Montazerski Radovi Vodoopskrbni Cjevovodi

OPI TEHNIKI UVJETI
ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

KNJIGA 2

Gradnja i odravanje komunalnih vodnih graevina

13.A POGLAVLJE

MONTAERSKI RADOVI
- VODOOPSKRBNI CJEVOVODI

NARUITELJ: HRVATSKE VODE

IZRADILI: GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
INSTITUT IGH d.d., Zagreb

Koordinator: prof. dr. sc. Vjeran Mlinari, dipl. ing. gra.
Sreko Mili, dipl.ing.gra.

Voditelj izrade: prof. dr. sc. ivko Vukovi, dipl. ing. gra.

Suradnici: Sreko Mili, dipl. ing. gra.
Branka Beovi, dipl. ing. gra.

Zagreb, 2012.

13. A. POGLAVLJE

MONTAERSKI RADOVI VODOOPSKRBNI
CJEVOVODI

SADRAJ

13-00 OPE NAPOMENE ..................................................................................................... 13.A-1
13-00.1 DEFINICIJE ................................................................................................. 13.A-1
13-00.2 MATERIJALI I GRAEVNI PROIZVODI ZA MONTAERSKE
RADOVE NA VODOOPSKRBNIM CJEVOVODIMA ............................. 13.A-11
13-00.3 CIJEVI I SPOJNI DIJELOVI ....................................................................... 13.A-13
13-00.4 OBLIKOVNI KOMADI I ARMATURE ..................................................... 13.A-14
13-00.5 OPREMA CJEVOVODA ............................................................................. 13.A-14
13-00.6 GRAEVINSKI DIJELOVI (KOMORE, UPORITA) .............................. 13.A-14
13-00.7 TEHNIKA SVOJSTVA CJEVOVODA .................................................... 13.A-14
13-00.8 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA ............................................................ 13.A-15
13-00.9 PROJEKTIRANJE VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA ............................ 13.A-18
13-00.10 NADZOR IZGRADNJE VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA ................... 13.A-20
13-01 IZVOENJE I UPORABLJIVOST CJEVOVODA ................................................. 13.A-20
13-01.01 PRIPREMNI RADOVI, ISKOLENJE CJEVOVODA .............................. 13.A-21
13-01.02 ISKOP I ZATRPAVANJE ROVOVA ZA VODOOPSKRBNE
CJEVOVODE ............................................................................................... 13.A-22
13-01.03 RAZUPIRANJE ROVOVA ZA VODOOPSKRBNE CJEVOVODE . ....... 13.A-24
13-01.04 UGRADNJA CIJEVI .................................................................................... 13.A-24
13-01.05 UGRADNJA ARMATURA - VENTILA .................................................... 13.A-26
13-01.06 UGRADNJA ARMATURA - HIDRANATA . ............................................. 13.A-27
13-01.07 UGRADNJA OBLIKOVNIH (FAZONSKIH) KOMADA .......................... 13.A-28
13-01.08 UGRADNJA OPREME CJEVOVODA: POKLOPCI KOMORA,
ULINE KAPE, UGRADBENE GARNITURE,
TRAKE ZA OZNAAVANJE, OZNAKE HIDRANATA ......................... 13.A-29
13-01.09 IZGRADNJA ZASUNSKIH KOMORA, KOMORA MULJNIH
ISPUSTA, ODZRANIH VENTILA .......................................................... 13.A-30
13-01.10 IZGRADNJA UPORITA .......................................................................... 13.A-32
13-01.11 SNIMANJE IZVEDENOG STANJA, TLANA PROBA,
DEZINFEKCIJA, NEUTRALIZACIJA, ISPIRANJE,
ATESTIRANJE NA SANITARNU ISPRAVNOST CJEVOVODA,
ZAVRNI RADOVI ..................................................................................... 13.A-33
13-01.12 UPORABLJIVOST CJEVOVODA, TEHNIKI PREGLED I
PREDAJA U OSNOVNO SREDSTVO ....................................................... 13.A-35
13-01.13 ODRAVANJE CJEVOVODA ................................................................... 13.A-37
13-01.14 OSIGURANJE PITKE VODE ZA VRIJEME IZVOENJA RADOVA
NA REKONSTRUKCIJI VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA ................... 13.A-37

13-02 CJEVOVOD OD LIJEVANO ELJEZNIH (DUKTILNIH) CIJEVI .................... 13.A-38
13-02.1 SPAJANJE CIJEVI ....................................................................................... 13.A-38
13-02.2 POLAGANJE CIJEVI .................................................................................. 13.A-39
13-03 CJEVOVOD OD ELINIH CIJEVI ....................................................................... 13.A-40
13-04 CJEVOVOD OD PE (POLIETILEN) CIJEVI .......................................................... 13.A-43
13-05 CJEVOVOD OD PVC (POLIVINILKLORID) CIJEVI ....................................... .. 13.A-45
13-06 CJEVOVOD OD POLIESTERA (GRP) .................................................................... 13.A-48
13-07 NORME I TEHNIKI PROPISI ................................................................................ 13.A-51
MONTAERSKI RADOVI VODOOPSKRBNI CJ EVOVODI 13.A
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012. KNJ I GA 2 Stranica 13.A-1
13.A. POGLAVLJE

MONTAERSKI RADOVI VODOOPSKRBNI CJEVOVODI

13-00 OPE NAPOMENE

U ovom 13.A poglavlju OTU-a propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale,
proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja montaerskih radova na vodoopskrbnim
cjevovodima. OTU su pisani na nain da mogu biti dio Ugovora, a da se uvjeti koji se
odnose na posebne radove ukljue u Ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).
Materijali, graevni proizvodi, oprema i radovi moraju biti u skladu sa zahtjevima HRN-
a, Tehnikim propisima i drugim zahtjevima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako
nije navedena niti jedna HRN, obvezna je primjena trenutno vaee EN norme. Ako se
neka norma ili propis stavi izvan snage, vrijedit e zamjenjujua norma ili tehniki propis.
Ako za neke materijale i graevne proizvode ne postoji HRN ni EN, vrijedit e hrvatsko
ili europsko tehniko doputenje. Ako za neki materijal ili graevni proizvod ne postoji
nita od navedenog, izvoa ima pravo predloiti primjenu pravila (normi) priznatih
meunarodnih ili regionalnih normizacijskih tijela (ISO, DIN, BS, AFNOR itd.), uz uvjet
da to odobre projektant i nadzorni inenjer.
Sve promjene u pogledu tehnikih zahtjeva za materijale, graevne proizvode i radove
izvoa je duan unijeti u projekt izvedenog stanja.
Ako za neko podruje nema odgovarajueg hrvatskog tehnikog pravila, mogue je
koritenje priznatih meunarodnih tehnikih pravila (DVGW, CP, WRc, AWWA i sl.), uz
uvjet da se o tome suglase krajnji korisnik, projektant i nadzorni inenjer.

Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i
proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima i normama.

13-00.1 DEFINICIJE

Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.

Definicije pojmova u ovom OTU-a usklaene su s definicijama iz HRN EN 805:2005
Sustav
Gravitacijski sustav
Sustav u kojem je protok i/ili tlak uzrokovan gravitacijom. Postoje dvije vrste takvih
sustava:
- tlani sustav, u kojem su cjevovodi potpuno ispunjeni,
- netlani sustav, u kojem su cjevovodi djelomino ispunjeni.
Opskrbni vod
Cjevovod koji spaja glavni vod s prikljunim vodom.
Voda za pie
Voda za ljudsku upotrebu kako je utvreno od mjerodavnih nacionalnih tijela
(institucija).

13.A MONTAERSKI RADOVI VODOOPSKRBNI CJ EVOVODI
Stranica 13.A-2 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012. KNJ I GA 2
Glavni vod
Vodovod s funkcijom glavnog razdjelnika unutar jednog opskrbnog podruja, obino bez
direktnog spoja do potroaa.

Crpni i gravitacijski sustav
Sustav u kojem se gravitacijski i crpni sustav koriste pojedinano ili kombinirano kako bi
se osigurao protok i/ili tlak.

Crpna stanica
Ureaj za osiguravanje dovoljnog tlaka i protoka unutar sustava za distribuciju vode.
Razlikuju se 3 tipa (vidi sliku 1):

- glavna crpna stanica: obino smjetena iza ureaja za kondicioniranje vode ili, u
sluaju da nema kondicioniranja nakon zahvata, za osiguranje transporta vode do
vodospreme
- meucrpna stanica za osiguranje transporta vode do vodospreme ili opskrbnog
podruja
- ureaj za povienje tlaka za crpljenje unutar opskrbnog podruja bez pohranjivanja.
1 glavna crpna stanica
2 meucrpna stanica
3 ureaj za povienje tlaka
Slika 1: Primjer razliitih crpnih ureaja [Izvor: HRN EN 805:2005]

Crpni sustav
Sustav u kojem se protok i/ili tlak proizvodi s jednom ili vie crpki.

Vodosprema
Objekt (graevina) za pohranjivanje vode.

Prikljuni vod
Cjevovod koji isporuuje vodu od opskrbnog voda do potroaa.

Vodosprema za vodu za pie
Zatvorena graevina za pohranjivanje vode za pie, koje obuhvaaju vodne komore,
zatvaranicu, pogonske ureaje, omoguava pristup, sadri pogonske rezerve, osigurava
stabilnost tlaka i izjednaava oscilacije potronje.

Rezervni ureaj
Ureaj ili sustav kao npr. dodatne pumpe ili dvostruki vodovi, kako bi se kod smetnji ili
ispadanja uobiajenih pogonskih jedinica osigurala opskrba.

Dovodni vod
Cjevovod koji spaja vodozahvate, ureaje za kondicioniranje, vodospreme i/ili opskrbna
podruja, obino bez direktnog spoja do potroaa.

Sustav za distribuciju vode
Dio vodoopskrbnog sustava s cjevovodima, vodospremama za vodu za pie, crpnim
stanicama i ostalim objektima pomou kojeg se voda distribuira potroaima. Sustav
poinje iza ureaja za kondicioniranje vode (ili kad nema kondicioniranja nakon
vodozahvata) i zavrava na mjestu spoja s instalacijama potroaa.

1 cijevna mrea
2 glavni vod
3 opskrbni vod
4 opskrbno podruje
5 vodosprema (moe postojati)
6 dovodni vod
7 vodozahvat ili ureaji za kondicioniranje vode
8 prikljuni vod
9 potroa

Slika 2: Primjer razdjelnog sustava za vodu [Izvor: HRN EN 805:2005]

Dijelovi cjevovoda
Pribor
Dijelovi cjevovoda, izuzevi cijevi, oblikovne komade ili armature, koji se koriste u
cjevovodu, npr. brtve, vijci i stezni prstenovi za cijevne spojeve, metalni prstenovi.

Podesivi cijevni spoj
Spoj koji dozvoljava znaajni kutni otklon tijekom ugradnje.

Vanjska obloga
Materijal koji se dodatno nanosi na vanjsku povrinu dijela cjevovoda da bi ga zatitio od
korozije i oteenja uslijed mehanikih ili kemijskih utjecaja.

Navrtna armatura
Dio cjevovoda koji se koristi za spajanje opskrbnog voda s prikljunim vodom, obino
prikladan za prekid protoka prema prikljunom vodu.

Oblikovni komad
Dio cjevovoda, izuzevi cijev, za ogranke, promjene smjera ili promjera. U to se ubrajaju
i komadi s prirubnicom i naglavkom, komadi s jednom prirubnicom, spojnice.

Fleksibilni cijevni spoj
Spoj koji dozvoljava znatni kutni otklon kako tijekom, tako i nakon ugradnje kao i
neznatno odstupanje od osi cijevi.

Fleksibilna cijev
Cijev ija je nosivost bez loma ograniena odreenom maksimalnom vrijednou za
deformaciju pod optereenjem (deformacija poprenog presjeka i/ili istezanje)
(fleksibilno ponaanje).

Cijevni spoj
Spoj dva dijela cjevovoda ukljuujui i brtve.

Unutarnja obloga
Materijal koji se dodatno nanosi na unutarnju povrinu dijela cjevovoda da ga se zatiti
od korozije i oteenja uslijed mehanikih ili kemijskih utjecaja.

Cijev
Dio cjevovoda s jedinstvenim unutarnjim promjerom, obino ravan, ukljuujui npr.
naglavak, ravni kraj, prirubnice na krajevima.

Tijelo cijevi
Cilindrini dio cijevi s jedinstvenim poprenim presjekom, izuzev naglavak i ravni kraj,
kada je primjereno.
Kruti cijevni spoj
Spoj koji niti tijekom niti nakon gradnje ne dozvoljava bitni kutni otklon.

Kruta cijev
Cijev ija je nosivost oganiena puknuem bez znaajnog deformiranja poprenog
presjeka (kruto ponaanje).

Polufleksibilna cijev
Cijev ija je nosivost ovisno o prstenastoj krutosti i/ili uvjetima ugradnje ograniena
deformiranjem (fleksibilno ponaanje) ili slomom (kruto ponaanje).

Armatura
Dio cjevovoda za zatvaranje ili reguliranje protoka i tlaka; npr. zasun, regulacijska
armatura, ventil za smanjenje tlaka, odzrani ventil, nepovratni ventil, hidrant.

Promjer
Vanjski promjer (OD)
Srednji vanjski promjer tijela cijevi u bilo kojem poprenom presjeku.

Unutranji promjer (ID)
Srednji unutarnji promjer tijela cijevi u bilo kojem poprenom presjeku.

Nazivni promjer (DN/ID ili DN/OD)
Cjelobrojna numerika oznaka promjera dijela cjevovoda koja priblino odgovara
stvarnom promjeru u mm. Odnosi se ili na unutarnji promjer (DN/ID) ili na vanjski
promjer (DN/OD).

Polaganje
Pojmovi uz polaganje; vidi sliku 3.

1 glavna ispuna, ukljuivo ulina konstrukcija, ako postoji
2 pokrov
3 bona ispuna
4 gornji sloj posteljice
5 donji sloj posteljice
6 visina nadsloja
7 visina zone voda
8 dno rova
9 povrina terena
a) Primjer za uvjete u rovu
b)

1 glavna ispuna, ukljuivo ulina konstrukcija, ako postoji
2 pokrov
3 bona ispuna
4 gornji sloj posteljice
5 donji sloj posteljice
6 visina nadsloja
7 visina zone voda
8 povrina terena

b) Primjer za uvjete u nasipu

Slika 3: Prikaz pojmova upotrijebljenih kod polaganja cijevi [Izvor: HRN EN
805:2005]

Agresivno tlo
Tlo koje moe utjecati korozivno ili imati drugi tetni utjecaj na dio cjevovoda i koji
stoga zahtijeva posebnu panju s obzirom na zatitne mjere.

Katodna zatita
Postupak za zatitu metalnih dijelova od korozije kod kojeg metal kojeg se titi u odnosu
na okolinu djeluje kao katoda.

Kontaminirano tlo
Tlo koje je uslijed prethodnog koritenja ili direktne ili indirektne infiltracije kemikalija
ili drugih supstanci toliko promijenjeno da je potrebna posebna pozornost.

Visina nadsloja
Udaljenost tjemena cijevi ili oblikovnog komada od postojee ili budue povrine terena.

Tlakovi
Za odreivanje pojmova vezanih uz tlak: vidi tablicu 1
Tablica 1: Pojmovi vezani uz tlak na njemakom, engleskom i francuskom jeziku
[Izvor: HRN EN 805:2005]

Skraenice
1
) Hrvatski Njemaki Engleski Francuski
DP radni tlak sustava System-
betriebsdruck
design pressure pression de calcul
en rgime
permanent
odnosi se na
sustav
MDP najvei radni tlak
sustava
Hchster System-
betriebsdruck
maximum design
pressure
pression
maximale de
calcul
STP ispitni tlak
sustava
Systemprfdruck system test
pressure
pression d'preuve
du rseau

PFA dozvoljeni radni
tlak dijelova
Zulssiger
Buteilbetriebs-
druck
allowable
operating pressure
pression de
fonctionnement
admissible
odnosi se na
dijelove
PMA najvei dozvoljeni
pogonski tlak
dijela
Hchster
zulssiger
Buteilbetriebs-
druck
allowable
maximum
operating pressure
pression
maximale
admissible
PEA dozvoljeni ispitni
tlak dijela na
gradilitu
Zulssiger Buteil-
prfdruck auf der
Baustelle
allowable site test
pressure
pression d'preuve
admissible sur
chantier

OP radni tlak Betriebsdruck operating pressure pression de
fonctionnement odnosi se na
sustav SP opskrbni tlak Versorgungs-
druck
service pressure pression de
service
1)
vrijedi za sve jezike

Najvei dozvoljeni radni tlak dijela (PMA)
Najvei tlak koji se pojavljuje povremeno, ukljuivo tlani udar, koji dio cjevovoda moe
podnijeti.
Dozvoljeni radni tlak dijela (PFA)
Najvei hidrostatiki tlak kojeg dio cjevovoda moe podnijeti u trajnom pogonu.
Dozvoljeni ispitni tlak komponente na gradilitu (PEA)
Najvei hidrostatiki tlak koji novopoloeni dio cjevovoda moe podnijeti u relativno
kratkom vremenu, da bi se osigurala cjelovitost i nepropusnost cjevovoda.

Radni tlak sustava (DP)
Najvei radni tlak sustava ili tlane zone koju je odredio projektant uzimajui u obzir
budui razvoj, ali bez tlanih udara.

Najvei radni tlak sustava (MDP)
Najvei radni tlak sustava ili tlane zone koju je odredio projektant uzimajui u obzir
budui razvoj i tlanih udara.

- MDP se oznaava kao MDPa kada se za tlani udar pretpostavlja odreena vrijednost
- MDP se oznaava kao MDPc kada se tlani udar proraunava.

Radni tlak (OP)
Unutarnji tlak koji se javlja u odreenom trenutku na odreenom mjestu u
vodoopskrbnom sustavu.

Tlane zone
Zone s razliitim energetskim razinama unutar vodoopskrbnog sustava.

Opskrbni tlak (SP)
Unutarnji tlak pri nultom protoku u prikljunom vodu na mjestu predaje potroau.

Tlani udar
Brze oscilacije tlaka izazvane kratkotrajnim promjenama protoka.

Ispitni tlak sustava (STP)
Hidrostatiki tlak koji se primjenjuje za ispitivanje cjelovitosti i nepropusnosti
novopoloenog cjevovoda.

13-00.2 MATERIJALI I GRAEVNI PROIZVODI ZA MONTAERSKE RADOVE
NA VODOOPSKRBNIM CJEVOVODIMA

Dijelovi vodoopskrbnog sustava moraju biti u stanju izdrati sve uvjete za koje su
projektirani te tijekom trajanja zadrati svojstva predviena projektom.

Za dijelove vodoopskrbnog sustava, kao to su graevine za zahvat vode, vodospreme,
crpne stanice i sl., vrijede Opi tehniki uvjeti prema vrsti graevinskih radova, a opisani
su u poglavljima 1-12.

Cjevovodi predstavljaju najvei i najskuplji dio sustava, a budui da se sustavi dograuju
godinama esto su podloni raznim tehnolokim i drugim utjecajima te je potrebna
posebna pozornost u svim fazama od projektiranja do izvoenja i odravanja.

U montaerskim radovima primijenjuju se sljedei predgotovljeni elementi i sredstva:
cijevi, oblikovni komadi, armature, spojni i brtveni dijelovi, oprema i pribor cjevovoda, a
ponekad i predgotovljene zasunske komore ili njihovi dijelovi.

Cijevi koje su najee koritene u postojeim vodoopskrbnim sustavima openito su od
sljedeih materijala:

lijevano ili sivo lijevano eljezo (GG);
nodularno lijevano eljezo (DI, GGG);
elik;
polietilen (PE);
PVC (polivinil klorid);
GRP (plastika armirana staklenim vlaknima)
prednapeti beton (PSC);
armirani beton, (RC);
azbestni cement (AC, vie se ne proizvode).

Cijevi se proizvode u tvornicama u kontroliranim uvjetima.

Cijevi od sivog lijeva danas se vie ne proizvode, ali i danas su jedan od najzastupljenijih
cjevovodnih materijala u postojeim vodoopskrbnim sustavima. Danas se, kao slijednik
cijevi od sivog lijeva, proizvode lijevano eljezne cijevi od nodularnog lijeva (cijevi
imaju duktilna svojstva; sivi lijev naputen zbog krtosti cijevi) koje se spajaju na
naglavak s gumenom brtvom ili na prirubniki spoj s vijcima i brtvom.

eline cijevi se spajaju zavarivanjem, a rjee na prirubniki spoj.

Cijevi od plastinih materijala se razlikuju prema sirovini od koje se proizvode i to: PVC,
PE, GRP i specijalne plastike za specijalne sluajeve.

PVC (polivinilklorid) cijevi su najdue u primjeni, slijede nove generacije plastinih
materijala (polimeri) s poboljanim svojstvima.
Tako su na raspolaganju cijevi od PE (polietilena) i GRP-a (poliester).

Betonske i armirano betonske cijevi se proizvode od betona sa ili bez armature. Spajaju se
na naglavak s integriranim brtvenim prstenom na ravnom dijelu. Za betonske cijevi
specijalne namjene koriste se elini spojni prsteni u koje ulazi dio cijevi s integriranim
brtvenim prstenom.

Azbest cementne cijevi vie se ne proizvode (zbog zdravstvenih problema koje moe
izazvati udisanje azbestnih vlakana), ali su prisutne u postojeim vodoopskrbnim
sustavima u Hrvatskoj.

Materijali i elementi koji se ugrauju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s
HRN i hrvatskim propisima. U graevinu koja se izvodi temeljem glavnog projekta,
sukladno priznatim tehnikim pravilima, smiju se ugraditi graevni proizvodi na koje
upuuje Tehniki propis o graevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10 i 100/11).

Graevni proizvodi moraju posjedovati certifikate o sukladnosti da odgovaraju
predvienoj namjeni prema Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o
sukladnosti i oznaavanju graevnih proizvoda (NN 103/08, 147/09, 87/10 i 129/11).

Proizvodni standardi i upute proizvoaa e odrediti daljnje relevantne informacije koji
nisu navedeni u ovom standardu, a koji se odnose na prijevoz, skladitenje, ugradnju i
odravanje.

13.-00.2.1 Osnovni materijali

1. Cijevi

1.1 Betonske tlane cijevi HRN EN 639:2005, HRN EN 640:2005,
HRN EN 641:2005, HRN EN 642:2005
1.2 Polivinilkloridne cijevi (PVC) HRN EN ISO 1452-1:2010
1.3 Polietilenske cijevi (PE) HRN EN 12201-1:2011, HRN EN 12201-2:2011
1.4 Poliesterske cijevi (GRP) HRN EN 1796:2009
1.10 Lijevano eljezne cijevi (L) HRN EN 545:2010
1.11 eline cijevi (E) HRN EN 10217-1:2003/A1:2007

2. Dodatna oprema (poklopci, penjalice)

2.1 L poklopci HRN EN 124:2005
2.2 L penjalice HRN EN 124:2005

13.-00.2.2 Spojni dijelovi (materijal)

1. Brtve
1.1 Elastomerne brtve HRN EN 681-1-4:2007
1.2 Olovo
1.3 Klingerit

2. Vijci
2.1 Izrada, isporuka, oblik i mjere: HRN EN ISO 898-1 :2005
HRN EN ISO 898-2:1992
HRN EN ISO 14399-5:2008
HRN EN ISO 14399-6:2008

2.2.Zatita od odvrtanja: elastine podlone ploice, oteenje navoja ili
dvostruke matice, sigurnosne matice

3. Sidreni vijci odgovaraju osnovnom materijalu


13.-00.2.3 Dodatni materijal

1. Sredstva za podmazivanje

13.-00.2.4 Vanjska i unutarnja zatita (obloga) cjevovoda

1. Vanjska polietilenska obloga - mora udovoljavati zahtjevima HRN EN 14628:2008.
2. Vanjska epoksidna obloga - mora udovoljavati zahtjevima HRN EN 14901:2008.
3. Vanjska obloga od poliuretana - mora udovoljavati zahtjevima HRN EN 15189:2007.
4. Vanjska obloga od cementnog morta - mora udovoljavati zahtjevima HRN EN
15542:2008.

13-00.3 CIJEVI I SPOJNI DIJELOVI

Odabir i specifinosti cijevnog materijala

Glavni faktori koji utjeu na odabir materijala su tehniki razlozi, cijena, lokalna iskustva
i vjetine, uvjeti vezani za tlo, preferencije i standardizacija. Ovdje je mogue dati tek
naznake openitih pravilnosti u pogledu odabira cijevi.

Slijedom raznih okolnosti danas su u vodoopskrbnim sustavima u Hrvatskoj zastupljene
gotovo sve vrste cjevovodnih materijala od ega su najzastupljeniji: sivi lijev, azbest
cement, PVC, a u novije vrijeme polietilen i nodularni lijev.

Prilikom izgradnje novih vodoopskrbnih cjevovoda danas se u Hrvatskoj najee koriste:
cijevi od polietilena za opskrbne cjevovode (DN 110225),
nodularnog lijeva za opskrbne cjevovode (DN 100300)
nodularnog lijeva za glavne i dovodne cjevovode (DN 300700)
elika za glavne i dovodne cjevovode DN 500.
Za prikljune cjevovode najee se koriste cijevi od polietilena (DN 20-110).

Vrstu cjevovodnog materijala uobiajeno zadaje ve u projektnom zadatku nadleno
vodoopskrbno poduzee koje e kao krajnji korisnik odravati cjevovod, a na temelju
potreba i mogunosti odravanja (standardizacije cjevovodnog materijala na odreenom
podruju).

U zahtjevnijim situacijama investitor u dogovoru sa projektantom moe temeljem analiza
definirati optimalni cjevovodni materijal.

Tipovi spojeva

Spojni dijelovi su prilagoeni za svaku vrstu cijevi, a u osnovi razlikujemo:

1. rastavljive spojeve
2. nerastavljive spojeve

Nerastavljivi spojevi su spojevi kod kojih se meusobno spajanje cijevi obavlja
zavarivanjem (npr. eline cijevi i polietilenske cijevi). Zavarivanjem elektrodama od
istog materijala kao i cijev te povezivanjem cijevi dobivamo kontinuirane cjevovode.

Kod rastavljivih spojeva redovno se koristi elastina brtva (brtveni prsten) koji je
integriran s cijevi (betonske i GRP cijevi) ili slobodni brtveni prsten kod ostalih vrsta
cijevi koje se spajaju na kolak ili posebnim spojnicama.

Spajanje cijevi se moe predvidjeti i prirubnikim spojem i specijalnim spojnicama
(obujmice) kod kojih se koriste vijci za izvedbu spoja.

13-00.4 OBLIKOVNI KOMADI I ARMATURE

Oblikovni komadi su predgotovljeni elementi koji omoguuju jednostavnu izvedbu
horizontalnih i vertikalnih promjena u voenju trase, prikljuenja na dijelove sustava,
prijelaze s jedne vrste cijevi na drugu i ugradnju armatura na pozicijama prema projektu.
Oblikovni komadi se proizvode s prirubnikim ili spojem na kolak.

Armature su predgotovljeni ureaji koji omoguuju projektiranu funkciju sustava tako
da se regulira protok (zatvarai, zapornice, nepovratni ventili), dovoenje i isputanje
zraka iz sustava (usisno-odzrani ventili), hidranti i sl. Postoje i armature za regulaciju
protoka, odnosno tlaka (leptirice, regulacijski ventili).

Oblikovni komadi i armature proizvode se od razliitog materijala kao to su:
1. eljezo (nodularni lijev, sivi lijev)
2. elik
3. plastini materijali (polietilen, PVC)

13-00.5 OPREMA CJEVOVODA

Pored cijevi, fazonskih komada i armatura za ispravno funkcioniranje cjevovoda postoji
jo itav niz elemenata koji spadaju u opremu cjevovoda. To su signalne trake, uline
kape, ugradne garniture, oznake hidranata, oznake zasuna i sl.

13-00.6 GRAEVINSKI DIJELOVI (KOMORE, UPORITA)

U graevinske dijelove vodoopskrbnih cjevovoda najee spadaju razne vrste komora
koje se uobiajeno nazivaju prema glavnoj funkciji: zasunske komore, komore za muljni
ispust, komore za usisno - odzrane ventile.

Komore se uobiajeno grade na licu mjesta, ali postoje i predgotovljene komore od
armirano betonskih elemenata ili GRP-a.

Kod cjevovoda sa rastavljivim spojevima, kod horizontalnih ili vertikalnih otklona trase
kao vaan graevinski element se pojavljuju uporita.

13-00.7 TEHNIKA SVOJSTVA CJEVOVODA

Tehnika svojstva cjevovoda moraju biti takva da tijekom koritenja zadre svojstva
predviena projektom.

Cjevovodi moraju biti izgraeni i odravani na nain da se ouvaju bitni zahtjevi za
vodoopskrbni cjevovod:

mehanika otpornost i stabilnost
higijena, zdravlje i zatita okolia
zatita od poara

to podrazumijeva sprjeavanje diferencijalnih slijeganja cijevi, uleknua, slom cijevi,
rastavljanja spoja ili odvajanja od graevina na cjevovodu, tj. da se ne narui strukturalna
stabilnost cjevovoda, kao i da se sprijei unutarnja i vanjska korozija i unutarnja abrazija,
zadri nepropusnost i projektirani hidrauliki kapacitet.

13-00.8 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

Projekti moraju biti opremljeni sukladno vaeim zakonskim propisima i sadravati
zakonom propisane priloge.

Osnovni zakon koji ureuje projektiranje i izgradnju graevina pa tako i vodoopskrbnih
cjevovoda ja Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09,55/11 i 90/11).

Prilikom izrade projektne dokumentacije potrebno je geodetski snimiti trasu cjevovoda
(karakteristine toke u Gauss-Krugerovom koordinatnom sistemu te na uzdunom
profilu terena naznaiti vrstu pokrova).

Projektnu dokumentaciju prema vaeem Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (u
daljnjem tekstu ZoPUiG) dijelimo prema namjeni i razini razrade na:

1. Idejni
2. Glavni
3. Izvedbeni projekt

Pored navedenih u praksi se susreemo i s idejnim rjeenjima uobiajeno s hidraulikim
proraunom koji slue kao podloga za izradu prostornih planova i izradu planova
vodoopskrbe za odreena podruja.
U praksi se susreemo i sa nacrtima (projektom) izvedenog stanja, kojima se prikazuje
stvarno izvedeno stanje na terenu, a sastoji se od geodetskog snimka izvedenog stanja,
popisa pruge (popis ugraenih cijevi, fazonskih komada i armatura sa stacionaom i
shemom montae) te nacrtima komora. Nacrti (projekt) izvedenog stanja slue
prvenstveno za potrebe tehnikog pregleda i krajnjeg korisnika kako bi, za potrebe
odravanja, imao evidentirano stvarno izvedeno stanje.

Izmjene u izvoenju ne smiju biti izvan Zakonom dozvoljenih izmjena, koje utvruju
lokacijska i graevinska dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta.

Projekt ovisno o namjeni i razini razrade mora sadravati sve propisane dijelove, te mora
biti izraen tako da graevina izgraena u skladu s tim projektom ispunjava bitne
zahtjeve i uvjete

Idejni projekti slue kao podloga za lokacijsku dozvolu. Sadraj Idejnih projekata
propisan je vaeim ZoPUiG-om, a odnosi se na osnovna oblikovna funkcionalna i
tehnika rjeenja graevine te smjetaj na graevnoj estici. Prikaz zahvata u prostoru
treba biti na odgovarajuoj PGP (posebnoj geodetskoj podlozi), kopiji katastarskog plana,
HOK (Hrvatskoj osnovnoj karti) M 1:5000, odnosno na ortofoto karti odgovarajueg
mjerila.

Budui da su vodoopskrbni cjevovodi linijske graevine kao odgovarajui PGP, prihvaa
se podloga koja se sastoji od vaee kopije katastarskog plana preklopljene sa ortofoto
kartom odgovarajueg mjerila.

Glavni projekt predstavlja daljnju razradu (idejnog projekta) projektne dokumentacije
kojom se daje tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za
graevinu, kao i drugih zahtjeva i posebnih propisa te tehnikih specifikacija. Temeljem
glavnog projekta ishodi se potvrda glavnog projekta, odnosno graevinska dozvola kojom
se omoguuje graenje.

Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. Na
temelju izvedbenog projekta gradi se graevina.

Obvezni sadraj i elementi projekta utvruju se temeljem projektnog zadatka, ugovora i
OTU-a te posebnih propisa. Projekti uobiajeno sadre:

1. Tekstualni i
2. Grafiki dio

Idejni projekt uz zakonom propisane priloge uobiajeno sadri:

Potrebne tekstualne priloge
projektni zadatak
tehniki opis

Potrebne grafike priloge:

- preglednu situaciju (M l:5000 ili odgovarajuu) podruja sa ucrtanim postojeim i
projektiranim cjevovodima
- situaciju sa ucrtanom trasom na PGP-u (za linijske objekte to je vaea kopija
katastarskog plana uobiajeno M 1:1000 preklopljena sa ortofoto kartom
odgovarajueg mjerila)
- situacija na odgovarajuoj podlozi (za linijske objekte to je vaea kopija
katastarskog plana uobiajeno M 1:1000) iz koje je vidljiva pozicija vodoopskrbnog
cjevovoda u odnosu na ostale instalacije (situacija komunalnih instalacija)

Glavni projekt, uz zakonom propisane priloge, mora sadravati:

Potrebne tekstualne priloge:
projektni zadatak
lokacijska dozvola sa posebnim uvjetima
tehniki opis
elaborat iskolenja graevine
elaborat nepotpunog izvlatenja
elaborat geotehnikih istranih radova i/ili geotehniki projekt *
hidrauliki proraun
statike proraune
program kontrole i osiguranja kvalitete
trokovnik

U tehnikom opisu: opis utjecaja namjene i naina uporabe graevine te utjecaja okolia
na svojstva cjevovoda, podatke iz elaborata o prethodnim istraivanjima i podatke iz
drugih elaborata, studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva cjevovoda, opis
cjevovoda, ukljuivo i temeljenje (izvedba podloge/posteljice cjevovoda), opis naina
izvoenja cjevovoda i ugradnje pojedinih graevnih proizvoda.

U elaboratu iskolenja graevine iskazuje se nain iskolenja cjevovoda na terenu i
nain kojim su stabilizirane toke planirane graevine. Geodetska situacija mora
sadravati sve vanije toke trase u Gauss Krgerovom koordinatnom sustavu, na
vaeim podlogama.

Za potrebe rjeavanja imovinsko pravnih poslova projektant e temeljem glavnog
projekta za potrebe investitora izraditi odgovarajui Elaborat nepotpunog izvlatenja.
Elaborat nepotpunog izvlatenja sadri popis estica preko kojih ide trasa i
odgovarajuu duinu (povrinu) kojom presijeca katastarsku esticu za koju treba utvrditi
pravo slunosti.

irinu koridora za vodoopskrbne cjevovode, u smislu prava slunosti, kao i udaljenost od
drugih instalacija propisuje odgovarajuom Odlukom za podruje koje pokriva za uslugu
vodoopskrbe nadleno vodoopskrbno poduzee.

U elaboratu geotehnikih istranih radova i/ili geotehnikom projektu za cjevovode*
za koje je potreban dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se
odnosi na meusobno djelovanje graevine na temeljno tlo, a za koje je propisana revizija
ovlatenog revidenta, kao i na geotehniki sumnjivim podrujima, provode se geotehniki
istrani radovi, utvruje nivo podzemnih voda na terenu te odgovarajuim geotehnikim
elaboratom/projektom iskazuje nain kojim su stabilizirani dijelovi planiranog cjevovoda

U hidraulikom proraunu: Hidrauliko dimenzioniranje vodoopskrbnih cjevovoda
provodi se temeljem HRN EN 805:2005, DVGW 400-1, DVGW W 410. Hidraulikim
proraunom odabire se dimenzija cjevovoda, a statikim proraunom da e cjevovod
tijekom graenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitne zahtjeve mehanike
otpornosti i stabilnosti (strukturalne stabilnosti), i svojstava koja iz toga proizlaze, kao to
su: nepropusnost, zdravstvena ispravnost, funkcionalnost te drugi bitni zahtjevi u skladu s
posebnim propisima.

U statikom proraunu: prikazati utjecajne parametre temeljem kojih je odabrana
odgovarajua nosivost cjevovoda kao i statike proraune graevinskih dijelova (komore,
uporita i sl.).

U programu kontrole i osiguranja kvalitete cjevovoda: nain kontrole graevnih
proizvoda prije ugradnje, ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti
cjevovoda, uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja
cjevovoda, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih, odnosno propisanih tehnikih
svojstava cjevovoda i ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, te druge uvjete znaajne
za ispunjavanje zahtjeva i posebnim propisima.

Potrebne grafike priloge:

preglednu situaciju podruja odgovarajueg mjerila, M 1:25000, M 1:5000
situaciju na katastarskoj podlozi M 1:1000
situaciju komunalnih instalacija M 1:1000
uzduni profil cjevovoda M 1:100/1000
detalji prolaza cjevovoda preko vodotoka, prometnica i sl. M 1:100
nacrte komora (s ucrtanim rasporedom fazona i armatura), uporita i ostalih
graevina

Projekt mora sadravati preglednu situaciju podruja u M 1:5000 sa ucrtanim
postojeim i projektiranim cjevovodima te naznaenim poloajem zasuna i hidranata.

Za dokazivanje usklaenosti komunalnih instalacija sve postojee i projektirane
instalacije treba prikazati na jednoj situaciji s ucrtanim urbanistikim rjeenjima
(situacija komunalnih instalacija), kao i u uzdunom profilu.

U situaciji na katastarskoj podlozi moraju biti opisana sva karakteristina mjesta na
cjevovodu, kao to su:
mjesta prikljuenja na postojee ili projektirane cjevovode
vrsta cjevovoda (materijal) i karakteristike
mjesta krianja s postojeim i projektiranim komunalnim instalacijama
komore (dimenzije, tip)
hidranti
uporita i koljena
horizontalne i vertikalne otklone trase
zatitne cijevi
planirane graevine u blizini cjevovoda i dr.

U uzdunom profilu treba ucrtati poloaj postojeih i eventualno projektiranih
komunalnih instalacija, a poloaj vodoopskrbnog cjevovoda mora biti u skladu s
posebnim uvjetima komunalnih poduzea. Sve promjene na terenu (asfalt, prometnice,
nasip, vodotok i sl.) moraju biti naznaene i opisane.

Izvedbeni projekt uobiajeno sadri:

detaljnu razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete
montani plan M 1:50
detalje prolaza cjevovoda preko vodotoka, prometnica i sl. M 1:50
nacrte armatura za komore i ostale graevine

U montanom planu moraju biti opisana sva karakteristina mjesta na cjevovodu, kao to
su:
mjesta prikljuenja na postojee ili projektirane cjevovode
vrsta cjevovoda (materijal) i karakteristike i dr.
komore (za ispust i odzraivanje u montanom planu potrebno je nacrtati i presjek)
hidranti (potrebno je nacrtati i karakteristini presjek)
horizontalne i vertikalne otklone, lukove i koljena, uporita
opisati sve fazonske komade i armature
zatitne cijevi i dr.

13-00.9 PROJEKTIRANJE VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA

Openito
Projektiranjem cjevovoda moraju se za projektirani uporabni vijek (50 godina je
uobiajeno vrijeme za vijek trajanja cjevovoda) predvidjeti svi utjecaji na cjevovod i
graevine na cjevovodu za vrijeme graenja i uporabe, te cjevovod dimenzionirati na
oekivani protok za projektirano razdoblje, osim ako se ne radi o privremenoj graevini
(cjevovodu).

Opis radova
Dunosti projektanta propisane su ZoPUiG-om.

Zahtjevi kakvoe
Tehnika svojstva vodoopskrbnih cjevovoda, spojnih dijelova i materijala
Tehnika svojstva vodoopskrbnih cjevovoda, spojnih dijelova i materijala specificiraju se
u projektu, a prema odredbama iz vaeih propisa i normi.

Mehanika otpornost i stabilnost (strukturalna stabilnost)
Odabirom cjevovodnog materijala i naina izvedbe, cjevovod treba biti projektiran tako
da se eliminiraju djelovanja koja bi prouzroila u toku gradnje ili koritenja:
ruenje dijelova ili cijele graevine,
nedoputene deformacije i oteenje uslijed tih deformacija
Ovo se dokazuje proraunima (statikim, geomehanikim) za pojedine dijelove, faze ili
cjelinu konstrukcije, programom kontrole i osiguranja kvalitete te primjenom
odgovarajuih propisa prilikom projektiranja i izvedbe koji su navedeni u OTU-u.

Pouzdanost
Odabranim materijalima, tipom konstrukcije i nainom izvedbe graevine treba osigurati
da e graevina pri normalnoj upotrebi zadrati odgovarajua svojstva u projektnom
periodu. Izgradnja i koritenje graevine ne smije ugroavati pouzdanost susjednih
graevina i stabilnost okolnog zemljita, prometnica i sl.
Protupoarna sigurnost
Vodoopskrbni sustavi trebaju , gdje je to mogue, osiguravati vodu za protupoarne
potrebe. Vodoopskrbne cjevovode treba projektirati tako da zadre strukturalnu stabilnost
i funkcionalnost dijelova konstrukcije tijekom vremena. Vodoopskrbni distribucijski
cjevovod mora na propisanim razmacima sadravati hidrante za protupoarne potrebe.

Zatita od oneienja vode
Cjevovode treba projektirati, izvoditi i odravati tako da se osigura nepropusnost i
zadovolje propisi koji se odnose na sanitarnu ispravnost vode.
Gubitci na cjevovodima ukazuju da cjevovodi nisu vodonepropusnosti, da na njima
postoje oteenja te da u odreenim okolnostima (npr. pojava podtlaka) postoji
mogunost oneienja vode.

Zatita korisnika
Treba odabrati materijale i pojedine elemente i projektirati graevinu tako da tijekom
njenog koritenja ne dolazi do nezgoda korisnika.

Zatita od buke i vibracija
Treba odabrati materijale i tipove konstrukcija tako da razina buke u graevini i njenom
okoliu nee prelaziti doputene vrijednosti prema Pravilniku o najviim razinama buke u
sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) i normama.
Zatita od vibracija koje se mogu prenijeti s opreme koja u funkciji proizvodi vibracije
(pumpe i sl.).

Toplinska zatita
Uobiajeno se cjevovodi ukopavaju ispod zone smrzavanja te nije potrebna toplinska
zatita. Ako cjevovodi nisu ukopani, tj. izloeni su temperaturnom utjecaju potrebno ih je
na odgovarajui nain toplinski izolirati.

Zahtjevi kakvoe
Projektant je kod projektiranja duan uvaavati vaee zakone i propise te provedbu
kontrolnih postupaka, odnosno dokazivanja kvalitete cjevovoda.

Nain preuzimanja izvedenih radova
Projektna dokumentacija ugovara se temeljem projektnog zadatka iz kojeg je vidljiv
sadraj i obim radova na izradi projektne dokumentacije. Nadleno vodoopskrbno

poduzee, kao krajnji korisnik, moe propisati nain preuzimanja izraene projektne
dokumentacije.

Obraun radova
Nain obrauna radova na izradi projektne dokumentacije propisuje se ugovorom i
projektnim zadatkom. Uobiajen je obraun putem privremenih i okonane situacije
temeljem dovrenih faza u izradi projektne dokumentacije.

13-00.10 NADZOR IZGRADNJE VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA

Openito
Nadzorni inenjer je fizika osoba koja u ime investitora provodi struni nadzor.

Opis radova
Dunosti nadzornog inenjera propisane su ZoPUiG-om.

Zahtjevi kakvoe
Nadzorni inenjer duan je, izmeu ostaloga odrediti provedbu kontrolnih postupaka u
pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova
cjevovoda putem ovlatene osobe.

Nain preuzimanja izvedenih radova propisan je ZoPUiG-om. Vodoopskrbno poduzee
kao krajnji korisnik, moe za svoje podruje propisati i dodatne mjere kod preuzimanja
izgraenih vodoopskrbnih cjevovoda u svoje osnovno sredstvo, a to osigurava putem
nadzornog inenjera.

Obraun radova
Nain obrauna radova na nadzoru izgradnje vodoopskrbnih cjevovoda propisuje se
ugovorom. Uobiajen je obraun putem privremenih i okonane situacije temeljem
angairanja nadzornog inenjera na bazi utroenog vremena (ovjek/mjesec).

13-01. IZVOENJE I UPORABLJIVOST CJEVOVODA

Graenje linijskih graevina od predgotovljenih elemenata (cijevi) mora biti takvo da
cjevovod ima tehnika svojstva i da ispunjava druge zahtjeve u skladu s tehnikim
rjeenjem graevine i uvjetima za graenje danim projektom te da se osigura ouvanje tih
svojstava i uporabljivost graevine tijekom njezinog trajanja.

Pri izvoenju cjevovoda izvoa je duan pridravati se projektnog rjeenja i tehnikih
uputa za ugradnju i uporabu graevnih proizvoda. Kod preuzimanja graevnog proizvoda
izvoa cjevovoda mora utvrditi: je li graevni proizvod isporuen s oznakom u skladu s
posebnim propisom i podudaraju li se podatci na dokumentaciji s kojom je graevni
proizvod isporuen s podatcima u oznaci, je li graevni proizvod isporuen s tehnikim
uputama za ugradnju i uporabu, jesu li svojstva, ukljuivo rok uporabe graevnog
proizvoda te podatci znaajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost
cjevovoda sukladni svojstvima i podatcima odreenim glavnim projektom. Sve navedeno
zapisuje se u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika, a
dokumentacija s kojom je graevni proizvod isporuen pohranjuje se meu dokaze o
sukladnosti graevnih proizvoda koje izvoa mora imati na gradilitu.

Zabranjena je ugradnja graevnog proizvoda koji je isporuen bez oznake u skladu s
posebnim propisom, koji je isporuen bez tehnike upute za ugradnju i uporabu; koji
nema svojstva zahtijevana projektom cjevovoda ili mu je istekao rok uporabe, odnosno
iji podatci znaajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost cjevovoda nisu
sukladni podatcima odreenim glavnim projektom.

Smatra se da cjevovod ima projektom predviena tehnika svojstva i da je uporabljiv ako
su:
graevni proizvodi ugraeni u cjevovod na propisani nain i imaju ispravu o
sukladnosti
uvjeti graenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnika
svojstva cjevovoda, bile sukladne zahtjevima iz projekta
geodetskom izmjerom dokazana projektirana geometrija graevine
cjevovod ima dokaze o nepropusnosti utvrene ispitivanjem
cjevovod ima dokaze (atest) o sanitarnoj ispravnosti
o cjevovodu postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija

13-01.1 PRIPREMNI RADOVI, ISKOLENJE CJEVOVODA

Opis radova
Pripremni radovi obuhvaaju sve radnje na formiranju gradilita propisane ZoPUiG om
i drugim propisima. Radovi su detaljnije opisani u Poglavlju 1 Pripremni radovi
predmetnih OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu:

GEODETSKI RADOVI
PRIPREMA GRADILITA I IENJE TERENA

Prije poetka radova izvoa je duan dokazati traenu kakvou materijala i graevinskih
proizvoda koju namjerava upotrijebiti u skladu sa zahtjevima iz projektne dokumentacije
i predmetnih OTU-a.

Prije poetka radova nadzorni inenjer je duan utvrditi je li glavni projekt izraen u
skladu sa lokacijskom dozvolom (posebnim uvjetima).

Opis izvoenja radova
Prijava poetka graenja propisana je l. 249, ureenje gradilita l. 252, a potrebna
dokumentacija na gradilitu l. 254 ZoPUiG-a.

Gradilite mora biti oznaeno ploom iji sadraj je propisan l. 252, ZoPUiG-a.

Iskolenje graevine obavlja temeljem Elaborata iskolenja graevine ovlatena osoba
sukladno l. 250 ZoPUiG-a, a kontrolu ovlatenja obavlja nadzorni inenjer sukladno l.
185 ZoPUiG-a.

U sklopu pripremnih radnji nadzorni inenjer je duan utvrditi je li glavni projekt izraen
u skladu sa lokacijskom dozvolom sukladno l. 185 ZoPUiG-a. On poziva predstavnike
poduzea prema posebnim uvjetima da iskole svoje instalacije i provjerava gabarite.

Nadzorni inenjer duan je odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu
ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete za dijelove cjevovoda putem
ovlatene osobe.

Kod preuzimanja graevnog proizvoda nadzorni inenjer cjevovoda mora utvrditi je li
graevni proizvod isporuen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju li se
podatci na dokumentaciji s kojom je graevni proizvod isporuen s podatcima u oznaci,
je li graevni proizvod isporuen s tehnikim uputama za ugradnju i uporabu, jesu li
svojstva, ukljuivo rok uporabe graevnog proizvoda te podatci znaajni za njegovu
ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost cjevovoda sukladni svojstvima i
podatcima odreenim glavnim projektom. Sve navedeno zapisuje se u skladu s posebnim
propisom o voenju graevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je graevni
proizvod isporuen pohranjuje se meu dokaze o sukladnosti graevnih proizvoda koje
izvoa mora imati na gradilitu.

Zabranjena je ugradnja graevnog proizvoda koji je isporuen bez oznake u skladu s
posebnim propisom, koji je isporuen bez tehnike upute za ugradnju i uporabu, koji
nema svojstva zahtijevana projektom cjevovoda ili mu je istekao rok uporabe, odnosno
iji podatci znaajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost cjevovoda nisu
sukladni podatcima odreenim glavnim projektom.

Zahtjevi kakvoe
Kontrola se provodi sa stajalita:
kvalitete projekta i elaborata iskolenja
kvalitete materijala predvienog za ugradnju
organizacije gradilita sukladno zakonu

Prije poetka radova potrebno je na terenu iskoliti graevinu (cjevovod) prema elaboratu
iskolenja graevine.

Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer kontrolira radove o emu vodi
evidenciju, odnosno poduzima mjere za otklanjanje nedostataka.

Obraun radova
Radovi na organizaciji gradilita obraunavaju se paualno. Uobiajeno se podrazumijeva da
je cijena organizacije gradilita sadrana u ostalim stavkama ugovorenih radova.

Radovi na iskolenju cjevovoda obraunavaju se po m'.
Radovi na kontroli usklaenosti i oznaavanju postojeih instalacija na terenu obraunavaju
se po satu/ekipe.

13-01.02 ISKOP I ZATRPAVANJE ROVOVA ZA VODOOPSKRBNE CJEVOVODE

Openito
Radovi na iskopu i zatrpavanju cijevnog rova obuhvaaju radovi koji su detaljnije
opisani u Poglavlju 2 Zemljani radovi predmetnih OTU. Vidi poglavlja:

2-05 ISKOP ROVOVA ZA INSTALACIJE I DRENAE
2-07.5 RAZASTIRANJE I PLANIRANJE MATERIJALA
2-08 UREENJE TEMELJNOG TLA POSTELJICE

Ako dno rova ne odgovara za ugradnju cijevi (npr. dno od saturiranog pijeska niske
nosivosti Ms ispod 3 MN/m
2
) dno rova treba produbiti, sniziti razinu podzemne vode,
ugraditi sloj zamjenskog kamenog materijala koji se od prirodnog tla odvaja
geotekstilom, a na ovaj sloj se izvodi posteljica za cijev od zamjenskog materijala
(pijesak, ljunak granulacije 0-4 mm) debljine min. 10 cm. Vie o tome u Poglavlju 2.08
Ureenje temeljnog tla posteljice (Zemljani radovi) predmetnih OTU-a.

Debljina sloja zamjenskog materijala u svrhu poboljanja temeljnog tla ovisi o statikom
proraunu (za cijevi velike teine debljina sloja zamjenskog materijala e biti vea i
obratno).

Podlogu/posteljicu za cijevi, bono zatrpavanje i zatitni sloj iznad cijevi u debljini od 30
cm treba izvesti u skladu s HRN EN 805:2005 i DVGW W 400-2.

Ako dno rova ima malu nosivost (nestabilna tla, npr. treset, ivi pijesak i sl.) za podlogu
cijevi, tada e biti neophodna posebna konstruktivna rjeenja.

Posebna konstruktivna rjeenja obuhvaaju zamjenu tla drugim materijalima (pijesak,
ljunak i hidrauliki vezani materijali, podupiranje cjevovoda pilotima uz primjenu
poprenih greda, uzdunih greda i a.b. ploa koje premouju pilote.

Potreba posebne izvedbe podloge ili nosive konstrukcije treba biti dokazana statikim
proraunom.

Tijekom izvoenja cjevovoda provodi se geodetsko snimanje za potrebe projekta
izvedenog stanja. Cjevovod se snima prije zatrpavanja na karakteristinim mjestima.
Nakon izvedenih radova potrebno je izraditi zavrnu geodetsku snimku. Uobiajeno,
geodetska snimka izvedenog stanja slui za obraun zemljanih radova na iskopu i
zatrpavanju.

Nadzorni inenjer tijekom izvoenja cjevovoda kontrolira usklaenost s projektom u
pogledu nivelete, kao i rezultate tekuih ispitivanja kvalitete materijala i radova na
zatrpavanju rovova o emu vodi evidenciju i poduzima mjere za otklanjanje
nesukladnosti. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled, izmjeru i
obraun izvedenih radova.

Obraun radova
irinu rova treba izvesti i obraunati u skladu s HRN EN 805:2005 i DVGW W 400-2., osim
u posebnim sluajevima kada irinu rova, temeljem terenskih uvjeta odreuje projektant.

Obraun radova - iskop
Koliina radova na iskopu rova mjeri se i obraunava u kubinim metrima (m
3
) stvarno
iskopanog rova ukljuujui odlaganje uz rov ili utovar u vozilo prema projektu.

Obraun radova planiranje dna rova
Rad se mjeri i obraunava po kvadratnom metru (m2) stvarno ureenog temeljnog tla
sukladno zahtjevima projekta. Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje je
uraunato ienje, planiranje, tj. potpuno ureenje temeljnog tla mehanikim zbijanjem.

Obraun radova ugradnja posteljice
Rad se mjeri i obraunava u kubinim metrima (m
3
) stvarno dobavljene i ugraene
posteljice za cijev u zbijenom stanju i prema projektu. U jedininoj je cijeni ukljuena
nabava potrebnog materijala, doprema do mjesta ugradnje, ugradnja materijala oko cijevi
i elemenata cjevovoda

Obraun radova - zatrpavanje
Koliina radova na zatrpavanju rova mjeri se i obraunava u kubinim metrima (m
3
)
stvarno zatrpanog rova u zbijenom stanju i prema projektu.

Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za iskop i zatrpavanje rova i prema
ovjerenim koliinama u graevinskoj knjizi po nadzornom inenjeru.

Rad na izgradnji posteljice cjevovoda obraunava se u kubinim metrima (m
3
) izgraene
posteljice cjevovoda. U jedininoj je cijeni ukljuena nabava potrebnog materijala,
doprema do mjesta ugradnje, ugradnja materijala i planiranje posteljice na traenu
tonost. Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za izgradnju posteljice
cjevovoda i prema ovjerenim koliinama u graevinskoj knjizi po nadzornom inenjeru.

Vee koliine ugraenog materijala od projektiranih ili neodobrenih od nadzornog
inenjera, tj. nastale pogrekom izvoaa, ne plaaju se.

13-01.03 RAZUPIRANJE ROVA ZA VODOOPSKRBNE CJEVOVODE
Openito
Radovi na razupiranju cijevnog rova obuhvaaju radove koji su detaljnije opisani u
Poglavlju 3 Zemljani radovi i Poglavlju 5 Tesarski radovi i skele, predmetnih OTU-a.

Nadzorni inenjer kontrolira radove na razupiranju rovova te usklaenost s projektom o
emu tijekom izvoenja vodi evidenciju o izmjeri, obzirom da se radovi na razupiranju
rova izvode u fazama. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer provodi analizu i
obraun ukupno izvedenih radova.

Po potrebi, sukladno stvarnim prilikama na gradilitu, voditelj gradilita moe predloiti
nadzornom inenjeru poveanje ili smanjenje razupiranja rovova u odnosu na projekt, a
sve s ciljem sigurnosti i zatite na radu.

Obraun radova
Koliina radova na razupiranju rova mjeri se i obraunava u kvadratnim metrima (m
2
)
stvarno razuprtog rova prema projektu. Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni
za razupiranje rova i prema ovjerenim koliinama po nadzornom inenjeru.

Veu koliinu od projektirane priznat e naruitelj u opravdanim sluajevima na osnovu
zahtjeva izvoaa i odobrenja nadzornog inenjera.

13-01.04 UGRADNJA CIJEVI

Openito
Cjevovod je sklop cijevi, oblikovnih komada i armatura montiranih na projektom
utvreni nain, povezanih spojnim i brtvenim dijelovima.

Prije montae cjevovoda izvoa i nadzorni inenjer moraju provesti sljedee:
pregled svake otpremnice i oznaka na cijevnim elementima, oblikovnom komadu,
armaturi i drugim graevnim proizvodima koji se koriste,
vizualnu kontrolu cijevi, oblikovnih komada, armatura i ostalih graevnih
proizvoda da se utvrde mogua oteenja,
dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u graevinski dnevnik.

Pri izvoenju cjevovoda izvoa je duan pridravati se projekta cjevovoda i tehnikih
uputa za ugradnju i uporabu graevnih proizvoda.

Smatra se da cjevovod ima projektom predviena tehnika svojstva i da je uporabljiv ako:
su graevni proizvodi ugraeni u cjevovod na propisani nain i imaju ispravu o
sukladnosti,
su uvjeti graenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva
cjevovoda, bile sukladne zahtjevima iz projekta,
cjevovod ima dokaze o nepropusnosti i odgovarajui atest o sanitarnoj ispravnosti
utvrene ispitivanjem, te ako o svemu postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija.

Cjevovod se moe rabiti nakon to zadovolji na tehnikom pregledu, a ispitivanjem utvrdi
nepropusnost (tlana proba) i sanitarna ispravnost cjevovoda.
Vidi komentar uz poglavlje 13-01.13.

Opis radova
Kod ugradnje cijevi zbog visokih trokova cjevovoda treba primjenjivati strogu kontrolu
izvoenja radova. Radovi na spajanju i polaganju su specifini za svaki cjevovodni
materijal te e se u nastavku dati pregled prema cjevovodnim materijalima.

Materijali
U nastavku e se dati pregled prema cjevovodnim materijalima koji su danas najvie u
uporabi, a to su:

1. Polietilenski cjevovodi
2. Cjevovodi od nodularnog lijeva
3. Cjevovodi od elika
4. Cjevovodi od GRP-a
i dr.
Sav ugraeni cjevovodni spojni i brtveni materijal mora imati odgovarajui atest za
kontakt s pitkom vodom.

Zahtjevi kakvoe
Dokumentiranja traene kvalitete (sukladnost)
Usklaenosti sa projektnom dokumentacijom
Kvalitete materijala i izvedbe
Funkcionalne ispravnosti
Nepropusnosti (tlane probe) i atestiranja na sanitarnu ispravnost
Dokumentiranja izvedenog stanja (geodetska snimka izvedenog stanja, popis pruge,
projekt izvedenog stanja)

Tijekom radova nadzorni inenjer provjerava sukladnost, usklaenost s projektom i
funkcionalnost te provjerava kvalitetu ugradnje i provodi detaljan pregled i izmjeru
izvedenih radova, a izvedene radove priznaje putem privremenih situacija.

Pri dokazivanju uporabljivosti cjevovoda treba uzeti u obzir:
a) zapise u graevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podatcima o graevnim
proizvodima ugraenim u cjevovod,
b) rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koji se obvezno provode prije
ugradnje graevnih proizvoda,
c) dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i
drugo) koje je izvoa osigurao tijekom graenja cjevovoda,
d) rezultate kontrolnih ispitivanja cjevovoda ili njegovih dijelova,
e) uvjete graenja i druge okolnosti koje prema graevinskom dnevniku i drugoj
dokumentaciji koju izvoa mora imati na gradilitu, te dokumentaciju koju mora
imati proizvoa graevnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva
cjevovoda.

Kontrolna ispitivanja cjevovoda provode se u cilju ocjene ispunjavanja cjevovoda
projektom predvienih uvjeta. Ispitivanje nepropusnosti tlanih cjevovoda provodi se u
skladu s uvjetima iz projekta i normom HRN EN 805:2005 te DVGW tehnikim pravilom
W 400-2.

Uporabljivost cjevovoda se dokazuje geodetskom izmjerom izvedenog stanja,
dokumentiranjem izvedenog stanja, dokazom nepropusnosti cjevovoda (atestom o
nepropusnosti) i atestiranjem cjevovoda na sanitarnu ispravnost.

Nadzorni inenjer nakon zavretka radova kontrolira projekt izvedenog stanja, te
temeljem graevinske knjige i graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih izmjera
kontrolira i priznaje izvedene radove putem okonane situacije.

Obraun radova
Koliina radova na polaganju cjevovoda mjeri se i obraunava u metrima (m') stvarno
poloenog cjevovoda.
Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za polaganje cjevovoda i prema
ovjerenim koliinama po nadzornom inenjeru.

13-01.05. UGRADNJA ARMATURA - VENTILA

Openito
Armature su predgotovljeni elementi koji omoguuju projektiranu funkciju
vodoopskrbnih cjevovoda, tako da se regulira protok (zatvarai, zapornice, nepovratni
ventili), uputa ili isputa zrak iz sustava (usisno-odzrani ventili), kao i armature za
regulaciju protoka, odnosno tlaka (leptirice, regulacijski ventili) te hidranti i sl.

Opis radova
Armature se na cjevovod najee spajaju putem prirubnica, ali koriste se i druge vrste
spojeva, npr. na naglavak, baio i sl. Radovi na ugradnji armatura - ventila
podrazumijevaju ugradnju spojnih i brtvenih dijelova prema uputama proizvoaa.
Neke armature zahtijevaju i ugradnju specijalnih oblikovnih komada, npr. MDK-a
(montano-demontanih komada), Y-kom (proista) i sl. i u tom smislu se treba
pridravati uputa proizvoaa.

Materijali
Armature i ventili se danas proizvode iz nodularnog lijeva, PVC-a te PE.
Spojni dijelovi (vijci i matice, podloni prstenovi i sl.) trebaju biti od nehrajueg
materijala. Brtve se najee ugrauju od gume (NBR ili EPDM), a nekad su u uporabi
bile olovne i od klingerita. Brtve moraju imati odgovarajui atest za kontakt s pitkom
vodom.

Zahtjevi kakvoe


Ispitivanje na nepropusnost i sanitarnu ispravnost armatura ventila provodi se u sklopu
ispitivanja cjevovoda.

Nakon zavretka nadzorni inenjer kontrolira projekt izvedenog stanja, te temeljem
graevinske knjige i graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih izmjera,

Obraun radova
Koliina radova na ugradnji armatura - ventila na vodoopskrbnim cjevovodima mjeri se i
obraunava po komadu stvarno ugraenih armatura-ventila. Stavka ukljuuje spojna
sredstva i brtveni materijal.

Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za ugradnju ventila i prema ovjerenim
koliinama po nadzornom inenjeru.

13-01.06. UGRADNJA ARMATURA - HIDRANATA

Openito
Hidranti su vrsta armatura kojima je osnovna funkcija protupoarna zatita, ali koriste se i
za potrebe odravanja vodoopskrbnih cjevovoda. Zbog este uporabe u vodoopskrbnim
sustavima i specifinosti, prikazuju se zasebno.

Za potrebe protupoarne zatite elemente za projektiranje (npr. razmak izmeu hidranata)
propisuje Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 08/06).

Za potrebe odravanja na distributivnim cjevovodima hidranti mogu posluiti za
isputanje vode ili odzraivanje cjevovoda. Podzemni hidranti se postavljaju na krajevima
slijepih cjevovoda (zavrni hidranti) radi ispiranja, odnosno odravanja sanitarne
ispravnosti cjevovoda.

Osnovna podjela je na nadzemne i podzemne hidrante.

Opis radova

Ugradnja hidranata podrazumijeva i ugradnju spojnih i brtvenih dijelova prema uputama
proizvoaa, kao i opreme hidranta u koju spadaju oznake hidranta, disipator na ispustu,
ulina kapa za podzemni hidrant.. Posebnu pozornost, prilikom manipulacije i ugradnje
hidranata, treba obratiti na vanjsku zatitu.

Materijali
Hidranti se proizvode od sivog lijeva, nodularnog lijeva ili nehrajuih materijala. Spojni
dijelovi (vijci i matice, podloni prstenovi i sl.) trebaju biti od nehrajueg materijala.
Brtve moraju imati odgovarajui atest za kontakt s pitkom vodom.

Zahtjevi kakvoe
Funkcionalne ispravnosti (atest)


Hidrante na karakteristinim pozicijama potrebno je atestirati u smislu zadovoljenja
funkcionalnosti - protupoarne zatite.

Ispitivanje na nepropusnost i sanitarnu ispravnost armatura hidranata provodi se u
sklopu ispitivanja cjevovoda.

Nakon zavretka kontrolira projekt izvedenog stanja, te temeljem graevinske knjige i
graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih izmjera kontrolira i priznaje izvedene
radove putem okonane situacije.

Obraun radova
Koliina radova na ugradnji hidranata na vodoopskrbnim cjevovodima mjeri se i
obraunava po komadu stvarno ugraenih hidranata. Stavka ukljuuje spojna sredstva i
brtveni materijal. Hidrant podrazumijeva i kompletnu opremu potrebnu za ispravno
funkcioniranje, npr. oznaka hidranta, disipator na ispustu, ulina kapa za podzemni
hidrant.

Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za ugradnju hidranta i prema ovjerenim

13-01.07. UGRADNJA OBLIKOVNIH (FAZONSKIH) KOMADA

Openito
Oblikovni (fazonski) komadi su predgotovljeni elementi koji omoguuju jednostavnu
izvedbu horizontalnih i vertikalnih promjena u voenju trase, prikljuenja na razliite
graevine koje su dio sustava, prijelaze s jedne vrste cijevi na drugu i ugradnju armatura
na pozicijama koje je predvidio projekt.

Opis radova
Ugradnja oblikovnih (fazonskih) komada podrazumijeva i ugradnju spojnih i brtvenih
dijelova prema uputama proizvoaa. Spojni dijelovi (vijci i matice, podloni prstenovi i
sl.) trebaju biti od nehrajueg materijala.

Materijali
Oblikovni komadi se proizvode od razliitog materijala kao to su:
3. elik
4. GRP
Oblikovni komadi i brtve moraju imati odgovarajui atest za kontakt s pitkom vodom.

Zahtjevi kakvoe


Ispitivanje na nepropusnost i sanitarnu ispravnost oblikovnih komada provodi se u sklopu
ispitivanja cjevovoda.

graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih izmjera, kontrolira i priznaje izvedene

Obraun radova
Koliina radova na ugradnji oblikovnih (fazonskih) komada na vodoopskrbnim
cjevovodima mjeri se i obraunava po komadu stvarno ugraenih oblikovnih (fazonskih)
komada. Stavka ukljuuje spojna sredstva i brtveni materijal.

Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za ugradnju oblikovnih (fazonskih)
komada i prema ovjerenim koliinama po nadzornom inenjeru.

13-01.08. UGRADNJA OPREME CJEVOVODA: POKLOPCI KOMORA, ULINE KAPE,
UGRADBENE GARNITURE, TRAKE ZA OZNAAVANJE, OZNAKE
HIDRANATA

Openito
Opremu cjevovoda predstavljaju predgotovljeni elementi koji olakavaju koritenje i
odravanje vodoopskrbnih cjevovoda.

Uline kape nad armaturama i poklopci na komorama olakavaju pristup radi upravljanja
armaturama. Ugradbene garniture omoguuju manipulaciju zasunima sa povrine zemlje.

Trake za oznaavanje (signalne), posebno su vane u urbanim podrujima, a polau se u
rov iznad cijevi ( 0,5 m iznad tjemena) te tako signaliziraju poloaj i upozoravaju kako
bi se kod naknadnih prekopa izbjeglo oteenje cjevovoda. Postoje i trake sa metalnim
vodiima koje se polau uz plastine vodoopskrbne cjevovode kako bi olakali njihovu
detekciju.

Oznake hidranta sadre podatke o hidrantu i cjevovodu na koji je hidrant prikljuen.

Nadleno vodoopskrbno poduzee propisuje izgled i standard opreme vodoopskrbnih
cjevovoda na svom podruju.

Opis radova

Ugradnja opreme cjevovoda provodi se tijekom polaganja vodoopskrbnog cjevovoda
prema uputama proizvoaa. Posebnu pozornost treba dati na funkcionalnost i usklaenje
sa okoliom.

Materijali
Oprema cjevovoda zahtjeva robusne materijale otporne na koroziju kao to su:
3. nehrajui materijali

Zahtjevi kakvoe


graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih izmjera, kontrolira i priznaje izvedene

Obraun radova
Koliina radova na ugradnji opreme na vodoopskrbnim cjevovodima mjeri se i
obraunava po komadu, a signalne i detektabilne trake u (m') stvarno ugraene opreme.
Stavka ukljuuje spojna sredstva.

Poklopci na komorama obraunavaju se po komadu i podrazumijevaju funkcionalno
kompletnu opremu npr. podlone ploe za uline kape.

Uline kape i ugradbene armature obraunavaju se po komadu i podrazumijevaju
funkcionalno kompletnu opremu, npr. podlone ploe za uline kape.

Oznake hidranta obraunavaju se u cijeni hidranta i podrazumijevaju funkcionalno
kompletnu opremu, npr. stup-nosa oznake hidranta.

Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za ugradnju opreme i prema ovjerenim

13-01.09. IZGRADNJA ZASUNSKIH KOMORA, KOMORA MULJNIH ISPUSTA,
ODZRANIH VENTILA

Openito
Zasunske komore ugrauju se kako bi se olakao pristup zasunima za potrebe odravanja.
Napretkom kvalitete izrade ventila i sve vei zahtjevi na koridore u gradovima uzrokuju
da se sve ee zasunske komore izvode samo za ugradnju ventila DN 300. Opcija za
ugradnju ventila < DN 300 bez zasunskih komora je koritenje kvalitetnih ventila
(posebice kvalitetna vanjska zatita) s ugradbenom garniturom, pri emu se ventil
nasipava oko kuita i zatitne cijevi do podloge uline kape.

Za zasunske komore se koriste i predgotovljena zasunska okna jer omoguuju bru
izgradnju i kontroliranu kvalitetu.

Nadleno vodoopskrbno poduzee propisuje potrebu te standard i opremu zasunskih i dr.
komora na vodoopskrbnim cjevovodima na svom podruju.

Opis radova
Radovi na izgradnji zasunskih komora spadaju u graevinske radove koji su opisani u
drugim poglavljima OTU-a kao to su npr., Poglavlje 2 Zemljani radovi, Poglavlje 4-
Tesarski radovi, Poglavlje 6 Armiraki radovi, Poglavlje 7 Betonski radovi
Poglavlje 8 Zidarski radovi i Poglavlje 9 Izolacijski radovi predmetnih OTU-a.

Materijali
Osnovni materijal za izvedbu zasunskih komora je beton i armirani beton.

Zahtjevi kakvoe
Dokumentiranja traene kvalitete (sukladnost) za predfabricirane elemente
Dokumentiranja izvedenog stanja


Nadzorni inenjer kontrolira rezultate tekuih ispitivanja kvalitete materijala i radova na
izgradnji komora, o emu vodi evidenciju.

Nakon izvedenih radova potrebno je izraditi zavrnu geodetsku snimku izvedenog stanja
zasunskih komora s ucrtanim i kotiranim elementima vodoopskrbnog cjevovoda u komori
te snimanje kote poklopca komore, kote tjemena cjevovoda, kote dna komore.

Nakon zavretka radova nadzorni inenjer kontrolira projekt izvedenog stanja, te
,kontrolira i priznaje izvedene radove putem okonane situacije.

Obraun radova
Koliina radova na izgradnji komora mjeri se i obraunava prema vrsti radova.
Betonski radovi obraunavaju se u kubinim metrima (m
3
) stvarno utroenih koliina
betona.
Ukoliko nisu zasebno izraeni u stavci su sadrani i potrebni zemljani i tesarski radovi.
Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni za vrstu radova i prema ovjerenim

13-01.10. IZGRADNJA UPORITA

Openito
Uporita na vodoopskrbnim cjevovodima izvode se kako bi se sprijeili pomaci na
rastavljivim spojevima kao posljedice rezultante sile tlaka.

Zavisno od cjevovodnog materijala, odnosno tipa spojeva, uporini blokovi nisu potrebni
kod kontinuiranih cjevovoda sa zavarenim (nerastavljivim) spojevima (elik i polietilen),
uz napomenu da je potrebno voditi rauna o tome ukoliko se tlana proba provodi na
nezatrpanom cjevovodu.

Mali kutni otkloni mogu se kompenzirati na spojevima i uvoenjem kraih duina cijevi
prema uputama proizvoaa. Vei kutni otkloni bilo u vertikalnom ili horizontalnom
smislu na rastavljivim cjevovodima (sivi lijev, nodularni lijev, PVC, GPR, AC) moraju se
opremiti odgovarajuim uporinim blokovima.

Uporini se blokovi moraju projektirati imajui na umu rezultante sila tlaka u cjevovodu
prema HRN EN 805:2005 i DVGW GW 310.

Uporini blokovi potrebni su i na mjestima gdje se polau cjevovodi s rastavljivim
spojevima na nagibima od 1:6 ili strmijima, a mogu biti potrebni na kosinama izmeu 1:6
i 1:12, ovisno o uvjetima u tlu.

Opis radova
Radovi na izgradnji uporita spadaju u graevinske radove koji su opisani u drugim
poglavljima OTU-a kao to su npr. Poglavlje 2 Zemljani radovi, Poglavlje 4 - Tesarski
radovi, Poglavlje 7 Betonski radovi predmetnih OTU-a.

Materijali
Osnovni materijal za izvedbu uporita je beton.

Zahtjevi kakvoe
Dokumentiranja izvedenog stanja



Obraun radova
Koliina radova na izgradnji uporita mjeri se i obraunava u kubinim metrima (m
3
)
stvarno utroenih koliina betona. Ukoliko nisu zasebno izraeni. u stavci su sadrani i
potrebni zemljani i tesarski radovi.

Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni i prema ovjerenim koliinama po
nadzornom inenjeru.

13-01.11. SNIMANJE IZVEDENOG STANJA, TLANA PROBA, DEZINFEKCIJA,
NEUTRALIZACIJA, ISPIRANJE, ATESTIRANJE NA SANITARNU
ISPRAVNOST CJEVOVODA, ZAVRNI RADOVI

Openito
U sklopu zavrnih radova, u sklopu kojih se obavljaju radovi za tehniki pregled
vodoopskrbnog cjevovoda, potrebno je izraditi snimku izvedenog stanja, obaviti uspjenu
tlanu probu, provesti dezinfekciju i ispiranje cjevovoda te atestirati vodoopskrbni
cjevovod na sanitarnu ispravnost. Nakon svega potrebno je i provesti radove kojim se
gradilite dovodi u prvobitno stanje.

Nadleno vodoopskrbno poduzee propisuje na svom podruju formu snimke izvedenog
stanja te proceduru i nain primopredaje vodoopskrbnog cjevovoda u svoje osnovno
sredstvo.

Opis radova
Snimka izvedenog stanja je jedna od podloga potrebna za tehniki pregled
vodoopskrbnog cjevovoda. Sastoji se od geodetskog snimka sa ucrtanim i kotiranim
zasunskim komorama i hidrantima te odgovarajuim popisom pruge. Popis pruge je
tablini popis sa stacionaom ugraenih cijevi, fazonskih komada i armatura uz grafiki
prilog u obliku montaerske sheme izvedenog stanja.
Radovi potrebni za evidentiranje vodoopskrbnog cjevovoda u katastru vodova opisani su
u Poglavlju 1 Pripremni radovi.

Tlanom probom se dokazuje nepropusnost vodoopskrbnog cjevovoda. Tlana proba
vodoopskrbnih cjevovoda provodi se temeljem HRN EN 805: 2005 te ukoliko se propie
odgovarajuim tehnikim pravilom npr. DVGW W 400-2 .


Tlana proba za cjevovode za vodu pregled postupaka gubitka tlaka [Izvor:DVGW]


Dezinfekcija vodoopskrbnog cjevovoda se provodi kako bi se stekli uvjeti za atestiranje
cjevovoda na sanitarnu ispravnost za pitku vodu. Dezinfekciju cjevovoda provodi
obueno osoblje temeljem uputa nadlene osobe za kloriranje iz vodoopskrbnog
poduzea. Sukladno veliini cjevovoda i terenskim uvjetima, odnosno smanjenju koliina
utroene vode, nadlena osoba za klor moe zahtijevati i neutralizaciju klorirane vode
prije isputanja u recipijent kako bi se zadovoljili standardi isputanja.

Ispiranje cjevovoda se provodi kako bi se cjevovod isprao od ostataka sredstva (klora) za
dezinfekciju. Nakon provedenog ispiranja provodi se atestiranje na sanitarnu ispravnost
vodoopskrbnog cjevovoda.

Atestiranje na sanitarnu ispravnost vodoopskrbnog cjevovoda provodi ovlatena javna
ustanova (npr. Zavod za zatitu javnog zdravlja i sl.).

Zahtjevi kakvoe
Geodetskog snimka izvedenog stanja
Dokaza o provedbi tlane probe
Dokaza o sanitarnoj ispravnosti cjevovoda

Tijekom radova nadzorni inenjer provjerava usklaenost s projektom i funkcionalnost te
provjerava kvalitetu izrade i provodi detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova, a
izvedene radove priznaje putem privremenih situacija.

Nadzorni inenjer kontrolira provedbu tlane probe, dezinfekcije, neutralizacije, ispiranja
i atestiranja sanitarne ispravnosti cjevovoda za pitku vodu, o emu vodi evidenciju.

temeljem graevinske knjige i graevinskog dnevnika, popisa pruge te geodetskih
izmjera, kontrolira i priznaje izvedene radove putem okonane situacije.

Obraun radova
Koliina radova na zavrnim radovima mjere se i obraunavaju u metrima (m')
vodoopskrbnog cjevovoda. U stavci su sadrani sav pomoni materijal i rad ekipa.

Utroak vode za provedbu tlane probe, dezinfekcije, neutralizacije, ispiranja i atestiranja
na sanitarnu ispravnost cjevovoda uobiajeno je troak vodoopskrbnog poduzea.

Rad se plaa prema ugovorenoj jedininoj cijeni i prema ovjerenim koliinama po
nadzornom inenjeru.

13-01.12 UPORABLJIVOST CJEVOVODA, TEHNIKI PREGLED I PREDAJA U
OSNOVNO SREDSTVO

Openito
Nadleno vodoopskrbno poduzee propisuje na svom podruju nain primopredaje
izgraenog vodoopskrbnog cjevovoda u svoje osnovno sredstvo u skladu sa zakonom.

Nain obavljanja tehnikog pregleda propisan je ZoPUiG-om.


Opis radova
Uporabljivost novog cjevovoda uobiajeno se dokazuje slijedeim redoslijedom:

snimanje izvedenog stanja
tlana proba
provjera propusnosti cjevovoda (provlaenjem kalibra-pig-a ili CCTV)
punjenje i dezinfekcija
ispiranje cjevovoda
bakterioloko uzorkovanje i ishoenje atesta o sanitarnoj ispravnosti
cjevovoda
tehniki pregled i uporabna dozvola

Uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole investitor prilae:
presliku potvrde glavnog projekta (graevinske dozvole)
podatke o sudionicima u gradnji
pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja
graevine
zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine


Investitor je duan osigurati prisutnost sudionika u gradnji na tehnikom pregledu.
Na dan tehnikog pregleda investitor je duan povjerenstvu za tehniki pregled dati na
uvid:
geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja za izgraeni vodoopskrbni
cjevovod sukladan izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata
ovjerio katastarski ured
isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete dijela graevine od
ovlatenih tijela u sluaju kada je Zakonom, posebnim propisom ili
projektom odreena obveza provedbe zavrnog ocjenjivanja sukladnosti,
odnosno dokazivanja kvalitete
dokaz o provedenoj tlanoj probi
atest o sanitarnoj ispravnosti cjevovoda za pitku vodu
rjeenje o upisu u sudski registar Izvoaa
akt o imenovanju voditelja radova
akt o imenovanju nadzornog inenjera
odgovarajuu dozvolu za graenje
izvedbeni projekt s miljenjem projektanta glavnog projekta
graevinski dnevnik
elaborat iskolenja graevine
ostala dokumentacija koju je izvoa duan imati na gradilitu

Predsjednik povjerenstva o obavljenom tehnikom pregledu sastavlja zapisnik u koji se
unosi miljenje lanova povjerenstva o tome moe li se izgraeni vodoopskrbni cjevovod
koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvreni nedostatci ili se ne moe izdati
uporabna dozvola.

Obraun radova
Trokovi za radove na organizaciji i provedbi tehnikog pregleda vodoopskrbnih cjevovoda
uobiajeno se podrazumijevaju da su sadrani u ostalim stavkama ugovorenih radova.

13-01.13 ODRAVANJE CJEVOVODA

Odravanje cjevovoda mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju njezina
tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine, te drugi bitni
zahtjevi koje graevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom.

Odravanje cjevovoda podrazumijeva:
redovite preglede cjevovoda, u razmacima i na nain odreen projektom graevine
ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji. Pregledi
cjevovoda ukljuuju provjeru funkcionalnosti cjevovoda i armatura
izvanredne preglede cjevovoda nakon kakvog izvanrednog dogaaja ili po
inspekcijskom nadzoru,
izvoenje radova kojima se cjevovod zadrava ili se vraa u stanje odreeno
projektom graevine, odnosno propisom u skladu s kojim je cjevovod izgraen,
ispitivanje vodonepropusnosti prema posebnim propisima

Ispunjavanje propisanih uvjeta odravanja cjevovoda, dokumentira se u skladu s
projektom graevine te: izvjeima o pregledima i ispitivanjima cjevovoda, zapisima o
radovima odravanja, na drugi prikladan nain, ako drugim propisom donesenim u skladu
s odredbama Zakona o gradnji nije to drugo odreeno.

Za odravanje cjevovoda doputeno je rabiti samo one graevne proizvode za koje su
ispunjeni propisani uvjeti i za koje je izdana isprava o sukladnosti prema posebnom
propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom graevine.

Uestalost redovitih pregleda u svrhu odravanja cjevovoda provodi se sukladno
zahtjevima projekta ili posebnih propisa, ali ne rjee od 5 godina.

13-01.14 OSIGURANJE PITKE VODE ZA VRIJEME IZVOENJA RADOVA NA
REKONSTRUKCIJI VODOOPSKRBNIH CJEVOVODA

Opis radova
Rad obuhvaa osiguranje pitke vode za vrijeme izvoenja rekonstrukcija vodoopskrbnih
cjevovoda. Zavisno od obima rekonstrukcije, odnosno trajanja predvienih radova, pitka
voda se uobiajeno osigurava kod kratkotrajnih rekonstrukcija pomou cisterni s pitkom
vodom ili dostavom pitke vode u bocama graanima koji su zbog rekonstrukcije ostali
bez vode. Kod dugotrajnijih rekonstrukcija pitka voda se osigurava prespajanjem
prikljuka na obilazni vod, kojeg je potrebno prije prespajanja ispitati na sanitarnu
ispravnost. Nain osiguranja pitke vode za vrijeme izvoenja radova na rekonstrukciji
vodoopskrbnih cjevovoda definira se kroz projektnu dokumentaciju.

Materijal
Za obilazne vodove najee se koriste polietilenske cijevi, za koje vrijedi sve kao i za
uobiajene cijevi od polietilena u vodoopskrbi.

Obilazni vodovi se polau nadzemno ili se pritrpavaju (osiguravaju) te posebnu pozornost
treba dati na poloaj da ne smeta u prometu, bude sigurna pod tlakom i sanitarno ispravna
tijekom trajanja radova. Za spajanje cijevi vrijedi sve kao i za uobiajene cijevi od
polietilena u vodoopskrbi.

Zahtjevi kakvoe
Obilazni vodovi kontroliraju se na tlak i sanitarnu ispravnost. Kontrola tlaka se provodi
interno od strane gradilita, kako bi se osigurao cjevovod od pomaka. Sanitarna
ispravnost provodi se od ovlatene ustanove.

Obraun radova
Rad na polaganju obilaznih cjevovoda i prespajanju prikljuaka obraunava se po m
1

postojeeg cjevovoda i komadu prespojenih prikljuaka.

13-02 CJEVOVOD OD LIJEVANO ELJEZNIH (DUKTILNIH) CIJEVI

13-02.1 SPAJANJE CIJEVI

Opis radova
Rad obuhvaa meusobno spajanje lijevano eljeznih duktilnih cijevi u cjevovod
predvien prema projektu.

Materijal
Za izradu cjevovoda koriste se lijevano eljezne duktilne cijevi odreenog sastava u
skladu sa zahtjevima iz projektne dokumentacije i norme (HRN EN 545:2010). Vanjska i
unutarnja tvornika zatita cjevovoda odabire se prema sastavu tla i transportiranog
medija.

Prije poetka radova izvoa je duan dokazati traenu kakvou cjevovodnog materijala i
graevinskih proizvoda koju namjerava upotrijebiti u skladu sa zahtjevima iz projektne
dokumentacije i ovih OTU-a.

Lijevano eljezne duktilne cijevi treba skladititi, transportirati i ugraivati prema
uputama proizvoaa.

Cijevi se transportiraju s gradilinog deponija do iskopanog rova i polau uz rov. Zatim se
prikladnom opremom (gradilina dizalica) sputaju u rov na pripremljenu posteljicu-
temeljnu podlogu.

Spojne dijelove cijevi (naglavak, utini dio i brtveni prsten) treba oistiti od neistoa i
premazati sredstvom za smanjenje trenja tako da se spajanje obavi uz primjenu to manje
sile. Podloga ispod spojnih mjesta se treba produbiti za debljinu spoja ime se izbjegava
deformacija nivelete cjevovoda na svakom spoju.

Kod spajanja na naglavak kao brtvilo se koristi gumeni prsten (EPDM).
Kod spajanja prirubnikim spojem i vijcima izmeu prirubnica se postavlja brtva, a svi
vijci se ravnomjerno pritegnu.

Zahtjevi kakvoe
kvalitete ugraenog materijala
kvalitete ugradnje
projektom definiranih oblika i poloaja cjevovoda koji se izvode od cijevnih
elemenata
vodonepropusnosti i sanitarne ispravnosti.

Prije poetka radova potrebno je na terenu iskoliti cjevovod prema elaboratu iskolenja
graevine. Za izvedene radove potrebno je izraditi projekt izvedenog stanja (geodetski
snimak i popis pruge), dokazati funkcionalnu ispravnost graevine i tehniku ispravnost
izvedenih radova (ispitivanje nepropusnosti i atest sanitarne ispravnosti) .

Prije poetka radova nadzorni inenjer kontrolira projektnu dokumentaciju, cjevovodni
materijal predvien za ugradnju i kvalificiranost izvoaa, a tijekom radova nadzorni
inenjer kontrolira izvedbu radova o emu vodi evidenciju. Tijekom i nakon zavretka
radova nadzorni inenjer provodi izmjeru izvedenih radova te usklaenost s projektom.

Obraun radova
Radovi na spajanju cijevi se ne obraunavaju posebno, ve su uraunati u rad na polaganju
cjevovoda koji se obraunava po m
1
poloenog/izgraenog cjevovoda.

Radovi na ispitivanju nepropusnosti i atestiranju sanitarne ispravnosti cjevovoda
obraunavaju se po m
1

13-02.2 POLAGANJE CIJEVI

Opis radova
Rad obuhvaa dobavu cijevi, unutarnje transporte na gradilitu i polaganje cijevi u rov na
posteljicu pripremljenu prema projektu.

Materijal posteljice
Pijesak, separirani prirodni ljunak ili drobljeni kameni materijal definirane granulacije.

Rov se kopa na dubinu prema uzdunom profilu, a dno rova se planira i viak materijala
izbacuje izvan rova. Ako je tlo prikladno za temeljenje cijevi isto je potrebno poravnati i
zbiti na traenu nosivost (nosivost podloge varira ovisno o geomehanikim svojstvima
tla).

Ako dno rova ne odgovara za ugradnju cijevi (npr. dno od kamena-otri i tvrdi rubovi)
temeljnu podlogu treba izvesti od zamjenskog materijala (pijesak, ljunak granulacije 0-4
mm) debljine min. 15 cm.

2
(pijesak, ljunak granulacije 0-4 mm) debljine min. 10 cm.

proraunu (za cijevi velike teine sloj zamjenskog materijala e biti vei i obratno).


Na mjestima horizontalnih i vertikalnih otklona trase obvezna je izgradnja uporita kako
bi se sprijeilo rastavljanje spojeva.

Cjevovodi se ugrauju prema uputama proizvoaa cijevi, projektnoj dokumentaciji i
vaeim propisima.

Zahtjevi kakvoe
kvalitete ugraenog materijala,
kvalitete ugradnje i zbijenosti,
projektom definirane trase i nivelete.

graevine.
Prije poetka radova nadzorni inenjer kontrolira projektnu dokumentaciju, materijal
predvien za ugradnju, te kvalificiranost i opremljenost izvoaa, a tijekom radova
nadzorni inenjer kontrolira izvedbu radova, o emu vodi evidenciju.

Nadzorni inenjer kontrolira niveletu cjevovoda prema uzdunom profilu iz projekta, traenu
zbijenost posteljice i slojeva oko cjevovoda.

Za izvedene radove potrebno je izraditi projekt izvedenog stanja, dokazati funkcionalnu
ispravnost graevine i tehniku ispravnost izvedenih radova (provjera uporita prije tlane
probe - ispitivanja nepropusnosti).

Tijekom i nakon zavretka radova nadzorni inenjer provodi izmjeru izvedenih radova te
usklaenost s projektom.

Obraun radova
Rad na polaganju cjevovoda obraunava se po m
1

Rad na polaganju upozoravajue PVC trake za upozorenje na prisutnost cjevovoda
obraunava se po m
1


13-03 CJEVOVOD OD ELINIH CIJEVI


Opis radova
Rad obuhvaa meusobno spajanje elinih cijevi poloenih na posteljicu u predvieni
cjevovod prema projektu.

Materijal
Za izradu cjevovoda koriste se cijevi od elika odreenog sastava u skladu sa zahtjevima
iz projektne dokumentacije i norme (HRN EN 10217:2003). Vanjska i unutarnja
tvornika zatita cjevovoda odabire se prema sastavu tla i transportiranog medija.

i ovih OTU-a.

Cijevi od elika treba skladititi, transportirati i ugraivati prema uputama proizvoaa.

Cijevi se transportiraju s gradilinog deponija do iskopanog rova i polau uz rov. Spajaju
se zavarivanjem u cijevne sekcije koje se prikladnom opremom (gradilina dizalica)
sputaju u rov na pripremljenu temeljnu podlogu.

Potom se cijevne sekcije u rovu meusobno spajaju zavarivanjem u projektiranu cjelinu.
Spojna mjesta se nakon zavarivanja zatiuju od korozije oblaganjem materijalom kojim
je zatien ostatak cijevi (uobiajeno PE obloge).

Zahtjevi kakvoe
kvalitete ugradnje
elemenata
vodonepropusnosti i sanitarne ispravnosti
aktivne zatite od korozije (katodna zatita).

graevine. Za izvedene radove potrebno je izraditi projekt izvedenog stanja, dokazati
funkcionalnu ispravnost graevine i tehniku ispravnost izvedenih radova (ispitivanje
nepropusnosti i atest sanitarne ispravnosti) .


Obraun radova
1
obraunavaju se po m
1
Radovi na izvedbi aktivne zatite od korozije (katodna zatita) cjevovoda obraunava se
po m
1


Opis radova
pripremljenu posteljicu prema projektu.


tla).


2

obratno).


vaeim propisima.

Zahtjevi kakvoe
kvalitete ugradnje i zbijenosti


iskolenja graevine.

nadzorni inenjer kontrolira izvedbu radova o emu vodi evidenciju.


Za izvedene radove potrebno je izraditi projekt izvedenog stanja, dokazati funkcionalnu i
tehniku ispravnost izvedenih radova.


Obraun radova

1

obraunava se po m
1



13-04 CJEVOVOD OD PE (POLIETILEN) CIJEVI


Opis radova
Rad obuhvaa meusobno spajanje cijevi od polietilena u cjevovod predvien prema
projektu.

Materijal
Za izradu cjevovoda koriste se cijevi (proizvodi) od PE-a odreenog sastava u skladu sa
zahtjevima iz projektne dokumentacije i norme (HRN EN 12201:2011).

Prije poetka radova, izvoa je duan dokazati traenu kakvou materijala i
graevinskih proizvoda koju namjerava upotrijebiti u skladu sa zahtjevima iz projektne
dokumentacije i ovih OTU.

PE cijevi treba skladititi, transportirati i ugraivati prema uputama proizvoaa.

Cijevi se transportiraju s gradilinog deponija do iskopanog rova i polau uz rov. Spajaju
se zavarivanjem u cijevne sekcije koje se prikladnom opremom (gradilina dizalica)
sputaju u rov na pripremljenu temeljnu podlogu. Potom se cijevne sekcije u rovu
meusobno spajaju zavarivanjem u projektiranu cjelinu.

Cijevi se meusobno spajaju sueonim zavarivanjem ili elektrospojnicama.

Spajanje zahtjeva pripremu krajeva cijevi koji se spajaju (ienje od neistoa) i
kontrolirano spajanje zagrijavanjem.

PE cijevi mogue je spajati u sekcije na ravnim potezima cjevovoda i zatim sputati u rov
na pripremljenu posteljicu. irinu rova i nain polaganja sukladno terenskim uvjetima
propisuje projektant izvedbenog projekta.

Ako za vrijeme gradnje postoji opasnost od isplivavanja, tada cijevi treba osigurati
prikladnim teretima ili sidrenjem.

Zahtjevi kakvoe
kvalitete ugradnje
elemenata


materijal predvien za ugradnju te kvalificiranost i opremljenost izvoaa, a tijekom
radova nadzorni inenjer kontrolira izvedbu radova o emu vodi evidenciju. Tijekom i
nakon zavretka radova nadzorni inenjer provodi izmjeru izvedenih radova te


Obraun radova
1
obraunavaju se po m
1


Opis radova


tla).


2

obratno).

cm treba izvesti u skladu s HRN EN 805:2005 i DVGW W 400-2. Ukoliko terenski uvjeti
omoguuju, cjevovod od PE cijevi mogue je spajati u sekcije pored rova i zatim sputati
u rov na pripremljenu posteljicu. irinu rova i nain polaganja sukladno terenskim
uvjetima propisuje projektant izvedbenog projekta.

vaeim propisima.

Zahtjevi kakvoe

iskolenja graevine.




Za izvedene radove potrebno je izraditi projekt izvedenog stanja, dokazati funkcionalnu i
tehniku ispravnost izvedenih radova.


Obraun radova
1

obraunava se po m
1

Rad na polaganju detektabilne trake sa metalnim vodiem koja se polae uz cjevovod
obraunava se po m
1


13-05 CJEVOVOD OD PVC (POLIVINILKLORID) CIJEVI


Opis radova
Rad obuhvaa meusobno spajanje cijevi od PVC-a u cjevovod predvien prema
projektu.

Materijal
Za izradu cjevovoda koriste se cijevi od PVC-a odreenog sastava u skladu sa zahtjevima
iz projektne dokumentacije i norme (HRN EN ISO 1452-1:2010).

i ovih OTU-a.

PVC cijevi treba skladititi, transportirati i ugraivati prema uputama proizvoaa.

temeljnu podlogu.

Potom se meusobno spajaju na naglavak s gumenim prstenom (EPDM) kao brtvilom
uvlaenjem ravnog dijela cijevi u naglavak do oznake na cijevi.

sile.

Podloga ispod spojnih mjesta se treba produbiti za debljinu spoja, ime se izbjegava


Zahtjevi kakvoe
kvalitete ugradnje
elemenata


materijal predvien za ugradnju te kvalificiranost i opremljenost izvoaa, a tijekom
radova nadzorni inenjer kontrolira izvedbu radova o emu vodi evidenciju. Tijekom i
nakon zavretka radova nadzorni inenjer provodi izmjeru izvedenih radova te

Obraun radova
1
obraunavaju se po m
1


Opis radova


tla).


2




Na mjestima horizontalnih i vertikalnih otklona trase obvezna je izgradnja uporita kako
bi se sprijeilo rastavljanje spojeva.

vaeim propisima.

Zahtjevi kakvoe

graevine.





Obraun radova
1

obraunava se po m
1

obraunava se po m
1


13-06 CJEVOVOD OD GRP CIJEVI (STAKLOM OJAANI DUROMERI NA OSNOVI
NEZASIENIH POLIESTERA)


Opis radova
Rad obuhvaa meusobno spajanje cijevi od staklom ojaanih duromera,GRP (Glassfiber
reinforced (GR) plastic (P) u cjevovod predvien prema projektu.

Materijal
Za izradu cjevovoda koriste se cijevi od GRP-a, odreenog sastava u skladu sa
zahtjevima iz projektne dokumentacije i norme (HRN EN 1796:2009).

proizvoda koju namjerava upotrijebiti u skladu s zahtjevima iz projektne dokumentacije i
ovih OTU-a.

GRP cijevi treba skladititi, transportirati i ugraivati prema uputama proizvoaa.

temeljnu podlogu.

Potom se meusobno spajaju na naglavak s gumenim prstenom (EPDM) kao brtvilom
uvlaenjem ravnog dijela cijevi u naglavak do oznake na cijevi.

sile.

Podloga ispod spojnih mjesta se treba produbiti za debljinu spoja ime se izbjegava


Zahtjevi kakvoe
kvalitete ugradnje
elemenata

graevine. Za izvedene radove potrebno je izraditi projekt izvedenog stanja (geodetski
snimak i popis pruge), dokazati funkcionalnu ispravnost graevine i tehniku ispravnost
izvedenih radova (ispitivanje nepropusnosti i atest sanitarne ispravnosti) .


Obraun radova
1

obraunavaju se po m
1


Opis radova
Rad obuhvaa izradu posteljice, polaganje cijevi u rov na posteljicu i izvedbu obloge
cjevovoda prema projektu.


tla).


2



vaeim propisima.

Zahtjevi kakvoe
kvalitete ugraenog materijal

graevine.

nadzorni inenjer kontrolira izvedbu radova, o emu vodi evidenciju.




Obraun radova
1

obraunava se po m
1

obraunava se po m
1



13-07 NORME I TEHNIKI PROPISI

Ovdje je naveden samo dio normi i propisa koji se odnose na radove, graevne proizvode
i opremu u ovom poglavlju. Izvoai i projektanti su duni uzeti u obzir i sve ostale
vaee zakone, norme i propise koji nisu ovdje navedeni, a odnose se posredno ili
neposredno na radove, graevne proizvode i opremu iz ovog poglavlja.
Najvanije norme koje definiraju vodoopskrbne sustave su:

Najvanije norme koje definiraju vodoopskrbne sustave su:

HRN EN 805:2005

Opskrba vodom -- Zahtjevi za sustave i dijelove izvan
zgrada (EN 805:2000)
HRN EN 1333:2007

Prirubnice i njihovi spojevi -- Dijelovi cjevovoda --
Definicije i odabir PN-a (EN 1333:2006)
HRN EN 1074-1:2002

Ventili za opskrbu vodom Prikladnost zahtjevima
namjene i odgovarajua ispitivanja za ovjeru 1.dio:
Opi zahtjevi (EN 1074-1:2000)
HRN EN 1074-2:2002

Ventili za odvajanje (EN 1074-2:2000)
HRN EN 1074-2:2002/
A1:2008

Zaporni ureaji za opskrbu vodom Prikladnost
zahtjevima namjene i odgovarajua ispitivanja za ovjeru
2.dio: Zaporni ureaji za odvajanje (EN 1074-
2:2000/A1:2004)
HRN EN 1074-3:2002

Nepovratni ventili (EN 1074-3:2000)
HRN EN 1074-4:2002

Odzrani ventili (EN 1074-4:2000)
HRN EN 1074-5:2002

Regulacijski ventili (EN 1074-5:2001)
HRN EN 1074-6:2008

Zaporni ureaji za opskrbu vodom Prikladnost
zahtjevima namjene i odgovarajua ispitivanja za ovjeru
6.dio: Hidranti (EN 1074-6:2008)
HRN EN 681-1:2003/
A3:2007

Elastomerne brtve -- Zahtjevi za materijal brtva za
cjevovode namijenjene za transport vode i odvodnju -- 1.
dio: Vulkanizirana guma (EN 681-1:1996/A3:2005)
HRN EN 681-2/A2:2007

dio: Plastomerni elastomeri (EN 681-2:2000/A2:2005)
HRN EN 681-3/A2:2007

dio: Pjenasti materijali od vulkanizirane gume (EN 681-
3:2000/A2:2005)
HRN EN 681-4/A2:2007

dio: Lijevani poliuretanski brtveni elementi (EN 681-
4:2000/A2:2005)

Norme prema vrsti cjevovodnog materijala

eline cijevi

HRN EN 1092-1:2008

Prirubnice i njihovi spojevi -- Krune prirubnice za cijevi,
ventile, spojne dijelove i pribor, oznaene PN oznakom --
1. dio: eline prirubnice (EN 1092-1:2001)
HRN EN 10216-1:2003/
A1:2008

Beavne eline cijevi za tlane namjene -- Tehniki
uvjeti isporuke -- 1. dio: Cijevi od nelegiranih elika s
utvrenim svojstvima pri sobnoj temperaturi (EN 10216-
1:2002/A1:2004)
HRN EN 10216-2:2008

uvjeti isporuke -- 2. dio: Cijevi od nelegiranih i legiranih
elika s utvrenim svojstvima pri povienim
temperaturama (EN 10216-2:2002+A2:2007)
(EN 10216-3:2002)
HRN EN 10216- 3:2003/
A1:2008

uvjeti isporuke -- 3. dio: Cijevi od legiranih sitnozrnatih
elika (EN 10216-3:2002/A1:2004)
HRN EN 10216- 4:2003/
A1:2008

Beavne eline cijevi za tlane namjene Tehniki
uvjeti isporuke -- 4. dio: Cijevi od nelegiranih i legiranih
elika s utvrenim svojstvima pri niskim temperaturama
(EN 10216-4:2002/A1:2004)
HRN EN 10216-5:2004

Beavne eline cijevi za tlane namjene Tehniki
uvjeti isporuke -- 5. dio: Cijevi od nehrajuih elika (EN
10216-5:2004)
HRN EN 10217-1:2003/
A1:2007

Zavarene eline cijevi za tlane namjene -- Tehniki
uvjeti isporuke -- 1. dio: Cijevi od nelegiranih elika s
utvrenim svojstvima pri sobnoj temperaturi (EN 10217-
1:2002/A1:2005)
HRN EN 10217-2:2003/
A1:2007

Zavarene eline cijevi za tlane namjene Tehniki
uvjeti isporuke -- 2. dio: Elektrozavarene cijevi od
nelegiranih i legiranih elika s utvrenim svojstvima pri
povienim temperaturama (EN 10217-2:2002/A1:2005)
HRN EN 10217-3:2003/
A1:2007

uvjeti isporuke -- 3. dio: Cijevi od legiranih sitnozrnatih
elika (EN 10217-3:2002/A1:2005)
HRN EN 10217-4:2003/
A1:2007

uvjeti isporuke -- 4. dio: Elektrozavarene
cijevi od nelegiranih elika s utvrenim svojstvima pri
niskim temperaturama (EN 10217-4:2002/A1:2005)
HRN EN 10217-5:2003/
A1:2007

uvjeti isporuke -- 5. dio: Cijevi zavarene pod prakom od
nelegiranih i legiranih elika s utvrenim svojstvima pri
povienim temperaturama (EN 10217-5:2002/A1:2005)
HRN EN 10217-6:2003/
A1:2007

uvjeti isporuke -- 6. dio: Cijevi zavarene pod prakom od
nelegiranih elika s utvrenim svojstvima pri niskim
temperaturama (EN 10217-6:2002/A1:2005)
HRN EN 10217-7:2006

uvjeti isporuke -- 7. dio: Cijevi od nehrajuih elika (EN
10217-7:2005)
HRN EN 10220:2003 Beavne i zavarene eline cijevi -- Mjere i duljinske
mase (EN 10220:2002)
HRN EN 10224:2003/
A1:2008

Nelegirane eline cijevi i spojnice za prijenos vode i
drugih vodenastih tekuina -- Tehniki uvjeti isporuke
(EN 10224:2002/A1:2005)
HRN EN 10240:2007

Unutranje i/ili vanjske zatitne prevlake za eline cijevi
-- Specifikacija za vrue pocinane prevlake primijenjene
u automatiziranim postrojenjima (EN 10240:1997)
HRN EN 10255:2008

Cijevi od nelegiranih elika pogodne za zavarivanje i
narezivanje navoja -- Tehniki uvjeti isporuke (EN
10255:2004+A1:2007)
HRN EN 10288:2007

eline cijevi i spojnice za ukopane i podvodne
cjevovode -- Vanjska dva sloja ekstrudiranih prevlaka na
bazi polietilena (EN 10288:2002)
HRN EN 10289:2003

cjevovode -- Vanjske prevlake od epoksida i
modificiranog epoksida nanesene u tekuem stanju (EN
10289:2002)
HRN EN 10290:2003

cjevovode -- Vanjske prevlake od poliuretana i
modificiranog poliuretana nanesene u tekuem stanju (EN
10290:2002)
HRN EN 10298:2007

cjevovode -- Unutranja obloga na osnovi cementa (EN
10298:2005)
HRN EN 10300:2007

cjevovode -- Bituminozni, vrue naneseni materijali za
vanjsku prevlaku (EN 10300:2005)
HRN EN 10310:2007

cjevovode -- Unutranje i vanjske prevlake na osnovi
poliamidnog praha (EN 10310:2003)
HRN EN 10329:2008

eline cijevi i prirubnice za podmorske i kopnene
cjevovode - Prevlaenje spojeva na vanjskom radilitu
HRN EN 10339:2008

eline cijevi za kopnene i morske vodne cjevovode --
Unutranje tekue epoksidne obloge za zatitu od korozije
(EN 10339:2007)

eljezne cijevi

HRN EN 545:2010

Duktilne eljezne cijevi, spojni dijelovi, pribor i njihovi
spojevi za cjevovode za vodu -- Zahtjevi i metode
ispitivanja (EN 545:2010)
HRN EN 1092-2:2001

Prirubnice i njihovi spojevi -- Okrugle prirubnice za
cijevi, armature, spojne dijelove i pribor, s PN oznakom --
2. dio: Lijevano-eljezne prirubnice (EN 1092-2:1997)
HRN EN 14525:2008

Ductile iron wide tolerance couplings and flange adaptors
for use with pipes of different materials: ductile iron, grey
iron, steel, PVC-U, PE, fibre-cement (EN 14525:2004)
HRN EN 14628:2008

Ductile iron pipes, fittings and accessories -- External
polyethylene coating for pipes -- Requirements and test
methods (EN 14628:2005)
HRN EN 14901:2008

Ductile iron pipes, fittings and accessories -- Epoxy
coating (heavy duty) of ductile iron fittings and
accessories -- Requirements and test methods (EN
14901:2006)
HRN EN 15542:2008

Ductile iron pipes, fittings and accessories -- External
cement mortar coating for pipes -- Requirements and test
methods (EN 15542:2008)
HRN EN 15189:2007

Duktilne eljezne cijevi, spojni dijelovi i pribor --
Vanjska obloga od poliuretana -- Zahtjevi i metode
ispitivanja (EN 15189:2006)

Plastine cijevi

HRN EN 579:2003

Plastini cijevni sustavi -- Umreene polietilenske cijevi
(PE-X) -- Odreivanje stupnja umreenosti ekstrakcijom s
otapalom (EN 579:1993)
HRN EN 580:2004

Plastini cijevni sustavi -- Neomekane poli(vinil-
kloridne) (PVC-U) cijevi -- Ispitna metoda za odreivanje
postojanosti prema diklormetanu pri odreenoj
temperaturi (DCMT) (EN 580:2003)
HRN ENV 1046:2004

Plastini cijevni i kanalni sustavi -- Sustav za transport
vode ili otpadne vode izvan graevinske konstrukcije --
Postupci za nadzemno i podzemno polaganje (ENV
1046:2001)
HRN EN 1716:2004

Plastini cijevni sustavi -- Polietilenski (PE) T nastavci za
nabuivanje -- Ispitna metoda za otpornost na udar
montiranog T nastavka za nabuivanje (EN 1716:1997)
HRN EN 1796:2009

Plastini cijevni sustavi za tlanu i netlanu opskrbu
vodom -- Staklom ojaani duromeri (GRP) na osnovi
nezasienih poliestera (UP) (EN 1796:2006+A1:2008)
HRN EN ISO 1452-
1:2010

Plastini cijevni sustavi za opskrbu vodom i podzemnu i
nadzemnu tlanu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekani
poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Openito (ISO 1452-
1:2009; EN ISO 1452-1:2009)
HRN EN ISO 1452-
2:2010

poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 2. dio: Cijevi (ISO 1452-
2:2009; EN ISO 1452-2:2009)
HRN EN ISO 1452-
3:2010

poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 3. dio: Spojnice (ISO 1452-
3:2009; EN ISO 1452-3:2009)
HRN EN ISO 1452-
4:2010

poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 4. dio: Ventili (ISO 1452-
4:2009; EN ISO 1452-4:2009)
HRN EN ISO 1452-
5:2010

poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 5. dio: Prikladnost sustava
za uporabu (ISO 1452-5:2009; EN ISO 1452-5:2009)
HRN ENV 1452-6:2001

Plastini cijevni sustavi za opskrbu vodom -- Neomekani
poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 6. dio: Uputa za ugradbu
(ENV 1452-6:2001)
HRN ENV 1452-7:2001

Plastini cijevni sustavi za opskrbu vodom -- Neomekani
poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 7. dio: Uputa za ocjenu
sukladnosti (ENV 1452-7:2000)
HRN EN ISO 11298-
1:2011

Plastini cijevni sustavi za obnavljanje podzemnih
vodovodnih distribucijskih mrea 1. dio: Openito
(ISO 11298-1:2010; EN ISO 11298-1:2011)
HRN EN ISO 11298-
3:2011

vodovodnih distribucijskih mrea 3. dio: Oblaganje
prianjajuim cijevima (ISO 11298-3:2010; EN ISO
11298-3:2011)
HRN EN 12106:2002

Plastini cijevni sustavi -- Polietilenske (PE) cijevi --
Ispitna metoda za otpornost prema unutarnjem tlaku
nakon stiskanja (EN 12106:1997)
HRN EN 12201-1:2011

Plastini cijevni sustavi za opskrbu vodom, odvodnju i
kanalizaciju -- Polietilen (PE) -- 1. dio: Openito (EN
12201-1:2011)
HRN EN 12201-2:2011

kanalizaciju -- Polietilen (PE) -- 2. dio: Cijevi (EN 12201-
2:2011)
HRN EN 12201-3:2011

kanalizaciju -- Polietilen (PE) -- 3. dio: Spojnice (EN
12201-3:2011)
HRN EN 12201-4:2002

Plastini cijevni sustavi za opskrbu vodom -- Polietilen
(PE) -- 4. dio: Ventili i pomona oprema (EN 12201-
4:2001)
HRN EN 12201-5:2011

kanalizaciju -- Polietilen (PE) -- 5. dio: Prikladnost
sustava za uporabu (EN 12201-5:2011)
HRN CEN/TS 12201-
7:2004

Plastini cijevni sustavi za opskrbu vodom -- Polietilen
(PE) -- 7. dio: Uputa za ocjenu sukladnosti (CEN/TS
12201-7:2003)
HRN EN ISO 13844:2007

Plastini cijevni sustavi -- Spojni naglavci od
neomekanoga poli(vinil-klorida) (PVC-U) s
elastomernom prstenastom brtvom za cijevi od PVC-U --
Ispitna metoda za nepropusnost pri podtlaku (ISO
13844:2000; EN ISO 13844:2000)
HRN EN ISO 13845:2007

Plastini cijevni sustavi -- Spojni naglavci od
neomekanoga poli(vinil-klorida) (PVC-U) s
elastomernom prstenastom brtvom za cijevi od PVC-U --
Ispitna metoda za nepropusnost pri unutarnjemu tlaku i s
kutnim otklonom (ISO 13845:2000; EN ISO 13845:2000)

HRN EN ISO 13846:2003

Plastini cijevni sustavi -- Sklopovi i spojevi za
plastomerne tlane cjevovode sa i bez djelovanja
uzdunog optereenja -- Ispitna metoda za dugotrajnu
nepropusnost pod unutarnjim tlakom vode (ISO
13846:2000; EN ISO 13846:2000)
HRN EN 14409-1:2004

vodovodnih distribucijskih mrea -- 1. dio: Openito (EN
14409-1:2004)
HRN EN 14409-3:2004

vodovodnih distribucijskih mrea -- 3. dio: Obnavljanje s
prijanjajuim cijevima (EN 14409-3:2004)

Montazerski Radovi Vodoopskrbni Cjevovodi

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Montazerski Radovi Vodoopskrbni Cjevovodi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

You might also like