Prehranom

DO CILJNIH VRIJEDNOSTI KOLESTEROLA I TRIGLICERIDA

EDUKACI JSKA BROURA KOJU I ZDAJE
2
Promjena naina ivota, prvi je pristup u lijeenju
hiperlipidemije, a ona podrazumijeva svakodnevnu pravilnu
prehranu, redovite tjelesne aktivnosti i prestanak puenja.
Hiperkolesterolemija jedan je od najvanijih imbenika
rizika za koronarnu bolest. Visok kolesterol moe dovesti
do stvaranja plakova u arterijama i razvoja ateroskleroze,
to moe poveati rizik od sranog i modanog udara.
Postoji znatan broj studija koje dokazuju upravo navedeno,
kao i veliki broj onih koje dokazuju poveznicu nepravilne
prehrane i ateroskleroze.
Na temelju mnogih studija moe se zakljuiti da trebamo
voditi rauna o:
preporuenoj tjelesnoj masi,
poeljnom lipidnom proflu,
krvnom tlaku,
prestanku puenja,
smanjenju unosa soli,
tjelesnoj aktivnosti,
raznovrsnoj i uravnoteenoj prehrani.
Dnevni energetski unos
Dnevni energetski unos izraunavamo na temelju indeksa
tjelesne mase (engleski Body Mass Index, krat. BMI) koji je
okvirni pokazatelj debljine i pretilosti. Rauna se tako da se
tjelesna masa (TM) osobe u kilogramima podijeli s kvadratom
tjelesne visine (TV) u metrima: BMI = TM / TV .
PROCJENA STUPNJA UHRANJENOSTI
Stupanj uhranjenosti BMI
Pothranjenost <18,50
Normalno 18,50-24,99
Poveana t.m. 25,00-29,99
Pretilost I stupnja 30,00-34,99
Pretilost II stupnja 35,00-39,99
Pretilost III stupnja >40,00
Iako mnogi bolesnici s hiperkolesterolemijom nisu pretili,
ipak jako je vano odravati tjelesnu masu poeljnom jer se
pri prekomjernoj tjelesnoj masi poveava sklonost k porastu
ukupnog i LDL kolesterola, uz povienje krvnog tlaka, triglicerida
i razvoja dijabetesa, to su utvrdile i mnoge studije.
HIPERLIPIDEMIJA I PREHRANA
3
Ukoliko vam je indeks tjelesne mase vei od 25, potrebno
je smanjiti dnevni energetski unos za 500 kcal, od procjene
potrebnog unosa to dovodi do gubitka 0,5 kg tjedno.
Stoga standardna redukcijska dijeta s pravilno odabranim
namirnicama i uravnoteenim obrocima s prosjeno 1300 kcal
na bazi dnevnog unosa, najbolja je preporuka za smanjenje
tjelesne mase, to dovodi i do smanjenja razine lipida u krvi
i boljeg reguliranja krvnog tlaka.
Krvni tlak, sol, dijeta
i tjelesna aktivnost
Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stijenke krvnih ila,
a koji nastaje kao posljedica rada srca, kao crpke i otpora
kojeg stvaraju krvne ile. Povieni krvni tlak moe znatno
poveati rizik od bolesti srca i krvnih ila ili oteenja bubrega.
Dananje medicinske spoznaje i smjernice strunih drutava
su suglasne da je povieni krvni tlak onaj koji je vii od 140/90,
a za neke vrste bolesnika (bubreni bolesnici i dijabetiari) te
vrijednosti trebaju biti jo i nie. Poviena koliina Na u krvi
moe biti uzrok hipertenzije, jer uzrokuje zadravanje tekuine
u tijelu i time pridonosi dodatnom optereenju na srce i
cirkulacijski sustav. Osobama koje imaju problem s povienim
krvnim tlakom nije preporueno dnevno unijeti vie od
2400 mg natrija, to odgovara 6 g soli. Smanjenje unosa
soli na pet do est grama dnevno, znaajno bi pridonijelo
prevenciji kardiovaskularnih, bubrenih i mnogih drugih
bolesti, kao i smanjenju smrtnosti od sranog i modanog
udara. Meta-analiza dosad objavljenih studija predvia
kako bi smanjenje unosa soli na globalnoj razini za 15 % u
narednih 10 godina moglo sprijeiti 8,5 milijuna smrtnih
sluajeva. Budui da se glavnina soli koju dnevno unosimo
hranom nalazi u industrijski preraenim proizvodima, kruhu
i pekarskim proizvodima treba osim samog unosa soli,
ograniiti i unos ovih proizvoda. Dobro je znati da samo 1
kg kruha sadri 5 g Na, odnosno 12,5 g soli. Poveani unos
Tablica 1. Energetske potrebe organizma obzirom na spol, dob i fziku aktivnost
Skupina Energetske potrebe organizma obzirom na fziku aktivnost (kcal/dan)
Lagano aktivni* Aktivni*
ene
19-30 2000 2400
31-50 1800 2200
51+ 1600 2200
Mukarci
19-30 2400 3000
31-50 2200 3000
51+ 2000 2800
Izvor: U.S. Department of Agriculture Center for Nutrition Policy and Promotion (2005).
* Lagano fziki aktivni - je nain ivota koji ukljuuje sjedenje (rad za raunalom, administrativni poslovi i sl.), stajanje te lagana etanja.
* Fiziki aktivni - je nain ivota koji ukljuuje brzo hodanje, srednje teki fziki rad (kuanski poslovi, graevinski poslovi i sl.).

4
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
kalija, kalcija, magnezija i vitamina D uzrokovat e vee
izluivanje natrija iz tijela. Upravo zato dijeta koja obiluje
voem i povrem te mlijenim proizvodima s niim udjelom
mlijene masti poznata kao DASH-dijeta (Dietary Approaches
to Stop Hypertension), moe pomoi u smanjenu rizika od
hipertenzije kao i koronarnih bolesti.
Meutim, teko da se potpuni uinak bilo koje dijete moe
zamisliti bez tjelesne aktivnosti koja je znaajan i nezamjenjiv
faktor u zatiti i unapreenju zdravlja nezaraznih kroninih
bolesti. Svakodnevno bavljenje tjelesnom aktivnou laganog
intenziteta 30 do 45 minuta na dan smanjuje tjelesnu masu,
koliinu tjelesne masti i opseg struka, a poveava osjetljivost na
inzulin i razinu HDL kolesterola, pa samim time ima velik utjecaj
na prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Tjelesna aktivnost je
bitna za promicanje kardiovaskularnog zdravlja i smanjenje
rizika od kardiovaskularnih bolesti, a hodanje je jedan vid
tjelesne aktivnosti.
Poeljan lipidni profl
i prehrana
7 velikih + 1 mali korak
do zdravog srca
Iako svi znamo da odreena hrana moe poveati rizik za
bolesti srca i krvnih ila, ipak teko zamjenjujemo loe navike
dobrim. Pomou nekoliko savjeta koje predlau ameriki i
europski kardioloki strunjaci moe se postupno zapoeti
s promjenom i uiniti korak prema zdravijem srcu. Postoji
veliki broj namirnica u svakodnevnoj prehrani koje mogu
pomoi u poboljanju lipidnog profla, ali isto tako i dosta
hrane iji unos moramo smanjiti ili u potpunosti izbaciti.
1. Smanjite unos zasienih i
masnih kiselina, kolesterola i
trans masnih kiselina
Ograniavanje unosa zasienih i trans masnih kiselina najvaniji je
korak u smanjenju razine kolesterola u krvi. Prema smjernicama
amerikog i europskog kardiolokog drutva dane su preporuke
za koliinu masnoa i kolesterola u krvi. Kod povienih vrijednosti
ukupnog kolesterola i lipoproteina niske gustoe (LDL), unos
zasienih masnih kiselina trebao bi biti manji od 7%, a trans masti
manje od 1% od ukupnog dnevnog energetskog unosa, dok je
preporuka za unos kolesterola manje od 200 mg dnevno.
O navedenim postotcima pogledati predloene primjere
jelovnika gdje su ove vrijednosti izraene u gramima/
miligramima i preraunate u postocima. Vidi Tablicu 8. na
stranici 38 Analiza hranjivih vrijednosti hipolipemike dijete
(prosjek 7-dnevnog jelovnika dijete od 1350 kcal i dijete od
1850 kcal).
Povean unos masnoa bogatih zasienim masnim kiselinama
i trans mastima dovodi do poveane koncentracije kolesterola
u plazmi. Tome najvie doprinosi kokosovo i palmino ulje
te hrana bogata mlijenim mastima (maslac, slatko vrhnje,
masni sirevi, sir feta) i prena hrana, naroito pripremana u
fritezi. Znaajniji izvori su slanina, svinjska mast, janjetina,
svinjetina, ostala srednje masna i masna mesa, te kikiriki,
okolada, soja, kukuruz u manjim koliinama. Najbolji nain da
se smanje zasiene masne kiseline je da izbjegavamo hranu
s visokim udjelom zasienih masnih kiselina u njihovom
ukupnom sastavu, jer samim time uglavnom unosimo i
manje kolesterola. Premda, hobotnica, lignje, kampi, dagnje,
kamenice i sl. nisu bogate zasienim masnim kiselinama,
iznimno su bogate kolesterolom. Najmanje kolesterola i
zasienih masnih kiselina od esto konzumiranih vrsta mesa
ima u ribi i mesu pileih i pureih prsa.
5
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
to moramo znati o trans mastima?
Trans masti nastaju hidrogenacijom, tj. postupkom kojim se
u prehrambenoj industriji, pri tono odreenim uvjetima,
od tekuih biljnih ulja proizvode vrste masti (tj. od ulja se
rade zasiene masti). Trans oblik iskljuivo nastaje utjecajem
ovjeka i njegove namjere da prerauje masnoe.
Iz perspektive

prehrambene industrije, djelomino
hidrogenirano biljno ulje

je atraktivno zbog toga to poveava
trajnost i stabilnost

tijekom prenja u dubokoj masnoi i
uvanja proizvoda, poboljava strukturu i rahlost te sam
okus peene hrane i slastica. Prosjena

potronja industrijski
proizvedenih trans masnih kiselina u

SAD-u je 2 do 3
posto od ukupnog energetskog unosa. Glavni izvori
trans masti su proizvodi u duboko prenom ulju,
tzv. brza hrana, pekarski

proizvodi, grickalice tzv. snack
proizvodi, margarini i krekeri (vidljivo iz Tablice 2). Prirodne
trans masti nalaze se u manjim koliinama, oko 0,5 posto
ukupnog energetskog unosa u mesu i mlijenim

proizvodima
od krava, ovaca i drugih preivaa koje nastaju djelovanjem
bakterija u njihovom

elucu.
6
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
Tablica 2. Sadraj trans masnih kiselina u hrani proizvedenoj ili pripremljenoj s djelomino hidrogeniranim biljnim uljima u SAD-u.
Vrsta hrane
Sadraj trans masnih kiselina*
% od ukupnih
masnih
kiselina
% od dnevnog
energetskog unosa
na 2000 kcal
g / uobiajeno
serviranje
g/100g
Brza i smrznuta hrana
Preni krumpirii (pomfrit) 4,7-6,1 4,2-5,8 28-36 2,1-2,7
Panirani riblji odrezak 5,6 3,4 28 2,5
Panirani pilei odrezak 5,0 4,9 25 2,3
Pomfrit, smrznuti 2,8 2,5 30 1,3
Pizza 1,1 0,5 9 0,5
Pakirani obroci (snack)
Kukuruzni ips 1,6 5,8 22 0,7
Kokice, za mikrovalnu 1,2 3,0 11 0,5
Energetska ploica od itarica 1,0 3,7 18 0,5
Ploica od itarica (breakfast) 0,6 1,3 15 0,3
Pekarski proizvodi
Pita 3,9 3,1 28 1,8
Pecivo od lisnatog tijesta 3,3 4,7 25 1,5
Krafna 2,7 5,7 25 1,2
Keksi 1,8 5,9 26 0,8
Torta 1,7 2,7 16 0,8
Kola od okolade 1,0 3,4 21 0,5
Mufn 0,7 1,3 14 0,3
Margarini
Biljne masti 2,7 19,2 19 1,25
Tvrdi margarini 0,9-2,5 6,2-16,8 15-33 0,4-1,1
Mazivi margarini 0,3-1,4 1,9-10,2 5-14 0,1-0,6
Ostalo
Palainke 3,1 2,0 21 1,4
Krekeri 2,1 7,1 34 0,9
Tortilje 0,5 1,8 25 0,2
okoladne ploice 0,2 0,6 2 0,1
Maslac od kikirikija 0,1 0,4 1 0,05
Source: U.S. Department of Agriculture
* Date are from the Harvard Food Composition Database
7
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
Dobro je znati i ovo
Samo smanjenje unosa zasienih masnih kiselina nije dovoljno
da se smanji rizik od kardiovaskularnih bolesti. Za manji rizik,
potrebno je dio zasienih masnih kiselina u prehrani zamijeniti
jednostruko i viestruko nezasienim masnim kiselinama. One
se uglavnom nalaze u biljnim uljima dobivenim iz maslina,
suncokreta, uljane repe, bundeve, kukuruznih i peninih klica,
soje, lana i sezama (vidljivo iz Tablice 3). Viestruko nezasiene
masne kiseline koje nazivamo jo i esencijalnim su omega-6
masne kiseline (linolna) i omega-3 masne kiseline (alfa
linolenska) jer su nezamjenjive u normalnom funkcioniranju
naeg organizma, koje ne moemo sami proizvoditi te
ih moramo unositi hranom. Najee svakodnevnom
prehranom unosimo omega -6 u suviku, dok su omega 3
puno manje zastupljene jer potjeu od riba i ribljih ulja iji
je unos puno manji od preporuenog i poeljnog. Od alfa
linolenske kiseline stvaraju se eikosapentaenska kiselina (EPA)
i dokosaheksaenska kiselina (DHA). EPA i DHA u dozama od
2-4g /dan sniavaju trigliceride za 25-30%, dok se ukupni
kolesterol ne mijenja.
Zbog tog se razloga preporua konzumiranje plave ribe,
koja sadri omega-3 masne kiseline (tuna, sitna plava riba),
dva ili vie puta tjedno. Osim omega-3 masnih kiselina,
konzumiranje sitne plave ribe osigurava i potrebe organizma
za visokokvalitetnim bjelanevinama, kalcijem i fosforom.
Najpoznatije biljno ulje u kojem prevladava jednostruko
nezasiena masna kiselina je maslinovo ulje, koje je
i najdragocjeniji dar Mediterana. Po kemijskoj strukturi
najvanija je upravo jednostruko nezasiena oleinska kiselina,
koje u maslinovom ulju ima (65-85%) zbog ega je ono i
najzdravije. Stabilnost maslinovog ulja pripisuje se fenolnim
komponentama, a vitamin E i beta karoten zastupljeni su
u povoljnom omjeru s velikim postotkom iskoristivosti u
organizmu. Bogato je ftosterolima koji su odgovorni za
apsorpciju kolesterola iz crijeva. Ako ga redovno koristimo
moemo poboljati svoj dobar (HDL) kolesterol u krvi.
Ogranieni i ne konani znanstveni dokazi ukazuju da
priblino 2 velike lice (23 grama) maslinovog ulja u dnevnoj
prehrani mogu umanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti
zahvaljujui upravo jednostruko nezasienim masnim
kiselinama u maslinovom ulju. Da bi se postiglo mogue
blagotvorno djelovanje, treba podjednaku koliinu zasienih
masti zamijeniti maslinovim uljem i ne poveavati ukupan
dnevni unos energije.
Dobro je razlikovati...
Tablica 3. Vrste masnih kiselina i prehrambeni izvori
Vrste masnih
kiselina
Prehrambeni izvori
Jednostruko
nezasiene
Masline, maslinovo ulje, kikiriki, oraasti
plodovi (bademi,orasi), sjemenke, avokado
Viestruko
nezasiene
Kukuruz, suncokret, sezam, soja
Omega - 3
(linolna -LA)
Omega 6
(alfa linolenska
kiselina -ALA)
Masna riba, losos, jakobove kapice, srdela,
bakalar, skua, tunjevina, lanene sjemenke,
orasi, soja
Kukuruzno ulje, suncokretovo ulje, sojino
ulje, sjemenke suncokreta, sjemenke
bundeve, kikiriki, sezam, orasi, bademi
Zasiene Meso i proizvodi od mesa, maslac, vrhnje
punomasno mlijeko i mlijeni proizvodi,
sirevi, majoneza, prene namirnice, peciva,
kokosovo i palmino ulje
Trans masti Potpuno ili djelomino hidrogenirana ulja,
krekeri, keksi, vafi, prena hrana, pekarski
proizvodi, krafne, kolai, namazi od
ljenjaka, razni umaci, neki margarini i sl.
Kolesterol Iznutrice, suhomesnati proizvodi /salame,
hrenovke, kobasice/, patete, masna mesa,
jaja, tvrdi i polutvrdi masni sirevi, tueno
vrhnje, hobotnica, lignje, kampi, dagnje,
kamenice 8
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
2. Izaberite hranu bogatu
bjelanevinama, a
siromanu mastima
Bjelanevine su najvaniji bioloki sastojci svake ive stanice
potrebne za rast i obnavljanje tkiva, a ukljuene su u gotove
sve biokemijske procese stanica. Graene su od aminokiselina,
a upravo sastav aminokiselina odreuje vrijednost samih
bjelanevina. Bjelanevine mlijeka, jaja i mesa nazivamo
punovrijednim jer imaju uravnoteen odnos esencijalnih
aminokiselina. Potrebe za bjelanevinama su niske i iznose
0,8 g/kg tjelesne mase, tako da ih je vrlo lako unijeti u
svakodnevnoj raznovrsnoj prehrani. Iako namirnice poput
graha, graka, lee, soje i dr. sadre znatnu koliinu biljnih
bjelanevina, ipak ne sadre sve esencijalne aminokiseline
i zato se bjelanevine iz njihovog podrijetla nazivaju manje
vrijednim bjelanevinama. Problem nastaje to namirnice
ivotinjskog podrijetla sadre znatne koliine kolesterola,
za razliku od namirnica biljnog podrijetla koje uope ne
sadre kolesterol. Stoga je preporuka za dobro uravnoteenu
prehranu kombinacija namirnica biljnog i ivotinjskog
podrijetla u odnosu 50:50 %. Najbolji izvor bjelanevina iz
hrane su one namirnice koje imaju visok udio bjelanevina,
a nizak udio masti i niu kalorijsku vrijednost. Najbolji izbor
su ribe, bijelo meso peradi i fermentirani mlijeni proizvodi
s niim udjelom mlijene masti. Tko jede ribu esto, rizik
umiranja od sranih bolesti smanjuje se za treinu i
sveukupna je smrtnost 17% nia.
3. Jedite vie povra i voa
Ako smijemo govoriti o najzdravijim namirnicama na svijetu
onda su to svakako voe i povre. Konzumiranjem vie voa i
povra rasporeenog u 4-5 obroka odnosno minimalno 400
g/dan moemo prevenirati ili odgoditi nastajanje odreenih
bolesti. Navedenu injenicu potvruju brojna epidemioloka
istraivanja. Povre i voe treba biti nezamjenjiva komponenta
nae svakodnevne prehrane zbog bogatstva vitamina,
minerala i vlakana te zbog male koliina natrija, masnoa i
energetske vrijednosti. Prehrana koja obiluje ftonutrijentima
moe sniziti povieni krvni tlak uzrokovan pretjeranim
unosom kuhinjske soli. Fitonutrijenti su tvari koje, osim to
osiguravaju intenzivnu boju, tite povre i voe dok raste
i sazrijeva. Neke od najpoznatijih skupina ftonutrijenata
sadravaju favonoide koji u ljudskom tijelu djeluju kao
antioksidansi titei na organizam od slobodnih radikala.
Redovita opskrba naih stanica antioksidansima najvaniji
je preduvjet zdravlja i duljeg ivota. Unosimo ih razliitim
9
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
namirnicama poput jabuka, bobiastog voa, luka, graha,
kupusa, rajice, brokule, prokulica, zelenog aja, paroga i
drugog voa i povra. Smokve i kruke bogate su i ftosterolima,
koji inhibiraju apsorpciju kolesterola. Sezonsko povre i voe
zasigurno e osigurati najbolji izvor prehrambenih sastojaka,
jer su ti sastojci prirodno prilagoeni potrebama organizma
u pojedinim godinjim dobima.
Ne smije se procjenjivati samo na osnovi bioloke vrijednosti
ve treba voditi rauna o vremenu skladitenja, transporta,
uvanja i termike obrade, jer vitamini su uglavnom
termolabilni.
4. Izaberite cjelovite itarice
itarice i vlakna
Vlakna iz hrane su vaan dio pravilne prehrane. Najvie ih ima
u vou, povru i itaricama. Osim to sprjeavaju opstipaciju,
smanjuju i rizik od dijabetesa i bolesti srca.
Dijelimo ih na topiva i netopiva vlakna, a upravo za topiva
vlaka brojni znanstveni radovi dokazuju uzajamnu vezu sa
snienjem kolesterola i triglicerida u krvi, najvjerojatnije
tako to smanjuju resorpciju kolesterola iz debelog crijeva.
Preporuena koliina prikazana je u Tablici 4. itarice koje
su bogate ovim vlaknima su zob i jeam. Zob, zobene
mekinje i kaa sadravaju specifnu vrstu topivog vlakna
poznatog kao beta-glukan, koji smanjuje razinu ukupnog i
LDL kolesterola (lipoprotein niske gustoe, lo kolesterol).
Topiva vlakana, minimalno 10 g dnevno smanjuju ukupni i
LDL kolesterol, to moemo unijeti sa 60g zobenih mekinja
i jednom bananom.
Uinak zobi nije samo ogranien na vlakna. Zob sadri fenole,
ftonutrijente i avenantramide koji takoer pridonose zdravlju
srca i krvnih ila. Dobar je izvor minerala magnezija, selena
i mangana, koji pogoduju zdravlju srca, tako to pozitivno
utjeu na tonus krvnih ila. Dobar izvor ovih minerala su i ra,
proso i heljda. Izvor topivih vlakana su i mahunarke poput
graha, graka i soje, zatim ljive, ribizl, brokula, mrkva, artioka,
luk, krumpir dok netopivih vlakana ima vie u mekinjama,
oraastom vou, sjemenkama i drugom povru i vou.
Mnoge studije potvruju da oraasti proizvodi pomau u
odravanju krvnih ila zdravim i elastinijim, te sniavaju
ukupni i LDL kolesterol. Ali kako, kad su bogate masnoama,
logino je pitanje? .
Jedite oraaste plodove, jer time pomaete svojem
srcu!- preporuka amerike agencije za hranu i lijekove
(FDA). Preporuena koliina je (1-1,5 unci, ili 28 - 42 grama)
dnevno. Ovi proizvodi, osim to su bogati vlaknima i biljnim
sterolima, sadre i dobre masnoe poput nezasiene
masne kiseline (oleinska kiselina) i omega-3 masne kiseline
(ALA), kao i vitamin E i L-arginin, koji ima vanu ulogu u
kardiovaskularnom sustavu, kako u mirovanju, tako i tijekom
Tablica 4. Preporueni dnevni unos vlakana za odrasle
50 godina i mlai 50 godina i stariji
Mukarci 38 grama 30 grama
ene 25 grama 21 gram
The National Academy of Sciences Institute of Medicine
10
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
tjelesne aktivnosti. On modulira vaskularni tonus i strukturu,
krvni tlak i neurohormonalnu ravnoteu.
Preporueno je jesti grejp, posebice meso grejpa (dijelove s
ovojnicama i sitne vreice pune soka). Ono sadri jedinstvenu
vrstu topivih vlakana - galakturonska kiselina, koja pomae
u snienju kolesterola u krvi. Meutim, ako ve uzimate
lijekove za snienje masnoe u krvi iz vrste statina (pitajte
svog lijenika), tada nije preporueno uzimati grejp ili piti
njegov sok, jer se koncentracija lijeka u krvi moe pretjerano
poveati i postati tetna.
5. Smanjite unos soli
Sol je neophodan dodatak bez kojeg mnoga jela ne bismo
mogli konzumirati jer bi za nas bila neprihvatljivog okusa.
Meutim, injenica je da samo oko 20% unosa natrija
dolazi iz soli dodane u hranu tijekom pripreme ili za stolom.
Ostala je skrivena u obraenim i industrijski pripremljenim
namirnicama. Najee se na deklaraciji navodi koliina
natrija (Na), ako pak elimo znati koliko je to soli (NaCl) tada
koliinu Na pomnoimo s 2,5.
Velike koliine soli nalaze se u odreenim proizvodima za koje
niti ne oekujemo. Svakako prilikom kupovanja proizvoda
proitajte deklaracije i obratite pozornost na koliinu soli
odnosno koliinu Na. Posebnu pozornost treba obratiti na
slijedeih desetak namirnica kojima se unosi znatna koliina
soli, pa ih treba izbjegavati i zamijeniti s odgovarajuim
namirnicama s niim udjelom Na, odnosno soli.
1. Industrijski proizvedena i/ili preraena, konzervirana,
dimljena hrana i suhomesnati proizvodi
Popis mesa s visokim sadrajem soli ukljuuje prut,
slaninu, salamu, usoljenu govedinu, hrenovke, kobasice,
slane suene iznutrice, patete, mesne konzerve i sl.
Pokuajte smanjiti konzumiranje ovih namirnica ili
ih koristite samo u iznimnim trenucima u vrlo maloj
koliini, jer takve namirnice vrlo esto imaju i visok
sadraj masnoa. Umjesto njih odluite se za piletinu ili
nemasne komade mesa kada imate izbor.
2. Riba
Konzervirane i slane srdele, tuna i skua imaju visok sadraj
soli. Kako je riba sastavni dio pravilne prehrane, odluite
se za svjee ili smrznute ribe umjesto dimljenih. Kod ribljih
konzervi, koje su vrlo popularne i dostupne po cijeni,
vodite rauna o kvalitetnom proizvoau, kao i ribi koja
je u vodi ili maslinovom ulju, a ne u salamuri. Ispiranjem
riba kao to je tuna moete ukloniti viak soli.
3. Mesni ekstrakti i gotove kocke za juhu
Omiljeni dodaci poput mesnih kocki i raznih gotovih
pripravaka, koji su namijenjeni za juhe, variva i gulae
veliki su izvor soli. Umjesto toga koristite puno luka,
poriluka, celera, perina i ostalo svjee povre, kao i
svjee ili suene zaine i vidjet e te da e vae jelo biti
puno ukusnije, a samim time i puno zdravije.
4. Slane grickalice
Omiljena hrana poput tapia, pereca, ipsa, tortilja,
krekera, kokica i slanih oraastih plodova energetska su
bomba i najee samo jedno pakiranje ovakve hrane
zadovoljava dnevnu potrebu za solju i masnoama. S
obzirom na to da ovakvu hranu ne moemo u potpunosti
izbaciti iz prehrane, ali zato moemo birati nesoljene
oraaste plodove i kokice, te umjesto ostalih grickalica
u zdjelice nareimo voe i ponudimo svojoj djeci. Ovoj
preporuci prethodila su istraivanja kojima se dokazuje
da smanjeni unos soli ima glavnu ulogu u smanjenju
11
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
tjelesne mase u djece, jer se time ujedno i smanjuje
potreba unoenja osvjeavajuih gaziranih i negaziranih
slatkih bezalkoholnih napitaka, koji najee sadre puno
eera, umjetnih boja i aroma. Proitajte deklaraciju.
Koliina eera odnosi se na 100g proizvoda. Iznenadit
ete se koliinom eera u navedenim napitcima.
5. Konzervirano kiselo povre
Kiseli krastavci, kiseli luk, kapare, artioke i ostalo
konzervirano kiselo povre sadre dosta soli, a koliina
natrija varira od proizvoda do proizvoda. Stoga, isperite
krastavce pod tekuom vodom kako bi ste smanjili unos
soli, te takvu vrstu hrane koristite kao poslasticu, a ne
kao svakodnevni obrok.

6. Preljevi za salate i umake
Veina preljeva za salate, kao i razni umaci poput grill
umaka, Worcestershire sosa, soja umaka i dr. ima visok
sadraj soli. Pripremite svoj vlastiti preljev za salate kod
kue, koristei malo octa, limuna, maslinovog ulja i
zainskog bilja. Takoer koristite umbir i hren.
7. Gotova industrijski pripremljena smrznuta hrana
i gotove juhe
Veina industrijski pripremljene hrane ima visok udio
soli, jer se sol koristi i kao konzervans. Uvijek pogledajte
deklaraciju i sadraj natrija, te ne premaujte vie od
jednog preporuenog obroka serviranja. Traite proizvode
koji su deklarirani s niim sadrajem natrija ili bez njega.
Najbolje je pripremiti vlastite obroke kod kue, jer znate
tone koliine sastojaka koje koristite u pripremi. Vodite
rauna o sigurnosti hrane, te iste obroke moete zamrznuti
za kasniju upotrebu.
9. Sir i namazi
Topljeni sir, slani sirevi poput fete i slino, te mlijeni
namazi sadre visok postotak soli. Umjesto njih jedite
svjei sir i mozarellu, jer imaju znatno manje soli. Vrlo
ukusan i slastan namaz moe se napraviti od svjeeg
posnog sira, jogurta i malo zaina poput vlasca. Namaite
ga na integralni kruh, gore stavite lanene sjemenke i vae
e vam srce biti zahvalno.
Hranu zainiti umjesto soliti
Svjee ili sueno zainsko bilje mijenja okus, a dodatno poveava
sadraj vitamina i minerala u hrani. Stoga odreenu koliinu
soli u hrani zamijenite biljnim zainima. Tako npr. umjesto soli,
jaja se mogu zainiti s estragonom, graak crvenom paprikom,
repa listiima rumarina, teletina metvicom i paprikom, piletina
i puretina umbirom. Zamjena za sol ima dovoljno, vano je
samo promijeniti prehrambene navike.
Natrij zamijeniti kalijem
Hrana siromana solju (siromana natrijem), a bogata kalijem,
djelotvornije sniava krvni tlak nego hrana, koja je samo
siromana natrijem, pogledati Tablicu 5.
12
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
Tablica 5. Sadraj natrija i kalija u namirnicama
Hrana bogata kalijem (mg kalija u 100g namirnice) Hrana bogata natrijem (mg natrija u100g namirnice)
Grah areni /trenjevac/ 1700 unka dimljena suena 2733
Soja 1680 Pekarski pereci 1715
Penine mekinje /posije/ 1160 Losos dimljeni 1460
Smokve suene 1010 Sirni namaz 1250
Sjemenke suncokreta 921 Slanina, proarana 1210
Bademi 860 Topljeni sir 1260
Groice /groe suho/ 860 Kobasica /prosjek/ 1082
ljive suhe 860 Sir feta 1116
Sjemenke bundeve 818 Salama unkarica 1017
Perin list 700 Kiseli krastavci 960
pinat 700 Mesni narezak 900
Hren 580 Jetrena pateta 800
Blitva 500 Krekeri 770
Krumpir 570 Dvopek 760
Kiwi 400 Kruh polubijeli 500
Kupus glavati zeleni /zimski/ 390 Toast bijeli 640
Banane 350 Pecivo /puter tangica/ 500
Sok od rajice /prirodni svjei/ 0,2l 522 Tvrdi sirevi razni 620-1050
Sok od narane /prirodno svjei/ 0,2l 400 Industrijske juhe 1 tanjur = 250ml 945-1224
Izvor podataka: Tablice o sastavu namirnica i pia , Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb 1990.
13
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
Tablica 6. Ukusna, a manje kalorina zamjena
Umjesto Jedite radije
100 g Pomfrit 263 kcal 100 g Kuhani krumpir 98 kcal
100 g Topljeni sir 248 kcal 100 g Svjei posni sir 78 kcal
100 g Beki odrezak 710 kcal 100 g Purei fle naravni 188 kcal
140 g evapii 555 kcal 150 g Osli fle na aru 135 kcal
100 g ips od krumpira 536 kcal 100 g ips od jabuka 386 kcal
50 g okoladna ploica 250 kcal 25 g Ploica meslija 110 kcal
100 g Voni bomboni 373 kcal 100 g Suho voe 270 kcal
2 dl Gazirani napici 84 kcal 2 dl Sok od svjeeg voa 43 kcal
6. Pazite na veliine porcija i
visoko kalorinu hranu
Veliina porcija jako je bitna za ukupni unos masti i energije.
Podijelite tanjur na tri djela, pola tanjura neka bude povre,
1/4 tanjura meso ili zamjena za meso, a druga etvrtina kruh
ili zamjena za kruh. Kad jedete krumpir, riu, tjesteninu, gance
ili slino tada s tim nemojte jesti kruh. Koristite vizualne slike
da biste doarali veliine porcija, tako da koliina mesa ili ribe
po porciji odgovara veliini i debljini pilu karata. Porcija
kruha je jedna tanka krika kruha, a veliina porcije voa je
veliina teniske loptice. Raunajte da 1/2 banane (60g) ima
isto kalorija kao i velika zdjelica jagoda (300g).
Kako prilagoditi recepte
Omiljeni recepti mogu se prilagoditi kako biste ih uinili
hranjivijim, smanjili masnoe i zamijenili sastojke za neke
koji su prihvatljiviji. Koristite jogurt s malo masnoe umjesto
kiselog vrhnja jer ste na taj nain utedjeli na zasienim
masnoama. U zamjenu moete koristiti sirutku ili svjei
posni sir.
Pogledajte razliku:
200 g kiselog vrhnja 12 % m.m.
276 kcal
zasiene masne kiseline 15 g
200 g jogurta 1,5 % m.m.
94 kcal
zasiene masne kiseline 2 g
Za povezivanje variva, koristite brano razmueno s malo
vode, umjesto zaprke.
Smanjivanjem eera u peenim proizvodima i desertima,
moete poveati upotrebu nekih zaina za bolji okus.
Dodavanje cimeta, oraia ili vanilije vaim e se jelima
pojaati osjeaj slatkoe.
14
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
7. Jedite uravnoteene obroke
Vana odlika u ivotu je umjerenost, pa tako treba postupiti
i s hranom. Vanost dobro uravnoteene prehrane, koja
u svom dnevnom sastavu sadri namirnice iz svih est
osnovnih skupina namirnica (itarice, povre, voe, mlijeko i
zamjene, meso i zamjene i masnoe), preduvjet je ouvanju
zdravlja. Raznovrsnost namirnica smanjuje mogunost
defcita pojedinih prehrambenih tvari. Uz uravnoteen odnos
energetskih nutrijenata bitno je hranu uzimati ee, pet do
est obroka dnevno, ali da ukupna energetska vrijednost ne
prijee planiranu koliinu.
Uz preporuene viestruke obroke valja odravati stalnu
tjelesnu aktivnost. Poznato je, da je redukcijska dijeta bez
tjelovjebe rijetko dovoljna za smanjenje tjelesne mase.
Dugotrajna redovita aerobna tjelovjeba uvjetuje pomak u
energetskom metabolizmu prema veem koritenju masti
kao izvoru energije, to vodi smanjenju zaliha masti.
Preporuuju se aerobne i ritmike aktivnosti koje
zahtijevaju uporabu velikih miinih skupina i koje se
mogu kontinuirano provoditi, kao
npr. pjeaenje, brzo hodanje,
lagano tranje,
planinarenje,
plivanje,
vonja
biciklom
i sl.
Tablica 7. Aktivnost i potronja kalorija
Aktivnost/1h Osoba (73 kg) Osoba (91 kg) Osoba (109 kg)
Pjeaenje, 3 km/h 183 kcal 228 kcal 273 kcal
Ples, dvorana 219 kcal 273 kcal 327 kcal
Hodanje, 5,5 km/h 277 kcal 346 kcal 414 kcal
Biciklizam, <10km/h 292 kcal 364 kcal 414 kcal
Odbojka 292 kca 364 kcal 414 kcal
Aerobik 365 kcal 455 kcal 545 kcal
Skijanje 365 kcal 455 kcal 545 kcal
Brzo hodanje 438 kcal 546 kcal 654 kcal
Plivanje 511 kcal 637 kcal 763 kcal
Koarka, nogomet 584 kcal 728 kcal 872 kcal
Tenis 584 kcal 728 kcal 872 kcal
Hodanje po stubama 657 kcal 819 kcal 981 kcal
Rolanje 913 kcal 1138 kcal 1363 kcal
Tranje, 13 km/h 986 kcal 1229 kcal 1472 kcal
Izvor podataka: Ainsworth BE, et al. Compendium of physical activities: An update of activity codes and MET intensities. Medicine & Science in Sports & Exercise. 2000;32(suppl):S498.
15
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
8. Ponekad si dopustite ...
S vremena na vrijeme dopustite si pokoju pogreku u
prehrani, jer od komadia okolade (naroito, ako je tamna) ili
malog kolaia, komadia torte, porcije lignji ili ae omiljenog
slatkog pia nita se strano nee dogoditi. Svakako vodite
rauna, da to treba biti iznimka, a svakodnevno provodite
preporuene savjete za zdraviji ivot. Ono to je bitno ne
odustajte od preporuenih savjeta i ne drite ih se samo
dok vas boli, jer ustrajnost i dosljednost u provoenju
preporuenih savjeta, je ono to vae srce eli i zasluuje.
Trigliceridi
Hipertrigliceridemija je stanje povienih vrijednosti
triglicerida u krvi. Razinu triglicerida razmjerno jednostavno
reguliramo promjenom prehrane i poveanjem tjelesne
aktivnosti. Ono to je jako vano kod hipertrigliceridemije,
da konzumiranje alkohola svedete na minimalnu koliinu
ili ga u potpunosti izbacite, smanjite unos hrane bogate
trigliceridima, te poveajte unos hrane bogate omega -3
masnim kiselinama.
Hrana koja sniava razinu triglicerida:
Riba (omega 3 masne kiseline, riblje ulje
iz morske hrane sniava trigliceride):
losos, skua, srdele, tuna, koljke ...
Zaini: enjak, umbir, paprika ...
Voe koje nije bogato fruktozom:
grejp, narana, limun, bobiasto voe, marelice ...
Hrana koja povisuje razinu triglicerida:
Alkohol: pivo, vino, likeri ...
Hrana bogata eerom:
kolai, bomboni, sladoled, okolada, keksi ...
Hrana bogata krobom:
kruh, tjestenina, krumpir, ria ...
Voni sirupi, osvjeavajua bezakoholna
pia, voni sokovi...
Suho voe
16
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
ZAKLJUAK
Mnoge znanstvene studije pokazuju da pravilna
prehrana djece i adolescenata postupno dovodi do
poveanog unosa voa i povra u odrasloj dobi. Stoga,
mnoge zemlje EU-a krenule su u akciju prevencije
edukacijom djece u vrtiima i kolama te adolescenata
kako bi sprijeile ili prevenirale negativne zdravstvene
posljedice prekomjerne teine i loih prehrambenih
navika. To je uistinu najbolji put prema smanjenju
koronarnih bolesti, ali kada su one razvijene dobra
edukacija pacijenata je ta, koja e odigrati glavnu
ulogu, da se loe prehrambene navike zamijene
dobrim.
Vi ste ono to jedete
moe biti samo puka fraza,
ali vanost prehrane u naem
ivotu ne smije se podcijeniti.
17
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
DIJETA 51 - Hipolipemika dijeta
18
Jelovnik 1350 s prehrambenim vrijednostima po danima
DAN Ponedjeljak Utorak Srijeda etvrtak Petak Subota Nedjelja
Doruak
ZOBENE
PAHULJICE NA
MLIJEKU
S CIMETOM
JABUKA
SOK ISCJEENI
(PRIRODNI)
SVJEI SIR S
LANENIM
SJEMENKAMA
ZOBENA
TANGICA
(DIJETALNO
PECIVO)
SOK ISCJEENI
(PRIRODNI)
JOGURT
S PROBIOTIKOM
CORN - FLAKES
LIGHT JOGURT
GRAHAM PECIVO
MASLINOVO
ULJE 10g
MANDARINA
SOK ISCJEENI
(PRIRODNI)
MUESLI
TEKUI JOGURT
SOK ISCJEENI
(PRIRODNI)
SVJEI SIR S
LANENIM
SJEMENKAMA
PECIVO SA
SJEMENKAMA
(ZRNIN)
SOK ISCJEENI
(PRIRODNI)
VONI JOGURT
MESLI SA
ZOBENIM
PAHULJICAMA
Uina 1 BANANA JABUKA ANANAS JABUKA JABUKA
VONA SALATA
S BADEMIMA
JABUKA
Ruak
BISTRA GOVEA
JUHA
PUREI ODREZAK
NA ARU
PIRE PINAT
MASLINOVO
ULJE 5g
GRAHAM KRUH
VARIVO OD
MLADOG GRAHA
SA LEOM
ZELENA SALATA
S ROTKVICOM
JUHA OD
POVRA
LOSOS NA ARU
S RUMARINOM
ZELENA SALATA
S CELEROM I
MRKVOM
JUHA OD RAJICE
S RIOM
PILEA PRSA S
RUMARINOM
KUHANI
KRUMPIR
SALATA OD
KRASTAVACA
JUHA OD
BROKULE
OSLI A LA
BAKALAR
ZELENA SALATA
BISTRA GOVEA
JUHA
KELJ LEO
GRAHAM KRUH
BISTRA GOVEA
JUHA
SKUA NA ARU
BLITVA LEO S
KRUMPIROM
Uina 2 KRUKA KIVI JABUKA NARANA MANDARINA JABUKA BOBIASTO VOE
Veera
TJESTENINA S
TUNJEVINOM
KUPUS SALATA
MASLINOVO
ULJE 5g
SALATA OD
PURETINE
RAJICA
SALATA
LIGHT JOGURT
MIJEANO
POVRE S
KUKURUZOM
GRAHAM KRUH
CIKLA SALATA
TUNA NA SALATU
S POVREM
INTEGRALNI
KRUH
MEDITERANSKA
SALATA
RAJICA S
MOZZARELLOM I
BOSILJKOM
SALATA OD
PILETINE
ZELENA SALATA S
KUKURUZOM
JOGURT S
PROBIOTIKOM
POVRE S
PROKULICOM
GRAHAM KRUH
Kcal 1385,67 1354,36 1351,54 1375,36 1366,10 1309,50 1324,06
19
JELOVNIK ZA PRVI DAN
Hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1385 kcal / 5797 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Zobene pahuljice na mlijeku s cimetom 2 lice, 40 g / 1 alica, 240 g 281
Jabuka 1 srednje veliine 89
Uina 1
Banana 1/2 komada 52
Ruak
Bistra govea juha 1 tanjur 60
Purea prsa - natur 1 nicla srednje veliine 188
Pire pinat 200 g pinata 166
Maslinovo ulje 1 mala liica, 5 g 45
Graham kruh 1 krika, 35 g 72
Uina 2
Kruka 1 srednje veliine 59
Veera
Tjestenina s tunjevinom 1 tanjur 300
Kupus salata 1 tanjuri, 130 g 66
Maslinovo ulje 1 mala liica, 5 g 45
Graham kruh 2 krike, 70 g 144
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1386 kcal
Energetska vrijednost 5797 kJ
Bjelanevine 65,6 g
Masti 48,2 g
- zasiene masne kiseline 10,2 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 21,0 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 14,3 g
- od toga omega 6 13,4 g
Kolesterol 133,0 mg
Ugljikohidrati 180,0 g
Vlakna 30,0 g
Tjestenina sa alom i tunjevinom
Tjestenina (pageti) 40 g
Rajica sjeckana 40 g
Tunjevina 30 g
Luk crveni 30 g
Luk bijeli 10 g
Maslinovo ulje 5 g
Perin list, origano, rumarin, lovor, sol
Na luku propirjati rajicu, dodati zaine, pomijeati sa skuhanim
pagetima i umijeati tunjevinu.
20
j e l o v n i k 1 3 5 0
JELOVNIK ZA DRUGI DAN
Hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1354 kcal / 5674 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Svjee iscjeeni sok 1 aa razrijeena s pola vode 45
Svjei sir s lanenim sjemenkama sir 100 g / lanene sjemenke 10 g 95
Zobena tangica 1 pecivo, 80 g 250
Uina 1
Jabuka 1 srednje veliine 70
Ruak
Varivo od mladog graha s leom 1 tanjur 487
Zelena salata s rotkvicom 1 zdjelica, 80 g 54
Uina 2
Kivi 1 srednje veliine, 100g 38
Veera
Salata od puretine 1 tanjur 218
Rajica salata 1 manja, 100 g 14
Jogurt 0,9 % m.m. 1 kom, 180 g 83
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1354 kcal
Energetska vrijednost 5674 kJ
Bjelanevine 70,0 g
Masti 46,6 g
- zasiene masne kiseline 13,4 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 21,6 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 8,9 g
- od toga omega 6 7,6 g
Kolesterol 149,2 mg
Ugljikohidrati 171,0 g
Vlakna 34,0 g
Varivo od mladog graha s leom
Grah 60 g
Jemena kaa 10 g
Lea 20 g
Kupus 100 g
Slanina mesnata 20 g
Ostalo povre (mrkva, perin, celer, poriluk, rajica,
paprika, luk crveni, luk bijeli, i ostali zaini)
Na malo ulja ispirjati povre, slaninu, dodati namoeni grah,
jemenu kau, i leu. Zainiti lovorom i rumarinom i malo soli i
ostalim zainima.
21
j e l o v n i k 1 3 5 0
JELOVNIK ZA TREI DAN
Hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1350 kcal / 5650 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Svjee iscjeeni sok 1 aa razrijeena s pola vode 45
Corn fakes 50 g 184
Jogurt s probiotikom 1,5 % m.m. 1 kom, 150 g 71
Uina 1
Ananas 3 krike, 250 g 61
Ruak
Juha od povra 1 tanjur 61
Losos na aru s rumarinom 200 g 387
Zelena salata s celerom i mrkvom 1 zdjelica, 200 g 88
Uina 2
Jabuka 1 manja 46
Veera
Mijeano povre s kukuruzom 1 tanjur 277
Graham kruh 1 krika, 35 g 72
Cikla salata 150 g 60
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1350 kcal
Energetska vrijednost 5650 kJ
Bjelanevine 60,0 g
Masti 51,2 g
- zasiene masne kiseline 6,0 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 18,9 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 8,8 g
- od toga omega 6 7,8 g
Kolesterol 51,5 mg
Ugljikohidrati 170,0 g
Vlakna 36,0 g
Mijeano povre s kukuruzom
Krumpir 150 g
Graak 60 g
Mrkva 60 g
Cvjetaa 90 g
ampinjoni 50 g
Kukuruz 10 g
Maslinovo ulje 10 g
Lovor, rumarin, papar, perin list, sol
Sve sastojke skuhati
sa zainima, preliti
maslinovim uljem.
22
j e l o v n i k 1 3 5 0
JELOVNIK ZA ETVRTI DAN
Hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1375 kcal / 5753 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Jogurt light 0,9% m.m. 1 kom, 180 g 67
Graham pecivo 1 kom, 60 g 157
Maslinovo ulje 10g 2 male liice 90
Mandarina 150 g 36
Uina 1
Jabuka 1 manja 46
Ruak
Juha od rajice s riom 1 tanjur 139
Pilea prsa s rumarinom 1 nicla srednje veliine 155
Kuhani krumpir 200 g 162
Salata od krastavaca 100 g 39
Uina 2
Narana 1 velika, 250 g 57
Veera
Tuna na salatu s povrem 1 tanjur 301
Integralni kruh 2 krika, 60 g 127
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1375 kcal
Energetska vrijednost 5754 kJ
Bjelanevine 58,0 g
Masti 50,2 g
- zasiene masne kiseline 8,6 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 28,9 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 12,0 g
- od toga omega 6 8,7 g
Kolesterol 81,0 mg
Ugljikohidrati 179,0 g
Vlakna 33,0 g
Tuna na salatu s povrem
Tuna 40 g
Zelena salata 200 g
Mrkva 100 g
Kukuruz 50 g
Celer 40 g
Luk crveni 20 g
Masline 20 g
Maslinovo ulje 10 g
Limun, perin list, sol
Sve sastojke pomijeati i
napraviti kao na salatu.
23
j e l o v n i k 1 3 5 0
JELOVNIK ZA PETI DAN
Hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1366 kcal / 5713 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Svjee iscjeeni sok 1 aa razrijeena s pola vode 45
Mesli 3 pune lice, 50 g 188
Jogurt 2,8 % m.m. 1 kom, 180 g 113
Uina 1
Jabuka 1 srednje veliine 70
Ruak
Juha od brokule 1 tanjur 41
Osli ala bakalar 1 tanjur, 300 g 280
Zelena salata 1 zdjelica, 130 g 61
Uina 2
Mandarina 100g 29
Veera
Mediteranska salata 1 tanjur 354
Rajica s mozzarelom i bosiljkom rajica, 150 g / mozzarela, 30 g 184
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1366 kcal
Energetska vrijednost 5713 kJ
Bjelanevine 63,0 g
Masti 47,0 g
- zasiene masne kiseline 12,2 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 21,2 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 12,1 g
- od toga omega 6 10,8 g
Kolesterol 125,0 mg
Ugljikohidrati 184,0 g
Vlakna 27,0 g
Osli ala bakalar
Osli 160 g
Krumpir 200 g
Luk bijeli 10 g
Perin i celer list 10 g
Maslinovo ulje 5 g
Papar, sol
Krumpir narezati na ploke, izmeu poredati flet oslia,dodati
maslinovo ulje, malo vina, vode, papar i malo soli.
Posuti perinovim i celerovim listom i ispei u penici. Moete
dodati malo bijelog vina.
24
j e l o v n i k 1 3 5 0
JELOVNIK ZA ESTI DAN
Hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1310 kcal / 5477 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Svjee iscjeeni sok 1 aa razrijeena s pola vode 45
Svjei sir s lanenim sjemenkama sir 100 g / lanene sjemenke 10g 72
Pecivo sa sjemenkama 1 pecivo, 80 g 216
Uina 1
Vona salata s groicama 1 zdjelica 85
Ruak
Bistra govea juha 1 tanjur 60
Kelj leo 1 tanjur 196
Graham kruh 1 krika, 35 g 72
Uina 2
Jabuka 1 vea 89
Veera
Salata od piletine 70 g 337
Zelena salata s kukuruzom 1 zdjelica, 110 g 66
Jogurt s probiotikom 1,5 % m.m. 1 kom, 150 g 71
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1310 kcal
Energetska vrijednost 5477 kJ
Bjelanevine 70,0 g
Masti 32,7g
- zasiene masne kiseline 7,2 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 10,7 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 9,9 g
- od toga omega 6 8,5 g
Kolesterol 206,0 mg
Ugljikohidrati 189,0 g
Vlakna 32,0 g
Salata od puretine
Pilee meso kuhano 100 g
Jaje kuhano 1/2
Krumpir kuhani 100 g
Mrkva kuhana 50 g
Graak kuhani 30 g
Kiseli krastavci 40 g
Kukuruz slatki 30 g
Limun, maslinovo ulje
Piletinu i povre skuhati, ohladiti te dodati kukuruz, kisele
krastavce, 1/2 kuhanog jaja, te zainiti limunom, maslinovim
uljem, malo soli i papra i izmijeati. Posluiti kao salatu.
25
j e l o v n i k 1 3 5 0
JELOVNIK ZA SEDMI DAN
Hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1324 kcal / 5537 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Svjee iscjeeni sok 1 aa razrijeena s pola vode 45
Mesli sa zobenim pahuljicama 2 velike pune lice, 50 g 338
Voni jogurt 0,9% m.m. 1 kom, 200 g 94
Uina 1
Jabuka 1 manja 46
Ruak
Bistra govea juha 1 tanjur 61
Skua na aru 1 kom 205
Blitva leo s krumpirom blitva 200 g / krumpir 100 g 137
Uina 2
Bobiasto voe 150 g 82
Veera
Povre s prokulicom 1 tanjur 245
Graham kruh 1 krika, 35 g 72
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1324 kcal
Energetska vrijednost 5 537 kJ
Bjelanevine 56,0 g
Masti 43,7 g
- zasiene masne kiseline 8,3 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 20,1 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 12,2 g
- od toga omega 6 7,4 g
Kolesterol 89,0 mg
Ugljikohidrati 188,0 g
Vlakna 23,0 g
Povre s prokulicom
Krumpi 150 g
Kelj pupar (prokulica) 90 g
Mrkva 70 g
Kukuruz 10 g
Luk bijeli 10 g
Maslinovo ulje 10 g
Perin list, papar, sol
Povre skuhati, zainiti zainima i maslinovim uljem.
26
j e l o v n i k 1 3 5 0
27
DIJETA 56 - Hipolipemika dijeta
28
Jelovnik 1850 s prehrambenim vrijednostima po danima
DAN Ponedjeljak Utorak Srijeda etvrtak Petak Subota Nedjelja
Doruak
MUESLI SA
ZOBENIM
PAHULJICAMA
JOGURT S
PROBIOTIKOM
BANANA
SOK ISCJEENI
(PRIRODNI)
ACIDOFILNO
MLIJEKO
UNKA PUREA
ILI PILEA
PRSA U OVITKU
GRAHAM KRUH
KUKURUZNI
GANCI S
MLIJEKOM
JABUKA
SOK ISCJEENI
(PRIRODNI)
UNKA PUREA
ILI PILEA
PRSA U OVITKU
MASLINOVO
ULJE 5g
GRAHAM PECIVO
LIGHT JOGURT
SOK ISCJEENI
(PRIRODNI)
MUESLI SA
ZOBENIM
PAHULJICAMA
LIGHT JOGURT
SOK ISCJEENI
(PRIRODNI)
SVJEI SIR S
LANENIM
SJEMENKAMA
ZOBENA
TANGICA
(DIJETALNO
PECIVO)
ZOBENE
PAHULJICE NA
MLIJEKU
S CIMETOM
BANANA
Uina 1 GREJP-FRUT JABUKA JABUKA JABUKA ANANAS JABUKA BOBIASTO VOE
Ruak
JUHA
OD RAJICE
PUREA PRSA
NA NAGLO,
PIRE-KRUMPIR,
PIRE-PINAT
GRAHAM KRUH
PILETINA S
JEMENOM
KAOM
ZELENA SALATA
GRAHAM KRUH
JUHA OD RAJICE
S TARANOM
SKUA NA ARU
GRAH SALATA S
BUINIM ULJEM
ZELENA SALATA
S CELEROM I
MRKVOM
POLUBIJELI KRUH
JUHA OD
POVRA
PUREI PERKELT
TJESTENINA
INTEGRALNA
KUPUS SALATA
POLUBIJELI KRUH
JUHA OD
POVRA
LOSOS SA
ALOM I
UMBIROM
ZELENA SALATA
GRAHAM KRUH
RIBLJA JUHA
BROKULA I
CVJETAA LEO
S KRUMPIROM
POLUBIJELI KRUH
JUHA
MINESTRONE
PILEA PRSA
NA ARU
MAHUNE LEO
SALATA OD
MATOVILCA
I RADIA
GRAHAM KRUH
Uina 2 JABUKA BANANA DINJA
VONA SALATA
S BADEMIMA
JABUKA
VONA SALATA
S GROICAMA
JABUKA
Veera
UVED
ZELENA SALATA
S KUKURUZOM
GRAHAM KRUH
TJESTENINA SA
AMPINJONIMA I
RAIIMA
MIJEANA
SALATA S
RAJICOM
SALATA OD
PURETINE
GRAHAM KRUH
MIJEANO
POVRE S
KUKURUZOM
ZELENA SALATA
S CELEROM
POLUBIJELI KRUH
MEDITERANSKA
SALATA
SALATA
OD CIKLE
PATETA OD
SRDELA
S KAPARIMA
RAJICA S
MOZZARELLOM
I BOSILJKOM
TOAST GRAHAM
TJESTENINA
SA ALOM I
TUNJEVINOM
ZELENA SALATA
Kcal 1839,64 1836,97 1841,18 1876,14 1800,27 1841,38 1801,27
29
JELOVNIK ZA PRVI DAN
Hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1840 kcal / 7696 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Mesli sa zobenim pahuljicama 3 vrhom pune lice 265
Jogurt s probiotikom 1 kom, 150 g 70
Banana 1 srednje veliine 95
Uina 1
Grejp-frut 1 komad 46
Ruak
Juha od rajice 1 tanjur 107
Purea prsa - natur 1 nicla srednje veliine 188
Pire krumpir, Pire pinat 200 g pirea / 200 g pinata 281
Graham kruh 1 krika, 35 g 72
Uina 2
Jabuka 1 srednje veliine 70
Veera
uved ria 70 g / povre 300 g 433
Zelena salata s kukuruzom puna zdjelica, 200 g 66
Graham kruh 2 krike, 70 g 144
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1840 kcal
Energetska vrijednost 7696 kJ
Bjelanevine 73,0 g
Masti 49,0 g
- zasiene masne kiseline 10,5 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 14,7 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 23,5 g
- od toga omega 6 22,2 g
Kolesterol 109,0 mg
Ugljikohidrati 287,0 g
Vlakna 38,0 g
Mesli sa zobenim pahuljicama
Mesli 30 g
Zobene pahuljice 30 g
Med 5 g
Cimet prema elji
Pomijeati s jogurtom, i narezati bananu.
30
j e l o v n i k 1 8 5 0
JELOVNIK ZA DRUGI DAN
Hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1840 kcal / 7696 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Svjee iscjeeni sok 1 aa razrijeena s pola vode 45
unka purea prsa u ovitku 60 g (cca 4 tanke krikice) 70
Acidofl 1 kom, 200 g 120
Graham kruh 2 krike, 70 g 144
Uina 1
Jabuka 1 srednje veliine 70
Ruak
Piletina s jemenom kaom 1 tanjur 425
Zelena salata 1 zdjelica, 130 g 61
Graham kruh 2 krike, 70 g 144
Uina 2
Banana 1 srednje veliine 95
Veera
Tjestenina sa ampinjonima i raiima 1 tanjur 545
Mijeana salata s rajicom puna zdjelica, 300 g 116
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1840 kcal
Energetska vrijednost 7696 kJ
Bjelanevine 86,0 g
Masti 50,0 g
- zasiene masne kiseline 12,4 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 25,1 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 12,3 g
- od toga omega 6 10,0 g
Kolesterol 144,5 mg
Ugljikohidrati 269,0 g
Vlakna 42,0 g
Piletina s jemenom kaom
Piletina, bijelo meso 120 g
Jemena kaa 30 g
Kupus 100 g
Ostalo povre (mrkva, perin, celer, poriluk, luk crveni, luk bijeli)
Na malo maslinova ulja ispirjati povre i piletinu, dodati
namoenu jemenu kau, te narezani kupus. Zainiti lovorom i
rumarinom i malo soli.
31
j e l o v n i k 1 8 5 0
JELOVNIK ZA TREI DAN
Hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1840 kcal / 7696 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Kukuruzni ganci s mlijekom 1,5% m.m. 2 lice, 40 g / 1 alica, 240 g 257
Jabuka 1 srednje veliine 70
Uina 1
Jagode 250 g 75
Ruak
Juha od rajice s taranom 1 tanjur 140
Skua peena u vreici za peenje 1 komad 344
Grah salata s buinim uljem grah, 70 g / buino ulje, 15 g 328
Zelena salata s celerom i mrkvom 1 zdjelica, 130 g 60
Integralni kruh 2 krike, 60 g 137
Uina 2
Dinja 1 krika 64
Veera
Salata od puretine 1 zdjelica 218
Graham kruh 2 krike, 70 g 144
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1840 kcal
Energetska vrijednost 7696 kJ
Bjelanevine 86,0 g
Masti 70,0 g
- zasiene masne kiseline 14,6 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 29,5 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 25,4 g
- od toga omega 6 21,5 g
Kolesterol 230,0 mg
Ugljikohidrati 223,0 g
Vlakna 39,5 g
Salata od puretine
Puree meso kuhano 60 g
Jaje kuhano 1/2
Mrkva kuhana 50 g
Krumpir kuhani 30 g
Graak kuhani 20 g
Ohlaene sastojke pomijeati, te dodati crvenog luka, slatkog
kukuruza 20 g, limuna, maslinovog ulja, malo soli i papra i
izmijeati. Posluiti kao salatu.
32
j e l o v n i k 1 8 5 0
JELOVNIK ZA ETVRTI DAN
Hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1876 kcal / 7796 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Svjee iscjeeni sok 1 aa razrijeena s pola vode 45
unka pilea prsa u ovitku cca 4 tanke krikice, 60 g 70
Jogurt light 0,9% m.m. 1 kom, 180 g 82
Graham pecivo 1 kom, 60 g 157
Maslinovo ulje 5g 1 mala liica 45
Uina 1
Jabuka 1 srednje veliine 70
Ruak
Juha od povra 1 tanjur 111
Purei perkelt 1/3 tanjura 243
Tjestenina integralna 80 g 295
Kupus salata 1 zdjelica, 150 g 77
Polubijeli kruh 1 krika, 40 g 91
Uina 2
Vona salata s bademima 1 zdjelica 170
Veera
Mijeano povre s kukuruzom 1 tanjur 276
Zelena salata s celerom puna zdjelica, 100 g 36
Polubijeli kruh 2 krike, 60 g 137
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1876 kcal
Energetska vrijednost 7796 kJ
Bjelanevine 79,0 g
Masti 68,0 g
- zasiene masne kiseline 11,7 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 32,1 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 23,8 g
- od toga omega 6 22,4 g
Kolesterol 114,0 mg
Ugljikohidrati 244,0 g
Vlakna 44,0 g
Vona salata s bademima
Jabuka mesnati dio 50 g
Kruka mesnati dio 50 g
Banana 50 g
Breskva 50 g
Groice 5 g
Limun 10 g
Bademi 15 g
Sve pomijeati i posluiti hladno.
33
j e l o v n i k 1 8 5 0
JELOVNIK ZA PETI DAN
Hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1800 kcal / 7520 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Svjee iscjeeni sok 1 aa razrijeena s pola vode 45
Mesli sa zobenim pahuljicama 3 vrhom pune lice 265
Jogurt light 0,9% m.m. 1 kom, 180 g 82
Uina 1
Ananas 3 krike 60
Ruak
Juha od povra 1 tanjur 62
Losos sa alom i umbirom 1 kom 571
Zelena salata 1 zdjelica, 130 g 61
Graham kruh 2 krike, 70 g 144
Uina 2
Jabuka 1 srednje veliine 70
Veera
Mediteranska salata 1 tanjur 354
Salata od cikle 1 tanjuri, 130 g 84
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1800 kcal
Energetska vrijednost 7523 kJ
Bjelanevine 80,0 g
Masti 66,0 g
- zasiene masne kiseline 8,7 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 23,0 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 11,8 g
- od toga omega 6 10,9 g
Kolesterol 70,0 mg
Ugljikohidrati 223,0 g
Vlakna 36,0 g
Mediteranska salata
Ria 60 g
Graak 50 g
Mrkva 45 g
Kukuruz slatki 15 g
Perin i celer korijen 20 g
Sve sastojke skuhati , ohladiti,
pomijeati na salatu s maslinovim
uljem, limunom, dodati malo
papra i soli, te perinovog i
celerovog lista.
34
j e l o v n i k 1 8 5 0
JELOVNIK ZA ESTI DAN
Hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1840 kcal / 7696 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Svjee iscjeeni sok 1 aa razrijeena s pola vode 45
Svjei sir s lanenim sjemenkama sir 100 g / lanene sjemenke 10 g 72
Zobena tangica 1 pecivo, 80 g 250
Uina 1
Jabuka 1 srednje veliine 70
Ruak
Riblja juha 1 tanjur 105
Brokula, cvjetaa leo s krumpirom 1 tanjur 320
Polubijeli kruh 2 krike, 60 g 137
Uina 2
Vona salata s groicama 1 zdjelica 185
Veera
Pateta od srdela s kaparima 70 g 270
Rajica s mozzarellom i bosiljkom puna zdjelica, 300 g 179
Graham kruh prepeeni (toast) 3 tanke krike, 100 g 206
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1840 kcal
Energetska vrijednost 7696 kJ
Bjelanevine 77,0 g
Masti 60,0 g
- zasiene masne kiseline 13,2 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 26,3 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 12,8 g
- od toga omega 6 11,4 g
Kolesterol 104,6 mg
Ugljikohidrati 260,0 g
Vlakna 40,0 g
Pateta od srdela s kaparima
Srdela konzervirana (samo riba) 50 g
Sir parmezan 20 g
Maslinovo ulje 10 g
Limun 20 g
Kapari 10 g
Perin list
Luk bijeli
Papar
Sve sastojke izmijeati sa tapnim mixerom.
35
j e l o v n i k 1 8 5 0
JELOVNIK ZA SEDMI DAN
Hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1800 kcal / 7535 kJ
Obrok Jelo Koliina / gram Energetska vrijednost / kcal
Doruak
Zobene pahuljice na mlijeku s cimetom 40 g, 2 lice / 240 g, 1 alica 281
Banana 1 srednje veliine 95
Uina 1
Bobiasto voe ljeti svjee / zimi smrznuto 1 zdjelica 82
Ruak
Juha minestrone 1 tanjur 305
Pilea prsa - natur 1 nicla srednje veliine 219
Mahune leo 150 g 127
Salata od matovilca i radia 1 zdjelica 125
Graham kruh 1 krika, 35 g 72
Uina 2
Jabuka 1 srednje veliine 70
Veera
Tjestenina sa alom i tunjevinom 1 tanjur 362
Zelena salata 1 zdjelica, 100 g 61
Zeleni aj bez eera 1 alica
Energetska vrijednost 1800 kcal
Energetska vrijednost 7535 kJ
Bjelanevine 80,0 g
Masti 62,5 g
- zasiene masne kiseline 11,8 g
- jednostruko nezasiene masne kiseline 26,4 g
- viestruko nezasiene masne kiseline 24,3 g
- od toga omega 6 21,2 g
Kolesterol 154,0 mg
Ugljikohidrati 242,0 g
Vlakna 36,0 g
Tjestenina sa alom i tunjevinom
Tjestenina (pageti) 60 g
Rajica sjeckana 50 g
Tunjevina 25 g
Luk crveni 20 g
Luk bijeli 10 g
Maslinovo ulje 10 g
Perin list, origano, rumarin, lovor, sol
Na luku propirjati rajicu, dodati zaine, pomijeati sa skuhanim
pagetima i umijeati tunjevinu.
36
j e l o v n i k 1 8 5 0
37
Tablica 8. Analiza hranjivih vrijednosti hipolipemike dijete (prosjek 7-dnevnog jelovnika dijete od 1350 kcal i dijete od 1850 kcal)
Hipolipemika dijeta Koliina*
% od ukupne
en.vrijednosti
Koliina*
% od ukupne
en.vrijednosti
Energetska vrijednost 1 350 kcal 1 850 kcal
Energetska vrijednost 5 670 kJ 7 770 kJ
Bjelanevine 63,0 g 17 % 80,0 g 17 %
Masti 45,0 g 30 % 61,0 g 30 %
- zasiene masne kiseline 10,0 g 7 % 12,0 g 6 %
- jednostruko nezasiene masne kiseline 20,0 g 13 % 25,0 g 12 %
- viestruko nezasiene masne kiseline 12,0 g 8 % 19,0 g 10 %
- od toga omega 6 9,0 g 6 % 17,0 g 8 %
Kolesterol 120,0 mg 132,0 mg
Ugljikohidrati 180,0 g 53 % 250,0 g 53 %
Vlakna 30,0 g 40,0 g
Minerali i vitamini
% od preporuke za
dnevnim unosom
% od preporuke
za dnevnim unosom
Natrij 2 476,0 mg 103 % 2 600,0 mg 108 %
Kalij 4 003,0 mg 200 % 4 653,0 mg 232 %
Kalcij 700,0 mg 87,5 % 760,0 mg 95,0 %
Magnezij 300,0 mg 80,0 % 370,0 mg 99,0 %
eljezo 14,0 mg 100 % 17,0 mg 133 %
Cink 6,0 mg 60 % 8,0 mg 80 %
Vitamin B1 1,1 mg 100 % 1,4 mg 127 %
Vitamin B2 1,3 mg 93 % 1,5 mg 107 %
Niacin 17,0 mg 106 % 23,0 mg 144 %
Vitamin B6 1,6 mg 115 % 2,1 mg 150 %
Vitamin C 255,0 mg 318 % 260,0 mg 325 %
* Podaci dobiveni raunalnim programom Dijetetiar KB Dubrava
38
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
Asaria P, Chisholm D, Ezzati M, Beaglehole R. Chronic disease prevention:
health efects and fnancial costs of strategies to reduce salt intake and
control tobacco use. Lancet 2007;370:2044-53.
Cornelissen VA, Fagard RH. Efect of resistance training on resting blood
pressure: a meta-analysis of randomized controlled trials. J Hypertens
2005;23:2519.
Covas MI. Bioactive efects of olive oil phenolic compouds in
humans: Reduction of heart disease factors and oxidative damage.
Infammopharmacology 2008;16:216-8.
Fung TT, Chiuve SE, McCullough ML, Rexrode KM, Logroscino G, Hu FB.
Adherence to a DASH-style diet and risk of coronary heart disease and
stroke in women. Arch Intern Med 2008;168(7):713-20.
He FJ, MacGregor GA. Salt and Mortality. J Gen Intern Med
2008;23(11):1928.
He FJ, MacGregor GA. Salt, blood pressure and cardiovascular disease.
Curr Opin Cardiol 2007;22(4):298-305.
He FJ, Nowson CA, MacGregor GA. Fruit and vegetable consumption and
stroke: meta-anaysis of cohort studies, Lancet 2006;36:320-6.
Kris-Etherton PM, i sur. The Role of Tree Nuts and Peanuts in the Prevention
of Coronary Heart Disease: multiple potential mechanisms of action:a
dose-response study. J Nutr 2008;138:1746S-1751S.
Mateljan G. The Worlds Healthiest Foods. George Mateljan Foundation
2007;658-66.
Mozafarian D, i sur. Trans Fatty Acids and Cardiovascular Disease. N Engl
J Med 2006;354:1601-13
Reiner . Uloga prehrane u prevenciji i terapiji kardiovaskularnih bolesti.
Medicus 2008;Vol. 17, No.1:93-103.
Queenan KM, i sur. Concentrated oat beta-glucan, a fermentable fber,
lowers serum cholesterol in hypercholesterolemic adults in a randomized
controlled trial. Nutr J 2007;6:6.
Sacks FM, Svetkey LP, Vollmer WM i sur. Efects on blood pressure of
reduced dietary sodium and the dietary approaches to stop hypertension
(DASH) diet. N Engl J Med 2001;344:3-10.
Streppel MT, i sur. Long-term fsh consumption and n-3 fatty acid intake
in relation to coronary heart disease death: the Zutphen study. Eur Heart
J 2008;29(16):2024-30.
US Food and Drug Administration, Qualifed health claims for omega-3
fatty acids. 2004.
U.S. Department of Agriculture, Agricultural Research Service. 2009. USDA
National Nutrient Database for Standard Reference, Release 22. Nutrient
Data Laboratory Home Page, http://www.ars.usda.gov/ba/bhnrc/ndl;
accessed May 18th, 2010.
LITERATURA:
Brouru priredili:

Eva Pavi, dipl. ing. preh. tehnologije
Kliniki dijetetiar
Odjel prehrane, Klinika bolnica Dubrava
dr. sc. Dario Raheli, dr. med.
Zavod za endokrinologiju,
dijabetes i bolesti metabolizma
prof. dr. sc. Velimir Boikov, dr. med.
Zavod za endokrinologiju,
dijabetes i bolesti metabolizma
Kardioloka recenzija:
prof. dr. sc. Mijo Bergovac, FESC, FACA
N
O
V
-
P
B
-
0
5
/
1
0
-
H
R
39
h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a
EDUKACI JSKA BROURA KOJU I ZDAJE
Novartis Hrvatska d.o.o., Zaharova 7, HR-10000 Zagreb, tel. 01 4612 099, fax 01 4612 072
Nema blaga nad zdravljem tjelesnim,
niti sree nad sretnim srcem.
Knjiga Sirahova 3016; 690