NEPRESTANA USHIENOST ESEJ O PRISILNOJ SREI Pascal Bruckner
1. PATNJA KAO ZLOIN
Patnja se preuduje, zabranjeno ju je javno izraavat (osim u knjievnosti) 2.pol. 20st. Neprihvadanje nesrede i patnje kao takve stavljanje u okvir dobrog nada + liberalne demokracije prekomjeran optimizam nakon 2.s.r. (Librealne demokracije iako prednost daju dugotrajnim reformama pred revolucionarnom brzinom, zadrale su nadu da de udotvornom spregom znanosti, tehnike i materijalnog napretka uspjeti ondje gdje su se totalitarizmi nasukali. A druga polovica 20.st. u Europi pokazala je prekomjeran optimizam, pa se sam spomen nesrede doivljava kao neto arhaino, nepristojno. Nae se vrijeme urotilo protiv nesrede na najgori mogudi nain: utnjom. Antika je ivjela u nadi da de dokazati nepostojanje patnje, krdanstvo velia patnju, a mi je jednostavno ne priznajemo, bjeimo od nje kao od kuge, ne elimo ak pomisliti da bi mogla postojati) 19.st. kulturna pomirenost sa sudbinom /Crkva/ Danas hedonizam = apsolutna vrijednost; smrt i patnja = besmislice PARADOKS naa drutva nisu nikada toliko govorila o patnjama kao sada kad su zaokupljena samo sredom. Bol koja je trebala izgubiti pravo na postojanje, poela je dobivati preveliko, zapravo prvo mjesto. Demokracija je prema nesredi ambivalentna, odbacujudi je, pretvara je u temelj za nova prava. Fizika i duevna bol mjera svih stvari Biti moderan znai ne miriti se sa sudbinom
kultura patnje Stanje rtve je poeljan status Zapadna drutva, uz pravo kao sredstvo za naknadu gubitka i uz politiku borbu kao imbenik pravde, koriste i metodom napipavanja u pronalaenju drukijeg odnosa prema patnji i da je moda posrijedi odluan prevrat.
1. Etapa nakon godina potiskivanja priznamo nesredu kao sastavni dio ljudske sudbine pribliiti se patnji. (Freud cilj psihoanalize podnositi svakodnevni ivot) 2. Etapa povezivanje ljudi na osnovi njihovih zajednikih tragedija - koalicije tunih
rtve ili ljudi koji prelaze granice odbijanje preputanja stanju rtve, iznoenje boli pred javnost Prisiljeni svladati ravnodunost vlasti, skepticizam medicinske ili psihijatrijske ekspertize, moraju odgovoriti na ovo pitanje: moete li dokazati da patite? Tada i samo tada mogu biti pravno priznati, sluiti kao uzori drugima, proiriti krug zakonom priznatih rtava. Male revolucije moderni graanin je patnik koji se pobunio protiv patnje i ulazak u drutvo slobodnih
2. NEMOGUA MUDROST Volimo prisile koje si namedemo radi vieg cilja, kada smo spremni izloiti se najvedim opasnostima da bismo postigli svrhu Izazov vlastitoj smrtnosti, tvrdoglava je elja da pomaknemo psiholoke i fizioloke granice tijela podvrgavajudi ga prekomjernom naporu
PREKRASNE MUKE Pozitivno miljenje (npr. bolesnici + bolest = prijatelj) U svjedoanstvima pisaca dragocjeno je to to 3 uzorna stajalita Z u suoavanju sa smrdu poniznost, junatvo i pobunu pretvaraju u neto otrcano ---- ironijom o svom beznadnom stanju PRIVREMENA PRIMIRJA Budizam Bol je injenica i ne treba je pretvarati u vjeru, a s kobnom sudbinom zakljuujemo samo privremena primirja. injenica da nije sve mogude, ne znai da nita nije doputeno Nikad se ovjek nije toliko borio protiv ivotnih stradanja kao od trenutka kad je postao svjestan da nema rjeenja za ljudsku nevolju.
DARKO ĐOGO Politikanska Ili Politička Teologija 1945-2010 Ili o Ne Mogucnosti Jedne Jugoslavenske Političke Teologije U Opasna Sjećanja I Pomirenje Ur S Sremac Grozdanov Knezevic Ex Libris Rijeka 2012