1

Ebu Hamid Muhammed El Gazali

EJJUHEL-VELED
(MLADIU!)











Preveo sa arapskog: r. Husein ozo
Izdava: Tuzlansko muftijstvo
2











Naslov originala: EJJUHEL-VELED, Muhammed El Gazali

Prijevod sa arapskog: rahmetli h. Husein ef. ozo

Izdava: Tuzlansko muftijstvo

Za izdavaa: Besim ani

tampa: GRIN Graanica






Prvobitni tekst prijevoda "Ejjuhel-veled", koji je sainjen i objavljen
prije blizu etiri decenije, za ovo izdanje je sravnjen sa kritikim
izdanjem originala, koji su priredili Abdul Malik Sulejmani, Omer
Desuki i Muhamed Sadik Afifi ("Knjievne studije", tree izdanje,
"Darul-Kiaf", Bejrut 1963). Mjestimine preinake i dopune rezultat
su ovog usaglaavanja.
3




SADRAJ




SADRAJ........................................................................................... 4
UVOD................................................................................................. 5
RIZNICA SAVJETA.......................................................................... 6
IMAN.................................................................................................. 8
VLASTITO PREISPITIVANJE......................................................... 9
POKORNOST I IBADET ................................................................ 13
PRAVI PUT...................................................................................... 18
POKORNOST ALLAHU................................................................. 20
OSAM SAVJETA ............................................................................ 22





4




UVOD



Neki mladi pohadao je due vrijeme predavanja velikog
islamskog uenjaka Ebu Hamid Muhamed ibn Muhamed el Gazalije
i tako stekao solidno znanje i razvio potrebu i osjeanje za duhovnim
vijednostima i vrlinama. Jednog dana, meutim, uenik je krenuo
preispitivati i promiljati steena znanja i na koncu dospio do
zakljuka: "Prouio sam gotovo sve znanosti i potroio cvijet svoje
mladosti uei. Potrebno je sada da saznam koja e mi nauka
najbolje koristiti za budunost i ivot poslije smrti, a koja mi opet
nee pruiti koristi pa da je ostavim, jer je Muhammed alejhisselam
esto govorio: "Boe, utjeem se Tebi od znanja koje ne daje
koristi! Konano je odluio da pie Imami Gazaliji i da od njega
zatrai savjet. Obraajui se svome uiteju, naglasio je da Gazalijina
djela kao na primjer "Ihjau ulumid-din", sadre odgovor na njegovo
pitanje, ali on eli da mu Imam odgovori na nekoliko listova, kako bi
to mogao uvijek imati uza se i ravnati se po tome cijelog ivota.
Imam Gazalija je kao odgovor svome ueniku napisao:


5




RIZNICA SAVJETA



Potovani mladiu! Znaj da se savjeti crpe iz riznice
poslanstva Muhammeda alejhisselam. Bit e da si ti imao prilike
upoznati savjete Bojeg Poslanika, pa ne znam to e ti onda moj
savjet. Ako pak nisi, pitam te gdje si proveo tolike godine?
Pa ipak, sluaj: savjetujui svoj narod, rekao je, izmeu
ostalog, Muhammed alejhisselam: "Ako se jedan ovjek bavi onim
to ga ne zanima i to njemu ne pripada, to je najsigurniji znak da je
Allah digao Svoju milost sa njega i da mu ne pomae vie. Onaj koji
utroi makar jedan as svoga ivota onamo gdje ne treba i gdje nije
namijenjen, dostojan je svake nesree. Tko pak poivi etrdeset
godina, a dobra mu djela ne prevagnu hrava, neka je pripravan za
dehennem!" Ovaj savjet je dovoljan uenima.
Savjet je neto vrlo lahko i jednostavno. Primiti savjet,
meutim, nije lahko, a naroito onima koji se povode za svojim
strastima, jer su zabranjene stvari obljubljene i prirasle uz ljudska
srca. Slino je i s onima koji trae slubenu znanost, to jest ue da bi
doli do poloaja i do ovozemnog bogatstva i raznovrsnih uivanja.
Ovakvi misle da je nauka sama po sebi spas i srea i da uenost
iskljuuje rad i borbu. To je uvjerenje i miljenje neznalica. Boe,
Tebi hvala. Ovi bijednici ne znaju da nauka bez rada ne daje nikakve
koristi i da oni s tom svojom zabludom rade protiv sebe. Muhammed
alejhisselam u tom smislu veli: "Najvie e biti kanjem onaj koji se
6

nije koristio svojim znanjem." Pria se da je netko vidio u snu
Dunejda i pitao ga kako je, na to mu je on odgovorio: "Otile su
rijei i nestalo je znakova. Jedino sam se okoristio djelima i rekatima
koje sam obavljao u dubokoj noi."
Mladiu, nemoj biti bez posla, niti raditi beskorisne poslove.
Posigurno znaj da samo nauka ne koristi. Ona je slina ovjeku koji
dri u rukama deset indijskih sablji i naoruan je jo i drugim
naroitim orujem, a uz to je i pravi borac i junak. to misli, ako bi
na ovakvog junaka navalio lav, da li bi ga mogao odbiti bez upotrebe
oruja? Sigurno je da bi lav rastrgao ovog ovjeka, ako ne bi
upotrijebio oruje. Isti je sluaj i sa naukom. ovjek moe znati i
nauiti tisuu pitanja (mes'ela), ali od toga nee imati nikakve
praktine koristi sve dok ne bude radio i udesio svoj ivot prema
svom znanju. Jo jedan primjer: lijek ne moe pomoi bolesniku sve
dok se ne upotrijebi:
Da si mjerio dvije hiljade litara vina,
ne bi se opio dok ga ne bi popio.
Ti moe uiti stotinama godina i sakupiti na tisuu djela, a
da ipak ne zaslui Boju milost. Milost Allahova zasluuje se samo
radom. Svemogui veli: "ovjeku pripada samo ono to zaslui
svojim radom." "Tko eli da jednog dana stane pred Allaha i da Mu
poloi raun, neka ini dobra djela!" "Svatko e biti nagraen prema
djelima. Vjernici koji ine dobro bit e nagraeni dennetom i u
njemu e vjeno ostati ne traei nikakve promjene." "A njih
smijenie zli potomci, koji namaz napustie i za poudama pooe,
oni e sigurno loe proi; ali oni koji su se pokajali i vjerovali i dobro
inili, njima se nee nikakva nepravda uiniti, oni e u dennet ui."

7




IMAN



Allahov poslanik Muhammed alejhisselam je rekao: "Islam se
sastoji od pet temeljnih dunosti: Kelimei-ehadeta (tvrditi i
svjedoiti da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov
poslanik), namaza, zekata, posta i hada." Tri su elementa islamskog
vjerovanja: jezikom ga oitovati, srcem potvrditi, a ostalim
dijelovima tijela kroz rad manifestirati. Dokazi djela se ne mogu
izbrojati. Istina, ovjek zadobija dennet Allahovom dobrotom i
plemenitou, ali tek poslije pripreme koja se sastoji iz pokornosti i
ibadeta Allahu, jer "milost Allahova je doista blizu onih koji dobra
djela ine." Da je rad sastavni dio imana potvruje bezbroj drugih
dokaza. Hasan el Basri veli: "Allah e na Sudnjem danu rei Svojim
robovima: 'Ulazite u dennet po Mojoj milosti i podijelite ga
meusobno prema svojim djelima!"
Mladiu, samo ako bude radio bit e nagraen: Pria se
kako se jedan od Izraeliana obraao Bogu i ibadet Mu inio
sedamdeset godina. Da bi pokazao melekima njegovo stanje, Bog
poalje jednog meleka i naredi mu da saopi ovom Jevreju da on
svojim ibadetom nije zasluio dennet. Umjesto da klone i da njime
ovlada razoarenje, on je odgovorio: "Stvoreni smo za ibadet i treba
da sluimo Boga." Kad se melek povratio Bogu, rekao je: "Boe, Ti
najbolje zna to je on odgovorio." Bog je na to rekao: "Kad on nije
odustao od ibadeta, ne odustajemo ni Mi u Naoj milosti od njega.
Budite svjedoci, da sam mu oprostio sve grijehe!"
8




VLASTITO PREISPITIVANJE



Allahov Poslanik veli: "Preispitajte sami sebe i poloite sami
sebi raun prije nego ga drugim budete polagali, procijenite svoja
djela prije nego vam ih drugi budu procjenjivali!" Hazreti Alija veli:
"Tko misli da bez truda i borbe moe doi do cilja, taj se samo zanosi
iluzijama, a tko, opet, misli da se samo trudom postie cilj, pravi se
neovisnim." Hasan el Basri u tom smislu veli: "Zahtijevati i traiti
dennet bez rada jest pravi grijeh." On, takoer, kae: "Dokaz istine
je ostavljanje gledanja djela, a ne ostavljanje djela." Allahov Poslanik
je rekao: "Pametan je onaj koji ini dobro radei za ono to e doi
poslije smrti, a budala je tko slijedi svoje strasti i nada se da e mu
Bog ispuniti elju."
Mladiu, koliko si noi proveo u uenju i itanju raznih
knjiga. Ne znam to bi tome mogao biti razlog,, ali ako si svoj san
rtvovao radi postizanja unosnog poloaja, bogaenje i preticanja
svojih drugova, teko tebi, i opet teko tebi! Bude li s time
namjeravao jaati i oivljavati uzvienu nauku Islama, iriti
moralnost i suzbijati i lomiti strast koja vodi samo zlu, u tom sluaju
blago li se tebi! Istinu je kazao tko je rekao:
Bdijenje nou ako nije u ime Tebe, gubitak je.
Pla, ako nije za Tobom, propast je.

9

ivi kako eli, samo znaj da e umrijeti; voli koga hoe, ali
ne zaboravi da e ga ipak morati ostaviti, i radi to eli, ali samo
prema djelima bit e nagraen!
Zna li kakvu korist ima od teozofije, apologetike, medicine,
poetike, astronomije, metrike, gramatike i sintakse? Samo izuavati
te znanosti znailo bi besmisleno troiti svoj ivot. Naprotiv, misliti o
Bogu i udovoljavati Njegovim zahtjevima, to je pravi smisao ivota.
Vidio sam u Indilu ovu Isaovu izreku: "Od asa kada se umrli stavi
na tabut, pa dok se donese do groba, morat e odgovoriti na etrdeset
pitanja. Kao prvo pitanje Bog e postaviti ovo: 'Robe, godinama si
nastojao da uljepa svoj vanjski izgled prema ljudima, a svome
izgledu prema Meni nisi posvetio ni sat panje. Ja sam svaki dan
gledao u tvoje srce i govorio ti: Stoji okruen svim moguim Mojim
dobrima, a radi za drugoga, jesi li ti, gluh, pa ne uje?!"
Znanje bez djela je pravo ludilo, a djelo bez znanja ne moe
ni postojati. Budi uvjeren, da samo znanje nije u stanju da te danas
udalji od hravih djela, niti da te nagna na pokornost i odanost prema
Allahu delleanuhu, a niti da te sutra spasi dehennemske vatre.
Ako ne bude radio danas prema svom znanju i nastojao da
nadoknadi ono to te prolo u minulim danima, rei e sutra:
"Povrati nas na dunjaluk, init emo dobro", ali e tada dobiti
odgovor: "Budalo, pa otuda ti dolazi!"
Mladiu, nastoj da ti dua bude velika i plemenita, ne daj da ti
strast slavi pobjedu, nego neka ona uvijek bude pobijeena, a tijelo
gledaj uiniti mrtvim. Tvoj dom je tvoj grob. Tamo te svakog asa
oekuju. uvaj se da ne bi doao tamo bez opskrbe. Ebu Bekr je
rekao: "Tijela su krletke za ptice ili staje za stoku. Promisli kakvoj
vrsti pripada. Ako bude pripadao pticama vie sfere, onda e na
zov trube: "Vraaj se Bogu!", prhnuti u visine i zaustaviti se na
vrhovima dennetskih palaa, kako je to naglasio Muhammed
alejhisselam rekavi, da se smru Ibni Muaza potresao Ar. Bude li,
ne daj Boe, pripadao vrsti onih za koje Svemogui veli "da su kao
ivotinje, pa ak i gori od njih", tada nee biti siguran, jer odlazi od
10

kue u dehennem." Pria se da je Hasan el Basri nekom prilikom
uzeo u ruke au bistre i hladne vode i prije nego ju je popio pao je u
nesvijest. Kada su ga, nakon to je doao sebi, pitali to mu se
dogodilo, odgovorio je, da se u asu kada je htio popiti vodu sjetio
vapaja stanovnika dehennema za vodom i drugim dobrima koja
uivaju sretnici u dennetu.
Kada bi samo znanje bez rada bilo dovoljno, onda bi bilo
beskorisno i suvino pokajanje i traenje oprosta. Pria se kako su
iednom prilikom u prisutnosti Muhammeda alejhisselam ashabi
spomenuli Abdulah ibn Omera. uvi to ime Muhammed
alejhisselam je dodao: "Dobar je to ovjek, samo jo da noi provodi
u ibadetu." Takoer je rekao jednom od svojih drugova: "Nemoj
mnogo spavati po noi, jer tko mnogo spava bit e siromah na
Sudnjem danu!"
Moliti se Bogu po noi Boja je zapovijed, traiti od Njega
oprost izjutra znai biti Mu zahvalan, pokoran i odan. Muhammed
alejhisselam je rekao: "Svemogui voli tri glasa: glas pijetla, glas
onoga koji ui Kur'an i glas pobonog koji izjutra trai oprost."
Sufjani Sevrija veli: "Bog je stvorio jednu vrstu vjetra koji pue
izjutra i nosi Stvoritelju molbu za oprost i druge dove." Dalje
nastavlja Sevrija: "U prvom dijelu noi ustaju poboni i mole se, u
pono ustaju pokorni i mole se sve do pred zoru, a pred zoru ustaju
oni koji trae Allahov oprost i mole Allaha da im oprosti grijehe. Iza
njih ustaju lijenine, poput mrtvaca, kad se proivljuju iz grobova."
Veli se da je mudri Lukman preporuio svome sinu: "Nemoj
da pijetao bude pametniji od tebe! On uvijek pred zoru ustaje i pjeva,
a ti spava." Divno je kazao tko je rekao:
Zagugutala golubica usred noi na grani predano,
A ja sam u dubokom snu;
Tako mi Bejtullaha, laem, jer da sam u istinskom aku
Ne bi me plaem pretekle golubice.
11

Ja lano tvrdim da silno volim svoga Stvoritelja,
Dok ivotinje plau, ja nisam u suzama.



























12




POKORNOST I IBADET



Zapamti da je bit nauke spoznaja pokornosti i ibadeta Allahu
delleanuhu. A pokornost i ibadet sastoje se u slijeenju putokaza
vjere radom i govorom, to znai da sve to govori, radi i za sobom
ostavlja mora biti u skladu s propisima eriata. Inae, bio bi
grijenik kada bi, na primjer, postio bajrame ili obavljao salat u
otetom odijelu, makar to ti inovi imaju oblik ibadeta. Potrebno je
da se tvoje rijei i djela slau s propisima vjere, jer znanje i rad, ako
nisu u skladu sa eriatom, predstavljaju puku zabludu.
Nemoj da se zavara kojekakvim sufijskim naklapanjima.
Pravi tesavuf nije u tome. Tesavuf je pravac koji se postie jedino
kroz borbu protiv strasti i tjelesnih nagona, i u tome glavnu ulogu
ima vjebanje (rijada), a ne nekakve arolije i razmetanja. Dok ne
poniti svoju strast, srce ti nee biti osvijetljeno svjetlom spoznaje. I
znaj da je brljiv i lapandav jezik, kao i srce napunjeno nemarom i
strastima, znak nesree.
Na neka druga tvoja pitanja nemogue mi je bilo pismeno,
bilo usmeno odgovoriti. Ako se u ivotu susretne s takvim
pitanjima, upoznat e i njihovo rjeenje. Inae ih smatraj
nesaznatljivim, jer ona su pitanja ukusa. A o svemu to pripada
ukusu nemogue je govoriti. Na primjer, slatko i gorko moe se
upoznati samo okusom, a nikako preko rijei. Pria se da je jedan
obnemogli mukarac pisao svome prijatelju i molio ga da mu opie
13

raspoloenje i osjeaj u vrijeme spolnog akta, na to mu je ovaj
odgovorio: "Dosad sam mislio da si samo obnemogao, a danas znam
da si i budala, jer je ovo stvar ukusa. Znati se moe samo kada se
iskua i proivi. Ono se ne moe opisati niti rijeima prikazati."
O pitanjima na koja se moe odgovoriti, ve sam pisao u
"Ihjau-ulumid-dinu" i drugim djelima, pa u ovdje samo ukratko
spomenuti neka od njih.
U sufijski derviki red moe se primiti i upisati samo onaj
koji ispunjava slijedee uvjete:
- da je vjerovanja ispravnog i bez ikakvih novotarija;
- da se pokajao za sve grijehe i da vie nikada nee
namjerno poiniti nijedno nevaljalo djelo;
- da svoje neprijatelje uini prijateljimai da nikome ne uini
nepravdu i
- da upoznaje propise vjere onoliko koliko mu je
neophodno za ispunjavanje svih vjerskih dunosti,
- da zna za to je nareeno a to je zabranjeno, to se mora
raditi a to se ne smije raditi. Nadalje, mora poznavati
dublja znaenja drugih nauka onoliko koliko e mu biti
dovoljno da bude spaen.
Pria se da je iblija sluao predavanja oko etiri stotine
uitelja. "Na taj nain", veli iblija, "saznao sam oko etiri hiljade
hadisa. A izmeu njih izabrao sam samo jedan i po njemu sam
postupao. Ostali mi hadisi nisu bili potrebni, jer sam u ovom
izabranom hadisu naao svoj spas i sreu, i vidio sam da je u njemu
sadrana nauka i prvih i zadnjih pokoljenja. Naime, Muhammed
alejhisselam je rekao ashabima jednom prilikom:
"Radite za ovaj svijet onoliko koliko ete ivjeti na njemu,
radite za onaj svijet onoliko koliko ete ostati tamo, a za Allaha
delleanuhu koliko vam je potreban, za vatru pak onoliko koliko je
moete trpjeti."
14

Mladiu, kad spozna ovaj hadis, nee ti biti potrebno dosta
drugog znanja. Razmisli jo i o ovom kazivanju: Pria se da se
Hatemul Esam druio s Belhijom oko trideset godina. Kad ga je
Belhija upitao to je kroz to vrijeme nauio, odgovorio mu je da je
spoznao osam koristi od znanja:
1. Vidio sam da u ivotu svatko ima druga, prijatelja i
miljenika. Neki se s njim drue dok ne oboli, neki ga
prate do groba, ali nijedan ne ide s njim u grob.
Razmiljajui o tome doao sam do zakljuka, da je
ovjeku najbolji drug onaj koji ide s njim i u grob,
ostajui mu i tamo prijatelj. Takav drug su jedino dobra
djela. Zato sam ih ja odabrao za svoga miljenika, jer e mi
oni biti svjetlo u mranom grobu i razgovor kada me svi
drugi ostave.
2. Uoio sam da se veina ljudi povodi za svojim strastima i
nastoji udovoljiti svojim prohtjevima. U takvoj prilici na
um mi je pala rije Allaha delleanuhu: "Tko se boji
Boga i svome prohtjevu stane na put, njegovo je mjesto u
dennetu", pa sam se jo jae uvjerio u istinitost Kur'ana i
pohitio da se suprotstavim svojoj strasti i da povedem
pravu borbu protiv nje, kako bi se pokorila Allahu
delleanuhu i bila Mu ponizna.
3. Opazio sam kako se ljudi natjeu oko gomilanja imetka i
kako nastoje da zaraeno ouvaju. Ja sam, meutim,
razmiljao o ajetu: "to je kod vas prolazno je i nestat e
ga, a to je Allahovo ostaje zauvijek", i zakljuio da sve
svoje podijelim sirotinji, kako bi mi to bila zaliha kod
Allaha delleanuhu.
4. Mnogi Ljudi misle da je ast, ponos i veliina u velikom
broju lanova porodice, pa se time zanose. Drugi smatraju
da je veliina u bogatstvu i djeci, a trei dre da je to u
otimanju tueg imetka, nasilju i prolijevanju nevine krvi.
Napokon, etvrti vjeruju da je ast i slava u rasipanju
15

imetka i prekomjernom uivanju. to se mene tie, ja
vjerujem u Boje rijei: "Najbolji je i najodabraniji onaj
koji je najpoboniji." Uvjeren da su sva druga miljenja
pogrena, odabrao sam pobonost i u njoj vidim pravu
sreu.
5. Ljudi se meusobno napadaju, svaaju i kleveu jedan
drugoga. Razmiljajui o tome naao sam da je sve to iz
zavidnosti zbog bogatstva, poloaja, znanja. To mi je dalo
povoda da razmotrim ajet: "Mi smo im razdijelili dobra
ovoga svijeta", pa sam, spoznavi da je Allah
delleanuhu odredio svakome njegov dio, ostavio
zavidnost i zadovoljio se onim to mi je Allah podario.
6. Ljudi se mrze iz raznih razloga i u ivotu su jedan
drugome neprijatelj. Meutim, ne postoje razlozi niti
smije biti neprijateljstava osim onoga prema ejtanu, jer
Allah deleanuhu kae: "ejtan je va neprijatelj, pa ga
takvim i drite!" Iz toga izlazi da se smije mrziti samo
ejtan i nitko drugi.
7. Svi Ljudi nastoje i trude se da materijalno osiguraju ivot.
Pri tome vie puta poine i pokoje nedozvoljeno djelo, a
uz to jo troe svoju snagu i, u izvjesnim sluajevima,
ponizuju se i tako rue svoje dostojanstvo. A emu to,
kada Svemogui veli: "Nema ivog bia na Zemlji, a da
se Bog ne brine o njemu i da nije preuzeo u Svoju dunost
brigu o njegovom izdravanju." Stoga sam se odao
ibadetu i ostavio svako drugo zanimanje, jer mi je Allah
delleanuhu najvea garancija za moju opskrbu.
8. Svatko se oslanja na neto: netko na novac, netko na
imetak, a netko na zanat i slino. to se mene tie, ja se
oslanjam samo na Allaha i drim do Njegovih rijei: "Tko
se osloni na Allaha, Allah mu je dovoljan. Allah
ispunjava Svoje nakane i svemu je odredio granice."
16

Ova Esamova izlaganja neobino su se svidjela Belhiji pa mu
je rekao: "Bog te uputio na pravi put! Ja sam prouavao Tevrat,
Indil, Zebur i Kur'an, i vidio sam da se cjelokupno uenje ovih
objava kree oko ovih koristi. Tko se bude njih drao i po njima
radio, taj radi u duhu Objavljenih knjiga."

















17




PRAVI PUT



Mladiu, gornje dvije prie sigurno su te uvjerile, da nije
potrebno veliko znanje (pa da bude ispravan), a sada u ti objasniti
to je potrebno onome koji eli poi pravim putem. Prije svega,
potreban mu je odgojitelj (murid), koji e iz njegove due odstraniti
sve zle navike i uiniti ga kreposnim i udorednim, slino
zemljoradniku koji trijebi trnje i ostale tetne biljke sa svoje zemlje,
da bi mu plod bio to bolji i obilniji. Poziv odgajatelja je samo
nastavak poziva Bojeg Poslanika. Muhammed alejhisselam je poslat
da uputi narod na Boiji put. No, on nije mogao ostati meu nama
zauvijek. Kao i svaki ovjek, tako je i on morao umrijeti i nestati
izmeu nas, ali su zato ostali njegovi zastupnici, koji e i dalje
pokazivati svijetu pravi put. A da bi se bilo takvim zastupnikom,
trai se na prvom redu uenost. Meutim, kako samo uenost nije
jedini uvjet, ja u ovdje ukratko ukazati na glavna svojstva koja
moraju krasiti pejgamberove zastupnike na Zemlji.
U prvom redu alim ne smije biti materijalista niti pohlepan za
poloajima. A potom, neophodno je da bude pristalica priznatog
autoriteta, iji se uitelji postepeno diu i veu za najveeg uitelja
Muhammeda alejhisselam. Nadalje, mora biti na visokom stepenu
izgraenosti duha, to se postie odricanjem ili umanjivanjem jela,
spavanja i govora, te namazom, sadakom i postom. Pored toga,
druei se sa svojim muridom, nauit e se udorednom i
kreposnom ivotu.
18


Strpljivost, namaz, zahvalnost i odanost Svemoguem,
pouzdanost u Boga, uvjerenje u istinu, skromnost, duevna
smirenost, blagost, poniznost, znanje, stid, vjernost, ponos i nada, sve
su to svojstva koja uitelj mora posjedovati da bi bio dostojan da ga
slijede. Ali, ovakvi su vrlo rijetki. A tko bi ipak imao sreu da nade
uitelja sa spomenutim svojstvima i da ga ovaj primi, duan je da ga
potuje i javno i tajno. Javno e ga potovati tako to e se ustezati
od svake kritike i rasprave s njim, makar znao da je uitelj pogrijeio.
Sedadu e mu sterati samo kad bude htio klanjati, a kad obavi
namaz dii e je. Ne smije pred njim klanjati mnogo nafile i izvravat
e njegove naredbe koliko god je mogue. Dakako, nije dovoljno
samo formalno izvravati te naloge. Na sve to vani manifestira mora
prethodno duom pristajati i u sebi to potvrditi. U tome se sastoji
tajno potivanje. A ako nije u stanju i prividno i stvarno iskazivati
odanost svome uitelju, onda je bolje da ga napusti. Takoer je
dunost onoga koji ima elju da bude vodi pravom putu, da
izbjegava hravo drutvo kako ne bi svoje srce odvojio od utjecaja
svojih uitelja, da se oisti od prljavtine prokletog ejtana i da
razvija ljubav prema siromatvu vie nego prema bogatstvu.
Zapamti da tesavuf ima dva glavna svojstva: ispravnost pred
Bogom i udoree. Tko bude ispravan i u svojim postupcima prema
drugom udoredan, taj je, bez sumnje, sufija.
Ispravan je onaj koji rtvuje svoju udobnost i linu sreu, a
udoredan je onaj koji bi drugom popustio i prihvatio njegovu elju
prije nego bi ga primorao na neto i nametnuo mu svoje miljenje, s
tim da se misli ovog drugog kreu u granicama eriata.



19





POKORNOST ALLAHU



Pitao si me ta je to pokornost Allahu? Pokornost Allahu se
sastoji od troje:
a) izvravati propise eriata;
b) biti predan Bojoj odredbi i zadovoljan s njom;
c) rtvovati svoje osobno zadovoljstvo, da bi se postiglo
Boje zadovoljstvo.
O tevekkulu ti mogu rei da se sastoji od vrste vjere u ono
to je Allah delleanuhu obeao, to jest da vjeruje da e postii
ono to ti je Allah propisao pa makar se sav svijet tome
suprotstavljao i, na drugo strani, da ne moe doi do onoga to ti
nije odreeno ni uz pomo svih ljudi.
Biti odan i iskren (ihlas) znai sva djela initi u ime Allaha
delleanuhu i s nastojanjem da se postigne Njegova milost, a ne
voditi rauna o tome da li e te ljudi pohvaliti ili pokuditi.
Licemjerstvo proizlazi iz oboavanja ljudi. Izbjei se tome
moe jedino s uvjerenjem da su svi ljudi potinjeni Boijoj odredbi i
da nisu u stanju uiniti nikome nikakve tete ni koristi bez Boje
volje. Ako bude mislio da su ljudi moni, onda se nee moi oteti
licemjerstvu.
20

Na neka druga tvoja pitanja ja sam ve odgovorio u svojim
djelima, a na neka je zabranjeno odgovarati. Radi prema ovome to
zna pa e saznati i ono to ne zna.
Mladiu, od danas me nemoj vie tako pitati! Ubudue imaj u
vidu Boije rijei: "Bilo bi za njih mnogo bolje da su se strpjeli i
saekali dok im (Muhammed) izae." Poui se savjetom Hidra koji
je rekao: "Nemoj me nita pitati prije nego to ti ja sam ne objasnim."
Inae, nemoj hitjeti s pitanjem, moda e sam doi do spoznaje ili
e ti sami dogaaji otkriti istinu. "Ne hitite, pokazat u vam svoje
dokaze!" Ne pitaj prije vremena, i znaj da e spoznaju stii
ponajprije putovanjem i putujui. "A zar ne putuju po Zemlji i ne
gledaju?"
Tako mi Boga, ako bude putovao i promatrao Boija
stvorenja i u svojoj e dui otkriti udesa. Budi spreman da rtvuje
i duu svoju. rtvovati duu svoju najvee je djelo dobroinstva.
Zunnun Misri, obraajui se jednom od svojih uenika, rekao je:
"Ako si spreman da rtvuje i duu, doi ovamo; ako nisi, onda se
udalji od tesavufa!"












21




OSAM SAVJETA



Primi od mene osam savjeta, ako ne eli da na Sudnji dan
tvoje znanje bude tvoj tuitelj. Prema etiri od njih e se upravljati,
a etiri govore o onome to treba napustiti. Ova zadnja etiri su:
1. Gledaj da to je mogue manje raspravlja i vodi
diskusiju o bilo kakvom pitanju. U raspravljanjima ima
vie tete nego koristi. Ono je izvor svih negativnih i
hravih svojstava, kao to su licemjerstvo, zavidnost,
oholost, mrnja, neprijateljstvo, hvalisavost i slino. Ali,
ako se u tvom prisustvu povede diskusija o jednom
pitanju i ti vidi da bez tebe nee izai istina na vidjelo, u
tom sluaju dozvoljeno je da se i ti umjea u raspravu s
jedinom namjerom da doprinese pobjedi istine. A za
takvu namjeru postoje dva znaka:
a) da ti je stalo samo do toga da se doe do istine, pa
svejedno da li ona dola od tebe ili od tvoga
protivnika;
b) da ti je drae voditi raspravu u samoi nego pred
svijetom.
Rei u ti jo neto. Pitati znai odvesti bolesnika
lijeniku da ustanovi bolest, a odgovaranje je
prepoznavanje bolesti i nastojanje da se bolesnik izlijei.
Neznalice su bolesnici, a alimi su lijenici. Slab alim ne
zna valjano lijeiti. Pravi alim pak lijei onoga koji trai
22

lijeenje i zakoga dri da se moe izlijeiti. Ako je bolest
kronina i neizljeiva, svo umijee potrebno lijeniku
bie u tome da uvidi uzaludnost lijeenja, pa da badava ne
troi vrijeme.
Neznanje je vrlo opasna bolest i dijeli se na etiri vrste.
Jedna je samo izljeiva, a druge tri je besmisleno lijeiti.
To su bolesti od kojih boluje:
a) Onaj ko pita iz zavidnosti i ko okree lea od nauke
iz mrnje. Tome ne treba odgovoriti, jer, makar mu
najjasnije i najbolje odgovorio, time e samo
poveati njegovu mrnju, neprijateljstvo i zavidnost.
Za takve je reeno: Svako neprijateljstvo je
prolazno; neprijateljstvo iz zavidnosti ne prolazi.
Takve je najbolje ostaviti da i dalje boluju od ove
bolesti, kao to kae Allah delleanuhu: "Ostavi i
ne vodi rauna o onom koji je zaboravio Nas i koji
trai samo ovaj svijet." Sa svim to radi i govori
zavidnik raspaljuje samo vatru koja unitava plod
njegovog rada. Muhammed alejhisselam je rekao:
"Zavidnost unitava dobra djela kao to vatra
sagorijeva drva."
b) Onaj ko boluje od gluposti. I ova vrsta neznanja je
neizljeiva. Isa alejhisselam je rekao: "Mogao sam
oivjeti mrtve, ali mi je bilo nemogue izlijeiti
glupa ovjeka." Ovdje se pod glupim misli ovjek
koji se naukom bavio vrlo kratko vrijeme i nauio
neto malo iz vjerskih i svjetskih znanosti pa
umislio da nema nitko ueniji od njega. Zato se
takav uputa u rasprave s najveim alimima, koji su
cijeli svoj ivot potroili u istraivanju i izuavanju
svjetskih i vjerskih znanosti. On misli da su sva
pitanja koja on ne poznaje nepoznata i drugima. I
ovoj vrsti ljudi je glupo odgovarati.
23

c) Onaj ko eli da sazna i jedino s tom namjerom pita,
ali je toliko ogranien da nije u stanju i pored
najboljih tumaenja i odgovora razumjeti stvar.
Bolje je da se ovakvom takoer ne odgovara.
Muhammed alejhisselam je rekao: "Nama, Bojim
poslanicima, je nareeno da ljudima govorimo
onoliko koliko oni mogu primiti." Neznanje kao
izljeiva bolest jeste neznanje bolesnika koji eli
bez ikakve srdbe, zavidnosti i strasti da doe do
spoznaje, pa pita ne iz zavidnosti i inada, ve iz
ljubavi prema saznanju. Takvog bolesnika je
potrebno lijeiti i odgovarati mu na njegova pitanja.
2. Potrebno je da to vie izbjegava ili da se uope ne
prima slube vaiza. Misija vaiza vrlo je delikatna, puna
je nezgoda i ovjek je moe preuzeti jedino pod uvjetom
da radi ono to govori. U tom smislu je reeno Isau
alejhisselam: "Najprije kai sebi, pa ako bude uspio da
sam primi svoj savjet, onda moe govoriti i drugima.
Inae, stidi se svoga Stvoritelja." Ako se, ipak, primi
vaza i uloge upozoritelja, potrebno je da se tada uva
dvaju svojstava:
a) da se uva ukoenosti u govoru, nejasnog i
dvosmislenog govora i stihova, jer ovakav nain
izraavanja znai istruhlost due i slabosti srca.
Upozoravati ovjeka znai podsjeati ga na uas
dehennemske vatre i na njegovu nedovoljnu
zahvalnost Allahu deleanuhu, te ga tako podstai
na razmiljanje o ivotu koji je uzaludno potroio i o
preprekama koje mu stoje na putu, kao to su
bojazan od slabog zavretka ovozemnog ivljenja i
pomanjkanja imana pri predaji due. ovjeka treba
pouiti, da razmilja da li e biti u stanju prei preko
Sirat-uprije, ili e se strovaliti u dehennem, kao i
da razmilja o svome poloaju na Sudnjem danu.
24

Jer, sve ove stvari ovjek mora imati na umu i o
njima razmiljati tako da mu se, kada misli, srce
potrese i dua naseli uznemirenou i
nespokojstvom. Izazvati ovakvo stanje u ovjeku
znai opomenuti ga. A vaziti, pak, znai upoznati
ovjeka sa svim ovim kako bi upoznao svoje
nedostatke u izvravanju dunosti i kako bi se
jedanput opametio i pokuao povratiti i nadoknaditi
ono to ga je prolo. Naravno, vaiz e u svome vazu
nastojati da bude to razumljiviji, slino ovjeku
koji, ugledavi kako jednoj kui prijeti opasnost od
poplave, pouri da upozori ukuane na opasnost. I
kao to se ne moe ni zamisliti da bi se on u tom
upozorenju sluio nerazumljivim i nejasnim
izrazima, ni vaiz se ne smije sluiti kojekakvim
dvosmisenim rijeima i reenicama.
b) Nije dobro da ti jedina elja bude da okupi oko
sebe to vie sluaa i da oni, derui svoja odijela,
pokazuju strah, a da ti hoe s ovim da postigne da
se pria kako je tvoj glas dobar i kako si ti dobar
vaiz. Takav postupak odaje tenje ovozemnom
dobitku. Naprotiv, treba ljude odvraati od
dunjaluka, a upuivati ih da se spremaju za onaj
svijet, da budu pokorni Bogu i nepohlapni za
ovozemnim uivanjem, da budu dareljivi i
poboni: nadalje, treba ih pouiti o ibadetu, jer su
oni po svojoj prirodi skloni initi ono to je u
oprenosti sa eriatom i udorednim naelima. Zato
ih zastrai i upozori na loe posljedice takvog
njihova postupka, kako bi se dozvali, popravili i
ustegli od grijeha. Ovakav nain upuivanja jedini
se moe nazvati pravim vazom. Sve drugo bit e
daleko i vie tetno nego korisno, pa je potrebno
25

takve vazove zabraniti i odvratiti svijet da ih ne
slua.
3. Ne drui se s vladarima niti s drugim visokim
dostojanstvenicima, jer je takvo druenje veoma opasno.
Ako ipak bude prisiljen da se s njima drui, ne hvali ih
niti se moli Bogu za njihov dug ivot, jer se time izaziva
Boja srdba i ini grijeh.
4. Ne primaj nikakvih poklona od upravljaa: vladara,
ministara i njihovih slubenika. Jednako je, znao ti da je
poklon od halala ili ne znao, jer su ovakvi pokloni i hedije
vrlo opasni. ine te ovisnim i stavljaju u nezgodan
poloaj. Ma koliko bio hrabar, nee se moi otresti elja
da pribavi ili ne izgubi naklonost svoga dobroinitelja i
da mu se nipoto ne zamjeri. A to sve skupa predstavlja
opasnost po vjeru. Najmanja teta od toga bila bi u tome
to onaj koji prima hediju odmah zavoli onoga koji mu je
daje. A kako voljeti nekoga znai eljeti mu dug ivot, to
u naem sluaju znai eljeti opstanak i dug ivot
nasilnika. To pak eljeti isto je to i htjeti nasilje i prapast
svijeta. Pa pitam te sada, ima li to tetnije po vjeru od
takve elje?
uvaj se i nemoj da te ejtan zavede i prevari. Ne vjeruj
onima koji ti vele da je bolje uzeti od vladara hediju pa je
podijeliti nemonim i siromanim, s objanjenjem da e
je ti potroiti u dobro, a da je ostala kod njih, oni bi je
potroili u zlo. Ovakvom varkom prokletnik je mnogima
odsjekao glavu. O ovome se opirnije govori u Ihjau
ulumid-dinu.
To su, eto, etiri savjeta o onome ega se mora uvati. Mi
smo ti naznaili jo etiri savjeta po kojima bi trebalo da se upravlja,
i to su:
26

1. Postupaj prema Allahu delleanuhu onako kao to bi
elio da prema tebi postupa tvoj sluga. to nisi zadovoljan
da tebi sluga ini, nemoj ni ti initi prema Bogu, svom
pravom Gospodaru.
2. Kad bude neto radio drugom, misli kao da on to tebi
ini, jer ovjek nee imati potpuno vjerovanje sve dok ne
bude elio drugome ono to sam sebi eli.
3. Potrebno je da ti bude glavna namjera u prouavanju
raznih znanosti da time oita srce i duu. Kad bi znao da
nee ivjeti vie od jedne sedmice, sigurno je da se za to
vrijeme ne bi bavio prouavanjem fikha, ahlaka, izvora
eriatskog prava, filozofije i slinog, jer ti ove znanosti
nee koristiti. Zato bi se ti bavio upoznavanjem svojstva
svoje due i kontroliranjem svoga srca. Na prvom mjestu
bi prekinuo veze s ovim svijetom, oistio duu od
pokuenih svojstava i okitivi je dobrim vrlinama navikao
je tako na ljubav prema Bogu. ovjek moe svakog asa
umrijeti, pa je potrebno da se uvijek sprema za smrt.
Mladiu, sada uj neto drugo i promisli o njemu! Kada bi
ti rekli da e te vladar za nekoliko dana postaviti
ministrom, to bi ti do tada radio? Razumljivo je da bi
itavo vrijeme uljepavao i dotjerivao ono na to bi
mogao pasti vladarov pogled. Na prvom redu bi svakako
oistio svoje tijelo, obukao novo i najbolje odijelo,
popravio i uredio kuu itd. Ti zna to ovim hou da
kaem. Promisli o tome! Zar nije rekao Muhammed
alejhisselam: "Allah ne gleda u va vanjski izgled, niti u
vaa djela, nego gleda vaa srca i vae nemjere." Ako
eli upoznati srce i njegova stanja, onda itaj "Ihjai-
ulumid-din" i druga moja djela. Upoznati srce
prvorazredna je dunost svakog muslimana (fardi-ajn),
dok su znanosti koje se bave svim ostalim, osim onih koje
pouavaju kako se obavljaju druge vjerske obaveze,
skupna dunost (fardi-kifaje).
27

4. Ne smije imati imetka vie nego ti je potrebno za jednu
godinu. Tako je postupao i Muhammed alejhisselam. On
je esto govorio: "Boe, podaj mome umetu samo onoliko
koliko mu je potrebno da bi mogao podmiriti nune
potrebe. Neka ne bude ni manje ni vie od toga!"
Muhammed alejhisselam je osiguravao opskrbom za
jednu godinu samo one lanove svoje zajednice za koje je
znao da nisu ba tako vrsti i da imaju u srcima neku
slabost, dok je one koji su bili vrsti u svome vjerovanju
osiguravao samo opskrbom za dan ili pola dana.
Mladiu, ovim sam, eto, uglavnom odgovorio na tvoja
pitanja. Potrebno je da po odgovorima postupi i da me ne zaboravi.
Sjeti me se dovom. to se tie dove, preporuio bih ti ovu, s tim da je
esto ui, a naroito poslije namaza:
"Boe, molim od Tebe potpunu blagodat, stalnu ouvanost od
grijeha, sveobuhvatnu milost, zdravlje, udobnost i sreu u ivotu,
pravo dobroinstvo, opu blagodat, dobrotu i uljudnost.
Boe, budi uz nas, a nemoj biti protiv nas. Sretno zavri nae
ivote, ispuni nae iste elje, podari nam zdravlje kad odlazimo i
kad dolazimo, kad osviemo i kad omremo, uputi nas Svome
rahmetu, prospi Svoj oprost na nae grijehe, daj nam da se
popravimo, da nam pobonost bude glavna opskrba, da se za vjeru
trudimo i razvijamo i da se na Tebe oslanjamo!
Boe, uvrsti nas na pravom putu i u ispravnosti, odvrati nas
od onih poslova za koje bismo se kajali na Sudnjem danu ako bismo
ih poinili, opskrbi nas opskrbom Tvojih odabranika, odbij od nas
zlo Tvojih neprijatelja, sauvaj nas od vatre kao i nae oeve, majke,
brau i sestre!
Uini nam to, tako Ti Tvoje milosti, o Ti koji si najmilostiviji,
koji oprata, koji si milostiv.
Ti sve zna i silan si, prvi si i zadnji, moan si i milostiv
prema siromasima!
28

Nema drugog osim Tebe!
Oboavamo samo Tebe!
Neka je spas Muhammedu alejhisselamu, njegovoj porodici i
svim drugovima njegovim!
Amin!

29