PREDMET: MEHANI KA TLA I TEMELJ ENJ E (struni studij), k.god. 2013./14.

I dio
kom. poj. bod ukupno najmanje potrebno
predavanja 14 0,5 7
I dio najmanje 32 vjebe 14 0,5 7
programi 3 9 27
ukupno I dio 41
II dio
kolokviji

3

I:19, II: 20,
III:20
59

II dio najmanje 30
(pojedinano svaki kolokvij
najmanje 10 bodova)
ili
ispit
ili
1

59

59
UKUPNO I dio + II dio: 100 ukupno najmanje 62

Bodovi 62-71 72-80 81-90 91-100
OCJENA dovoljan dobar vrlo dobar izvrstan

Napomene:
- Ukupno predvieno 15 termina za vjebe i predavanja prema satnici u semestru. Zbog
neradnih dana i slinog, u obzir uzeto 14 termina. Kao potpis u evidenciji priznaje se
samo potpis identian onom iz slubenog dokumenta (indeks, osobna iskaznica...).
- Kod potpisivanja evidencije pohaanja predavanja i vjebi, ukoliko se utvrdi da
potpisanog kandidata nema, kandidat dobiva negativne bodove (-0,5 bodova).
- Za kanjenje predaje programa oduzimaju se 3 boda po programu. Kanjenje se
tolerira najvie 7 dana nakon zakazanog roka za predaju programa, ali ne nakon
zavretka semestra.
- Za program koji ne preda, kandidat dobiva negativne bodove (-9).
- Na kraju semestra organizira se popravni kolokvij. Moe se pristupiti popravku
najvie jednog kolokvija (treba popraviti kolokvij s manje od 10 bodova). Ako
kandidat ima dva ili tri kolokvija s manje od 10 bodova, kandidat izlazi na ispit ako je
zadovoljio kriterij "I dijela" gornje tablice.
- Kandidat koji nije zadovoljan sa ponuenom ocjenom na kraju semestra izlazi na ispit,
ali mu bodovi iz "I dijela" ostaju kao dio ocjene.
- Kandidat koji iz "I dijela" nije prikupio najmanje 20 bodova, i/ili ukupno iz tri
kolokvija nije dobio najmanje 10 bodova, nije stekao uvjet "predmet odsluan" i brie
se s liste onih koji mogu prijaviti ispit.

LITERATURA:

Osnovna
a) T. Roje Bonacci, "Mehanika tla", Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, 2003.
(drugo dopunjeno izdanje)
b) T. Roje Bonacci, P. Mievi, "Temeljenje", Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu,
1997.
Dodatna
c) T. Roje Bonacci, "Potporne graevine i graevne jame", Graevinsko-arhitektonski
fakultet Sveuilita u Splitu, 2005.
d) T. Roje Bonacci, "Duboko temeljenje i poboljanje temeljnog tla", Graevinsko-
arhitektonski fakultet Sveuilita u Splitu, 2010.
e) E. Nonveiller, "Mehanika tla, temeljenje graevina", kolska knjiga Zagreb, 1979.
f) B. Babi, "Geosintetici u graditeljstvu", HDGI, Zagreb, 1995.
g) M. Mulabdi, M. Bonjakovi, "Pojmovnik geosintetika", Sveuilite Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet, 2011.

Vjebe
h) P. Mievi, "Zbirka rijeenih zadataka iz mehanike tla", Graevinski fakultet
Sveuilita u Splitu, (drugo dopunjeno izdanje) 1999.
i) Zadaci na WEB stranicama katedre



Nazivi u engleskom jeziku:
ground - teren, tlo (openito)
soil - tlo
rock - stijena
rock mass - stijenska masa




MEHANIKA TLA

MEHANIKA STIJENA



GEOTEHNIKA


PRIMJERI GRAEVINA U KOJIMA GEOTEHNIKA ZADAA NIJE
DOBRO RIJEENA

PIRAMIDA DASHUR-JUG






KOSI TORANJ U PISI (ITALIJA)


"POTPORNI ZID" U BRELIMA (2005. godina)

GRAEVNA JAMA U KUPSKOJ ULICI U ZAGREBU (2008. godina)

Kina (2009. godine) "stambeni objekt novogradnja"
MEHANIKA TLA OD GRADITELJSKIH POETAKA DO ZNANSTVENE
DISCIPLINE
Od antike do renesanse (neki primjeri)
GRAEVINA GODINA NAPOMENA/PROBLEM
najstarija poznata zemljana
brana sa uzvodnom oblogom
zidanom od kamena - Jawa u
Jordanu
4000. g
ova gravitacijska nasuta brana bila je
visoka 4,5 m i duga oko 50 m
piramida Dashur jug visine
105 m (trebala je biti 140 m)
2750. g
trebala je biti prva piramida sa
ravnim bonim povrinama -
problem bonog pritiska
Babilonska kula visine 75 m,
Mezopotamija
oko 1130. g
nema kamena (gradilo se je od cigle
peene na suncu); meko sedimentno
tlo u dolini rijeke
Rimska imperija
oko 30. g
prvi beton kao hidrauliko vezivo
(od njega je izgraena i temeljna
ploa promjera 170 m Colosseuma u
Rimu)
vodovod od izvora Jadra kod
Splita
oko 300. g
ukopane dionice i akvedukti
toranj katedrale u Pisi, Italija
1174. 1370. g
lei na mekim sedimetima rijeke
Arno

Poeci i razvitak mehanike tla

COULOMB CHARLES
AUGUSTIN
(Francuska)
1773. g sile na potporni zid
ALEXANDRE COLLIN
(Francuska)
1833. g stabilnost kosina
MACQUORN RANKINE
(Engleska)
1860. g naprezanja u tlu
J. BOUSSINESQ
(Francuska)
1885. g naprezanja ispod optereene
ploe
KARL TERZAGHI
(roen u Pragu, radi u Austriji i
Maarskoj)
1915. - 1940. g prva sistematizacija znanja na
podruju mehanike tla
MEHANIKA TLA I TEMELJENJE


TEMELJENJE
GRAEVINA
TLO KAO
GRAEVINSKI
MATERIJAL
KONSTRUKCIJE
ZA OSIGURANJE
ISKOPA I
PODZEMNIH
OTVORA
POSEBNI
PROBLEMI
- plitko
- duboko

uvjeti:
- nosivost tla
- slijeganje tla
- industrija
graevinskog
materijala
- nasute graevine:
nasipi
brane
konstrukcije za
osvajanje vodene
povrine
- kosine
- tuneli
- podzemni otvori
- dinamika
optereenja
- podzemni
spremnici (za
tekuine i
plinove)
- zamrzavanje
(permafrost)


NAIN RJEAVANJA PROBLEMA U GEOTEHNICI:

1/ Mehanika tla:
- fizikalna i mehanika
svojstva tla
- teorijske analize
2/ Geologija:
- sastav i porijeklo tla
3/ Iskustvo:
- prethodno izvedene graevine
4/ Ekonominost



+ inenjerska prosudba



= RJEENJE

POSTANAK TLA


Struktura Zemlje




TALOG OSLABLJENA
STIJENA
ULAZ SUNEVE ENERGIJE
ULAZ UNUTARNJE ENERGIJE
ULAZ UNUTARNJE ENERGIJE
LITIFIKACIJA
METAMORFOZA
OMEKANJE
POVRINSKA
STIJENA
TLO
ATMOSFERILIJE EROZIJA
TALOG
TRANSPORT
TALOENJE
LITOSFERA
SEDIMENTNA
STIJENA
MAGMA
METAMORFOZA
KRISTALIZACIJA
UARENA
STIJENA
HIDROSFERA
DUBINA
PRITISAK
TEMPERATURA

METAMORFNA
STIJENA



OSNOVNI PROCESI U FORMIRANJU TLA: RASTROBA STIJENA
TRANSPORT
SEDIMENTACIJA

RASTROBA STIJENA: MEHANIKA: tektonske sile
promjena temperature
led
abrazija
vegetacija

KEMIJSKA: oksidacija
karbonizacija
hidratacija
desilikacija
otapanje u vodi
TRANSPORT: gravitacija
voda
led
vjetar
MINERALOKI SASTAV TLA

KRUPNE ESTICE - mineraloki sastav ovisi o izvornoj stijeni
SITNE ESTICE - proizvod mehanike i kemijske rastrobe

vrste estice tla: minerali gline koji imaju kristalnu strukturu, minerali gline koji nemaju
kristalnu strukturu, bazina stijena, organski ostaci, otopljene soli

MINERALI GLINE (1 - koloidi); preteno ALUMINIJEVI HIDROSILIKATI koji se
sastoje od jednolino raspodijeljenih:
tetraedara silicija oktaedara aluminija

KAOLIN
S obzirom na nain vezivanja molekula
nastaju razni oblici minerala glina npr.:
kaolin, ilit, montmorilonit

Osim Al(OH)
3
i SiO
2
na rubovima se mogu
vezati atomi: H, Na, Mg, Ca, Fe, ... koji
utjeu na svojstva minerala

STRUKTURA I TEKSTURA TLA
Struktura nataloenog tla ovisi o:
- veliini, obliku i jednolinosti estica koje se taloe
- uvjetima u kojima se odvija taloenje
- silama koje djeluju na sediment nakon njegovog nastanka

Svojstva sedimentnog materijala ovise o gustoi koja e se postii tijekom sedimentacije.

Primjeri: a) saaste strukture
b) pahuljaste strukture
c) rahle strukture zrna razliitih veliina


a)
c)
b)