Bonjaka zajednica kulture "Preporod"

U organizaciji Instituta za jezik u Sarajevu i Vlade Unsko sanskog kantona u Bihadu je 7. i

8. IX 1998.odran Simpozij o bosanskom jeziku. Podneseno je 27 referata, a pored desetak
lingvista bosniakista te specijalista koji se rubno bave i bosanskim jezikom, potom
knjievnika i uopde strunjaka djelatno vezanih za bosanski jezik, ovom prvom znanstvenom
skupu o bosanskome jeziku prisustvovalo je i nekoliko desetina osnovnokolskih i
srednjokolskih nastavnika bosanskoga jezika te lektora iz vie mjesta BiH.
Saopdenja su se uglavnom kretala unutar okvira sociolingvistike. Izvan tog sociolingvistikog
pogledana jeziku situaciju u BiH (osvjetljavanje odnos : jezik drutvo nacija kultura-
jezika politika standardizacija lingvistiki nacionalizam jezika tolerancija jezika
prava bosanski jezik u dijaspori odnos prema jeziku odnos prema posudbenicama ...)
bilo je i nekoliko osvrta na jezik istil pojedinih pisaca, na jezik medija te na bosanski jezik u
nastavi.
Pritisnuti brojnim potekodama u svakidanjem radu (u kolama, izdavakim kudama, javnim
glasilima i dr.), mnogi su sudionici skupa oekivali i previe: da za dva dana budu prueni
odgovori na mnotvo pitanja koja su u prvi plan izbila od agresije na BiH pa naovamo, tj. od
rasula prethodnog, nadnacionalnog standardnog jezika i naih poetnih nastojanja u izgradnji
vlastitog puta normiranja bosanskog jezika kao odjeljenog standarda. Ipak je ovaj (nekoliko
godina zakanjeli) skup opravdao trud organizatora i trokove koje su imali predusretljivi
Krajinici.Izmeu ostalog, on je:

1. Okupio u promiljanju problema bosanskoga jezika prvi put gotovo sve jezike
strunjake(meu Bonjacima);
2. Saopdenja su bila na solidnoj znanstvenoj i strunoj razini;3. Svi su uesnici bili
jednoglasni u procjeni stanja i donoenja Zakljuaka Simpozija. Ukratko, svijest
obesprimjernoj zaputenosti i kanjenju u istraivanju i napose normiranju bosanskoga jezika
nalaestrunjacima da svima koji mogu pomodi i uopde zainteresiranoj javnosti ukau na
hitnost injenja u ovoj oblasti:
a) kadrovski osnaiti Institut za jezik u Sarajevu, postaviti mu zadatke i preimenovati ga u
Institut za bosanski jezik;
b) Odsjek za junoslovenske jezike Filozofskog fakulteta u Sarajevu preimenovati u Odsjek
zabosanski, hrvatski i srpski jezik;

c) bosanskome jeziku osigurati meunarodni status putem koda za jezik;

3. kratkorono izraditi gramatike za osnovnu i srednju kolu te kolski pravopisni prirunik i
kolski rjenik bosanskoga jezika; dugorono normativne prirunike univerzitetskog profila
te razliitetematske prirunike za potrebe nastave i javnih glasila;e) u dogovoru sa
ministarstvima i pedagokim zavodima nastojati prevladati tekode u nastavi bosanskoga
jezika (seminari, predavanja i dr.);
4. I pored (inae poeljnih) ispoljenih razlika u pristupima, nije nevano to to je prvi
simpozij obosanskome jeziku obiljeen pozitivnom energijom, meusobnim uvaavanjem i
iskazanomgotovodu da lingvisti timski, organizirano pristupe izradi prijeko potrebnih
prirunika.
Senahid HALILOVI ZAKLJUCI SIMPOZIJA O BOSANSKOM JEZIKU odranog u
Bihadu 07. i 08.09.1998.

Uesnici Simpozija o bosanskome jeziku nepodijeljenog su miljenja da je bosanski jez
ik standardni jezik koji u zajednici slavenskih jezika stoji naporedo sa srpskim i hrvatskim
jezikom. Da bi bosanski
jezik mogao udovoljiti civilizacijskim potrebama, neophodno je uraditi slijedede:

1.Kadrovski osnaiti Institut za jezik u Sarajevu, redefinirati njegove zadatke i preimenovati
ga u Institut za bosanski jezik.
2. Odsjek za junoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u
za bosanski, hrvatski i srpski jezik.
3. Bosanskom jeziku osigurati meunarodni status putem koda za jezik.
4. Kratkoroni zadatak izrade:

a) Gramatike bosanskog jezika za osnovnu i Gramatike za srednju kolu.
b) kolskog pravopisnog prirunika.
c) Jednotomnog rjenika bosanskog standardnog jezika.

5. dugoroni zadatak izrade:
a) Gramatike bosanskog jezika.
b) Velikog rjenika bosanskog jezika.
c) Pravopisa bosanskog jezika.
6. Izraditi prirunike bosanskog jezika za razliite tematske i gramatiko- jezike vidove
nastave u osnovnoj i srednjoj koli, te prirunike za praktinu upotrebu u javnim glasilima
tampi, radiju i televiziji.

7. U dogovoru sa ministarstvima pedagoki zavodi treba da iznau novu formu rada, kako bi
se prevladale tekode koje se sada javljaju u nastavi maternjeg jezika (novi vidovi seminara,
stalnih predavanja o bosanskom jeziku i sl.)
UESNICI SIMPOZIJA O BOSANSKOM JEZIKU