odrijetlom je iz dinastije
8atara koji su vladali !ndijom. .mazonka #okolica zaljubljena je u +smana* a nakon
sudjelovanja u &oimskoj bitci* ostaje ona u )oljskoj i $ara njezinim prostranstvima. @upanje
#okoliini$ bojnica jedan je od antologijski$ prizora Osmana.
&oimska 'itka
3Kze( -randtA &oimska bitka* ulje na platnu* 1864.. , crvenom je 3an @arol 1$odkieJicz.
Dubrovaki je pjesnik u svome epu oigledno izmijenio okolnosti &oimske bitke koje su
izgledale ovakoA u svibnju 1621. +sman !!. poveo je vojsku od 5FF FFF ljudi i krenuo s njom
na tvr/avu &oim* gdje su se pod vodstvom vojskovo/e 3ana @arla 1$odkieJicza bili
utaborili )oljaci. , taboru je bio i kraljevi 0ladislav* ali nije sudjelovao u borbi* nego je
bolestan leao u @amjenjcu blizu boji%ta.
,nato nadmoi 8urci u tom boju nisu mogli pobijediti vojsku od 5F FFF )oljaka. )oljaci su
pretrpjeli te%ke gubitke i stradali zbog nesta%ice $rane* ali postojano su odbijali sve turske
navale* pa upravo u trenu kad su nakon junake 1$odkieJiczeve smrti 924. rujna 1621.>
poljske snage bile na izmaku* do%la im je poruka od 8uraka da bi +sman bio spreman sklopiti
s njima mir* ako ga zatrae. )oljaci su bili sretni %to je sve tako zavr%ilo* pa se i takav is$od
mogao smatrati pobjedom* prije svega pobjedom u obrani )oljske. Na tu je odluku +smana
potaknula pobuna neposlu%ni$ janjiara i openito nezadovoljstvo u vojsci zbog slabi$
uspje$a u ratu. )o%to se vratio u 1arigrad* nakon nemilog iskustva u )oljskoj* +sman je $tio
uvesti vrstu stegu u svojoj vojsci pa je* pod izlikom da se eli pokloniti 'u$amedu na
njegovu grobu* naumio prijei u .ziju* sakupiti ondje nove ete i njima zamijeniti
nepouzdane janjiare. 6a tu je njegovu namjeru nekako doznala vojska u 1arigradu* pa se na
taj glas pobunila i nanovo proglasila carem zatvorenog 'usta(u* a +sman je bio u$vaen*
baen u tamnicu i u njoj zadavljen 2F. svibnja 1622. godine.
<?=
ronolo%ija
+sim toga* "unduli mijenja kronolo%ki red neki$ doga/aja* vi%e doga/aja stapa u jedan* a
ulogu neke povijesne linosti daje u epu drugoj linosti. 8ako* primjerice* ulogu kneza
6barskog* koji je i%ao u 1arigrad i poslije +smanove smrti sklopio mir s 8urcima* u epu ima
.li-pa%a* koji i nije stvarna povijesna linost. , "undulievu epu turski vezir putuje kao
sultanov poklisar u 0ar%avu radi sklapanja tursko-poljskog mira. 8aj je mir u stvarnosti
sklopljen tek 1625. godine* dakle nakon +smanove smrti* i to u 1arigradu za vrijeme druge
vladavine 'usta(e !. , ime )oljske mir je tada potpisao knez @ri%to( 6barski* a ne 0ladislav*
kako to iznosi "unduli.
@ako je na Osmanu radio do svoje smrti* "unduli je u nj unosio i neke doga/aje koji su se
zbili poslije 1622.. godine* kad se svr%ava radnja epa. 8ako se* primjerice* u epu nekoliko puta
spominje 0ladislavova zarunica 1ecilija Benata s kojom se 0ladislav vjenao tek godine
1654. 9&-esarovom keri obdari ! i tvu mlados ,inji zgare%* !!!.* 16E. 2 166.C &O esarska
keri izbrana, ! u porodu okrunjena, ! ti sve vedra, sva sunana ! s ljepote si i s plemena"%*
0!!!.* 2D. 2 52.C &od sv. lijepe vjerenice%* !G.* ED8.>. 'ijenjati povijesne injenice mogao je
"unduli samo kod oni$ doga/aja i linosti za koje je drao da i$ nisu poznavali njegovi
zemljaci. 6ato primjerice moe i knez 6borovski pokazivati .li-pa%i na slikama &oimske
bitke ljude 9pustinjak -la* knez Bodovilski* vojvoda 6amo%ki* 'ikleu% #enjavski* vojvoda
@arlo @otkovi* .ltanski* #ajdaki>* koji$ i nije bilo u tom boju* a o kojima Dubrovani
vjerojatno nikada nisu uli. .li* primjerice* o @orevskom* zapravo o #amuelu @oreckom*
"unduli nije smio mijenjati bitne injenice jer su tog poljskog junaka bez sumnje upoznali
mnogi Dubrovani* kad se on na svom bijegu iz prvoga ropstva u 1arigradu neko vrijeme
zadrao u Dubrovniku 91618.>.
ompo#i"ija
(eme
!van "unduli i epskim je postupcima u Osmanu iza%ao iz okvira dotada%nje $rvatske
knjievnosti i utro put novom oblikovanju narativni$ djela 14. i 18. stoljea. &rvatska je
knjievnost prije "undulia poznavala samo biblijski $umanistiki ep* pelegrinacijski
alegorijski ep i sti$ovanu kroniku ili pak neke narativne anrove s jednotematskom
strukturom i linearnom kompozicijom. , predgundulievskoj se epici epski svijet strukturirao
linearno* preko jedne dominantne teme i mno%tva sporedni$ tema* a doga/aji se prikazivali po
pravilima stroge linearne sukcesije* opona%ajui slijed doga/aja u vremenskom lancu
stvarnosti.
Lp Osman ima izrazito kompleksnu kompoziciju. , njemu se ne slijedi linearna kronologija
doga/aja* %tovi%e* kompozicija se ostvaruje kao prepletanje pro%losti i sada%njosti. 0remenske
su perspektive epski$ radnji razliite* a pripovjedaevo je vrijeme esto udaljeno od
ispripovijedani$ doga/aja. , epu se javlja vi%e paralelni$ (abularni$ linija* mno%tvo glavni$ i
sporedni$ likova* a likovima iz zbilje i (ikcije izjednauje se status u epskome svijetu.
#veznajui se pripovjeda jasno opredjeljuje za kr%anski svijet te kvali(icira epsku radnju
kao borbu iznimni$ politiki$ snaga* ali i kao borbu dobra i zla.
Lp objedinjuje tri temeA temu &oimske bitke* temu putovanja .li-pa%e iz 1arigrada u
0ar%avu i @azlar-age iz 1arigrada u #rbiju te temu +smanove smrti. &oimska bitka odvija se
u pretpovijesti epske sada%njosti te 2 iako je oblikovana epskim digresijama* retardirajue
radnje u odnosu na pripovjedaevo vrijeme 2 predstavlja pravu temu djela jer je prikazana u
cijelosti. 8ema dvaju putovanja odvija se u istodobnosti s pripovjedaevim vremenom.
)rikazana u velikom broju pjevanja* ona za$vaa golem epski prostor 9od 1arigrada do
balkanski$ zemalja i )oljske> i odulje epsko vrijeme 9nekoliko mjeseci>. Na taj nain tema
putovanja* s mnogo umetnuti$ epizoda* integrira &oimsku bitku. +smanova je smrt
prikazana u posljednji$ pet pjevanja. +na se tako/er odvija u epskoj sada%njosti* a slijedi
nakon doga/aja koji su se odigrali unutar druge teme epa* tj. unutar teme dvaju putovanja.
+smanova je smrt prikazana na jednom jedinstvenom mjestu* u 1arigradu* doga/aji su
opisani kontinuirano* kako se doga/aju na sceni* u svega nekoliko dana. 'alo je lirski$
digresija i retardirajui$ epizoda* a pripovjeda komentira samo posljednje doga/aje.
,pravo uvo/enjem razliiti$ vremenski$ dimenzija i nastojanjem da se razvedene (abularne
linije poveu* otvara se niz kompozicijski$ mogunosti. 8ako tema &oimske bitke i tema
+smanove pogibije (unkcioniraju po uzrono-posljedinom naelu. Naime* &oimska bitka
uzrok je pobune janjiara* pa prema tome i uzrok +smanove smrti. 8ema putovanja slui kao
kopa izme/u vremena koje je proteklo i prije/enog prostora od &oimske bitke do
+smanove smrti. +sim toga* povezivanjem razliiti$ tema* otvara se prostor mnogim epskim
digresijama* dinamiziranju radnje ili plasiranju neke ideje.
)otiva"ije
, skladu s time* u epu se javljaju dvije vrste motivacijeA motivacija po naelu uzrok-
posljedica ili vremenskaMmjesna povezanost i motivacija po naelu intermedijalne povezanosti
motiva. 8ako je na primjer putovanje .li-pa%e ili @azlar-age motivacija za uvo/enje mnogi$
motiva iz europske povijesti ili govor .li-pa%e pred poljskim kraljem motivacija politikom
diskursu o onodobnoj politikoj situaciji i odnosu tada%nji$ europski$ sila 9vremenskaMmjesna
povezanost>. "alerija je kipova u var%avskom dvorcu isto tako motivacija za opis povijesti
)oljske i njezini$ vladara 9postupak intermedijalnosti>.
8reba svakako napomenuti da postoji svojevrsna dosljednost i u strukturi svakog zasebnog
pjevanja. )oeci su pjevanja speci(ini* svako pjevanje zapoinje apostro(om neke apstraktne
kategorije ili vremenskom peri(razom 9npr. !!. pjevanjeA apostro(a mladostiC !!!. pjevanjeA opis
dolaska proljea i zore>. No mnogo vanije od toga* svako pojedinano pjevanje sadri dvije
vremenske dimenzije* pro%lost i sada%njost* a obje su podjednako vane za razumijevanje
smisla prie. N#udar prolosti i sadanjosti nije samo jedna od sredinjih tema djela, nego
ujedno i jedan od glavnih postupaka u njegovoj izvedbi"O
<E=
#vako pjevanje zapoinje naracijom u sada%njosti koja tee neko vrijeme* zatim se nekim
povodom vraa u pro%lost* da bi se na kraju ponovno vratila u sada%njost. )ro%lost se s jedne
strane javlja kao nedavna pro%lost 9&oimska bitka>* a s druge strane kao davno pro%lo
vrijeme 9povijest gradova kojima putuje @azlar-aga>. 8o vraanje u pro%lost javlja se
dosljedno* ak i onda kad se takav postupak protivi logici pripovijedanja. #am postupak
vraanja u pro%lost vaniji je od sadraja digresije i ima trojaku (unkciju* on podcrtava
znaenje sada%njosti zbog relevantni$ uzroka* sugerira mijenu svega u vremenu*
nepredvidivost sree te relativizira prikazanu zbilju.
*jelovitost
Neki su opisi* digresije* retardirajue radnje u epu zapravo redundantne u odnosu na glavnu
(abulu* ako se glavnom temom smatra +smanova smrt* tj. svaka radnja koja je neposredno
vezana uz +smana. 8e%ko je uope tono odrediti trajanje same radnje* moglo bi se
pretpostaviti da vrijeme od +smanovi$ savjetovanja sa svojim savjetnicima do njegove smrti
traje svega 8 - D mjeseci. -a% zbog takve kompleksne naravi epa mnogi se povjesniari
knjievnosti razilaze u pogledu njegove kompozicije. 8ako .rmin )avi Osmana ne smatra
jedinstvenim djelom jer je u njemu 12 od 2F pjevanja s radnjom povezano tek neposredno te
vjeruje kako je "unduli isprva napisao dvije pjesme* pjesmu o juna%tvu 0ladislava u
turskome boju i pjesmu o ubojstvu sultana +smana* od koji$ je kasnije nastojao sastaviti
Osmana. 6a njega pjevanja 1* 16* 14* 18* 1D. i 2F. ine jedinstvenu cjelinu kojoj pripada tema
+smanove smrti te ta pjevanja smatra pravim Osmanom* a cjelokupno djelo naziva
Osmanidom. Puka 6ore pak* pozivajui se na )avieve tvrdnje* kompoziciju Osmana ipak
smatra jedinstvenom* dok je Qranjo 'arkovi u Osmanu prepoznao dramsku kompoziciju.
Na kraju* iako je takva je kompleksna montana kompozicija pomalo oslabila razumijevanje
toka glavne (abulativne linije* ona je omoguila da se epski svijet prikae u svom totalitetu* u
svojoj povijesnoj sveobu$vatnosti. @omponiranje pojedini$ doga/aja u razliite vremenske
dionice i povezivanje nekoliko razliiti$ tema omoguilo je uno%enje mnogo gra/e* mnogo
razliiti$ (abulativni$ linija* mije%anje stvarnog i (ikcionalnog* povijesnog i privatnog*
kr%anskog i muslimanskog* slavenskog i turskog svijeta. Bazvedenost kompozicije urodila je
i apsorbiranjem razni$ knjievni$ vrsta te se u djelu mogu prepoznati teme* motivi i ugo/aji
koji su dotad bili rezervirani za neke druge anrove 9npr. elementi ljubavne lirike>. +sim toga*
u epu se mogu pronai i elementi drugi$ knjievni$ medija kao %to su usmene i puke pjesme
9npr. pjevanje o #unanici>. Neki su doga/aji ak prikazani kao pria u prii.
+vakvim strukturiranjem kompozicije po naelu montae te povezivanjem razliiti$
umjetniki$ medija u jednome djelu* "unduli se posve pribliio suvremenoj baroknoj epskoj
te$nici. !zgradio je jedno novo literarno* romaneskno djelo koje e posluiti kao najvei uzor
mnogim $rvatskim epicima koji e stvarati nakon njega.
+ukopisi i i#danja
+ukopisi
"unduliev rukopis Osmana u svijet je sa sobom ponio njegov sin Qrano 9165F. 2 14FF.> koji
je bio vojnik u Rpanjolskoj i .ustriji. # njim je sluio Nikola +$muevi koji ga je prepisao i
iji je prijepis danas najstariji poznati rukopis Osmana jer se "unduliev originalni rukopis
nije sauvao. +$muevi je prepisivanje jednog dijela Osmana zavr%io u -iskaji u
Rpanjolskoj 1E. kolovoza 16E1. godine. )repisivanje drugog dijela zapoeo je u -eu 2F.
listopada 16E5.* a zavr%io 1E. travnja 16E?. godine.
)oznato je pet rukopisa iz 14. stoljeaA +$mueviev* 0atikanski* 0aloviev* .damoviev i
Singrijin* a veliki poznavatelj rukopisa Osmana* Turo @Urbler* poetkom 2F. stoljea*
smatrao je da u svijetu postoji oko sedamdeset sauvani$ rukopisa* ali da se u privatnim i
javnim knjinicama jo% uvijek :skriva; velik broj. , 6agrebu* u Nacionalnoj i sveuili%noj
knjinici* uvaju se najstariji sauvani rukopisi iz 168D.* 1424.* 146E.* 1445. i 1816. godine.
'nogo rukopisa uva se u )oljskoj* a smatralo se da e se tamo pronai i izgubljena pjevanja
prouavanjem koji$ su se bavili &einric$ "lVck i HacWav )arkott. "lVck je uspio ui u trag
sedam sauvani$ rukopisaA a> rukopisa u vlasni%tvu HWadIsWaJa !0C b> rukopisa namijenjen
#tanisWaJu .ugustuC c> lo%e kopije pret$odnogC d> rukopisa .leksandra #apie$eC e> rukopisa
'ic$ala -obroJskogC (> rukopisa .ndrzeja Q. @uc$arskog. 8reba napomenuti da "lVck nije
vidio nijedan od ti$ rukopisa* a )arkott samo dva 9toke c i e>.
I#danja
Osman je ostao u rukopisu sve dok prilike za njegovo tiskanje nisu postale povoljne* tj. do
poetka 1D. stoljea. )rvi poku%aj tiskanja Osmana bio je u Dubrovniku* oko 181F. godine
9tiskanje je prekinuto nakon 1F araka>. 6atim ga je poku%ao izdati .ntun 'i$anovi. Na Novu
godinu 1818. u )adovi je pozvao na pretplatu za Osmana kojeg je mislio tiskati prema
rukopisu kupljenom u 'lecima* me/utim rukopis ipak nije tiskan. )rvo izdanje Osmana
tiskano je u Dubrovniku 1826. godine* s dopunom )ijerka #orkoevia. Bukopis je* prema
bilje%kama Danluke 0olantia* priredio (ranjevac .mbrozije 'arkovi.
'atica ilirska 18??. godine izdala je Osmana s dopunom !vana 'aurania i rjenikom
.ntuna i !vana 'aurania. @ratak predgovor za ovo izdanje napisao je 0jekoslav -abuki.
)rvo kritiko izdanje "undulievi$ djela izdala je 3ugoslavenska akademija 1844. u
uredni%tvu .rmina )avia kao !G. knjigu #tarih pisaca hrvatskih. 8o je izdanje nastalo prema
1ekinievu rukopisu iz 1451. godine. Drugo i tree .kademijino izdanje priredio je Turo
@UrblerC drugo 1D1D.* a tree 1D58. s dopunama 'ilana Be%etara.
+stala vanija izdanja Osmana jesuA
"unduli* !vanA Osman u /0 pjevanjah* Narodna tiskarnica dra. Pjudevita "aja*
6agreb* 18E?.
"unduli* !vanA Osman 1vana 2undulia* s pjevanjima G!0. i G0. !vana 'aurania*
priredio !van -roz* @r. #veuili%na knjiara Qr. 7upana 9.lbrec$ta i Qiedlera>* 6agreb*
1884.
"unduli* !vanA Osman 1vana 2undulia* s dopunama !. 'aurania i ). #orkoevia*
pripravio za %tampu 3ovan -o%kovi* #opronova %tamparija* 6emun* 188D.
Prijevodi
Osman je prevo/en na sve vanije svjetske jezike. #lavenski prijevodi 9poljski* e%ki* ruski>
tee sauvati stro(u* sti$ i rimu originala* dok latinski* (rancuski* njemaki* engleski i
talijanski uglavnom odstupaju od metriki$ osobitosti originala.
)rvi prijevod Osmana na talijanski i uope na bilo koji strani jezik doslovni je prijevod 0icka
#mee iz 1486. godine. Najznaajniji (rancuski prijevod jest .ntuna #orkoevia iz 1858.
godine. Patinski prijevod objavio je u 'lecima 186E. -la "etaldi* njemaki 1D18. u -erlinu
@atarina von )ommer Lsc$e* a engleski LdJard D. "oIa u 6agrebu 1DD1. godine. )oljski$
prijevoda ima vi%e* a prvi tiskani jest cjeloviti prijevod 1zeslava 3astrzXbieca-@ozWoJskog iz
1D5?.* objavljen u 0ar%avi.
"unduliev Osman oduvijek je privlaio panju itatelja pa nije udno %to su nastale i
razliite njegove obrade. Du%an -ogosavljevi romanizirao ga je i objavio u -eogradu 1D2D.
godine* a pronalazak cjelovitog i originalnog rukopisa Osmana tema je i romana 3oraljna
vrata )avla )avliia.
,opune
Osman je do nas stigao bez dvaju sredi%nji$ pjevanja 2 etrnaestoga i petnaestog. )ostoje
razliita naga/anja o razlozima zbog koji$ je ep ostao nedovr%en. )rema prvom obja%njenju*
"unduli je zavr%io Osmana* ali dva su pjevanja stjecajem okolnosti izgubljena 2 moda
sluajno* a moda i$ je namjerno uni%tio sam autor ili netko drugi 9mogui razlozi bili su
onodobno sloeni politiki odnosi s 8urcima>. )rema drugom obja%njenju* ep nikada nije
zavr%en* a prema treem zapravo se ne radi o jednom spjevu* nego o dvamaA jedan je
posveen +smanu* a drugi 0ladislavu* i tek i$ je netko kasnije spojio u jedinstveno djelo.
)osljednje je obja%njenje zastupao .rmin )avi. 'e/utim* danas se ep ita i tumai kao
jedinstveno djelo* a takvu je tezu zastupao i Qranjo 'arkovi.
"unduli je u Osmanu ostavio nedovr%enima pet (abularni$ linija i nji$ je trebalo zaokruiti
upravo u pjevanjima koja nedostaju jer su smislom i simbolikim znaenjem neop$odne za
razumijevanje cjeline prie. Bomantine su epizode vezane uz enske likove* a prie o njima*
osim one o -egumu i Dilaveru* ostaju u epu nedovr%ene* pa su upravo sudbine @runoslave*
#okolice i #unanice glavne teme nadopuna "undulieva epa.
Nekoliko pjesnika bavilo se nadopunjavanjem epaA )jerko #orkoevi* !van 'aurani* 'arin
6latari* anonimni nadopunjiva budimskog izdanja iz 1824. godine te Qrano -ranko .ngeli
Badovani koji je ep nadopunio etrdeseti$ godina dvadesetog stoljea. )rvo izdanje Osmana*
sa #orkoevievom dopunom* potjee iz 1826. godine* a tiskano je u Dubrovniku* u redakciji
.mbrozija 'arkovia. !ako je od 'atiina izdanja iz 18??. godine* uobiajeno da se ep tiska
s dopunom !vana 'aurania* smatrano je da dopuna )jerka #orkoevia vjernije slijedi
"undulievu (abularnu osnovu* odnosno* da se kvaliteta njegove dopune zasniva na onome
%to u "undulievu tekstu ve postoji. Naime* )jerko #orkoevi trudio se povezati prekinute
(abularne niti elei da smisao na taj nain proiza/e iz cjeline s minimalnim intervencijama u
tekstu. 8ako su postupili i njegovi sljedbenici 2 6latari te anonimni autor budimskog izdanja.
#orkoevi u svojoj dopuni ne dodaje likove koji$ u "undulia ve otprije nije bilo. Nadalje*
on starim likovima ne dodaje nove karakterizacije i sposobnosti niti uvodi nove ambijente ili
situacije* kao %to ne uvodi ni nove motive i pokretae radnje. +n je* spojiv%i (abularne linije*
poku%ao samo nastaviti radnju* uvaavajui pritom dva svijetaA povijesni i romantini.
)otonjim se bavio vi%e nego povijesnim* dok es$atolo%ki svijet nije dirao* smatrajui ga
dovr%enim.
'aurani je postupao upravo suprotnoC u njegovoj dopuni postoji izraenije interpretativno
zadiranje u predloak. 'auraniu nije bilo dovoljno zadrati se samo na razini
upotpunjavanja (abuleC on je uveo nove likove novi$ sposobnosti* a radnju ne pokreu samo
ljudski osjeaji i inovi nego su za njezino odvijanje odgovorne sile koji$ kod "undulia
nema. ,z to* 'aurani uvodi i nove ambijente 9npr. Drinopolje>* ali i izvorno neprisutne
pokretake motive* iz koji$ proizlazi ono %to se u ostatku "undulieva teksta doga/a* te
orijentire za znaenjsko i ideolo%ko tumaenje cjeline. -itni elementi prisutni u njegovoj
dopuni kozmolo%ki su i autore(leksivni motivi. #orkoevi* kao ni sam "unduli* nije se
bavio tim motivacijskim aspektima na takav nain jer za nji$ nijedna ljudska sudbina nije
unaprijed predodre/ena. 'aurani je* me/utim* u radnju uveo lik pro(esionalnog
zvjezdoznanca koji tumai +smanovu sudbinu pa se sudbina tako moe proitati u
zvijezdama. #orkoevi se drao principa da tumaenje radnje moe iznositi samo
pripovjedaki glas* ali ne i neki od likova. 'aurani zatvara ep jedinstvenom interpretacijom
koja po svojim karakteristikama nije barokna. Naprotiv* njegovi dopjevi preslika su njegova
osobnog vi/enja Osmana iz romantiarske* devetnaestostoljetne perspektive. No* unato
tome* on je uspje%no rije%io te$nika naela epa* dosljednost i izvornost leksikoga izriaja*
sti$a i rime.
'aurani tako svoju dopunu stvara podosta slobodno u odnosu prema izvorniku i ostalim
nadopunjivaima. !zdanje s njegovom dopunom* iz 18??. godine* zasluuje osobitu pozornost
jer je nastalo u doba $rvatskoga narodnog preporoda* za ilirce "undulievo je djelo
emblematian kondenzat znaenja koje je u nji$ovoj predodbi imao Dubrovnik u doba turske
opasnosti. , Osmanu su mogli i%itati sve kulturne i knjievne znakove koji su vani za
$rvatsku kulturu openito. , motivima borbe za slobodu vlastitoga naroda* vjere u propast
nasilja i tiranije te u tenji za pravdom i mirom* ilirci su prona%li poticaj za vlastita ostvarenja.
, djelu su prepoznate rodoljubne i $umanistike ideje koje su samom svojom pojavom
poticale na ostvarenje narodnim preporodom. 'aurani je u to doba bio popularan i svestran
ilirac pa mu je kao takvom i pripala ast dopunjavanja Osmana.
)osljednji nadopunjiva* Qrano -ranko .ngeli Badovani* ep je tako/er dopunio na temelju
(abularni$ linija u samome djelu* no nije $tio zadirati u njegov smisao. +n se odnosio prema
djelu vrlo slobodno* s obzirom na predloak* ak slobodnije od 'aurania. No* rje%avanje se
problema presjeenosti (abularni$ linija ipak podudara s pristupom #orkoevia i njegovi$
sljedbenika. Badovani je uveo novinu u svoje dopune ugradiv%i u tekst postojee "undulieve
sti$ove iz njegovi$ drugi$ djela 9najvi%e iz #uza sina razmetnoga>. #matra se da je Badovani
uope uveo mnogo inovacija u nebitnim dijelovima. 8e inovacije zauzimaju neproporcionalno
velik broj sti$ova. )rvi motiv* a to je motiv @runoslave i @orevskoga* Badovani je rije%io kao
i #orkoevi 9pu%tanjem poljakog kneza* izlaskom zarobljenika iz tamnice i njegovim
odlaskom kui s @runoslavom* dok @runoslavina ljubomora nije zaobi/ena kao kod
'aurania* me/utim* o njoj se ne raspravlja iscrpno kao kod #orkoevia>. Nadalje* motiv
@azlar-age i #unanice rije%en je na isti nain kao i u #orkoevievoj dopuni 9nji$ dvoje
dolaze do 1arigrada* +sman otpu%ta #unanicu i %alje je kui>. 'e/utim* lik #okolice u
Badovanijevoj je dopuni razra/en posve originalno. !ako je trinaesto pjevanje potpuno
posveeno zlim silama* on ipak uvodi u njega nove likove* a to su #okolica* 'usta(ina majka*
te paklena sila u liku $ode. 8ako/er je neprimjereno izveden prizor #okoliine smrti 9ona
pogiba od ruke nekakva usputna lika* a smrt joj je prikazana ovla% i nabrzinu kao ne%to
nevano* dok joj se u ostalim pjevanjima posveuje mnogo vi%e panje>. Pik je .li-pa%e
izveden gotovo isto kao i kod #orkoevia uz pojedine manje preinake vezane uz pozadinske
okolnosti i psi$olo%ke implikacije. Dodatak ovom motivu jest i izvedba koja podrazumijeva
pu%tanje poljski$ i turski$ vojnika* me/utim* to ne utjee na daljnji tok radnje. !* na kraju* lik
+smana Badovani tek ovla% dodiruje. 6a razliku od ostali$ nadopunjivaa* koji +smana
oblikuju kao blagu* pomirljivu* ta%tu i pomalo zbunjenu osobu* Badovani ga iscrtava kao
impulzivna* prijeka* arogantna i zla ovjeka. , usporedbi sa #orkoeviem* Badovaniju
nedostaju pojedine spisateljske vje%tine poput (abulatorske suptilnosti* istoe izraza*
blistavosti (raza te kompatibilni$ leksiki$ i mor(olo%ki$ obiljeja.
nji-evnopovijesno #na.enje
ontekstuali#a"ija
&rvatsku knjievnost 14. stoljea u kojemu je stvarao "unduli i koje je* uostalom* i
obiljeeno njegovim epom Osman potrebno je razumijevati* kao i ostale intervale u povijesti
starije $rvatske knjievnosti* s trajnom svije%u o regionalnoj raznolikosti i neujednaenosti
lokalni$ knjievni$ tradicija i knjievne proizvodnje. Neovisno o de(iniciji baroka 9koji se u
suvremenoj znanosti o knjievnosti i kroatistici s$vaa dvojako* kao stilska odrednica* tj.
tipolo%ki* ili kao vremenska odrednica* tj. epo$alno>* isticanje je upravo regionalne razliitosti
knjievno-kulturni$ krugova konstanta u recentnim radovima o $rvatskome knjievnom
baroku.
<6=
, naje%e pri$vaenoj podjeli na etiri regije* dubrovako-dalmatinska* kojoj pripada i sam
"unduli* zbog trajnog i intenzivnog utjecaja zapadne 9prvenstveno talijanske> knjievne
tradicije prednjai u izravnijoj a(irmaciji vanjskoga knjievno-kulturnog poticaja* dok se u
preostalim trima* sjevernijim regijama 9u djelima autora ozaljskoga kruga* kajkavskoj
knjievnosti sjevera i @anilievim djelima u #lavoniji> barokni elementi obja%njavaju
ma$om kao sluajan re(leks dalji$ knjievni$ kretanja.
1jelinu "undulieva opusa* s osobitom panjom posveenom Osmanu* treba dakle vrednovati
i kontekstualizirati vi%estrukim okvirima 2 u odnosu prema regionalnoj razliitosti tipinoj za
ranonovjekovnu knjievnost $rvatskoga kulturnog prostora* ali i unutra%njoj razliitosti
matine "undulieve regije* osobito u odnosu prema cjelini epskoga korpusa $rvatskoga
knjievnog 14. i 18. stoljea i njegovoj domaoj knjievnoj tradiciji. Dubrovako-dalmatinski
knjievno-kulturni kompleks podrazumijeva i omjeranje o onovremenu epsku normu koju
najveim djelom oblikuje utjecajni talijanski knjievnik 8orYuato 8asso u brojnim svojim
poetikim radovima o epu koje dosljedno primjenjuje u svojoj uspje%nici i neprijepornom
modelu baroknoga epskoga stvarala%tva* u djelu Osloboeni Jeruzalem.
8ako promatran* "unduliev Osman* na pozadini domae epske tradicije oblikovane u
$umanizmu i renesansi* kao na svojem knjievnom zale/u linearno komponirane i
jednostavnije strukturirane epike 9u djelima 'arka 'arulia* 3akova -unia* Damjana
-ene%e* 'avra 0etranovia* #aba -ratosaljia #asina i dr.>* predstavlja znaajan iskorak* dok
za $rvatsku epsku produkciju koja se na njega u sljedeim stoljeima oslanja ima vrijednost
novooblikovanoga normativnog poetikog modela. #vojim osobitim 4sadrajnima i
5ormalnim osobinama &Osman) je prvo djelo hrvatske knjievne kulture koje je uspostavilo i
utemeljilo kanon klasinog nacionalnog epa koji je dugo vremena nakon svoga nastanka
predstavljao neprijepornu, i u estetskom i u kulturolokom pogledu, kulturnu vrijednost4.
<4=
+sobitost "undulieva epa proizlazi iz* iako na 8assa oslonjene* po mnogome speci(ine
epske poetike ostvarene kompleksnim kompozicijskim prepletanjem tematski$ svjetova pri
obradi suvremene politike teme. Qormalne se osobitosti epa oituju u $ipertro(iranoj
(iguralnosti koja je prema nekim autorima i temeljna znaajka baroknoga stila.
<8=
Nastao u
elji slavljenja poljskoga kralja i u vremenu nakon 8ridentskoga koncila 46p7o idejnoj
koncepciji i ideolokome opredjeljenju &Osman) je ep katolike obnove i baroknog slavizma
istodobno4.
<D=
+dabirom suvremenoga povijesnoga doga/aja slavensko-turskoga 9i tursko-turskog> sukoba
kao teme* panegirika Dubrovniku kao osobita toposa* sloenom kompozicijom tematski$
svjetova i razvedenim (abularnim linijama* strukturiranjem mjesta i vremena* nainom
oblikovanja pripovjedaa angairanoga na strani kr%anstva te modelom oblikovanja i
karakterizacije likova i motivacijski$ sklopova* "unduliev je ep utjecao na brojna* manja i
vea epska djela* tako da 4poslije &Osmana) hrvatski epici ne poseu vie za talijanskim
predlocima, a kada i poseu, prilagouju svoje potrebe poetikim normama &Osmana)4.
<1F=
/tje"aji
"undulievo je djelo tako utjecalo na najvei dio korpusa povijesne epike $rvatske
knjievnosti 14. i 18. stoljeaA na 8ubrovnik ponovljen 3akete )almotia Dionoria koji u 2F
pjevanja i 1E6?? osmeraka sti$a tematizira potres u Dubrovniku i diplomatsku akciju u
8urskoj koja je trebala smanjiti velik novani namet razru%enom "raduC zatim na ep #veti
1van biskup trogirski i kralj 3oloman )etra @anavelia 9najvee epsko djelo na $rvatskome
jeziku u ranom novovjekovlju sastavljeno od 1DF8? osmeraka sti$a podijeljena u 2?
pjevanja> koji obra/uje po$od ugarskoga kralja @olomana na Dalmaciju poetkom 12.
stoljeaC na religiozna epska djela poput epa 3ristijada 3unija )almotia 9prerada epa
9hristias "irolama 0ide> i epilija 2lavosjeenje 1vana 3rstitelja Nikolice -unia* kao i na niz
manji$ ili manje znaajni$ narativni$ djela u sti$u $rvatske knjievnosti 14. i 18. stoljea* kao
%to su 'rublja slovinska 0ladislava 'enetia* :ea grada obkruenje od cara ;ehmeta i
3ara ;usta5e velikoga vezijera )etra 8ome -oga%inovia* @anaveliev panegirik 1vanu
#obieskom, kralju poljakomu, osloboditelju :ea* ep 3ose @rmpotia 3atarine 11 i Jose 11
put u 3rim itd.
+ knjievnopovijesnome znaaju "undulieva Osmana govore mnogo i podaci o cirkulaciji i
sveprisutnosti prijepisa i prijevoda teksta* ali i brojne dopune epa nastale u stoljeima
$rvatske knjievnosti koja su slijedilaC brojnost i razliitost recepcijski$ odziva svjedoi o
vanosti i znaenju koje je "unduliev ep zadobio u povijesti $rvatske knjievnosti* ali i u
politikoj povijesti* najizraenije u vrijeme ilirskoga pokreta koji je iznjedrio osobito
zanimljivu dopunu !vana 'aurania.
0i'lio%ra1ija
"unduli* !vanA Osman< osnanjegnem djellaa 2undulichjevieh i scivotom
Osmanoviem priteceno, sdarscjagnima pjevagnaa naresceno, nadomjeregnima stvarji
od spjevaoza u kratko narecenieh i isgovaragnem rjeci tkomugodi sumracnieh
sljedjeno ! spjevagne vitescko 2iva 2undulichja vlastelina 8ubrovackoga $ =isvoditegl
""" bratt *mbrogio ;arkovich 8ubrovcjanin>* u DubrovnikuA po .ntunu 'artekini*
1826.
"unduli* !vanA Osman* 6agreb* 18??.
Osman 8iva ?rana 2undulia* prir. T. @Urbler* izvanredno izdanje :'atice
$rvatske;* 6agreb* 1D1D.
8jela 2iva ?rana 2undulia* prir. T. @Urbler.* 5. izdanje* 6agreb* 1D58. 9#)&* knj. D>
"unduli* !vanA Osman s dopunom 1" ;aurania* ur. '. Batkovi* 6agreb* 1DEE.
"unduli* !vanA Osman* prir. '. Batkovi* 6agreb* 1D62. 9)#&@* knj. 15>
"unduli* !vanA Osman* prir. '. )anti* -eograd* 1D66.
"unduli* !vanA Osman* prir. Q. Rvelec* 6agreb* 1D46.
"unduli* !vanA Osman* prir. #. )rosperov Novak i .. )ave%kovi* 6agreb* 1DD1.
"unduli* !vanA 3ralj od pjesnika* ur. D. Qali%evac* 2FFE.
0ilje2ke
1. 8jela 2" ?" 2undulia* prir. T. @Urbler* pregledao '. Be%etar* 3.6,* 6agreb*
1D58. 9#tari pisci hrvatski* knj. !G.* str. 551.>
2. )oklisari +rsat 1erva i Nikola -inciola izabrani su nosiocima tributa za 1621.
godinu. Nji$ovo je poslanstvo u 1arigrad trajalo ?55 dana* kako doznajemo po
zakljuku #enata od 2?. sijenja 1625.* u kojem im se odre/uje naknada od 12 gro%a
na dan za ono vrijeme* %to su ga proveli izvan zaviaja due od 11F dana* koliko se
raunalo da im treba za put u 1arigrad i povratak kui. 6a itavog su toga vremena
trebali javljati #enatu svaku novost koju bi doznali. 6a vrijeme svojega puta* dobili su
vijesti o udaru na )oljake %to ga sprema +sman* pa im je pisano da ne putuju dalje
prema 1arigradu nego da se upute prema Drinopolju i ondje predaju darove +smanu.
@ad se poelo raspravljati o miru* dopustio je #enat poklisarima da se vrate kui*
po%to se prema propisu poklone #ultanu* koji e se uskoro vratiti s boji%ta* i preporue
velikom vitezu &useinu ako je jo% u vlasti* da Dubrovniku pomogne u raspravi s
'leanima oko morske $ridi #u%ac* koja je odavno bila u dubrovakoj vlasti* ali 162F.
godine zauzeli su je 'leani. .ko je na njegovo mjesto do%ao novi vezir 9imali su ve
vijest da je +sman na boji%tu skinuo &useina s asti vezira i dao ju Dilaveru>* njega
neka upute u tu raspravu. 9Turo @UrblerA -etiri priloga 2unduliu i njegovu
&Osmanu%* 6agreb* 1D1?.* str. 141. 2 145.>.
5. D. )ro$aska u :Povijesnoj grai 2undulieva &Osmana); ukazuje na to da je
"unduli za Osmana mogao upotrijebiti jednu od oni$ bro%ura o carigradskoj buni*
koje su iza%le ve 1622. godine u 'lecima* 0icenzi i 8revisu 9T. @Urbler* nav. dj.* str.
16D.>.
?. &Osman) 8iva ?rana 2undulia* prir. T. @Urbler* 6agreb* 1D1D.* str. 1?. 2
1E.
E. )avlii* )avaoA #tudije o &Osmanu)* 6agreb* 1DD6.* str. 114.
6. 0. npr. rasprave 6orana @ravara 3njievnost @A" stoljea i pojam &Bbarok) i
,arijante hrvatskoga knjievnog baroka* uA Cakon godine ;89* 1DD5. ili tekst )avla
)avliia :arok kao period starije hrvatske knjievnosti* uA Dasprave o hrvatskoj
baroknoj knjievnosti* 1D4D.
4. Qali%evac* DunjaA 3aliopin vrt 11* 6agreb* 2FF5.* str. 1F.
8. 0. vi%e uA @ravar* 6oranA Cakon godine ;89* 1DD5. ili Qali%evac* DunjaA #tari
pisci hrvatski i njihove poetike* 1D8D.
D. Qali%evac* DunjaA #tari pisci hrvatski i njihove poetike* str. 2D4.
1F. Qali%evac* DunjaA #tari pisci hrvatski i njihove poetike* str. 2D4.
3iteratura
-ogi%i* Ba(oA Patnje mladog 8ore* 6agreb* 2FF4. 9studijeA Eapis o 2undulievu
&Osmanu) i 1van 2unduli u hrvatskoj knjievnosti @A" st">
-ojovi* 6lataA &Osman) 8iva 2undulia* -eograd* 1D86.
Qali%evac* DunjaA 1van 2unduli* uA #tari pisci hrvatski i njihove poetike* 6agreb*
1D8D* str. 188. 2 212.
Qali%evac* DunjaA Poetoloke i ideoloke 5unkcije naracije u stihu u hrvatskoj
knjievnoj kulturi* uA 3aliopin vrt 11* #plit* 2FF5* str. 4. 2 26.
Qali%evac* DunjaA 2unduliev &Osman)B kao epski model hrvatskoj epici @A" i @F"
stoljea* u #tari pisci i nji$ove poetike. 6agreb*
2
2FF4* str. 22D. 2 2?5.
"rgi* !vaA Osman i njegovi dvojnici< traduktoloka studija* 6agreb* 2FF?.
@arli* )etarA ,atikanski rukopis 2undulieva &Osmana)* 6agreb* 1D12.
@ombol* 'i$ovilC )rosperov Novak* #lobodanA Grvatska knjievnost do narodnog
preporoda* 2. dopunjeno izdanje* 6agreb* 1DD2.
@Urbler* TuroA -etiri priloga 2unduliu i njegovu &Osmanu%* 6agreb* 1D1?.
@ravar* 6oranA Cakon godine ;89" 8ubrovnik* Dubrovnik* 1DD5. 9studijeA #vjetovi
Osmana* 3njievnost @A" stoljea i pojam &barok%* ,arijante hrvatskoga knjievnog
baroka>
Pauer* Bein$ardA Pas silnoga" O semantikoj strukturi &Osmana) 1vana 2undulia* uA
#tudije i rasprave* 6agreb* 2FF2* str. 84. 2 1F6.
)avi* .rminA O kompoziciji 2undulieva &Osmana)* Bad 3ugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti* 52* 6agreb* 184E* str. 1F?. 2 1EF.
)avlii* )avaoA :arok kao period starije hrvatske knjievnosti* uA Dasprave o
hrvatskoj baroknoj knjievnosti* #plit* 1D4D* str. 51. 2 64.
)avlii* )avaoA #tudije o &Osmanu)* 6agreb* 1DD6.
Bapacka* 3oannaA Ealjubljeni u vilu< studije o hrvatskoj knjievnoj kulturi* #plit* 1DD8.
9studijeA Dukopisi &Osmana) u Poljskoj i 'ankred u 9arigradu>
Vanjske pove#ni"e
Hikizvor ima izvorni tekst na temuA Osman
@ategorijeA
!zabrani lanci
&rvatska epika
Dubrovaka knjievnost
Navi%a"ijski i#'ornik
+tvori novi suradniki raun
)rijavi se
Slanak
Bazgovor
Sitaj
uredi 0L
uredi
0idi stare izmjene
"lavna stranica
@a(i
.ktualno
Nedavne promjene
#luajna stranica
)omo
Donacije
Ispis4i#vo#
Napravi zbirku
)reuzmi kao )DQ
!naica za ispis
Poma%ala
Rto vodi ovamo
)ovezane stranice
)ostavi datoteku
)osebne stranice
8rajna poveznica
)odatci o lanku
'e/uJiki
1itiraj ovaj lanak
,ru%i je#i"i
-osanski
#rpsko$rvatski M Z[\Z]^_[`abZ]c
d[\Z]c M srpski
,redi me/uJikije
0rijeme i datum posljednje promjene na ovoj straniciA F5AF6* 11. oujka 2F15.
8ekst je dostupan pod licencijom 1reative 1ommons !menovanjeMDijeli pod istim
uvjetimaC dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. )ogledajte ,vjete kori%tenja za detalje.
6a%tita privatnosti
!mpresum
,vjeti kori%tenja e )ravne napomene e +dricanje od odgovornosti
Developers
'obilni prikaz