Integrirano Povrcarstvo 2013.

*P/5590741*
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju lanka 15. stavka 5. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 149/09, 12/10, 50/12 i
120/12) i lanka 4. stavka 1. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda
(Narodne novine, br. 32/10) ministar poljoprivrede donosi:

TEHNOLOKE UPUTE ZA INTEGRIRANU
PROIZVODNJU POVRA ZA 2013. GODINU

SADRAJ

UVOD
1. NAJMANJA OBRADIVA POVRINA 5
2. OBRADA TLA 5
3. GNOJIDBA 6
3.1. Gnojidba organskim gnojivom 6
3.2. Gnojidba makrohranjivima 7
3.3. Gnojidba duikom 11
4. NAVODNJAVANJE 15
5. SORTE 15
5.1. Izbor sorti 15
5.2. Sjeme i presadnice 16
6. LOKACIJA 16
7. PLODORED I PLODOSMJENA 16
8. PROIZVODNJA U ZATIENIM PROSTORIMA 18
9. BERBA 19
10. SKLADITENJE 19
11. ZATITA POVRA OD TETNIH ORGANIZA 19
11.1. Zatita povra od bolesti 19
11.1.1. Zatita povra na otvorenom 20
11.1.2. Zatita povra od bolesti u zatienom prostoru 21
11.2. Zatita povra od tetnika 22
11.3. Zatita povrarskih kultura od korova 25
11.3.1. Openito o problemu suzbijanja korova u povrarstvu 25
11.3.2. Suzbijanje korova u zatienom prostoru 25
11.3.3. Suzbijanje korova kod uzgoja na otvorenom prostoru 25
11.4. Administrativne mjere primjene sredstava za zatitu bilja (SZB) 29
11.5. Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja 30
12. ZATITA RAJICE 31
12.1. ZATITA RAJICE OD BOLESTI 31
12.2. ZATITA RAJICE OD TETNIKA 33
12.3. ZATITA RAJICE OD KOROVA 38
13. ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA 39
13.1. ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA OD BOLESTI 39
13.2 ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA OD TETNIKA 41
13.3. ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA OD KOROVA 46
14. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA 47
14.1. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA OD
BOLESTI
47
TETNIKA
49
KOROVA
53
15. ZATITA GRAHA 54
15.1. ZATITA GRAHA OD BOLESTI 54
15.2. ZATITA GRAHA OD TETNIKA 55
15.3. ZATITA GRAHA OD KOROVA 57
16. ZATITA GRAKA 58
16.1. ZATITA GRAKA OD BOLESTI 58
16.2. ZATITA GRAKA OD TETNIKA 58
16.3. ZATITA GRAKA OD KOROVA 60
17. ZATITA BLITVE I CIKLE 60
17.1. ZATITA BLITVE I CIKLE OD BOLESTI 60
17.2. ZATITA BLITVE I CIKLE OD TETNIKA 61
17.3. ZATITA BLITVE I CIKLE OD KOROVA 63
18. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE 64
18.1. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE OD BOLESTI 64
18.2. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE OD TETNIKA 65
18.3. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE OD KOROVA 68
19. ZATITA KUPUSNJAA 68
19.1. ZATITA KUPUSNJAA OD BOLESTI 68
19.2. ZATITA KUPUSNJAA OD TETNIKA 69
19.3. ZATITA KUPUSNJAA OD KOROVA 73
20. ZATITA MRKVE 74
20.1. ZATITA MRKVE OD BOLESTI 74
20.2. ZATITA MRKVE OD TETNIKA 75
20.3. ZATITA MRKVE OD KOROVA 76
21. ZATITA CELERA 77
21.1. ZATITA CELERA OD BOLESTI 77
21.2. ZATITA CELERA OD TETNIKA 77
21.3. ZATITA CELERA OD KOROVA 78
22. ZATITA PERINA 79
22.1. ZATITA PERINA OD BOLESTI 79
22.2. ZATITA PERINA OD TETNIKA 79
22.3. ZATITA PERINA OD KOROVA 80
23. ZATITA PAROGA 80
23.1. ZATITA PAROGA OD BOLESTI 80
23.2. ZATITA PAROGA OD TETNIKA 81
23.3. ZATITA PAROGA OD KOROVA 82
24. ZATITA PINATA 82
24.1. ZATITA PINATA OD BOLESTI 82
24.2. ZATITA PINATA OD TETNIKA 83
24.3. ZATITA PINATA OD KOROVA 85
25. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA 85
25.1. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA OD BOLESTI 85
25.2. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA OD TETNIKA 86
25.3. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA OD KOROVA 88
26. ZATITA HRENA 89
26.1. ZATITA HRENA OD BOLESTI 89
26.2. ZATITA HRENA OD TETNIKA 89
26.3. ZATITA HRENA OD KOROVA 92
27. ZATITA PRESADNICA POVRA OD PARAZITA IZ TLA 92
28. ZATITA POVRA OD TETNIKA U TLU 93

POPIS TABLICA

Tablica 1. Klase opskrbljenosti tla fosforom ovisno o pH-vrijednosti tla i kalijem ovisno
o teksturi tla
7
Tablica 2. Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povra na otvorenom 7
Tablica 3. Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povra u zatienom
prostoru
8
Tablica 4.

Vrijednost etvenih ostataka nekih kultura za sljedeu sjetvu/sadnju 9
Tablica 5. Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) na otvorenom 11
Tablica 6. Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) u zatienom prostoru 12
Tablica 7. Potronja duika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji
povra na otvorenom
12
Tablica 8. Potronja duika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji
povra u zatienom prostoru

14
Tablica 9. Ogranienja u plodoredu u integriranoj proizvodnji povra na otvorenom 17
Tablica 10. Ogranienja u plodoredu prilikom integrirane proizvodnje povra u zatienom
prostoru
17
Tablica 11. Popis organizama za bioloku zatitu povra od tetnika u zatienom prostoru 24

UVOD

Integrirana proizvodnja povra (u daljnjem tekstu IPP) je sustav uzgoja koji podrazumijeva
uravnoteenu primjenu agrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih, ekolokih i toksikolokih
imbenika pri emu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost daje ekoloki i toksikoloki
prihvatljivijim mjerama.
Cilj integrirane proizvodnje povra je proizvodnja pri kojoj se vodi rauna o:
smanjenju oneienja tla, vode i zraka, odnosno uvanju okolia i prirodnih stanita,
uvanju i poticanju plodnosti tla,
uvanju i poticanju bioloke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama regulacije,
optimalnoj uporabi agrokemikalija obzirom na nutritivna i toksikoloka svojstva hrane,
zatiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zatitu bilja,
ekonomskoj odrivosti sustava proizvodnje.

1. NAJMANJA OBRADIVA POVRINA

Minimalna ukupna povrina pod povrem za upis u Upisnik proizvoaa u integriranoj proizvodnji,
mora biti 0,25 ha na otvorenom ili 0,10 ha u zatienim prostorima.

2. OBRADA TLA

Zahtijevane mjere:
obrada tla usmjerena na zatitu i poboljanje plodnosti tla,
odravanje dovoljne koliine humusa, odnosno uravnoteene bilance humusa u tlu,
osiguranje razliitog i uravnoteenog plodoreda,
odravanje odgovarajueg pokrova prije proljetnih kultura u podrujima s velikim rizikom od
ispiranja.

Zabranjuje se:
ostaviti tlo nepokrivenim tijekom vegetacijskog razdoblja, a u periodu 15. studeni do 15.
veljae mora se provoditi grubo oranje na zimsku brazdu ili zaoravanje strnita ili ostavljanje
strnita na poljoprivrednim povrinama ili prekrivanje povrina malem,
obrada zamrznutog tla (iznimka mogu biti tla zamrznuta do 30 % uobiajene dubine obrade),tla
zasienog vodom, poplavljenog ili prekrivenog snijegom (osim prilikom berbe kulture)
obrada tla koja moe uzrokovati eroziju,
kemijska sterilizacija tla,
otvoren sustav hidroponske proizvodnje povra u zatienu prostoru.

Preporuuje se:
sprjeavanje erozije na terenima nagiba od 15 % ili vie obradom tla na nagnutoj povrini
popreno na pad terena, ili postavljanjem terasa,
sprjeavanje zbijanja tla,
plitka obrada tla; dublje oranje (25 do 30 cm) dozvoljeno u posebnim sluajevima,
dubinsko rahljenje pri optimalnoj vlazi tla,
izbjegavanje ugara tla zimi (neposijane povrine zimi),
obrada koja odrava strukturu tla.

3. GNOJIDBA

Pri planiranju gnojidbe je potrebno uzeti u obzir: rezultate analize tla, iznoenje biljnih hranjiva
obzirom na planirani prinos, stupanj iskoritenja hranjiva iz gnojiva, gnojidbu organskim gnojivima u
prethodnim godinama te nain i vrijeme gnojidbe. Optimalan rast biljaka mogu je samo pri dovoljnoj
i uravnoteenoj opskrbi biljke lako dostupnim hranjivima. To se osigurava kombinacijom organske i
mineralne gnojidbe uz sljedea naela.

Zahtijevane mjere:
opskrba glavnim hranjivima mora se temeljiti na podacima kemijske analize tla koja se provodi
u zatienim prostorima jednom godinje i najmanje svake 3. godine na otvorenom,
poznavati reakciju kulture na organsku i mineralnu gnojidbu,
Nmin analizu provesti jedanput godinje pred poetak vegetacije ili nakon berbe zadnje kulture,
gnojidbu duikom pri ukupnoj potrebi iznad 80 kg/ha podijeliti u obroke,
bilanca ukupnih hranjiva ukljuuje hranjiva iz organske i mineralne gnojidbe,
organske tvari je potrebno kompostirati tako da iscijeena voda ne moe otjecati u podzemne
vode,
najvea ukupna koliina upotrijebljenog duika iz mineralnih gnojiva moe biti 170 kg/ha
godinje, osim za povre koje je posebno oznaeno u tablicama 7. i 8., za koje najvea koliina
koritenog duika iz mineralnih gnojiva moe biti 200 kg/ha godinje,
obrazloiti poveani unos fosfora i kalija u tlo (za vie od 10 % od preporuene vrijednosti za
ciljani prinos).
koristiti i evidentirati anorganska i organska gnojiva poznatog kemijskog sastava (najmanje za
hranjiva N, P i K),
potivati preporuke za gnojidbu kako bi se postigla optimalna raspoloivost i iskoritenje
hranjiva,
izraunati i provoditi kalcizaciju iskljuivo na temelju analiza provedenih u osposobljenim
laboratorijima te koritenjem suvremenih metoda izrauna potrebe u kalcizaciji.

Zabranjuje se:
primjena otpadnog i obraenog mulja,
primjena duinih gnojiva izvan razdoblja uzgoja,
viekratno prekoraivanje graninih vrijednosti Nmin u dvije uzastopne godine poslije berbe,
1. gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim povrinama bez obzira na pokrov
od 15. studenog do 15. veljae;
2. gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po povrini bez unoenja u tlo na svim
poljoprivrednim povrinama od 1. svibnja do 1. rujna.

Preporuuje se:
unos hranjiva prilagoditi razini opskrbljenosti tla i potrebama kulture,
u proraunu gnojidbe uzeti u obzir hranjiva iz organske tvari u tlu (ostaci predusjeva, humus),
odabir odgovarajuih formulacija gnojiva zbog sprjeavanja nakupljanja pojedinih hranjiva
(npr. fosfata), te odgovarajuih oblika gnojiva zbog vee uinkovitosti,
sprjeavanje npr. fiksacije hranjiva, volatizacije, ispiranja,
prednost dati fertirigaciji zbog viekratnog dodavanja manjih koliina gnojiva,
gnojiva primijeniti ravnomjerno uz precizno potivanje doze,
neobraene povrine izuzeti iz gnojidbe,
uzeti u obzir sadraj hranjiva u vodi za navodnjavanje.

3.1. Gnojidba organskim gnojivom

Organska gnojiva mogu pomoi u poboljanju plodnosti tla poveanjem organske tvari, hranjivih tvari
i poboljanjem kapaciteta zadravanja vode i smanjenje od erozije.
Za sva stajska gnojiva i kompost potrebno je osigurati uvjete koji u potpunosti onemoguavaju
ocjeivanje tekue komponente gnojiva (bez obzira na porijeklo vode koja u gnojivima otapa dio
hraniva), i to ne samo tijekom mikrobiolokih procesa dozrijevanja, ve od dopremanja na
gospodarstvo ili izvoenja iz staja, pa sve do primjene po poljoprivrednim povrinama.
Navedene uvjete mogue je osigurati jedino na ureenim povrinama nepropusnim za vodu uz jame za
sakupljanje ocjedne vode.
Hranjiva iz svih organskih gnojiva treba uraunati u bilancu hranjiva u tlu uz procjenu dinamike
razgradnje gnojiva, koja je bra na teksturno lakim, a sporija na teksturno teim tlima.
Pri planiranju plodoreda potrebno je uzeti u obzir i utjecaj plodosmjene na promjenu raspoloivosti
hranjiva, te pozitivan uinak zelene gnojidbe na poveanje raspoloivosti hranjiva u oraninom sloju
tla.

3.2. Gnojidba makrohranjivima

Za pristupanost svih hranjiva, a osobito fosfora i mikroelemenata presudnu ulogu ima reakcija tla.
Stoga se pH reakcija tla i koliina raspoloivih biogenih makro hranjiva (N, P
2
O
5
, K
2
O), sekundarnih
hranjiva (Ca, Mg) te po potrebi mikrohranjiva (Fe, Mn, Zn, Cu, Mo, B) i aktivnog vapna odreuje
standardnim analizama za tlo.

Tablica 1. Klase opskrbljenosti tla fosforom ovisno o pH-vrijednosti tla i kalijem ovisno o
teksturi tla
Klasa opskrbljenosti
mg P
2
O
5
u 100 g tla mg K
2
O u 100 g tla
pH < 6 pH 6 Lako Srednje Teko
A Vrlo slabo < 5 < 8 < 8 < 12 < 15
B Slabo 5 - 12 8 - 16 8 - 16 12 - 20 15 - 25
C Dobro 12 - 20 16 - 25 16 - 25 20 - 30 25 - 35
D Bogato 20 - 30 25 - 45 25 35 30 - 45 35 - 60
E Vrlo bogato > 30 > 45 > 35 > 45 > 60

Tablica 2. Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povra na otvorenom
Kultura P
2
O
5

kg/ha

K
2
O
kg/ha
MgO
kg/ha
CaO
kg/ha
Prinos
t/ha
PAROGA 50 150 60 40 5,0
BROKULA 80 220 30 70 20,0
KELJ PUPAR 50 190 65 25 12,0
TIKVE (jestive, grmolike) 55 210 25 85 40,0
TIKVE (jestive, puzajue) 115 420 55 210 100,0
RADI ZA POSPJEIVANJE 40 110 10 30 30,0
CVJETAA 70/80 300 35 65 30,0
LUK 75 180 25 35 50,0
ENJAK 90 150 15 25 4,5
CRNI KORIJEN 45 150 10 64 20,0
LUK VLASAC 70 250 15 54 50,0
ENDIVIJA 40 150 25 20 40,0
GRAH 40 150 20 200 12,5
KELJ 80 300 125 25 40,0
GRAAK 40 150 20 105 7,5
HREN 55 210 35 150 10,0
ANIS 35 130 18 55 20,0
KINESKI KUPUS 60 235 40 115 50,0
KORABICA 45 180 20 85 30,0
KOMORA 25 130 15 45 20,0
MRKVA (skladitenje) 90 400 75 110 70,0
MRKVA (mlada) 84 343 39 98 50,0
KRASTAVAC ZA
KONZERVIRANJE
65 220 40 220 40,0
MATOVILAC 15 50 5 10 10,0
TIKVE GOLICE 80 220 40 180 0,6
sjeme PAPRIKA 45 180 30 22 40,0
RAJICA 60 300 22 38 75,0
PASTRNJAK 80 300 22 86 40,0
PERIN (korjena) 45 165 13 72 25,0
PERIN (lista) 45 180 15 107 30,0
PORILUK 63 193 17 86 50,0
RABARBARA 125 200 40 40 25,0
RADI GLAVATI 30 130 40 20 20,0
RADI ZA VIEKRATNU
BERBU
50 210 60 18 40,0
CIKLA 62 320 30 43 40,0
ROTKVA 50 120 20 43 40,0
ROTKVA, IZDUENA
KORIJENA
60 150 25 50 50,0
ROTKVICA 30 80 10 43 15,0
KUKURUZ EERAC 95 220 50 150 16,0
SALATA (batavia) 40 160 15 29 32,5
SALATA (kristalka) 33 145 16 35 40,0
SALATA (maslenka) 40 160 15 29 40,0
PINAT 60 225 30 75 25,0
VISOKI GRAH 40 150 20 200 2,5
suho
sjeme
CELER 80 400 25 115 50,0
KUPUS (skladiteni, svjei) 65 280 40 115 50,0
KUPUS (za preradu) 105 448 64 184 80,0

Tablica 3. Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povra u zatienom prostoru
Kultura
P
2
O
5
kg /ha
K
2
O
kg /ha
MgO
kg /ha
CaO
kg /ha
Prinos
t/ha
PATLIDAN 50 235 30 110 17,5
KORABICA 45 180 20 80 37,5
KRASTAVCI 250 700 70 330 300,0
PAPRIKA 50 280 40 150 55,0
RAJICA (kratko razdoblje berbe) 45 460 50 380 110,0
RAJICA (dugo razdoblje berbe) 90 800 100 650 250,0
ROTKVA 60 140 30 55 40,0
ROTKVICA 40 100 15 50 20,0
SALATA 30 130 15 30 30,0

Tablica 4. Vrijednost etvenih ostataka nekih kultura za sljedeu sjetvu/sadnju
(prevedeno prema Bedarfsgerechte Dngung in Garten - und Feldgemsebau, Bundesministerium fr
Land- und Forstwirtschaft, sterreich)
Kultura N kg/ha
P
2
O
5
kg/ha
K
2
O
kg/ha
CaO
kg/ha
MgO
kg/ha
BOB, krmni 30 - 40 10 30 - 50 0 0
BROKULA 120 - 140 55 - 60 150 60 20
NISKI GRAH MAHUNAR 75 - 115 25 - 38 110 - 140 85 - 100 15 - 26
NISKI GRAH ZRNA 75 - 120 25 90 - 110 65 - 85 15
RADI ZA POSPJEIVANJE, RADI
GLAVATI OZIMI
40 - 60 15 - 20 45 - 50 18 - 20 5 - 10
KINESKI KUPUS, presaen, pokriven
agrotekstilom
70 - 100 15 65 40 6
KOPAR, KOMORA 20 - 30 5 - 7 22 - 30 15 - 20 6 - 8
ENDIVIJA 30 - 40 15 - 20 50 - 60 30 - 35 8 - 10
GRAAK 100 20 70 100 16
KRMNI GRAAK 30 - 70 10 30 - 50 0 0
SLATKI KOMORA 25 - 75 6 30 25 5
ITARICE STRNE 0 10 40 - 60 0 0
CELER, na ugaru, za zelenu gnojidbu 40 - 80 0 0 0 0
CELER, na ugaru, uz vei dio mahunarki 60 - 100 0 0 0 0
KULTURE ZA ZELENU GNOJIDBU,
mahunarke
30 - 60 0 0 0 0
KULTURE ZA ZELENU GNOJIDBU,, bez
mahunarki
10 - 30 0 0 0 0
KRASTAVCI ZA KONZERVIRANJE 90 - 110 25 120 200 30
SALATNI KRASTAVCI, na otvorenom 110 25 120 200 30
SALATNI KRASTAVCI, u zatienu
prostoru
120 40 160 240 35
CVJETAA, rana i kasna 110 - 130 35 - 42 108 - 130 54 - 50 14 - 17
MRKVA mlada 14 - 40 8 - 10 35 - 50 18 - 25 7 - 10
MRKVA, za skladitenje 50 - 60 18 80 50 20
MRKVA, za trite u svjeem stanju 40 15 60 35 15
KRUMPIR, rani i srednje kasni 0 - 20 10 40 - 70 0 0
ENJAK 25 10 35 18 8
KELJ LISNATI 60 - 70 18 - 20 70 - 80 30 - 40 10 - 15
KELJ GLAVATI 70 - 125 20 - 30 80 - 135 40 - 75 15
KORABICA 45 10 45 25 7
PODZEMNA KORABA 55 14 60 30 8
KELJ PUPAR, odvoz cijele biljke 20 - 30 6 - 10 30 - 40 15 - 23 5 - 8
KELJ PUPAR, odvoz postranih pupova 150 - 225 45 - 70 200 - 300 110 - 170 38 - 57
KUPUS, rani 80 - 150 20 - 25 96 - 120 60 - 75 16 - 20
KUPUS, ljetni 100 - 115 25 120 75 20
KUPUS, jesenski 100 140 25 35 120 168 75 105 20
KUPUS, za kiseljenje, rani 100 130 25 35 120 168 75 105 20 28
KUPUS, za kiseljenje, kasni 140 180 40 45 190 216 120 135 30 36
KUPUS, kasni, skladitenje 140 35 168 105 28
KUPUS, crveni 85 120 25 120 70 18
HREN 85 25 135 125 20
TIKVE GOLICE 80 25 120 160 25
MAHUNARKE, meusjetva 20 0 0 0 0
MAHUNARKE, jednogodinje, krmne 60 0 0 0 0
MAHUNARKE, viegodinje, krmne 80 - 160 0 0 0 0
KUKURUZ, za zrno 0 - 20 20 90 - 150 0 0
KUKURUZ EERAC 80 - 140 55 200 130 - 200 45 - 75
BLITVA 35 10 45 15 10
PATLIDAN 70 - 80 22 - 25 105 - 120 80 - 90 13 - 15
DINJE, LUBENICE 55 - 105 15 - 32 90 - 125 90 - 190 20 - 45
PAPRIKA 80 - 175 20 - 44 110 - 240 25 - 40 18 - 55
RAJICA 72 - 120 30 160 140 25
PASTRNJAK 50 16 75 61 - 85 6 - 10
PERIN, lista 30 - 70 18 - 24 70 - 93 61 - 65 4 - 5
PERIN, korjena 50 12 75 50 - 70 6 - 10
PORILUK 42 - 60 8 - 12 52 - 75 30 - 55 3 - 6
BOB, jestivi 120 85 120 100 15
RADI GLAVATI 60 15 65 33 9
ROTKVICA 10 - 20 0 - 5 15 - 30 10 - 18 5
ULJANA REPICA, za zelenu gnojidbu 10 - 30 20 90 - 150 0 0
ROTKVA 20 - 40 8 - 10 50 - 55 25 - 35 3 - 5
RABARBARA 50 - 75 0 0 0 0
CIKLA 50 - 80 8 85 29 - 40 6 - 10
SALATA (''hrastov list'') 20 5 22 11 3
SALATA (kristalka) 25 - 40 7 30 15 4
SALATA (maslenka) 25 - 30 7 30 15 4
SALATA, crvenolisna 20 5 20 11 3
LUK VLASAC 50 - 70 35 120 60 25 - 30
CRNI KORJEN 55 - 70 12 - 15 75 - 95 70 - 75 8 - 10
CELER, lista 10 3 15 12 2
CELER, korjena 80 - 90 24 135 80 - 110 9 - 15
CELER, rebra 55 - 90 20 100 90 15
SOJA 25 - 50 10 30 - 50 0 0
SUNCOKRET 0 - 20 20 120 - 180 0 0
PAROGA, godina sadnje 5 1 - 2 5 1 0
PAROGA, 2. godina 25 7 - 8 25 6 3 - 4
PAROGA, 3. godina 30 9 30 7 - 8 4
PAROGA, u rodnosti 46 - 55 14 - 16 46 - 55 11 - 15 6 - 8
REPA 25 6 35 25 4
PINAT 32 - 50 8 - 10 40 - 50 6 - 10 5 - 10
PINAT, ozimi 40 - 50 10 - 12 50 - 60 10 8 - 10
VISOKI GRAH 120 - 135 25 110 85 15
MATOVILAC 10 - 20 2 6 5 2
TIKVE, jestive grmolike 60 - 90 15 100 114 - 130 23 - 25
RADI ZA VIEKRATNU BERBU 40 10 45 22 6
EERNA REPA 30 - 60 40 120 - 180 0 0
LUK 25 - 60 9 - 10 30 - 35 14 - 18 6 - 8
LUK, mladi 10 - 25 10 35 16 - 18 7 - 8
Napomena: mineralizacija organskih, etvenih ostataka ovisi o vrsti tla, biljnoj vrsti, nainu i dubini
obrade tla, vlanosti i temperaturi tla. Svaka obrada tla pospjeuje mineralizaciju organske tvari, prije
svega duika. Zbog toga je esto umjesto dopunske gnojidbe mineralnim duikom, dovoljna samo
mjera kultivacije tla.

3.3. Gnojidba duikom

Potrebe za duikom izraunavaju se s posebnom pozornou radi sprjeavanja nepotrebnog unoenja
koje moe rezultirati ispiranjem nitrata u podzemne vode kao i njihovim nakupljanjem u biljci.
Gnojidbu duikom potrebno je ograniiti na minimum neophodan za proizvodnju kvalitetnog povra.
Uvjeti za to su:
redovito provoenje analize tla Nmin metodom ili jednakovrijednih postupaka za odreivanje
zaliha duika u tlu,
analizu Nmin je potrebno provesti u punom obliku za:
a) vrstu povra s najveom povrinom na gospodarstvu koje proizvodi do 3 kulture,
b) barem tri vrste povra koje obuhvaaju najveu povrinu na gospodarstvu koje proizvodi 4
do 10 kultura,
koritenje suvremenih postupaka za prognoziranje mineralizacije duika,
potivanje referentnih vrijednosti Nmin kao osnove za gnojidbu duikom,
raspodjela velikih koliina duika na vie obroka,
osiguravanje optimalne opskrbljenosti biljaka svim hranivima, a posebice kalijem,
koritenje sporo djelujuih duinih gnojiva.

Tablica 5. Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) na otvorenom
Kultura Sloj tla u cm Vrijeme kontrole Vrijednosti Nmin
GRAH 0 - 60 kraj berbe < 60
BROKULA 0 - 60 kraj berbe <100
RADI ZA POSPJEIVANJE 0 - 90 kraj berbe < 60
KINESKI KUPUS 0 - 60 kraj berbe < 70
GRAAK 0 - 60 kraj berbe <100
KRASTAVCI 0 - 60 kraj berbe < 80
CVJETAA 0 - 60 kraj berbe <100
MRKVA 0 - 60 kraj berbe < 80
ENJAK 0 - 60 kraj berbe < 60
SLATKI KOMORA 0 - 60 kraj berbe < 60
KUPUSNJAE 0 - 90 kraj berbe < 60
KORABICA 0 - 30 kraj berbe < 60
HREN 0 - 60 kraj berbe < 80
TIKVE 0 - 60 kraj berbe < 80
PAPRIKA 0 - 60 kraj berbe <100
RAJICA 0 - 60 kraj berbe <100
PERIN 0 - 60 kraj berbe < 80
PORILUK 0 - 60 kraj berbe < 80
RADI GLAVATI 0 - 60 kraj berbe < 80
RADI za viekratnu berbu 0 - 60 kraj berbe < 80
ROTKVICA 0 - 30 kraj berbe < 60
ROTKVA 0 - 30 kraj berbe < 80
ROTKVA, izduena korijena 0 - 60 kraj berbe <100
RABARBARA 0 - 90 kraj razdoblja
rasta
<100
BOB 0 - 60 kraj berbe < 60
CIKLA 0 - 60 kraj berbe < 60
SALATA I ENDIVIJA 0 - 30 kraj berbe < 60
LUK VLASAC 0 - 60 kraj berbe < 80
CRNI KORIJEN 0 - 90 kraj berbe < 80
CELER 0 - 60 kraj berbe <100
PAROGA 0 - 90 kraj razdoblja
rasta
< 80
PINAT 0 - 60 kraj berbe < 80
KELJ PUPAR 0 - 90 kraj berbe < 80
MATOVILAC 0 - 30 kraj berbe < 60
KUKURUZ EERAC 0 - 90 kraj berbe < 80
LUK 0 60 kraj berbe < 80

Tablica 6. Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) u zatienom prostoru
Kultura Sloj tla u cm Vrijeme kontrole Vrijednosti Nmin
KRASTAVCI 0 - 60 kraj berbe <100
KORABICA 0 - 30 < 80
PATLIDAN 0 - 60 kraj berbe <100
PAPRIKA 0 - 60 kraj berbe <100
RAJICA 0 - 60 kraj berbe <100
ROTKVICA 0 - 30 < 80
ROTKVA 0 - 60 poetak berbe < 80
SALATA 0 - 30 poetak berbe < 80
MATOVILAC 0 - 30 poetak berbe < 80

Tablica 7. Potronja duika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji povra na
otvorenom

Kultura
Koliina N
u tlu prije
sjetve/sadnje
kg/ha
Potronja N
kg/ha
Ciljana
vrijednost
za N-min
kg/ha
Prinos
t/ha
PAROGA 40 70 110 5,0
BROKULA 80 200 280 20,0
*KELJ PUPAR 60 270 330 12,0
TIKVA (jestiva, grmolika) 50 150 200 40,0
*TIKVA (jestiva, puzajua) 60 320 380 100,0
RADI ZA
POSPJEIVANJE
60 160 220 30,0
*CVJETAA 80 220 300 30,0
LUK 50 120 170 50,0
ENJAK 40-20 75 115 4,5
CRNI KORJEN 40 130 170 20,0
VLASAC 50 200 250 50,0
ENDIVIJA 60/40 120 180/160 40,0
GRAH 40-0 105 145 12,5
*KELJ 40 300 340 40,0
GRAAK 40 70 110 7,5
HREN 60 160 220 10,0
ANIS 50/40 90 140/130 20,0
KINESKI KUPUS 40 200 240 50,0
KORABICA 80-60/60 150/160 230/200 30,0
KOMORA 60 150 210 20,0
MRKVA (skladitenje) 40 175 215 70,0
MRKVA (mlada) 60 110 170 50,0
KRASTAVAC 80-40 180 260 40,0
MATOVILAC 40-20 60 100 10,0
TIKVA GOLICA 60 80 140 0,6 sjeme
PAPRIKA 60-40 180 240 40,0
*RAJICA 50 225 275 75,0
PASTRNJAK 40 130 170 40,0
PERIN (korjena) 40 130 170 25,0
PERIN (lista) 40 130 170 30,0
PORILUK 50 170 220 50,0
RABARBARA 30 125 155 25,0
RADIC GLAVATI 40 120 160 20,0
RADI ZA VIEKRATNU
BERBU
40 160 200 40,0
CIKLA 40 160 200 40,0
ROTKVA 50 150 200 40,0
ROTKVA, izduena
korijena
40 120 160 40,0
ROTKVICA 60-40 140 200 50,0
KUKURUZ EERAC 30 80 120 15,0
SALATA (batavia tip) 40 160 200 16,0
SALATA (kristalka) 60-40/40 80/95 120/115 40,0
SALATA (maslenka) 60-40 115 175 32,5
PINAT 60-40/40 80/95 120/115 40,0
VISOKI GRAH 40 180 220 25,0
CELER 40 90 130 2,5 suho sjeme
*KUPUS (skladiten, svje) 50 200 250 50,0
*KUPUS (za preradu) 40 240 280 50,0
PERIN (lista) 40 100 140 25
RANI KRUMPIR 40 320 360 80,0
* - koliina duika iz mineralnih gnojiva ne smije premaivati 200 kg/ ha godinje

Tablica 8. Potronja duika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji povra u
zatienom prostoru

Kultura
Koliina N u tlu
prije sjetve/sadnje
kg/ha
Potronja N
kg/ha
Ciljana
vrijednost
za N-min
kg/ha
Prinos
t/ha
*PATLIDAN 60-40 220 280 17,5
KORABICA 60 160 220
37,5
*KRASTAVAC 60 420 480 300,0
*PAPRIKA 60-40 250 310 55,0
*RAJICA (kratko razdoblje berbe) 80-40 320 400 110,0
*RAJICA (dugo razdoblje berbe) 80-40 410 490 250,0
ROTKVA 60-40 140 200
40,0
ROTKVICA 40 70 110 20,0
SALATA 60-40 95 155 30,0
* koliina duika iz mineralnih gnojiva ne smije premaivati 200 kg/ ha godinje

4. NAVODNJAVANJE

Treba poduzeti sve mjere kako bi smanjili gubitak vode i poboljali kvalitetu proizvoda.
Odgovarajuim snabdijevanjem tla vodom optimalno se iskoritavaju gnojiva i sprjeava ispiranje
nitrata u podzemne vode. Pri tome treba voditi rauna o:

Zahtijevane mjere:
primjena suvremenih sustava navodnjavanja s racionalnom potronjom vode (odreeni sustavi
kienja te sustavi lokaliziranog navodnjavanja),
prilagodba reima navodnjavanja (broj, obroci i turnusi navodnjavanja) vrsti i razvojnom
stadiju kulture, fizikalnim znaajkama tla i vremenskim prilikama.

Zabranjuju se:
obroci vode iznad 20 l/m
2
na lakim pjeskovitim i teim glinastim tlima.

Preporuuje se:
kemijska analiza vode za navodnjavanje, obzirom na sadraj hranjivih i toksinih elemenata,
jednakomjerna raspodjela vode,
zapisivanje padalina (podaci za prognoziranje potrebe za navodnjavanjem) i koliine vode za
navodnjavanje.

Navodnjavanje, neovisno o veliini povrine koja se navodnjava, odvija se sukladno uvjetima danim
Ugovorom o koncesiji za gospodarsko koritenje voda za navodnjavanje odnosno vodopravnom
dozvolom kada je to propisano Zakonom o vodama (Narodne novine, broj 153/09 i 130/11), osim u
sluaju slobodnog koritenja voda na nain kako je to propisano Zakonom o vodama.

5. SORTE

5.1. Izbor sorti

Pri odabiru sorti potrebno je uzeti u obzir sljedee:
Zahtijevane mjere:
sjetva certificiranog sjemena (osim sjetve za zelenu gnojidbu),
izbor sorata prilagoenih agroekolokim uvjetima,
sorte moraju biti upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske za proljetnu sjetvu, a za jesensku
sjetvu na Zajednikoj sortnoj listi Europske unije,
sorte tolerantne na bolesti i tetnike,
sorte tolerantne na abiotske stresove (vruina, hladnoa, vjetar, sua, suviak vode tla i zraka,
suviak soli u tlu i dr.),
sposobnost zadravanja tehnoloke zrelosti, ovisno o namjeni proizvoda.

Zabranjuje se:
uzgoj genetski modificiranih vrsta, sorata ili hibrida.

Preporuuje se:
sorte s manjim nakupljanjem nitrata,
sorte stabilnog prinosa,
sorte visoke nutritivne i organoleptike vrijednosti,
sorte s vanjskim izgledom jestivog dijela prema standardima kvalitete,
sorte due odrivosti pri skladitenju, transportu i na prodajnom mjestu,
izbor rezistentnih sorata,
izbor sorata koje imaju manje potrebe prema gnojidbi duikom,
izabrati sorte ostalih poeljnih agronomskih svojstava.

5.2. Sjeme i presadnice

Kvaliteta sjemena i presadnica u velikoj mjeri utjee na razvoj usjeva povra i na pojavu tetnih
organizama. Potrebno je uzeti u obzir sljedee:

Zahtijevane mjere:
uporaba certificiranog sjemena za izravnu sjetvu i proizvodnju presadnica,
strogi odabir u uzgoju presadnica (odstraniti zaraene i slabo razvijene presadnice).

Zabranjuju se:
uporaba nedeklariranog sjemena za izravnu sjetvu i proizvodnju presadnica,
se nabava sjemena i presadnica iz proizvodnje bez strunog nadzora.

Preporuuje se:
cijepljenje presadnica odreenih kultura,
tehnika sadnje presadnica uz minimalni stres.

6. LOKACIJA

Pri odabiru lokacije za proizvodnju povra potrebno je uzeti u obzir sljedee:
meteoroloke prilike (oborine, pojava mraza, relativna vlaga zraka),
tip tla (dubina, kapacitet i razina opskrbljenosti biljnim hranjivima, koliina humusa,
mikrobioloka aktivnost),
reljef (nagib i ekspozicija terena),
opskrbu vodom (razina podzemne vode, mogunost navodnjavanja, retencijska sposobnost tla),
infrastrukturu za zatitu stanita (zatita od vjetra, zatita od erozije tla, zatita podzemnih voda
i dr.).
na veim povrinama potrebno je organizirati mreu tabli i putova, a 5 % povrine
gospodarstva treba ostaviti neobraeno kao stanite za korisne organizme.
Na poljoprivrednim povrinama s nagibom od 15 % ili vie, oranje se provodi samo okomito na
pad terena.
Ukoliko se na poljoprivrednoj povrini nalaze obiljeja krajobraza (ivice, lokve, jarci,
drvoredi, pojedinano drvee, umarak, suhozid), oni se nee uklanjati ili oteivati.

7. PLODORED I PLODOSMJENA

Plodored predstavlja pravilnu izmjenu usjeva, prostornu (poljosmjena) i vremensku (plodosmjena), na
proizvodnim povrinama. Uravnoteen plodored je uvjet za bioloki aktivno tlo i zdrav usjev. Zbog
toga je potrebno uzeti u obzir:

Zahtijevane mjere:
uspostava plodoreda je obvezna,
iroko postavljen i raznolik plodored s izmjenom kultura prema botanikim porodicama
(tablice 9. i 10.).

Preporuuje se:
primjereno prekrivanje tla s ukljuivanjem dodatnih usjeva, odnosno, meuusjeva (sprjeavanje
ispiranja nitrata, zatita od erozije),
uzimanje u obzir uinka pretkulture na bilancu hranjiva,
sprjeavanje opasnosti od tetnih organizama koji su posljedica loeg plodoreda.

Tablica 9. Ogranienja u plodoredu u integriranoj proizvodnji povra na otvorenom
Kultura Ogranienje u plodoredu Napomene
ANIS U tri godine najvie dvaput titarke.
* BROKULA
U tri godine najvie jednom krstaica kao
glavni usjev.

CELER U tri godine najvie dvaput titarke.
CIKLA U tri godine najvie jednom lobodnjae.
* CVJETAA
glavni usjev.

ENJAK U pet godina najvie jednom enjak.
GRAH MAHUNAR I
ZRNA
U tri godine najvie jednom mahunarka kao
glavni usjev.

GRAAK U tri godine najvie jednom mahunarka
HREN U etiri godine najvie dvaput hren.
* KELJ PUPAR
glavni usjev.

* KINESKI KUPUS
glavni usjev.

KORABICA
glavni usjev.

KRASTAVCI U tri godine najvie jednom tikvenjae.
KUKURUZ EERAC U tri godine najvie dvaput kukuruz.
* KUPUS, KELJ
U tri godine najvie jednom krstaice kao
glavni usjev.

LUK
U pet godina najvie jednom luk kao glavni
usjev.
Ui plodored samo
kod mladog luka.
LUK VLASAC U tri godine najvie jednom vlasac.
MATOVILAC U tri godine najvie dvaput matovilac.
MRKVA U tri godine najvie dvaput titarke.
PAPRIKA U tri godine najvie jednom pomonice.
PASTRNJAK U tri godine najvie dvaput titarke.
PERIN U tri godine najvie dvaput titarke.
PORILUK U tri godine najvie jednom poriluk.
RABARBARA Pauza najmanje 5 godina.
RADI GLAVATI U tri godine najvie dvaput glavoike.
RADI ZA
VIEKRATNU BERBU
U tri godine najvie dvaput glavoike.
RAJICA U tri godine najvie jednom pomonice.
RANI KRUMPIR
U tri godine najvie jednom, trogodinja pauza
s rajicama.
iri plodored, ako se
uzgaja kasni krumpir.
* ROTKVA U tri godine najvie dvaput krstaica Izuzeta je rotkvica.
* ROTKVA IZDUENA
KORIJENA
U tri godine najvie dvaput krstaica
* ROTKVICA U tri godine najvie etiri puta rotkvica.
SALATA I ENDIVIJA
U tri godine najvie dvije godine posaene
glavoike.

SLATKI KOMORA U tri godine najvie dvaput titarke.
PAROGA Ponovna sadnja nakon 10 godina.
PINAT U tri godine najvie jednom lobodnjae.
TIKVE U tri godine najvie jednom tikvenjae.
TIKVE GOLICE U tri godine najvie jednom tikvenjae.
* ako su u plodoredu ukljuene vrste iz porodice krstaica, kulture za zelenu gnojidbu i ozime kulture
za maliranje tla ne smiju biti iz porodice krstaica.

Tablica 10. Ogranienja u plodoredu prilikom integrirane proizvodnje povra u zatienom
prostoru
Kultura Ogranienje u plodoredu Napomene
KRASTAVAC Ukljuiti meuusjev
KORABICA U tri godine najvie jednom krstaice.
PATLIDAN Ukljuiti meuusjev
PAPRIKA Ukljuiti meuusjev
RAJICA Ukljuiti meuusjev
ROTKVICA U tri godine najvie dvaput krstaice.
ROTKVA U tri godine najvie jednom krstaice.
SALATA U jednoj godini najvie dvaput glavoike.
MATOVILAC U dvije godine najvie triput matovilac.

8. PROIZVODNJA U ZATIENIM PROSTORIMA

Proizvodnja u zatienim prostorima omoguava cjelogodinji uzgoj kultura kojima je potrebno
mnogo topline, a namijenjena je i proizvodnji presadnica. U proizvodnji u zatienim prostorima
naelno vrijede odredbe iz svih poglavlja tehnolokih uputa, dopunjene sljedeim mjerama:

Zahtijevane mjere:
regulacija mikroklime,
kontrolirano navodnjavanje,
sprjeavanje nakupljanja soli u tlu i/ili supstratu,
uporaba zatvorenog ili recirkulirajueg sustava u uzgoju na supstratima i/ili hranjivim
otopinama.

Zabranjuje se:
koritenje herbicida u zatienim prostorima.

Preporuuje se:
tednja energije pomou energetskih zavjesa,
dopunsko osvjetljenje presadnica.

9. BERBA

Zbog ouvanja vanjske i unutarnje kvalitete povra potrebno je pri berbi uzeti u obzir sljedee:

Zahtijevane mjere:
optimalno vrijeme berbe obzirom na tehnoloku zrelost i koliinu nitrata,
koritenje postupaka berbe koji ne oteuju povre,
zatitu ubranog povra od vjetra i sunca,
brz odvoz s polja zbog ouvanja svjeine.

Preporuuje se:
koritenje ekoloki prihvatljive ambalae, npr. ambalae za viekratno koritenje,
odravanje higijene u transportu.

Biljni ostaci i ostaci berbe nee se spaljivati na poljoprivrednim povrinama. Spaljivanje takvih
ostataka doputeno je samo u cilju spreavanja irenja ili suzbijanja biljnih tetoinja o emu postoji
slubena nareena mjera.

10. SKLADITENJE

Brzo hlaenje je uvjet za ouvanje vanjske i unutarnje kvalitete. Kratkotrajno i dugotrajno skladitenje
je potrebno zbog kontinuiranog snabdijevanja trita.

Zahtijevane mjere:
osigurati optimalne uvjete skladitenja koji odgovaraju pojedinoj vrsti povra,
skladititi samo zdravo povre,
skladite puniti obzirom na kapacitet rashladnog ureaja, prema potrebi u etapama,
redovito kontrolirati skladitenu robu,
odravati higijenu tijekom skladitenja, sprijeiti pristup glodavcima.

Preporuuje se:
im prije postii optimalnu temperaturu skladitenja.

11. ZATITA POVRA OD TETNIH ORGANIZAMA

11.1. Zatita povra od bolesti

Integrirana zatita povra od bolesti obuhvaa niz mjera i postupaka kojima se smanjuje uporaba
kemijskih pripravaka fungicida. Nekemijske mjere su: agrotehnike, mehanike, fizikalne, bioloke i
biotehnike i one djeluju preventivno. One se moraju primijeniti prije kemijskih sredstava fungicida.
Kemijskoj zatiti se pribjegava kada se nekemijskim mjerama ne mogu sprijeiti znaajne gospodarske
tete bilo u koliini bilo u kakvoi uroda. Fungicidi za zatitu povra mogu djelovati preventivno
(smanjuju vjerojatnost infekcije) ili kurativno (zaustavljaju ve nastale zaraze, u izvjesnoj mjeri
lijee biljke).
Prognoza pojave bolesti s preporukama o vremenu (rok provoenja zatite) i obimu potrebnih
intervencija (da li tretirati cijele nasade, sve genotipove) kao i na tritu dostupnim uinkovitim i
ekoloki prihvatljivim fungicidima je od iznimnog znaaja za integriranu zatitu uope. Zbog toga svi
proizvoai ukljueni u sustav integrirane proizvodnje povra trebaju koristiti javno dostupne podatke
o prognozama za one uzronike bolesti za koje se prognoza provodi kako je to navedeno u toki 12.5.

11.1.1. Zatita povra na otvorenom

Agrotehnike mjere

Sjetva i uzgoj otpornih sorti
Odabirom za sjetvu i uzgoj otpornijih sorti povra smanjuje se vjerojatnost zaraze i jaeg razvoja
bolesti i u godinama kada okolinski uvjeti pogoduju razvoju parazitnih organizama. Pri tome valja
znati da potpuno otpornih sorti nema (posebno trajno otpornih). Izmeu ostaloga i zbog patotipova,
fiziolokih rasa ili sojeva uzronika bolesti razliite agresivnosti i patogenosti.

Upotreba certificiranog sjemena i presadnica
Znaajan se broj uzronika bolesti iz jedne vegetacijske godine u drugu prenosi inficiranim sjemenom
(prava zaraza kada se parazit nalazi u sjemenu, kontaminacija sjemena kada se parazit nalazi na
povrini sjemena) pa koritenje certificiranog sjemena (zdravstveno ispravno i kod nekih vrsta povra
zatieno fungicidima) daje sigurnost da e poetni stadiji razvoja protei bez znaajnijeg propadanja
mladih biljaka (uvjet je da i drugi imbenici u proizvodnji budu zadovoljeni). Ako se za uzgoj koriste
presadnice one moraju biti poznatog podrijetla, bez vidljivih znakova bolesti.

Plodored
Pravilan plodored je iznimno vana mjera u spreavanju jaeg napada mnogih uzronika bolesti jer
razliite vrste povra napadaju isti paraziti kao to su: Fusarim sp., Alternaria sp., Botryotinia
fuckeliana, Sclerotinia sclerotiorum i dr.

Gnojidba
Gnojidba treba biti izbalansirana, sadravati sva hraniva u potrebnim koliinama i dana u pravo
vrijeme. Takvom gnojidbom biljke su vitalnije i manje osjetljive na napad parazita.

Izbor tla za uzgoj
Na kakvom e se tlu uzgajati koja vrsta povra (pa ak i sorta) ponekada moe biti znaajno za pojavu
bolesti. Na pr. na kiselim tlima ee se javlja kila na kupusnjaama (Plasmodiophora brassicae) ili
krastavost gomolja krumpira (Streptomyces scabies). Na vlanim i slabo osunanim tlima krumpir
ee strada od plamenjae (Phytophthora infestans) a grah od antraknoze (Colletotrichum
lindemuthianum). Pri odabiru povrina za uzgoj povra treba voditi rauna o prostornoj udaljenosti
kako se bolesti ne bi irile s jednog na drugi usjev. Tako se na pr. zbog infekcije sjemenskog krumpira
virusima ne smije saditi konzumni uz sjemenski krumpir. Isto tako uz krumpir ne treba uzgajati rajicu
jer e i ona prije ili kasnije oboliti od plamenjae (Phytophthora infestans).

Mehanike mjere

U borbi protiv biljnih bolesti od mehanikih mjera moe se kod presaivanja povra preporuiti
odvajanje slabih, oigledno bolesnih, od zdravih biljaka. irenje bolesti moe se sprijeiti
odstranjivanjem zaraenih biljaka ili biljnih dijelova iz nasada, a nakon berbe treba pokupiti biljne
ostatke iznijeti ih iz nasada te ih duboko zakopati ili spaliti.

11.1.2. Zatita povra od bolesti u zatienom prostoru

Agrotehnike mjere

Sve agrotehnike mjere opisane kod uzgoja povra na otvorenom trebaju se koristiti i u zatienom
prostoru uz neke nadopune:
sjetva certificiranog sjemena ukljuuje i sadnju zdravih presadnica (sukladno Zakonu o
sjemenu i sadnom materijalu i Zakona o biljnom zdravstvu).
navodnjavanje i regulacija vlage U zatienom prostoru vladaju posebni mikroklimatski uvjeti
pa regulacija vlage bitno utjee na pojavu svih bolesti. Sustav prozraivanja (ventilatori,
otvaranje zatienog prostora, grijanje toplim zrakom) mora biti uinkovit i redovit. Ni u kojem
sluaju se ne smije dopustiti kondenzacija i kapanje vode iz krovne povrine i armature u
zatienom prostoru. Pri otvaranju zatienog prostora hladan zrak ne smije izravno puhati po
biljkama. Preporuuje se navodnjavanje sustavom kapanja. Vlanost tla i zraka se treba
kontrolirati odgovarajuim mjernim aparatima.
maliranje osim to sprjeava razvoj korova smanjuje i vlanost zraka pri navodnjavanju
(slabija evaporacija).
duina osvjetljenja odnosno slabija osvijetljenost (kratki dan) u nekim sluajevima moe biti
imbenik za pojavu bolesti. Tako je utvreno da pri slaboj osvijetljenosti salata jae strada od
uzronika plamenjae (Bremia lactucae).
smanjiti oteivanje biljaka jer su i najmanje ozljede ulazna mjesta za mnoge parazite. Manje
ozljeivanje biljaka moe se postii ako se vodi rauna o razmaku izmeu i unutar redova,
paljivom provoenju mjera njege nasada (trganje zaperaka, skidanje lia, uklanjanje korova i
dr).

Iako se ne radi o izravnim agrotehnikim mjerama radnici u zatienom prostoru trebaju biti dodatno
obueni, odnosno educirani i pridravati se odreenih mjera kojima se sprjeava unos i irenje
uzronika bolesti, osobito virusa. U zatieni prostor ulaziti u posebnoj obui ili s jednokratnim
nazuvcima na cipelama. Pri radu koristiti jednokratne rukavice kada se prelazi s jedne kulture na drugu
(na pr. s krumpira na rajicu) ili s bolesnih na zdrave biljke. esto je dovoljno oprati ruke vodom i
sapunom ili koristiti odgovarajui dezinficijens. Dezinfekcija alata i pribora za rad u zatienom
prostoru je obavezna. U zatienom prostoru puenje nije dozvoljeno. Duhan je domain mnogim
gospodarski znaajnim virusima na veem broju povrtnih kultura. Ukoliko se duhan sui pri niim
temperaturama virusi nisu inaktivirani pa rukama mogu biti preneseni na osjetljive domaine. Higijena
ruku je obavezna.

Mehanike mjere
mehaniko suzbijanje korova (upanje, plijevljenje),
odstranjivanje zaraenih biljaka ili biljnih dijelova iz nasada se provodi kada se uoe prvi
simptomi ili kada je zaraeno samo nekoliko biljaka. To se radi na taj nain da se u papirnate ili
plastine vreice stave bolesne biljke, iznesu van i unite (spale). Nikako ne nositi biljke kroz
cijeli plastenik/staklenik jer se usput ire spore parazita.
odvajanje bolesnih od zdravih presadnica,
nakon berbe sve ostatke biljaka pokupiti iznijeti iz zatienog prostora i unititi. Trajne
(konzervacijske) spore gljiva esto preive kompostiranje ili prolaze neoteene kroz probavni
sustav ivotinja pa je zbog toga ostatke najbolje spaliti ili duboko zakopati.

Fizikalne mjere
termika dezinfekcija (toplinska) tla je vrlo uinkovita (unitavaju se spore i micelij parazita,
tetnici pa i sjeme korova) uz uvjet da se tlo zagrije na 95 C do najmanje 30 cm dubine u
trajanju od 5 min,
solarizacija (koritenje suneve energije) je takoer uinkovita a provodi se prekrivanjem tla
tijekom ljeta prozirnom polietilenskom folijom (treba biti to tanja) u vremenu 1 do 2 mjeseca.
Prije pokrivanja tlo treba pripremiti, usitniti i navlaiti tako da se postigne 60 %-tna vlanost.

Bioloke mjere
U borbi protiv biljnih bolesti bioloke mjere se u praksi malo koriste. Mogu se koristiti hipovirulentni
sojevi (manje agresivni). Tako se na pr. pokuao rijeiti problem Pepino mozaika na rajici. U
zatienom prostoru protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) koristi se biofungicid na osnovi gljive
Trichoderma harzianum.

Druge mjere
koritenje pripravaka koji jaaju otpornost biljaka mogu pozitivno utjecati na opu vitalnost te
time smanjiti rizik od napada parazita.

Kemijske mjere
Kada je intenzitet napada bolesti takav da prijete velike gospodarske tete treba iznimno pribjei
primjeni fungicida. Ako se nekemijske/nepesticidne mjere pravilno primjenjuju kemijska zatita
povra u cijelom nasadu nee biti potrebna. U nekim sluajevima tretiranja e biti samo lokalno,
odnosno na malim povrinama, s ekotoksikoloki najpovoljnijim fungicidima.

11.2. Zatita povra od tetnika

Inegrirana zatita povra od tetnika je sustav koji provodi sve raspoloive mogunosti sprjeavanja
gospodarski znaajnih teta na nain kojim se nanosi to manje tete prirodnim neprijateljima tetnika,
kojim se to manje remeti i oneiuje okoli te tedi energija. On podrazumijeva primjenu svih
ekonomski, ekoloki i toksikoloki opravdanih metoda radi odravanja napada tetnika ispod
ekonomskog praga odluke, pri emu prednost ima uporaba prirodnih imbenika koji ograniavaju
pojavu tetnika. Cilj je svakako sprijeiti napad tetnika i tete na povrtnim kulturama stalnim
praenjem pojave i brojnosti tetnika u nasadu, kako bi se na vrijeme i odgovarajuom mjerom
sprijeila gospodarska teta. U okviru integrirane zatite povra od tetnika koriste se i kemijski
pripravci zoocidi, ali samo ako je to nuno potrebno. Svakako je potrebno provoditi integriranu
zatitu povra od tetnika sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, kojoj je cilj minimalna primjena
zoocida i ouvanje okolia.
Integrirana zatita povra od tetnika ukljuuje sljedee mjere: agrotehnike, mehanike, fizikalne,
biotehnike, bioloke i druge. Optimalna se zatita povra od tetnika postie uporabom svih tih mjera
po naelima integrirane zatite povra. Ako niti jedna od navedenih zatitnih mjera ne pokae
zadovoljavajue rezultate, pristupa se kemijskim mjerama suzbijanja tetnika. Obvezno je kontinuirano
educiranje poljoprivrednih proizvoaa povra te veza sa strunim i znanstvenim spoznajama, kao i
uska suradnja sa savjetodavnom slubom.

Agrotehnike mjere
Sve agrotehnike mjere koje se provode u proizvodnji nekog povra utjeu i na pojavu veine tetnika.
Stoga treba izbjegavati sve mjere koje pogoduju pojavi tetnika, a to vie provoditi mjere koje
smanjuju ili ak sprjeavaju njihovu pojavu. Najvanije agrotehnike mjere su:
sjetva i uzgoj otpornih sorata i hibrida;
upotreba certificiranog sjemena i presadnica;
plodored;
uravnoteena gnojidba;
obrada tla;
vrijeme sjetve, odnosno sadnje.

Preporuuje se, ako je poznato izabrati tolerantnije sorte, jer sve nisu jednako osjetljive na napad
tetnika. Biljke mogu biti otporne na napad tetnika zbog razliitih razloga: odbijaju ili manje privlae
tetnike, na njima je poveana smrtnost tetnika, no najei oblik otpornosti jest tolerancija biljaka na
kojima usprkos pojave tetnika nastaju manje tete nego na drugim biljkama (na primjer: nematode
korijenovih kvrica).
O zdravstvenom stanju i kakvoi sjemena, odnosno presadnice ovisi pojava, a posebice tetnost nekih
tetnika. Svakako koristiti zdravo certificirano sjeme, kao garanciju od kasnije mogue zaraze nekim
organizmima (na primjer: grahov i grakov iak). Pravilan plodored, jedna je od osnovnih mjera
integrirane, ekoloki prihvatljive zatite bilja. Pridravanje pravilnog plodoreda s veim razmacima
izmeu uzgoja iste kulture na istoj povrini moe toliko smanjiti pojavu niza tetnika da nije potrebna
primjena drugih mjera zatite (na primjer: kupusna i repina nematoda). Na taj nain proizvodnja
postaje rentabilnija i ekoloki povoljnija.
Uravnoteenom ishranom se mijenja brzina i energija porasta biljaka, pa se moe izbjei najosjetljivija
faza biljke s vremenom najjaeg napada tetnika i time se postie smanjenje tete.
Optimalna priprema tla i kultivacija negativno djeluju na sve tetnike koji ive u tlu. Time se izravno
mehaniki unitava dio ovih tetnika i neizravno olakava dolazak njihovih prirodnih neprijatelja.
Obrada tla je od naroitog znaaja za kukce koji provode u tlu cijeli ivot ili onaj stadij u kojem su
tetni (grice hruteva, injaci, sovice pozemljue i dr.). Zimskom brazdom kukci se izbacuju na
povrinu te dolazi do njihovog smrzavanja. Isto tako mogu biti uneseni dublje u tlo i ne mogu na
povrinu (kukuljice leptira).
Sjetva, odnosno sadnja u optimalnom roku, u dobro pripremljeno tlo i na propisanu dubinu,
omoguava bre nicanje i razvoj biljaka. Tako se skrauje kritino razdoblje razvoja u kojoj prijete
najvee tete od tetnika koji ive u tlu, tetnika mladih biljaka (na primjer: kupusni buhai), itd.

Mehanike mjere
Poljoprivredni proizvoa, ako je u mogunosti, posebice na manjim povrinama moe sprjeavati
napad i irenje tetnika mehaniki. Kao primjer mehanikih mjera mogu se navesti uzgoj povra pod
zatitnim mreama gustih okaca (insect proof) na otvorenom u svrhu zatite od napada buhaa,
povrtnih muha, gusjenica leptira i lisnih ui ili postavljanje zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i
ventilacijske otvore zatienih prostora radi zatite nasada od napada resiara (tripsa), titastih moljaca
i muha lisnih minera. Brojnost tetnika moe se smanjiti sakupljanjem i mehanikim unitavanjem
pueva, gusjenica kupusara ili uklanjanjem i unitavanjem listova jako napadnutih titastim moljcima,
junoamerikim moljcem rajice, itd.

Fizikalne mjere
U fizikalne mjere zatite ubraja se primjena niskih temperatura (na primjer izlaganje graha napadnutog
grahovim ikom) i visokih temperatura (suzbijanje nematoda termikom sterilizacijom ili
solarizacijom tla u zatienim prostorima). Koritenje utih ili plavih ljepljivih ploa u svrhu praenja
poetnog napada i visine populacije titastih moljaca, resiara (tripsa), muha lisnih minera i lisnih ui,
takoer spada u fizikalne mjere. Podizanje zrane vlage u zatienim prostorima zbog smanjenja
brojnosti obinog crvenog pauka koprivine grinje u nasadu takoer je jedna od fizikalnih mjera.

Biotehnike mjere
Biotehnike mjere zatite podrazumijevaju uporabu kemijskih spojeva koji ne ubijaju izravno tetnike,
nego ometaju fizioloke procese u njima ili njihovo ponaanje te tako neizravno smanjuju njihovu
brojnost i tetnost. Namjena im je praenje poetka napada i brojnosti tetnika (na primjer feromonske
lovke za mujake leptira junoamerikog moljca rajice, leptire ute kukuruzne sovice, klisnjake) ili
smanjenje populacije i tetnosti tetnika (na primjer vodene feromonske klopke za leptire
junoamerikog moljca rajice, uporaba piva ili fermentirane penice u suzbijanju pueva).

Bioloke mjere
Biolokim mjerama suzbijanja tetnika dri se izravno ili neizravno koritenje razliitih organizama i
njihovih proizvoda za suzbijanje tetnika. tetnike napadaju brojni prirodni neprijatelji: grabeljivci
(predatori), paraziti parazitoidi i uzronici bolesti. Prirodni su neprijatelji, uz klimatske prilike i
postupke ovjeka, glavni regulator dinamike populacije svih tetnika. Stoga se svaka promjena u
brojnosti tih neprijatelja znatno odraava na intenzitet pojave tetnika. Bioloke mjere ukljuuju znaaj
prirodnih neprijatelja i njihovu ulogu u suzbijanju tetnih vrsta kukaca. Bioloko suzbijanje tetnika se
u praksi primjenjuje u proizvodnji povra u zatienom prostoru unoenjem prirodnih neprijatelja ili
anatagonista tetnih organizama (parazitske osice su neprijatelji titastih moljaca, lisnih ui, muha
lisnih minera; predatorske stjenice se hrane resiarima, lisnim uima, titastim moljcima, grinjama,
gusjenicama leptira; predatorske grinje se hrane tetnim vrstama grinja, resiarima, itd.). Predatore i
parazitoide treba introducirati s oprezom i uz savjet struke. Bioloke se mjere provode i ouvanjem te
zatitom prirodnih neprijatelja tetnih organizama kao i stvaranjem povoljnih uvjeta za njihov razvoj.
Preporua se educiranje proizvoaa u smjeru upoznavanja korisne faune.

Tablica 11. Popis organizama za bioloku zatitu povra od tetnika u zatienom prostoru
Korisni organizam
Ciljani tetni organizam
latinski hrvatski
Parazitoidi
Eretmocerus eremicus,
E. mundus
Aleyrodidae titasti moljci
Encarsia formosa Aleyrodidae titasti moljci
Dacnusa sibirica Agromyzidae muhe lisni mineri
Diglyphus isaea Agromyzidae muhe lisni mineri
Aphidius colemani, A. ervi Aphididae lisne ui
Aphelinus abdominalis Aphididae lisne ui
Trichogramma brassicae Lepidoptera leptiri
Predatori
Orius laevigatus, O.
insidiosus,
O. majusculus
Thysanoptera,
Aphididae,
Acarina
resiari (tripsi), lisne
ui, grinje
Amblyseius degenerans,
A. cucumeris
Thysanoptera,
Acarina
resiari (tripsi),
grinje
Amblyseius swirskii Thysanoptera,
Aleyrodidae
resiari (tripsi),
titasti moljci
Amblyseius californicus Acarina grinje
Phytoseiulus persimilis Acarina grinje
Dicyphus hesperus Aleyrodidae,
Aphididae,
Acarina,
Agromyzidae,
Thysanoptera
titasti moljci, lisne
ui, grinje, muhe
lisni mineri, resiari
(tripsi)
Macrolophus caliginosus Aleyrodidae,
Acarina,
Agromyzidae,
Thysanoptera,
Aphididae
titasti moljci,
grinje, muhe lisni
mineri, resiari
(tripsi), lisne ui
Feltiella acarisuga Acarina grinje
Aphidoletes aphidimyza Aphididae lisne ui
Chrysoperla carnea Aphididae,
Thysanoptera,
Acarina,
Aleyrodidae,
Lepidoptera
lisne ui, resiari
(tripsi), grinje,
titasti moljci, leptiri
Harmonia axyridis Aphididae lisne ui
Hippodamia convergens Aphididae lisne ui
Episyrphus balteatus Aphididae lisne ui
Podisus maculiventris Lepidoptera leptiri
Nesidiocoris tenuis Lepidoptera,
Aleyrodidae,
Acarina,
Thysanoptera,
Aphididae,
Agromyzidae
leptiri, titasti
moljci, grinje,
ui, muhe lisni
mineri
Hypoaspis aculifer, H. miles Thysanoptera,
Nematodae
resiari (tripsi),
nematode
Neoseiulus cucumeris Thysanoptera,
Acarina
resiari (tripsi),
grinje
Entomopatogene gljivice
Verticilium lecanii Aleyrodidae,
Thysanoptera,
Aphididae
titasti moljci,
ui
Entomopatogene nematode
Heterorhabditis bacteriophora Curculionidae pipe
Steinernema carpocapsae Lepidoptera,
Curculionidae
leptiri, pipe

11. 3. Zatita povrarskih kultura od korova

11.3.1. Openito o problemu suzbijanja korova u povrarstvu
Suzbijanje korova u povrarstvu najzahtjevniji je dio uzgoja. Gotovo sve povrarske kulture su po
svojim morfolokim znaajkama (slabog habitusa) biljke vrlo slabih kompetitivnih sposobnosti, zbog
ega ih korovi lako nadvladaju. Naime, za razliku od ratarskih kultura kod kojih se kritino razdoblje
zakorovljenosti (KRZ) svodi na nekoliko tjedana nakon nicanja, kod veine povrarskih kultura KRZ
traje puno dulje, a kod nekih vrsta tijekom cijele vegetacijske sezone. Osim navedenog, skupina
povre obuhvaa veliki broj biljnih vrsta koje se meusobno razlikuju po specifinim znaajkama
kulture i specifinostima uzgoja. Ista povrarska kultura moe se u odnosu na nain uzgoja znatno
razlikovati (uzgoj izravnom sjetvom sjemena u polje, uzgoj iz presadnica i/ili iz vegetativnih organa).
Kultura uzgajana iz sjemena u polju dugo nie, spor je poetni rast i razvoj i u tom razdoblju korovi ju
lako nadvladaju. Prema cilju uzgoja povrarska kultura se proizvodi za potronju u svjeem stanju, za
preraivaku industriju i/ili za sjemensku proizvodnju. Kod uzgoja za potronju u svjeem stanju (npr.
mladi luk), zbog kratkoe vegetacije, potrebno je voditi veu brigu o karenci i toleranci nego kod
uzgoja za preradu ili za sjeme. U odnosu na vrijeme sjetve/sadnje neke povrarske kulture (npr.
pinat) mogue je sijati u jesen, proljee i ljeto. Rok sjetve ima utjecaj na sastav korovne flore
(jesenske rokove sjetve pratit e ozima korovna flora, a u proljee toploljubive korovne vrste).
Povrarske kulture znatno se razlikuju i po duljini vegetacije. U kulturama duge vegetacije (luk,
paprika, rajica i dr.) zahtjevnije je suzbijati korove nego u kulturama (pinat, rotkva, salata i dr.) koje
imaju krau vegetaciju od veine korovnih vrsta zbog ega im korovi ne stignu nanijeti tetu. Svi
navedeni initelji imaju znatan utjecaj na pristup suzbijanju korova u povru, bilo kemijskim i/ili
nekemijskim mjerama. Takoer vaan initelj problematike suzbijanja korova u povrarskim
kulturama jest ogranien izbor herbicida. U velikom broju kultura koje se proizvode u Hrvatskoj,
nije registriran ni jedan herbicid, a za mnoge druge izbor je ogranien na jedan ili eventualno dva
herbicida koji ne pokrivaju potrebe.
Sve navedeno govori o znaaju integracije svih raspoloivih mjera i zahvata kod suzbijanja korova u
povru. Ovo ak i u sluaju kad postoji dobar izbor registriranih selektivnih herbicida. Suzbijanje
korova u povru mogue je jedino uz integrirani pristup suzbijanju korova.
Zbog navedene problematike, a pogotovo zbog ogranienog izbora herbicida, nekemijske mjere esto
su jedine mjere suzbijanja korova u kulturama u kojima nije registriran ni jedan herbicid.

11.3.2. Suzbijanje korova u zatienom prostoru
Integrirana proizvodnja povra iskljuuje (zabranjuje) primjenu herbicida u zatienom prostoru. Stoga
kod proizvodnje povra u zatienom prostoru treba primjenjivati nekemijske mjere suzbijanja koje e
biti opisane u sljedeem poglavlju. Primarni cilj je sprijeiti unoenje sjemena korova u zatieni
prostor, odnosno sprijeiti plodonoenje korova koji e nii iz sjemenki koje se ve nalaze u
zatienom prostoru. Takvim viegodinjim pristupom, banka sjemena korova u tlu postupno e se sve
vie smanjivati.

11.3.3. Suzbijanje korova kod uzgoja na otvorenom prostoru
Vie od 90% ukupne proizvodnje povrarskih kultura odvija se na otvorenom prostoru, u polju.
Problematika suzbijanja korova navedena u uvodnom poglavlju upuuje na primjenu integracije
suzbijanja nekemijskim i kemijskim mjerama, koje e u nastavku teksta biti ukratko opisane.
Nekemijske mjere se mogu razvrstati u preventivne i kurativne mjere. U T.U. e biti prikazane u
odnosu na vanost koju mogu imati kod integrirane proizvodnje povra.

Kulturalne mjere su sve preventivne mjere koje prijee irenje generativnih i vegetativnih organa
korova sa zaraene na ne zaraenu proizvodnu povrinu kao i mjere koje poveavaju kompetitivne
sposobnosti uzgajane kulture u odnosu na korove. S ovog gledita, u ovu skupinu mjera (preventivne
mjere) pripadaju i sve agrotehnike mjere kojima je takoer cilj poveati kompeticijske sposobnosti
usjeva u odnosu na korove (i druge tetne organizme). Agrotehnikim mjerama mogue je postupno
smanjivati banku sjemena korova u tlu, to e s vremenom smanjiti potrebu primjene herbicida.
Preventivne mjere su: redovita konja rubnih dijelova proizvodne povrine (kanala, putova, mea),
ienje strojeva i prikljunih orua kod prijelaza s parcele (zaraene) na parcelu, izbor polja (ne
zaraenog korovima, osobito viegodinjim), izbor kulture i kultivara (s veim kompetitivnim
sposobnostima ili na zakorovljenoj povrini uzgajati kulturu za koju postoji dobar izbor herbicida),
pravilan plodored (moe znatno umanjiti bioloki potencijal korova), pravilan sklop, pravilan rok
sjetve (omoguuje bri rast i razvoj usjeva), prema zahtjevu kulture uravnoteena gnojidba (bri rast i
razvoj usjeva, jaa prirodna otpornost), prema zahtjevu kulture optimalna priprema tla, sjetva istog
sjemena (bez primjesa korova), kvalitetna sjetva (poveava prostornu selektivnost kulture prema
herbicidima), praenje strnita (prije plodonoenja korova). U ovu skupinu pripada i mjera gdje se kod
gnojidbe zrelim stajskim gnojem vodi briga da gnoj ne sadri viabilne sjemenke korova (sjeme korova
prolaskom kroz probavni sustav ivotinje moe zadrati klijavost).

Mehanike mjere borbe protiv korova oduvijek su znaajno doprinosile borbi protiv korova. Osim
agrotehnikih mjera koje indirektno (preventivno) utjeu na smanjenje zakorovljenosti, u agrotehnike
mjere pripadaju i mehanike mjere (okopavanje, pljevljenje, upanje, meuredna kultivacija,
mehanika pljevilica i sl.) kojima direktno (kurativno) suzbijamo korove. Mehanikim mjerama se
esto puta postiu samo ogranieni uinci, limitirani su klimatskim prilikama u vrijeme primjene,
odnosno u uvjetima prevlanog i presuhog tla nisu primjenjive, a kroz to vrijeme korovi nadvladaju
usjev. Zbog mogueg oteenja usjeva (klirens traktora, zatitna zona usjeva), primjena je ograniena
samo u ranim fazama rasta i razvoja usjeva, dok korove unutar reda usjeva treba suzbijati drugim
mjerama (zahtijeva intervenciju motikom). Mehanike mjere imaju nedovoljan uinak na viegodinje
korove.
Unato navedenom, kod uzgoja povra ovim mjerama treba davati sve vei znaaj, osobito treba pratiti
nova tehnoloka dostignua kao npr. moderne mehanizirane pljevilice (s rotirajuom motikom ili
prstima) koje iznose mlade korove na povrinu tla gdje se osue (samo u suhim uvjetima tla, u
protivnom se korovi ponovno ukorijene). Meuredna kultivacija je mehanika mjera koja se kod
irokorednih povrarskih kultura redovito provodi iz vie razloga (prekidanje kapilarnog gubitka vlage,
prihrana i sl.) ukljuujui i suzbijanje korova. Treba napomenuti da ova mjera moe imati nedostatak
ako su prethodno primijenjeni zemljini (rezidualni) herbicidi jer se kultivacijom prekida herbicidni
film i zbog remeenja povrinskog sloja tla dolazi do buenja ponika novih korova. Meuredna
kultivacija moe biti vrlo korisna kod suzbijanja korova na nain da se radna tijela kultivatora
adaptiraju tako da nagru tlo prema sjetvenom/sadnom redu ime mali korovi unutar reda bivaju
pokriveni tlom i zaustavljeni u rastu. Kod mehanikih mjera borbe protiv korova korisno je navesti i
mogunost kod koje se plitkom obradom tla bude sjemenke korova koji se zatim u fazi klice suzbiju
takoer plitkom obradom koja opet provocira nove sjemenke na klijanje. Ova mogunost se moe
primijeniti ako je na raspolaganju dovoljno vremena prije sadnje ili dovoljno vremena izmeu
sjetve/sadnje dviju kultura na istom polju (to je kod povra rijedak sluaj).

Slijepa sjetva pripada u agrotehnike mjere. Meutim zbog vanosti kod uzgoja povra, opisana je
zasebno. Posebno je korisna kod kultura za koje nema registriranih herbicida. Slijepa sjetva svodi se na
2-3 tjedna raniju pripremu tla od planiranog roka sjetve kulture. Ovaj pristup ima za cilj potaknuti
klijanje i nicanje korova iz plitkog povrinskog sloja tla. Sjetva kulture se obavlja uz to manje
remeenje povrinskog sloja tla (da se izbjegne provociranje novog ponika korova). Nakon sjetve se
obavlja tretiranje izniklih korova ne rezidualnim, kontaktnim herbicidom (moe i u kombinaciji sa
zemljinim herbicidom koji je registriran u dotinoj kulturi). Kod kultura gustog sklopa odgoenim
tretiranjem svjesno se moe rtvovati odreeni postotak (1-2%) izniklih biljaka, jer u tom sluaju
iznikne vei broj jedinki korova. Osim herbicidima, korove je mogue suzbiti i spaljivanjem
plamenom (kad ova mjera bude prihvaena u praksi u RH). Slijepa sjetva je prihvatljivija za
toploljubive povrarske kulture koje se siju/sade kasnije u proljee.

Bioloke mjere se oslanjaju se na uporabu korisnih ivotinjskih organizama i/ili uzronika bolesti koji
se hrane ili parazitiraju odreene korovne vrste. Do sada su dobri uinci postignuti samo u stabilnim
ekosustavima (panjaci, prerije, vodene povrine, uinak samo na pojedine vrste korova i sl.), dok su u
poljoprivrednim kulturama s plodoredom i veim brojem korovnih vrsta u kulturi, postignuti rezultati
manje znaajni. Znatno bolje uinke bioloke mjere daju u zatiti povra od bolesti i tetnika u
zatvorenim prostorima. Meutim, u ovu skupinu mjera borbe protiv korova ubraja se i uzgoj
''pokrovnih biljaka''. Provodi se tako da se u prethodno posijan pokrovni usjev usije (posadi) odreena
povrarska kultura. Pokrovna biljka titi ju od konkurencije korova do odreene faze razvoja, a zatim
se primjenom selektivnog herbicida ukloni. U nekim sluajevima, ako je pokrovna biljka sitnosjemena
leguminoza (npr. djetelina), a uzgajana vrsta habitusom robusnija, suzbijanje pokrovne biljke i nije
potrebno. Izbor vrste pokrovne biljke ovisi o vrsti uzgajane povrarske vrste. Ovakvim pristupom osim
to se kulturu oslobaa konkurencije korova, nastoji se i umanjiti eroziju tla.

Maliranje. Iako maliranje ivim malom (pokrovne biljke) i mrtvim organskim malom (listinac,
slama, biljni i drveni otpadci i sl.) pripada u bioloke mjere suzbijanja, zbog vanosti primjene
maliranja u proizvodnji povra, ova mjera je takoer prikazana zasebno. Kod primjene mrtvog
organskog mala vana je optimalna debljina sloja mala koja nee proputati korove. Nedostatak
mu je to su kod veih proizvodnih povrina potrebne vrlo velike koliine biljne mase. Osim toga
mrtvi mal vjetar moe odnijeti iz usjeva povra. Osobitu vanost, zbog lake primjene, ima sintetiki
mal (prozirna i crna polietilenska folija). Posebnu vanost ima kod kultura gdje je izbor selektivnih
herbicida ogranien ili ih uope nema. U zatvorenom prostoru je mogue mal koristiti po cijeloj
povrini ili samo u prostoru sadnog reda, dok je kod uzgoja u polju primjena mala uglavnom u
prostoru sadnog reda. Suzbijanje korova u neobraenom (meurednom) prostoru koji nije prekriven
folijom moe se obaviti mehaniki ili herbicidima (najee kontaktnim). Mal osim prijeenja rasta
korova ima i druge povoljne prednosti u odnosu na usjeve (poveava temperaturu tla, prijei gubitak
vode iz tla i sl.), osobito usjeve toploljubivih vrsta (paprika). Nedostatak sintetikih maleva se ogleda
u potekoi njegova uklanjanja i zbrinjavanja (upitna ekoloka prihvatljivost) s proizvodne povrine.
Maliranje podrazumijeva i konju i usitnjavanje nadzemne mase korova (strojevima malerima), koja
nakon konje takoer moe biti mrtvi organski mal koji, ovisno o debljini pokoenog sloja, prijei
rast poniklih korova.

Zeleni ugar i zelena gnojidba su takoer mogunosti (na veim gospodarstvima) integriranog
suzbijanja korova, na nain da se svake godine na jednom dijelu (vrlo zakorovljene povrine) uzgaja
neki drugi usjev (lucerna, djetelina, DTS, jeam i dr.) koji e umanjiti potencijal korova. Osim
smanjenja biolokog potencijala korova, na ovim povrinama bit e poboljana fizikalna, bioloka i
druga svojstva tla, to e pridonijeti veoj proizvodnji povra u narednim godinama.

Sterilizaciju tla toplinom mogue je provesti pregrijanom vodenom parom i primjenom prozirne ili
crne folije. Prvi nain ima praktinu primjenu u zatvorenim prostorima, dok je primjena folije mogua
i u zatvorenom prostoru i u polju. U polju, na manjim proizvodnim povrinama, je mogua u
podrujima gdje je dovoljan broj sunanih i toplih dana za optimalno koritenje suneve energije u ovu
svrhu. Ovu mjeru je mogue koristiti na vie naina, to ovisi o spretnosti i opremljenosti proizvoaa
povra. Princip uinka ove mjere je slian kao i kod suzbijanja korova primjenom mala s folijom,
gdje ponikli korovi ispod folije budu ugueni i spreni uslijed visokih temperatura ispod folije.
Drugi princip se zasniva na pokrivanju povrine tla folijom ispod koje zbog poviene temperature tla
korovi ranije niu. Nakon nicanja ako su temperature visoke bivaju spreni ili se folija moe podii i
korove suzbiti herbicidom. Preduvjeti za provoenje ove mjere svode se na obraeno, poravnato i
vlano tlo koje se potom pokriva s folijom (0,1-0,2 mm) koja na rubovima treba biti dobro zatvorena.
Tako pokriveno tlo stoji tijekom 30-45 toplijih i sunanih dana, kad temperatura tla ispod folije moe
dosei i preko 40
0
C. Ova mjera ima dobar uinak i na razliite uzronike bolesti koji ive u tlu,
ukljuujui i sjeme korova u plitkom povrinskom sloju tla. Nedostatak joj je to najee nema
dovoljno vremena za provoenje, jer se kulture na istoj proizvodnoj povrini brzo smjenjuju, a mjera
zahtijeva odreeno vrijeme za provoenje. Uinak je ovisan i o klimatskim prilikama (hladno i
oblano vrijeme umanjuje uinak ili produljuje vrijeme primjene).

Spaljivanje korova plamenom kao fizikalna mjera u Hrvatskoj jo nije nala iru primjenu. Zasniva
se na principu da plamenom odreene temperature izazovemo koagulaciju bjelanevina u korovnoj
biljci. Ta stara mjera borbe (1852. god.) protiv korova, pronalaskom selektivnih herbicida izgubila na
znaaju. Plamen ubija korov na nain da se uslijed zagrijavanja nadzemnog dijela korovne biljke
proiri stanini zrakoprazni prostor (intercelular). irenjem stanica pucaju stanine stijenke, poveana
je transpiracija, nakon ega biljka gubi vodu, vene i kroz nekoliko dana se osui. Veina biljnih vrsta
uginut e ako ih zagrijemo na temperaturi izmeu 45 i 55
0
C. Plamenik je mogue koristiti selektivno
na nain da su razmak od reda kulture i brzina kretanja plamenika kontrolirani. Najee se kao gorivo
rabi propan. Veliina korova u vrijeme tretiranja vie utjee na uinak nego gustoa korova. Sve
korovne vrste nisu jednako osjetljive, na to utie poloaj i zatienost meristemskog tkiva. Uinak na
viegodinje korove je ogranien (suzbijena je samo nadzemna masa). Zagrijavanjem biljne mase ali i
povrine tla mogue je probuditi sjemenke korova iz dormantnog stanja iz plitkog povrinskog tla
(slino kao kod solarizacije). Moe imati i cidni uinak na neke uzronike bolesti i tetnike.

Pomona sredstva ili adjuvanti (okvaivai, mineralna i biljna ulja, neka gnojiva i dr.) imaju vrlo
veliku vanost za ekoloki prihvatljiv pristup suzbijanju korova. U svjetskim razmjerima njihov znaaj
i udio u potronji sve vie raste. Pomona sredstva s razliitim funkcionalnim svojstvima poveavaju
herbicidni uinak (poveavaju usvajanje, smanjuju spiranje, hlapljenje, zanoenje i dr.), a to je jo
vanije omoguuju smanjenje propisane dozacije herbicida.

Kemijske mjere borbe uz kombinaciju nekemijskih mjera nezaobilazne su kod industrijske
proizvodnje povra, odnosno proizvodnje na velikim povrinama. Kako je u uvodu navedeno, za veliki
broj povrarskih kultura nije registriran ni jedan herbicid. U Hrvatskoj je u tijeku zakonski propisana
procedura proirenja primjene herbicida (i insekticida i fungicida) na male kulture (povrarstvo).

Osnovni princip primjene herbicida kod integrirane zatite povra od korova treba biti zasnovan na
primjeni herbicida samo: kad treba, koliko treba i s im treba!

Kad treba znai da primjenu herbicida ne treba obavljati kod nieg stupnja zakorovljenosti kad je
mogue korove suzbiti primjenom neke druge ne kemijske mjere.

Koliko treba zasnovano je na injenici da je korove mogue suzbiti dozacijama koje su znatno nie
od propisanih (registriranih). To je mogue ostvariti temeljem pravila da umanjena koliina herbicida
bolje suzbija korove u ranom stadiju razvoja nego to propisana (puna) doza suzbija odraslije (vee)
korove. Ovu vrlo vanu spoznaju potrebno je intenzivno koristiti upravo kod uzgoja povra. Umanjene
doze herbicida (ak i do 10 puta) kod pravovremene primjene umanjuju osjetljivost kulture prema
herbicidu u ranim fazama razvoja (u fazi kad nije doputena registrirana primjena). Viekratnom
primjenom umanjenih doza korove suzbijamo do eljenog nivoa, to omoguuje smanjenje ukupne
potronje herbicida (manje od jednokratne propisane doze) po jedinici povrine.

S im treba odnosi se na pravilan odabir herbicida. Ni jedan herbicid ne suzbija sve korove,
odnosno svaki herbicid ima svoj spektar djelovanja. Pravilan odabir herbicida ili kombinacija
herbicida zasniva na poznavanju sastava korovne flore na odreenoj njivi. Poznavanje korovne flore
moe se temeljiti na iskustvu zakorovljenosti njive u prethodnim godinama ili na temelju zateenih
korova u njivi (kod primjene folijarnih herbicida). Primjena ovog principa iskljuit e potrebu
korektivnog tretiranja.
Kod primjene herbicida treba voditi rauna o naprijed navedenim initeljima koji odreuju suzbijanje
korova u povru. Tako npr. ne primjenjivati herbicide kod kultura koje imaju krau vegetaciju nego to
iznosi propisana karenca (zakonom propisani vremenski period koji mora protei od posljednje
primjene herbicidnog pripravka do berbe, odnosno do iznoenja plodina na trite).

Zabranjuje se:
primjena herbicida kod uzgoja povra u zatienom prostoru,
kemijska sterilizacija tla,
primjena herbicida koji nisu registrirani za namjenu u odreenoj kulturi.

Obvezne mjere:
prije uzgoja upoznati specifinosti uzgoja dotine kulture.
redovita konja i drugi naini suzbijanja korova na neproizvodnim povrinama (kanali, putovi,
mee i sl.).
suzbijanje korova na strnitima (jednogodinje korove praenjem strnita ili maliranjem,
viegodinje korove primjenom herbicida glifosata) i na drugim povrinama prije poetka
uzgoja povrarskih kultura.
paljivo slijediti uputstva za primjenu herbicidnog sredstva.
pridravati se kod primjene herbicidnih pripravaka propisane karence.
pridravati se u uputstvu navedenih ogranienja uzgoja narednih kultura koje slijede u
plodoredu nakon primjene herbicida.
dati prednost herbicidima s povoljnim ekotoksikolokim karakteristikama.
aplikaciju herbicida obavljati kvalitetno (ispravnost prskalica) i racionalno (npr. umjesto 300-
500 l vode po ha koristiti sapnice koje apliciraju 200 l/ha).
s obzirom da nije mogue navesti sve mogue tehnoloke upute i sve znanstvene i strune
spoznaje o ekoloki prihvatljivoj (integriranoj) zatiti povrarskih kultura od korova,
proizvoa se treba obvezati na kontinuiranu edukaciju i razvoj kompetencija u podruju
integrirane zatite od korova.

Preporuuje se:
kod planiranja roka primjene herbicida, ako je mogue dati prednost primjeni nakon nicanja
kulture i korova (primjena na temelju zateene korovne flore na polju).
kod primjene herbicida dati prednost viekratnoj primjeni smanjenih doza herbicida.
kod odabira dati prednost herbicidima krae perzistentnosti.
dati prednost herbicidima ueg spektra djelovanja u skladu s prioritetnim vrstama korova na
odreenoj njivi.
prikupljanje i biljeenje svih relevantnih podataka i iskustava koja e biti od koristi tijekom
uzgoja povrarskih kultura.
zatraiti savjet od nadlenih institucija i savjetnika kad ne moete sami donijeti odluku.
treba raditi kontinuirano na osobnoj edukaciji iz podruja integrirane proizvodnje povrarskih
kultura, odnosno koristiti nove znanstvene i strune spoznaje iz istog podruja.
pratiti izdavanje Rjeenja o proirenju primjene herbicidnih pripravaka na male kulture i male
namjene.

11.4. Administrativne mjere primjene sredstava za zatitu bilja (SZB)
Sukladno Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, br. 70/05) poljoprivredni
proizvoai smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na nain i u svrhu koja je propisana u
uputama za uporabu na etiketi pojedinog SZB. Upisnik registriranih SZB vodi se u elektronikom
obliku kao baza podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a). Podaci o registriranim SZB
dostupni su svim korisnicima interneta putem web trailice na sljedeoj web adresi:
http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Pristup web trailici mogu je i putem naslovne stranice Ministarstva
poljoprivrede (http://www.mps.hr/). Na stranicama Ministarstva poljoprivrede redovito se objavljuju
svi propisi i relevantne informacije vezane za SZB.

Korisnici SZB su duni voditi i uvati evidenciju o SZB koja koriste najmanje pet (5) godina. U
evidenciju se upisuju najmanje sljedei podaci: trgovaki naziv SZB, datum i vrijeme poetka i
zavretka tretiranja, koliina primijenjenog SZB (doza, koncentracija), veliina povrine i tretirana
kultura. Evidencije se vode u elektronikom ili papirnatom obliku sukladno Pravilniku o integriranoj
proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.
Pri uporabi SZB potrebno je:
- uvaavati naela dobre poljoprivredne i okoline prakse i primjenjivati mjere integrirane zatite bilja
od tetnih organizama,
- koristiti SZB uinkovito radi odravanja populacije ciljanih tetnih organizama ispod gospodarskog
praga tetnosti uz smanjenja negativnog utjecaja na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini. Preporua
se primjena SZB lokalno, tamo gdje je populacija tetnih organizama prela gospodarski prag tetnosti,
a ne po cijeloj povrini, radi ouvanja populacije korisnih organizama,
- primjenjivati i rukovati sa SZB sukladno propisima iz podruja SZB i uputama, oznakama,
upozorenjima i granienjima te drugim podacima i informacijama navedenim na etiketi,
- koristiti odgovarajuu osobnu i posebnu zatitnu odjeu i opremu te ureaje za primjenu ovisno o
SZB i metodi tretiranja koju primjenjuju,
- skladititi i uvati SZB namijenjena primjeni na propisan nain (u posebnoj prostoriji ili posebnom
ormaru u originalnoj ambalai, odvojeno od hrane i hrane za ivotinje te drugih predmeta ope
uporabe, izvan dosega djece, uz odreene uvjete glede temperature, vlage i svjetlosti te u skladu s
drugim uvjetima navedenim na etiketi).
Prostoriju ili ormare u kojima se uvaju SZB preporuuje se drati pod kljuem. Ne preporua se
uvanje veih nepotrebnih koliina SZB. Ako se radi potrebe uvaju vee koliine SZB, takva
prostorija mora biti izraena od vrstih i otpornih materijala koji se lako iste. Na podu prostorije ne
smije biti izravnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB dre u ormarima oni moraju biti izraeni od
otpornih i inertnih materijala koji ne upijaju i koji se jednostavno iste. Potrebno je osigurati odreeni
materijal za ienje (zemlja, pijesak) u sluaju oteenja ambalae i izlijevanja SZB i spremnik
predvien i oznaen za tu namjenu. Sadraj spremnika predaje se ovlatenoj osobi sukladno posebnom
propisu kojim je ureeno gospodarenje otpadom,
- praznu ambalau SZB koja su tekuem stanju, ispirati vodom najmanje tri puta, vratiti sadraj u
spremnik ureaja za primjenu SZB. Navedenim postupkom u najveoj mjeri smanjuje se mogunost
oneienja okolia. Neupotrjebljena SZB i otpadnu ambalau predaje se ovlatenoj osobi sukladno
posebnom propisu kojim je ureeno gospodarenje otpadom,
- ureaje za primjenu SZB prati na polju, na mjestima gdje SZB ne moe doprijeti u povrinske vode i
gdje nema opasnosti po ljude i ivotinje. Preporua se, gdje god je to mogue, ostatke kropiva
razrijeene s vodom poprskati na tretiranu povrinu. SZB koja su registrirana na temelju Zakona o
sredstvima za zatitu bilja na etiketi sadre detaljne upute o nainu ienju ureaja za primjenu.
Ureaje za primjenu potrebno je odravati u ispravnom stanju, zamjenjivati dotrajale i neispravne
dijelove sukladno uputama proizvoaa s ciljem osiguranja pravilne primjene SZB i sprjeavanja
negativnog utjecaja na okoli. Ostaci SZB i kropiva ne smiju se izlijevati u povrinske vode,
kanalizaciju, dvorine i stajske odvode,
- kod uporabe SZB koja su razvrstana i oznaena kao opasna za okoli od iznimne je vanosti
potivati propisane mjere opreza vezane uz zatitu povrinskih, podzemnih i pitkih voda te korisnih
organizama u vodi i tlu. Posebice je vano potivati zone sanitarne zatite izvorita koje se
uspostavljaju sukladno propisima o vodama i uspostavljene sigurnosne razmake od povrinskih voda.
Sigurnosni razmaci izraeni su u metrima mjerei od ruba obale i nalaze se na etiketi pojedinog SZB,
- sprijeiti zanoenje, voditi brigu o drugim mjerama opreza i ogranienjima navedenim na etiketi
SZB kao to su ogranienja plodoreda, uporabe odreenog SZB na lakim tlima i krakim podrujima,
nagnutim i erozivnim povrinama radi sprjeavanja otjecanja i nakupljanja ostataka u niim
dijelovima te o doputenom broju tretiranja tijekom vegetacije u istoj kulturi.

11.5. Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja

Izvjetajno prognoznim poslovima u zatiti bilja predvia se pojava tetnih organizama, te vrijeme,
nain i mjere njihovog suzbijanja. Preporuke i informacije javno su dostupne na internetskim
stranicama (http://www.savjetodavna.hr i http://www.hcphs.hr). S namjerom da se preporuke priblie
to veem broju proizvoaa, HPK, Javna poljoprivredna savjetodavna sluba, na regionalnoj razini,
objavljuje preporuke za suzbijanje u lokalnim medijima (radiju i novinama), a Hrvatski centar za
poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zatitu bilja, na republikoj razini objavljuje prognoze na
Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju.
12. ZATITA RAJICE

12.1. ZATITA RAJICE OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENE
Plamenjaa rajice
Phytophthora infestans

Simptomi se javljaju na liu, stabljikama i plodovima.
Oni su na liu vrlo slini simptomima koje ovaj parazit
izaziva na krumpiru. Pjege se pojavljuju najee na
rubovima listova, svijetlosive do svijetlosmee, kasnije
postaju prozirne te brzo potamne; plojke propadaju, sue
se, a peteljke listova ostaju dugo zelene. Na naliju listova
u vlanim uvjetima moe se formirati prljavobjeli micelij.
Na stabljici se pojavljuju tamne pjege eliptinog oblika,
najee u pazucima listova. Na zelenim plodovima
primjeuju se tamnije udubljene pjege koje dobivaju
bronanu boju, a plodovi ubrzano dozrijevaju,
poprimajui crvenkastu boju.

Agrotehnike mjere:
- iroki plodored bez krumpira,
- uklanjanje samoniklog krumpira,
- rajicu saditi to dalje od parcela na kojima
se uzgaja krumpir (osobito mladi),
- sadnja otpornijih hibrida,
- redovito i pravovremeno uklanjanje zaperaka
i suvinih listova.

Kemijske mjere:
- provoditi samo kad je potrebno. Za prognozu
pojave rabiti provjerene modele.

Bijela trule
Sclerotinia sclerotiorum

Parazit moe napasti sve nadzemne dijelove i u svim
stadijima razvoja. Na mjestu zaraze prvo se razvija
vodenasta pjega, zatim gusti bijeli micelij i crni skelrociji.
Ako je tlo jako vlano micelij se moe razviti i na povrini
tla. Jae zaraene biljke venu i propadaju.

Agrotehnike mjere:
- iroki plodored,
- ogranienje navodnjavanja i spreavanje
zadravanja vode u tlu,
- uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih
ostataka prije nego se formiraju sklerociji.

Rajica na
otvorenom.
Plutavost korijena
Pyrenocheta lycopersici

Korijen je smee boje, esto se raspucava i pojaana je
tvorba plutastog stanija. Biljke se slabije razvijaju i
pokazuju simptome venua.

Agrotehnike mjere:
- sadnja tolerantnih hibrida,
- redovito viekratno zalijevanje,
- cijepljenje hibrida na otporne podloge,
-dezinfekcija tla vodenom parom i/ili
solarizacijom,
ostataka.

Bolest je malog
znaenja.
Rak stabljike rajice
Didymella lycopersici

Parazit uzrokuje venue i suenje cijelih biljaka ako je
napadnut donji dio stabljike. Na mjestima zaraze tkivo je
ulegnuto i suho, u poetku smee, a kasnije svijetlije
sivkaste boje. Tkivo moe raspucavati.

Agrotehnika mjera:
ostataka.

Bolest je malog
znaenja.
Koncentrina pjegavost
Alternaria solani,
A. tenuissima,
A. alternata i dr.

Mogu biti zaraeni svi nadzemni dijelovi. Pjege su
preteno okrugle, ponekad uglate (ako su omeene
krupnijim ilama) i zonirane. Ako je vlanost zraka visoka
prekrivene su crnom prevlakom. Na plodovima se pjege
najee javljaju uz peteljku; udubljene su i zonirane.

Agrotehnike mjere:
- dezinfekcija tla vodenom parom i/ili
solarizacijom,
- saditi zdrav presad,
- sjetva certificiranog sjemena,
ostataka.

Pjegavost lista rajice
Septoria lycopersici

Zaraza moe nastati u svakom stadiju razvoja. Nakon
presaivanja rajice simptomi se javljaju u vrijeme
formiranja prvih plodova. Na liu su pjege razliite
veliine, svjetle sredine i tamnijeg ruba. Vee pjege mogu
podsjeati na A. solani. Lie uti i sui se.

Agrotehnike mjere:
- irok plodored,
ostataka.

Zaraza se moe
prenositi sjemenom.
Bolest je od manjeg
znaenja.
Barunasta plijesan lista rajice
Passalora fulva (Cladosporium fulvum)
Agrotehnike mjere:
- sadnja otpornih hibrida na svih 5 rasa,
Kod nas je

Najee su zaraene donje etae lia i oboljeva rajica u
zatienim prostorima. Na gornjoj strani lista prvo se
javljau utozelene pjege na kojima se za povoljnih uvjeta
javlja barunasta prevlaka. Pri jakim zarazama lie se
sui i otpada.

- redovito prozraivanje i
sniavanje relativne vlanosti zraka,
ostataka iz prethodne godine.

iskljuivo bolest u
zatienim
prostorima.
Pojavljuje se u
uvjetima visoke
vlanosti zraka.

Pepelnica
Leveillula taurica, Erysiphe cichoracearum,
Erysiphe vrste.
Simptomi se razlikuju u tome to se pepeljasta prevlaka
kod L. taurica razvija na donjoj strani lista, a kod
Erysiphe vrsta na gornjoj strani lista. Bolest se obino
javlja na starijem liu.

Agrotehnike mjere:
- sadnja otpornih sorti i hibrida,
ostataka.

Siva plijesan
Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea)

Gljiva prvenstveno napada rajicu pri uzgoju u
zatvorenom prostoru jer joj pogoduje visoka vlanost
zraka. Mogu biti zaraeni svi dijelovi biljke, a prepoznaje
se po obilnim sivim nakupinama. Jako zaraeni plodovi
mogu istruniti.

Agrotehnike mjere:
- redovito uklanjati i unitavati zaperke i
suvine listove, nastale ranice predstavljaju
mjesto ulaska parazita,
- regulirati vlanost tla, zraka i temperaturu u
zatienim prostorima,
- odravati higijenu zatienih prostora,
- sadnja manje osjetljivih kultivara.

Verticilijsko i fuzariozno venue
Verticillium dahliae, Verticillium alboatrum,
Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici

Venue se najee javlja nakon presaivanja. Moe
propasti dio ili itava biljka. Promjene se vide na donjem
liu koje uti, vene i odumire. Na presjeku stabljike vide
se smei provodni snopovi.

Agrotehnike mjere:
- irok plodored pri vanjskom uzgoju,
- cijepljenje na otporne podloge,
- ako se provode sve agrotehnike i kulturalne
mjere venue nije esta pojava,
ostataka.

Pri uzgoju u
sterilnim
supstratima pojava
bolesti svedena je
na minimum.
Bakterijska krastavost plodova rajice
Xantomonas campestris pv. vesicatoria (karantenski tetni
organizam)

Bakterijska pjegavost ploda rajice
Pseudomonas syringae pv. tomato

Uzronik krastvosti napada lie, plodove i stabljiku. Na
listovima se vide vodenaste pjege koje nekrotiziraju, ali su
vee od onih koje izaziva uzronik pjegavosti ploda
rajice. Kod krastavosti na malim plodovima pjege su
sitne, tamnozelene i malo uzdignute. Starije pjege su crne
boje. Kod pjegavosti ploda pjege su crne i malo ulegnute
u tkivo.

Agrotehnike mjere:
- uporaba certificiranog sjemena,
- iroki plodored,
ostataka,
- regulacija vlage u zatienom prostoru,
- preporuuje se navodnjavanje kapanjem.

Prenose se
sjemenom.
U sluaju pojave
Xanthomonas
campestris pv.
vesicatoria
obavijestiti
nadlenu
fitosanitarnu
inspekciju.

Bakterijsko venue
Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis
(karantenski tetnik)

Mogu biti napadnuti svi nadzemni dijelovi rajice.
Najuoljiviji simptom je venue dijela ili cijele biljke te
ute pjege na listovima koji se kovraju i sue. Bolest
zahvaa nekoliko biljaka u redu ili cijele redove. Bakterija
se razvija u provodnom sustavu. Bakterijski eksudat
pojavljuje se na mjestu oteenja npr. nakon otkidanja
peteljke (ne kod svih sorata/hibrida). Na presjeku stabljike
vide se tamno obojeni provodni elementi ili snopovi. Na
plodovima pojavljuju se svijetle ukaste pjege sa
smeom sredinom (ptije oko).

Agrotehnike mjere:
- iroki plodored,
ostataka,
- saditi iskljuivo zdrave presadnice.

Prenosi se
sjemenom.
U sluaju pojave
bolesti obavijestiti
nadlenu
fitosanitarnu
inspekciju.

Virus mozaika krastavca na rajici
Cucumber mosaic virus (CMV)

Simptomi variraju od blagog mozaika, patuljastosti,
nitavosti lia, nekroze uzdu glavne lisne ile, nekroze
lisnih peteljki i stabljika.
Simptomi ovise o sojevima virusa.

Agrotehnike mjere:
- uklanjanje korova domaina virusa,
- suzbijanje lisnih ui i drugih vektora,
- odravanje higijene.

Determinaciju
prepustiti
strunjacima.
Virus mozaika duhana na rajici
Tobaco mosaic virus (TMV)

Simptomi su: mozaik, naboranost listova, mlado lie
moe biti nitavo, a ponekada nekroza.

Agrotehnike mjere:
- kao kod CMV,
- uklanjanje korova domaina virusa,
- odravanje higijene.
Puaima zabraniti puenje kod rada u nasadu.

Determinaciju
prepustiti
strunjacima.
Virus mozaika lucerne na rajici
Alfalfa virus (AMV)

Biljke su zakrljale, listovi se savijaju prema dolje i ute,
nekroza floema, korijen crvenkaste boje, plodovi
deformirani.

Agrotehnike mjere:
- kao kod CMV

Determinaciju
prepustiti
strunjacima.
Pepino mozaik virus (PepMV)
U Hrvatskoj nije utvren 2010., a prisutan je bio u
susjednim zemljama. Virus ima iri krug domaina, pa je
tako u Europi utvren samo na rajici i moe smanjiti
urod do 16 %. Da bi se velike tete smanjile sve zaraene
biljke treba unititi.
Na rajici se simptomi javljaju na listovima, stabljici,
lapovima i plodovima. Na listovima su pjege ute boje,
vidi se meuilna kloroza i zatim odumiranje tkiva.
Cvjetne stapke i lapovi su prugasto nekrotizirani, a na
plodovima se vidi proaranost pokoice. Ako se utvrde
sumnjivi simptomi treba zatraiti potvrdu ovlatenih
laboratorija.

Agrotehnike mjere:
- dezinfekcija sjemena (NaClO, NaOH 1 %
HCl i sl),
- dezinfekcija ruku prije rada u nasadu rajice
te upotreba rukavica, odijela i nazuvaka za
cipele za jednokratnu uporabu u zatvorenom
prostoru,
- redoviti pregledi na otvorenom i u zatienim
prostorima,
- pregled presadnica rajice pri uvozu,
- ako je virus potvren, sve zaraene biljke
iupati i spaliti.

Determinaciju
prepustiti
strunjacima.

12.2. ZATITA RAJICE OD TETNIKA

Kalifornijski trips
Frankliniella occidentalis

Odrasli kalifornijski trips je sitan i tanak kukac s uskim
resiastim krilima, utonaranaste do kestenjasto smee
boje i duljine oko 1,5 mm. Liinka je zlatno ute boje,
duljine 0,5 - 1,3 mm. U zatienom prostoru, tetnik ima
godinje 12 - 15 generacija koje se preklapaju.
tete prave liinke i odrasli razvojni stupnjevi sisanjem
biljnih sokova. Na listovima uzrokuju pojavu srebrnastih
pjega i deformaciju, a na plodu pojavu svijetlih sitnih
pjega. Kalifornijski trips prenosi nekoliko znaajnih
virusnih bolesti.

Agrotehnike mjere:
- sadnja zdravih, tetnicima nenapadnutih
presadnica,
- suzbijanje korova domaina u nasadu i oko
zatienih prostora,
- u zatienim prostorima, potrebno je
temeljito istiti unutarnje staklene povrine,
armaturu, sisteme za zagrijavanje i
navodnjavanje sterilizantom.

Mehanike mjere:
- postavljanje zatitnih mrea (insect proof)
na ulaze i ventilacijske otvore zatienih
prostora (okca promjera 100 - 150 m),
- unitavanje biljnih ostataka nakon berbe.

Fizikalne mjere:
- u zatienom prostoru uporaba plavih
ljepljivih ploa za smanjenje brojnosti
tetnika (1 / 10 m
2
),
- eradikacija visokom temperaturom zraka
tijekom ljeta u praznom zatienom prostoru,
zatvaranjem svih ventilacijskih otvora i ulaza
(potrebna je temperatura zraka > 40
o
C i RH
< 10 %).

Bioloke mjere:
- u zatienim prostorima unoenje
parazitoida i predatora tripsa.

Kemijske mjere:
- kemijsko suzbijanje provoditi na poetku
napada. Zbog opasnosti od pojave
rezistentnosti za suzbijanje koristiti
insekticide razliitog mehanizma djelovanja.

Prognoza:
Postavljanje plavih
ljepljivih ploa. Za
praenje potrebno je
postaviti 1 plou/100
m
2
.

Signalizacija:
Kritian broj je u
prosjeku 10
uhvaenih tripsa na 1
plavoj ljepljivoj
ploi.
Stakleniki (cvjetni) titasti moljac
Trialeurodes vaporariorum

Stakleniki (cvjetni) titasti moljac mali je bijeli vrlo
ivahni leptiri, dug oko 2 mm. Tijelo i krila pokriva
fini bijeli vosak te se zbog toga uobiajeno naziva i bijela
muica. Liinke su bjeliaste, bez nogu, spljotene i
privrene na naliju lista. tetnik ima 10 - 12
generacija godinje koje se preklapaju, a na biljkama su
istodobno prisutni svi razvojni stadiji. Svi razvojni
stadiji nalaze se na naliju listova. Odrasli oblici i jaja
nalaze se masovno uvijek na vrnim listovima, a liinke
na listovima donjih etaa. tetu ine odrasli i liinke
sisanjem biljnih sokova na naliju listova biljaka u
zatienim prostorima, a u obalnom podruju i na
otvorenom. Posljedica sisanja su klorotine pjege na
listovima i uenje, odbacivanje lia i openito slabljenje
biljaka.
Tipian znak napada je medna rosa na listu i plodu, na
kojoj se kasnije razvijaju gljive aavice. Za
pravovremeno i uinkovito suzbijanje potrebno je redovito
kontrolirati nasad svakih nekoliko dana potresanjem
biljaka ili pregledom nalija listova, odnosno utih
ljepljivih ploa na prisutnost tetnika.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
zatienih prostora,
- uravnoteena gnojidba, pri emu se ne smije
troiti prekomjerno duik,
- optimalan sklop biljaka (smanjiti gustou
biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu).
- preporua se zalijevanje biljaka sistemom
kap po kap.

Mehanike mjere:
prostora,
- uklanjanje i unitavanje jako zaraenih
listova tijekom vegetacije te unitavanje
biljnih ostataka nakon berbe.

Fizikalne mjere:
- uporaba utih ljepljivih ploa.

Bioloke mjere:
parazitoida i predatora titastih moljaca.

Kemijske mjere:
napada im se utvrdi zaraza iznad praga
odluke;
-zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri
suzbijanju rabiti insekticide razliitog
mehanizma djelovanja.

Prognoza:
Pojava tetnika mora
se pratiti
postavljanjem utih
ljepljivih ploa koje
se postavljaju tako da
je donji rub ploa u
razini vrha biljaka.
Dodatno se provode
vizualni pregledi
listova. Uzorci
listova trebaju se
uzimati iz donjeg
srednjeg i vrnog
dijela biljaka te
pregledati pod
povealom.

Signalizacija:
Kritian broj je 1
odrasli razvojni oblik
na 100 biljaka. Zbog
istovremene
prisutnosti svih
razvojnih oblika i
zbog injenice da
insekticidi ne djeluju
na sve razvojne
oblike prskanje je
potrebno ponavljati u
kraim vremenskim
razmacima (5 - 7
dana).

Duhanov titasti moljac
Bemisia tabaci

Duhanov titasti moljac mali je bijeli ivahni leptiri,
dug oko 1 mm. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak.
Liinke su ukaste, bez nogu, spljotene i privrene
na naliju lista. tetnik ima 10 - 15 generacija godinje
koje se preklapaju, a na biljkama su istodobno prisutni
svi razvojni stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze se na
naliju listova. Odrasli oblici i jaja nalaze se masovno
uvijek na vrnim listovima, a liinke na listovima donjih
etaa. tetu ine odrasli i liinke sisanjem biljnih sokova
na naliju listova biljaka u zatienim prostorima, a u
obalnom podruju i na otvorenom. Posljedica sisanja su
klorotine pjege na listovima i uenje, odbacivanje lia i
openito slabljenje biljaka. tetnik prenosi brojne biljne
viruse.
Tipian znak napada je medna rosa na listu i plodu, na
kojoj se kasnije razvijaju gljive aavice. Za
pravovremeno i uinkovito suzbijanje potrebno je redovito
kontrolirati nasad svakih nekoliko dana potresanjem
biljaka ili pregledom nalija listova, odnosno utih
ljepljivih ploa na prisutnost tetnika.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
zatienih prostora,
biljaka, ime se sniava vlaga u nasadu),
kap po kap.

Mehanike mjere:
prostora,

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:
- u zatienim prostorima unoenje parazitoda
i predatora titastih moljaca.

Kemijske mjere:
napada.
suzbijanju alternirati insekticide razliitog

Prognoza:
Pojava tetnika mora
se pratiti
postavljanjem utih
ljepljivih ploa koje
se postavljaju tako da
je donji rub ploa u
razini vrha biljaka.
Dodatno se provode
vizualni pregledi
listova. Uzorci
listova trebaju se
uzimati iz donjeg
srednjeg i vrnog
dijela biljaka te
pregledati pod
povealom.

Signalizacija:
Zbog istovremene
prisutnosti svih
razvojnih oblika i
zbog injenice da
insekticidi ne djeluju
na sve razvojne
oblike prskanje je
potrebno ponavljati u
kraim vremenskim
razmacima (5 - 7
dana).

Lisne ui
Aphididae

Lisne su ui sitni kukci, duljine samo nekoliko milimetara.
Pojavljuju se u dvije forme: kao krilate i beskrilne. Krilate
forme imaju 2 para opnenastih krila, jednake strukture, od
kojih su gornja krila znatno vea od donjih.
Lisne ui izravne tete ine na listovima siui sokove na
naliju listova, a neizravne prenoenjem brojnih biljnih
virusa. Listovi ute i deformiraju se. Lisne ui lue obilje
ljepljive medne rose koju esto naseljuju gljive aavice, a
pojava mrava na biljkama ukazuje na napad lisnih ui.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
zatienih prostora,
kap po kap.

Mehanike mjere:
prostora.

Fizikalne mjere:
- uporaba utih lovnih posuda,

Bioloke mjere:
parazitoida i predatora lisnih ui.

Kemijske mjere:
- primjena insekticida na poetku napada
lisnih ui lokalnom primjenom (arita, rubni
redovi), pri emu treba dati prednost
sisteminim i selektivnim pripravcima -
aficidi.
Prognoza:
Praenje pojave
lisnih ui provodi se
utom posudom,
utim ljepljivim
ploama i vizualnim
pregledom biljaka.

Junoameriki moljac rajice
Tuta absoluta

Novi i vrlo opasan tetnik u RH. Leptiri su srebrnkasto
sivi, duljine 5 - 7 mm, s rasponom krila 10 - 12 mm,
izrazito dugih nitastih ticala. Jaja su sitna, cilindrinog
oblika, krem do uta. Gusjenice su zelenkaste do svijetlo
ruiaste, sa smeom glavom, duge do 7,5 mm. Gusjenice
se ubuuju u list, stabljiku i plod. Na listovima uzrokuju
pojavu hodnika nepravilna oblika. Na plodovima
gusjenice se ubuuju u plod uzrokujui pojavu ulaznih
rupa, ili mogu praviti hodnike ute boje neposredno
ispod pokoice ploda. Listovi na kojima je vei broj
mina sue se. U zatienom prostoru tetnik moe imati
8 do 12 generacija, a na otvorenom do 5 generacija
godinje.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
- plodored u koji su ukljuene kulture koje ne
pripadaju porodici pomonica,
- suzbijanje korova pomonica u nasadu i oko
zatienih prostora.

Mehanike mjere:
- u zatienim prostorima postavljanje
zatitnih mrea (insect proof) na ulaze i
ventilacijske otvore (6 - 9 rupa/cm),
- selektivno uklanjanje i unitavanje
zaraenog lia i biljaka.

Fizikalne mjere:
- u zatienim prostorima na kojima su
postavljene zatitne mree postavljanje lovnih
svjetiljki za leptire

Biotehnike mjere:
- masovni lov pomou vodenih klopki s
feromonom (20 - 30 /ha).

Bioloke mjere:
- u zatienim prostorima unoenje predatora
i parazitoida gusjenica,
-mikrobioloki insekticidi,
mehanizma djelovanja kao i sve raspoloive
metode zatite.

Prognoza:
-u zatienom
prostoru praenje
poetka napada i
visine populacije
tetnika
postavljanjem lovki s
feromonom (2 - 4
lovke/ha)

Signalizacija:
- pragovi tetnosti su:
3 leptira/tjedan (nizak
rizik);
3 - 30 leptira/tjedan
(srednji rizik);
> 30 leptira/tjedan
(visok rizik).

Kukuruzni moljac
Ostrinia nubilalis

tetnik prezimljava u obliku zakukuljene gusjenice u
stabljikama kukuruzinca ostavljenog u polju. Leptiri
Agrotehnike mjere:
- obvezno mehaniki zaorati i unititi
ostatke kukuruzinca nakon berbe,
- unititi i druge biljke domaine u kojima
prezimljuju gusjenice (npr. paprika),
Prognoza:
Brojnost se utvruje
vizualnim pregledom
na prisutnost
gusjenica u
poinju izlijetati oko sredine svibnja, no ukoliko su
toplija proljea mogua je pojava leptira i ranije. Let
leptira traje dvadesetak i vie dana. enke odlau jaja na
biljkama. Gusjenica je prvo svijetla, a kasnije postaje
sivo-smea s tamnom glavom, do 25 mm duga. Na
svakom lanku nalaze se 4 okruglaste pjege. Na zelenim
plodovima primjeuju se gusjenice koje izgrizaju vanjski
dio te se kasnije ubuuju i u plodove.

- plodored,
- uzgoj kukuruza udaljen od uzgoja povra,
gdje je mogue takoer i od zatienih
prostora,
-suzbijanje korova u nasadu i oko zatienih
prostora.

Mehanike mjere:
ventilacijske otvore.

Bioloke mjere:
- isputanje jajnih parazitoida i parazitoida
gusjenica.
-primjena mikrobiolokih insekticida;

prezimjelom
kukuruzincu te
ulovom leptira
(lovne lampe i
feromoni).
Vizualnim
pregledom biljaka
koji otpoinje nakon
to se u lovne lampe
ili feromone uhvate
leptiri utvruje se
broj gusjenica/ biljci.

Sovice pozemljue
Agrotis spp.

Sovice pozemljue su noni leptiri. Gusjenice su boje tla,
golog tijela i one ine tete. Po danu se skrivaju pod
grudicama tla ili u raznim pukotinama, te izlaze u
sumrak i prave tete. Pri dodiru se savinu u kolut.
Narastu do 4,5 cm. Periodini su tetnici. Gusjenice
pregrizaju vrat korijena, katkada i stabljiku, a hrane se i
prizemnim liem. Napadnute biljke propadaju.
Prorjeuje se sklop. Razmnoavanju tetnika pogoduje
toplo i suho proljee, toplo ljeto i duga i umjereno vlana
jesen. Izrazito su najvanije: nasadna sovica (Agrotis
segetum), proljetna sovica (Agrotis temera) i sovica
ipsilon (Agrotis ipsilon), a prave tete i na drugim
vrstama povra.

Agrotehnike mjere:
-zakorovljeni nasadi privlae leptire da
odloe jaja;
-u zakorovljenim nasadima gusjenice se
hrane i korovom i kulturnom biljkom pa su
tete manje;

Kemijske mjere:
Optimalan rok suzbijanja je kada su
gusjenice u drugom ili treem razvojnom
stadiju < 25 mm.

Prognoza:
Odrasli se mogu
pratiti feromonima
kako bi se utvrdio
poetak leta i
vrijeme kada je
potrebno
pregledavati nasad;
Zaraza gusjenicama
se utvruje
pregledom tla i
biljaka na povrini
od 1 m
2
(unutar
drvenog okvira).
Gusjenice se treba
traiti ispod grudica
zemlje (mogue uz
pomo baterijske
svjetiljke).

Signalizacija:
Prag odluke ovisi o
broju i razvojnom
stadiju gusjenice ali i
biljke, a prag odluke
smatra se zaraza s 1-
2 gusjenice na m
2
.

Karadrina
Spodoptera exigua

Leptir ima raspon samo 30 mm pa pripada u male vrste
sovica. Periodini je tetnik, ponekad se javlja masovno.
Ima 2 - 3 generacije, a ponekad i generacije godinje.
Gusjenice prave tetu izgrizanjem lista. Pogoduje joj suha
i topla jesen.

Agrotehnike mjere:

Mehanike mjere:
prostora.

Bioloke mjere:
parazitoida i predatora gusjenica,
- mikrobioloki insekticidi.
Prognoza:
Radi se o tetniku
koji do sada nije
utvren u
proizvodnim
uvjetima u RH.
Budui da je prisutan
u okolnim zemljama
njegovoj pojavi treba
posvetiti veliku
pozornost i u sluaju
sumnje obavijestiti
nadlene osobe.

uta kukuruzna sovica
Helicoverpa armigera

Boja gusjenica ovisi o prehrani; u poetku su svjetlije, a
kasnije tamnije s usporednim crnim crticama uzdu hrpta
te tamnom i svijetlom bonom linijom i do 4 cm duge. Na
zelenim plodovima se primjeuju gusjenice koje se kasnije
ubuuju u plodove i izgrizaju ih iznutra. Ima 2 - 4
generacije godinje. Prezimi u stadiju kukuljice u tlu. Ova
vrsta se hrani i drugim vrstama povra.

Agrotehnike mjere:
- unitavanje kukuruzovine (maliranje),
prostora.

Mehanike mjere:

Bioloke mjere:
i parazitoida gusjenica,
-primjena mikrobiolokih insekticida.

Prognoza:
Odrasli se mogu
pratiti feromonima
kako bi se utvrdio
poetak leta i
vrijeme kada je
potrebno
pregledavati nasad;
Zaraza gusjenicama
se utvruje
pregledom biljaka.

Signalizacija:
Za nae uvjete nisu
definirani pragovi
odluke.

Sovica gama
Autographa gamma

Leptir ima sivo smea prednja krila s vrlo izraenom
svijetlom arom u obliku grkog slova gama. Raspon krila
je oko 45 mm. Gusjenice sovice gama se grbe hodajui,
tijela suena prema glavi i zelene boje. Gusjenice listove
izgrizaju od ruba prema unutra, ponekad su pojedene i
lisne ile; na biljkama i ispod biljaka su okruglaste tamne
izmetine. tetnik ima 3 - 4 generacije godinje.

Mehanike mjere:

Bioloke mjere:
i parazitoida gusjenica.
-primjena mikrobiolokih insekticida

Kemijske mjere:
Suzbijanje obaviti kada su gusjenice u ranijim
razvojnim stadijima (< 20 mm);
Pri izboru insekticida osim mikrobiolokih
insekticida, prednost dati regulatorima rasta i
razvoja i naturalitima.

Prognoza:
Odrasli se mogu
pratiti feromonima
kako bi se utvrdio
poetak leta i
vrijeme kada je
potrebno
pregledavati nasad.
Zaraza gusjenicama
se utvruje
vizualnim pregledom
biljaka.

Signalizacija:
Prag odluke smatra
se napad od 0,5
gusjenica/biljci.
Muhe lisni mineri
Liriomyza spp., Phytomyza spp.

Lisni mineri sitne su muice duljine 1,5 - 2,3 mm, smee-
crne ili sivo-crne boje. Liinke su bez nogu i bez jasno
vidljive glave, naranaste do oker boje, duljine 2 - 3 mm.
tetnik ima vie generacija tijekom godine. tetu ine
uglavnom u zatienim prostorima. Liinke u listovima
prave hodnike mine tako to izgrizaju parenhim lista
ostavljajui epidermu netaknutu. U minama se vidi liinka
muha i njezin izmet. Dodatne tete u obliku malih pjega
prave enke dopunskom ishranom i odlaganjem jaja u list.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
zatienih prostora.

Mehanike mjere:
prostora,

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:
parazitoida liinki.

Kemijske mjere:
napada.

Prognoza:
Odrasli se mogu
pratiti utim
ljepljivim ploama
kako bi se utvrdio
poetak leta i
vrijeme kada je
potrebno
pregledavati nasad;
Zaraza liinkama se
utvruje pregledom
biljaka.

Signalizacija:
Za nae uvjete nisu
definirani pragovi
odluke.

Obini crveni pauk - koprivina grinja
Tetranychus urticae

Odrasli oblici vrlo su
Koprivina grinja priinjava tete na biljkama na
otvorenom i u zatienom prostoru. tete izazivaju liinke
i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova na listovima.
Stvara mnogo fine pauine na naliju lia. Simptomi
napada su male bjeliaste toke na listovima, lie postaje
proarano, slino mramoru. Nervatura ostaje najdulje
zelena. Kasnije se lie sui, nekrotizira i otpada. Na
donjoj strani listova povealom su vidljive grinje koje su
njena, ovalna, gotovo prozirna tijela, duljine oko 1 mm.
Na leima odrasli oblici imaju 2 izrazite tamne pjege.
Zaraza se prvo uoava na pojedinanim biljkama, s njih
prelazi na susjedne biljke i tako nastaju arita. Prije
proirenja iz tih arita treba tetnika suzbiti. Koprivina
grinja ima 6 - 10 generacija godinje, a u zatienom
prostoru i vie. Najpovoljniji uvjeti za razvoj su niska
relativna vlaga zraka (45 - 55 %) i visoka temperatura (30
- 32
o
C).

Agrotehnike mjere:
presadnica,
zatienih prostora,
- ienje i dezinfekcija zatienih prostora.

Mehanike mjere:
biljnih ostataka nakon berbe,
- mehaniko ispiranje grinja s lia vodom.

Fizikalne mjere:
- podizanje zrane vlage u zatienim
prostorima (oprez zbog stvaranja povoljnih
uvjeta za razvoj gljivinih bolesti).

Bioloke mjere:
grinja.

Kemijske mjere:
- primjena akaricida na poetku napada grinja
lokalnom primjenom (arita),
-svi razvojni stadiji tetnika su na donjim
listovima pa je za uspjeno suzbijanje nuno
postii dobru pokrovnost. Suzbijanje provesti
uz visok utroak vode,
suzbijanju alternirati pripravke razliitog

Prognoza:
Pojava grinja
utvruje se
vizualnim
pregledom,
uzimanjem uzoraka
listova koji se
pregledavaju pod
povealom.

Signalizacija:
Suzbijaju se poetne
zaraze u aritima

Nematode korijenovih kvrica (guka)
Meloidogyne spp.

Nematode korijenovih kvrica (guka) su sitne, golim
okom nevidljive ivotinje. ive kao endoparaziti u
biljnom tkivu. Ubuuju se u korijenje, gdje se hrane
izazivajui pojaani rast biljnog tkiva. Na korijenju nastaju
izrasline guke, gale ili kvrice okruglasta ili izduena
oblika. Katkad vise na korijenju poput grozdova. Zaraeno
korijenje ugiba pa biljka vene i osui se. Nematode
korijenovih kvrica (guka) napadaju biljke na otvorenom i
u zatienom prostoru.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
- adekvatna obrada tla,
- sadnja zdravog sadnog materijala,
- sjetva otpornih kultivara,
- suzbijanje korova,
- sadnja nematocidnih biljaka u i oko nasada
(npr. Tagetes spp.).

Fizikalne mjere:
- isuivanje tla,
- termika sterilizacija tla,
- solarizacija tla.

Bioloke mjere:
- primjena nematofagnih gljivica.

12.3. ZATITA RAJICE OD KOROVA
S gledita cilja uzgoja rajice, razlikujemo uzgoj za potronju u svjeem stanju i za preradu. Vegetacija rajice za potronju u
svjeem stanju dulje traje, berba je sukcesivna, zbog ega je pristup suzbijanju korova razliit u odnosu na uzgoj za preradu,
gdje je vegetacija kraa i berba jednokratna. S gledita naina uzgoja, razlikujemo uzgoj u zatienom prostoru (bez primjene
herbicida) i na otvorenom, u polju. Danas se rajica kod oba naina uzgoja uglavnom uzgaja iz prijesadnica. Ovakav nain
uzgoja i injenica da se rajica sadi relativno kasno (kad proe opasnost od mrazeva i niskih temperatura), ostavljaju
dovoljno vremena za provoenje integriranih nekemijskih mjera borbe protiv korova (opisane u poglavlju 11.3.3.). Ako
unato provedenim mjerama postoji potreba za primjenom herbicida, prednost treba dati viekratnoj primjeni umanjenih
dozacija u vrijeme ranog razvoja korova (do 2 lista). S takvom primjenom treba poeti nakon ukorjenjivanja prijesadnica,
odnosno im pone nicanje korova. Pripravke na osnovi metribuzina kod prvog tretiranja treba primijeniti u 3-5 puta nioj
dozaciji od propisane. Ovim pristupom se postiu dobri uinci (i herbicidni i ekoloki) i na crnu pomonicu (Solanum
nigrum) koja je redoviti pratitelj nasada rajice (herbicidi selektivni prema rajici, selektivni su i prema crnoj pomonici).
Herbicidni uinci se mogu poboljati dodavanjem mineralnog ili biljnog ulja. U sluaju uzgoja izravnom sjetvom sjemena u
polje, opisani nain primjene herbicida ima posebnu vanost. Isti je pristup i kod suzbijanja uskolisnih korova. S primjenom
graminicida treba poeti prije njihova busanja, a zbog razvuenog nicanja, tretmane treba ponavljati.

13. ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA

13.1. ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA OD BOLESTI

Bijela trule

Na stabljici se prvo vidi vodenasta izduena
pjega, a zatim bijeli gusti micelij u kojem se
razvijaju crni sklerociji. Zaraene biljke
propadaju.

Agrotehnike mjere:
- irok plodored,
- ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje
ostataka prije nego se formiraju sklerociji,
solarizacijom.

Gangrena korijenova vrata
Phytophthora capsici

Na poetku zaraze na stabljici iznad povrine tla
vide se vodenaste pjege. Tkivo kore trune i biljke
uglavnom uvenu. Ako se zaraza javi na viim
dijelovima stabljike (pazuci listova i grana)
vene dio iznad zaraenog mjesta. Plodovi mogu
biti zaraeni preko peteljke ili direktno. Na
patlianu oboljevaju plodovi prije zriobe; na
vrhu se vide tamne pjege koje se mogu proiriti
na cijeli plod. Na liu se vide nekrotine pjege
koje mogu biti prekrivene micelijem ako je
vrijeme vlano.

Agrotehnike mjere:
- sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat,
- viegodinji plodored pri uzgoju na
otvorenom,
- redovito uklanjanje i unitavanje zaraenih
biljnih ostataka.

Plutavost korijena
Pyrenocheta lycopersici

Simptomi su vrlo slini opisanima kod rajice.

Agrotehnike mjere:
solarizacijom,
- cijepljenjem paprike na podlogu rajice
KVNF postie se otpornost i vei urod,
ostataka.

VRSTA ILI SKUPINA
KOROVA
NEKEMIJSKE MJERE KEMIJSKE MJERE
Jednogodinji uskolisni
korovi
- vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 12.3.,
- smanjivati banku sjemena u tlu,
- sprjeavati plodonoenje,
- zbog relativno kasne sadnje, mogue koristiti
slijepu sjetvu (vidi 11.3.),
- u prvom dijelu vegetacije meuredna
kultivacija,
- suzbijanje korova na povrinama uz
proizvodnu parcelu (mee, putovi).

- primjenjivati post-em herbicide
(graminicide) u ranoj fazi razvoja korova
(do busanja) u smanjenim dozama.

Jednogodinji irokolisni
korovi
- dati prednost primjeni herbicida nakon
nicanja korova,
- u ranoj fazi razvoja korova
primjenjivati smanjene doze,
- primjenjivati kontaktne herbicide u
meurednom razmaku sa titnicima.

Solanum nigrum (crna
pomonica)
- smanjenim dozama herbicida uz
dodatak pomonog sredstva tretirati u
vrlo ranoj fazi razvoja (do dva lista)

Viegodinji uskolisni
korovi

-izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim
povinama,
-smanjivati potencijal vegetativnog
razmnoavanja,
(ugljikohidratno izgladnjivanje).

- suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje
kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe,
- primijeniti herbicide nakon nicanja.
Viegodinji irokolisni
korovi

- regulatori rasta dozvoljeni samo kod
ranih kultivara i industrijske rajice kako
bi ubrzali i ujednaili dozrijevanje
plodova.

Pepelnica paprike
Leveillula taurica

Simptomi su vrlo slini opisanima kod rajice.

Agrotehnike mjere:
- uzgoj tolerantnih sorata,
ostataka.

Bijela noga
Tanatephorus cucumeris
(Rhizoctonia solani)

Osim polijeganja rasada propadanje se moe
javiti i nakon rasaivanja. Na stabljikama u zoni
tla javlja se suenje. Epidermalno tkivo propada,
biljka gubi lie, a moe i potpuno propasti.

Agrotehnike mjere:
- umjereno zalijevanje,
- iroki plodored pri uzgoju na otvorenom,
solarizacijom,
ostataka.

Koncentrina pjegavost
Alternaria solani
A. tenuis

Simptomi se javljaju na liu i karakteristini su
za rod Alternaria: okrugle sivo-smee pjege s
karakteristinim koncentrinim krugovima.

Agrotehnike mjere:
solarizacijom,
- plodored,
ostataka.

Siva plijesan

Vee tete nastaju u staklenicima/plastenicima.
Zaraze nastaju u pazucima izboja zbog ega oni
propadaju. Ako se zadrava voda u predjelu
ake na plodovima moe se javiti trule.

Agrotehnike mjere:
- uklanjane i unitavanje zaraenih biljnih
ostataka,
- plodored,
- navodnjavanje kapanjem.

Bakterijska krastavost plodova
Xantomonas campestris pv. vesicatoria
(karantenski tetni organizam)
Bakterijska pjegavost ploda
Pseudomonas syringae pv. tomato

Uzronik krastavosti napada lie, plodove i
stabljiku. Na listovima se vide vodenaste pjege
koje nekrotiraju, ali su vee od onih koje izaziva
uzronik pjegavosti ploda. Kod krastavosti na
malim plodovima pjege su sitne, tamnozelene i
malo uzdignute. Starije pjege su crne boje. Kod
pjegavosti ploda pjege su crne i malo ulegnute u
tkivo.
Bakterijska krastavost plodova je najopasnija
bakterioza paprike.

Agrotehnike mjere:
- sadnja zdravih presadnica,
- sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat,
- irok plodoredi kod uzgoja na otvorenom,
- uklanjanje i spaljivanje zaraenih biljnih
ostataka,
- uporaba biostimulatora i folijarnih gnojiva
koja sadre bakar.

Uzronici se prenose
sjemenom
Virus mozaika krastavca na paprici
Lie je mozaino i moe biti deformirano.
Ponekada se javlja neoploenost cvjetova u
visokom postotku. Biljke mogu biti grmolikog
rasta.

Agrotehnike mjere:
ostataka,
- virusi se prenose dodirom ruku; jako
osjetljiva biljka je duhan, zato puai mogu
biti prenositelji virusa (dezinfekcija ruku).

Determinaciju virusa
prepustiti strunjacima.
Mozaik duhana na paprici
Tobaco mosaic virus (TMV)

Zaraene biljke zaostaju u rastu. Lie je
mozaino, uti i otpada.

Agrotehnike mjere: kao kod CMV.

Determinaciju virusa
prepustiti strunjacima.
uto venue paprike
Phytoplasma solani

Kod paprike je osnovni simptom uenje svih
dijelova biljke. Biljke vie ne rastu niti cvjetaju
pa nema niti uroda. utilo poinje od gornjih
listova prema donjim listovima a ile zadravaju
Agrotehnike mjere:
ostataka.

zelenu boju pa bolest u poetku podsjea na
nedostatak eljeza. Plojka se uvija prema licu.
Zaraena biljka se sui. U patlidana je simptom
slian kao u paprike. Listovi ute, nastaje zastoj
u rastu i itava biljka vene. Biljka ne donosi
plodove.

13.2. ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA OD TETNIKA

Sovice pozemljue
Agrotis spp.

Sovice pozemljue su noni leptiri. Gusjenice su
boje tla, golog tijela i one ine tete. Po danu se
skrivaju pod grudicama tla ili u raznim
pukotinama, te izlaze u sumrak i prave tete. Pri
dodiru se savinu u kolut. Narastu do 4,5 cm.
Periodini su tetnici. Gusjenice pregrizaju vrat
korijena, katkada i stabljiku, a hrane se i
prizemnim liem. Napadnute biljke propadaju.
Prorjeuje se sklop. Razmnoavanju tetnika
pogoduje toplo i suho proljee, toplo ljeto i duga
i umjereno vlana jesen. Izrazito su najvanije:
nasadna sovica (Agrotis segetum), proljetna
sovica (Agrotis temera) i sovica ipsilon (Agrotis
ipsilon), a prave tete i na drugim vrstama
povra.

Agrotehnike mjere:
- zakorovljeni nasadi privlae leptire da
odloe jaja,
- u zakorovljenim nasadima gusjenice se
hrane i korovom i kulturnom biljkom pa su
tete manje,

Kemijske mjere:
stadiju < 25 mm.

Prognoza:
- Odrasli se mogu pratiti
feromonima kako bi se
utvrdio poetak leta i
vrijeme kada je potrebno
pregledavati nasad;
- Zaraza gusjenicama se
utvruje pregledom tla i
biljaka na povrini od 1
m
2
(unutar drvenog
okvira). Gusjenice treba
traiti ispod grudica
zemlje (mogue uz
pomo baterijske
svjetiljke).

Signalizacija:
Prag odluke ovisi o broju
i razvojnom stadiju
gusjenice ali i biljke, a
prag odluke smatra se
zaraza s 1-2 gusjenice na
m
2
.

Kalifornijski trips

Odrasli kalifornijski trips je sitan i tanak kukac s
uskim resiastim krilima, utonaranaste do
kestenjasto smee boje i duljine oko 1,5 mm.
Liinka je zlatno ute boje, duljine 0,5 - 1,3 mm.
U zatienom prostoru, tetnik ima godinje 12 -
15 generacija koje se preklapaju.
tete prave liinke i odrasli razvojni stupnjevi
sisanjem biljnih sokova. Na listovima uzrokuju
pojavu srebrnastih pjega i deformaciju, a na plodu
pojavu svijetlih sitnih pjega. Kalifornijski trips
prenosi nekoliko znaajnih virusnih bolesti.
Agrotehnike mjere:
presadnica,
zatienih prostora,

Mehanike mjere:
prostora (okca promjera 100 - 150 m),

Fizikalne mjere:
tetnika (1 / 10 m
2
),
tijekom ljeta u praznom zatienom prostoru,
zatvaranjem svih ventilacijskih otvora i ulaza
(potrebna je temperatura zraka > 40
o
C i RH
< 10 %).

Bioloke mjere:

Kemijske mjere:
Prognoza:
Postavljanje plavih
ljepljivih ploa. Za
praenje potrebno je
postaviti 1 plou/100 m
2
.

Signalizacija:
Kritian broj je u prosjeku
10 uhvaenih tripsa na 1
plavoj ljepljivoj ploi.

insekticide razliitog mehanizma djelovanja.


Stakleniki (cvjetni) titasti moljac mali je bijeli
vrlo ivahni leptiri, dug oko 2 mm. Tijelo i
krila pokriva fini bijeli vosak te se zbog toga
uobiajeno naziva i bijela muica. Liinke su
bjeliaste, bez nogu, spljotene i privrene na
naliju lista. tetnik ima 10 - 12 generacija
godinje koje se preklapaju, a na biljkama su
istodobno prisutni svi razvojni stadiji. Svi
razvojni stadiji nalaze se na naliju listova.
Odrasli oblici i jaja nalaze se masovno uvijek na
vrnim listovima, a liinke na listovima donjih
etaa. tetu ine odrasli i liinke sisanjem biljnih
sokova na naliju listova biljaka u zatienim
prostorima, a u obalnom podruju i na otvorenom.
Posljedica sisanja su klorotine pjege na listovima
i uenje, odbacivanje lia i openito slabljenje
biljaka.
Tipian znak napada je medna rosa na listu i
plodu, na kojoj se kasnije razvijaju gljive
aavice. Za pravovremeno i uinkovito
suzbijanje potrebno je redovito kontrolirati nasad
svakih nekoliko dana potresanjem biljaka ili
pregledom nalija listova, odnosno utih ljepljivih
ploa na prisutnost tetnika.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
zatienih prostora,
kap po kap.

Mehanike mjere:
prostora,

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:

Kemijske mjere:
napada im se utvrdi zaarza iznad praga
odluke,

Prognoza:
Pojava tetnika mora se
pratiti postavljanjem utih
ljepljivih ploa koje se
postavljaju tako da je
donji rub ploa u razini
vrha biljaka. Dodatno se
provode vizualni pregledi
listova. Uzorci listova
trebaju se uzimati iz
donjeg srednjeg i vrnog
dijela biljaka te pregledati
pod povealom.

Signalizacija:
Kritian broj je 1 odrasli
razvojni oblik na 100
biljaka. Zbog istovremene
prisutnosti svih razvojnih
oblika i zbog injenice da
insekticidi ne djeluju na
sve razvojne oblike
prskanje je potrebno
ponavljati u kraim
vremenskim razmacima
(5 - 7 dana).

Bemisia tabaci

Duhanov titasti moljac mali je bijeli ivahni
leptiri, dug oko 1 mm. Tijelo i krila pokriva
fini bijeli vosak. Liinke su ukaste, bez nogu,
spljotene i privrene na naliju lista. tetnik
ima 10 - 15 generacija godinje koje se
preklapaju, a na biljkama su istodobno prisutni
svi razvojni stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze se
na naliju listova. Odrasli oblici i jaja nalaze se
masovno uvijek na vrnim listovima, a liinke na
listovima donjih etaa. tetu ine odrasli i liinke
sisanjem biljnih sokova na naliju listova biljaka u
zatienim prostorima, a u obalnom podruju i na
otvorenom. Posljedica sisanja su klorotine pjege
na listovima i uenje, odbacivanje lia i
openito slabljenje biljaka. tetnik prenosi brojne
biljne viruse.
suzbijanje potrebno je redovito kontrolirati nasad
svakih nekoliko dana potresanjem biljaka ili
pregledom nalija listova, odnosno utih ljepljivih
ploa na prisutnost tetnika.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
zatienih prostora,
kap po kap.

Mehanike mjere:
prostora,

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:
- u zatienim prostorima unoenje parazitoda
i predatora titastih moljaca.

Kemijske mjere:
Prognoza:
Pojava tetnika mora se
pratiti postavljanjem utih
ljepljivih ploa koje se
postavljaju tako da je
donji rub ploa u razini
listova. Uzorci listova
trebaju se uzimati iz
donjeg srednjeg i vrnog
dijela biljaka te pregledati
pod povealom.

Signalizacija:
Suzbija se im se otkriju
prve zaraze. Zbog
istovremene prisutnosti
svih razvojnih oblika i
zbog injenice da
insekticidi ne djeluju na
sve razvojne oblike
prskanje je potrebno
ponavljati u kraim
vremenskim razmacima
(5-7 dana).
napada,
- zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri

Lisne ui
Aphididae

Lisne su ui sitni kukci, duljine samo nekoliko
milimetara. Pojavljuju se u dvije forme: kao
krilate i beskrilne. Krilate forme imaju 2 para
opnenastih krila, jednake strukture, od kojih su
gornja krila znatno vea od donjih.
Lisne ui izravne tete ine na listovima siui
sokove na naliju listova, a neizravne
prenoenjem brojnih biljnih virusa. Listovi ute i
deformiraju se. Lisne ui lue obilje ljepljive
medne rose koju esto naseljuju gljive aavice, a
pojava mrava na biljkama ukazuje na napad lisnih
ui.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
zatienih prostora,
kap po kap.

Mehanike mjere:
prostora.

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:

Kemijske mjere:
lisnih ui lokalnom primjenom (arita, rubni
redovi), pri emu treba dati prednost
aficidi.
Prognoza:
Praenje pojave lisnih ui
provodi se utom
posudom, utim ljepljivim
ploama i vizualnim
pregledom biljaka.

Kukuruzni moljac
Ostrinia nubilalis

tetnik prezimljava u obliku zakukuljene
gusjenice u stabljikama kukuruzinca ostavljenog
u polju. Leptiri poinju izlijetati oko sredine
svibnja, no ukoliko su toplija proljea mogua je
pojava leptira i ranije. Let leptira traje
dvadesetak i vie dana. enke odlau jaja na
biljkama. Gusjenica je prvo svijetla, a kasnije
postaje sivo-smea s tamnom glavom, do 25 mm
duga. Na svakom lanku nalaze se 4 okruglaste
pjege. Na zelenim plodovima primjeuju se
gusjenice koje izgrizaju vanjski dio te se kasnije
ubuuju i u plodove.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
prostora,
- suzbijanje korova u nasadu i oko zatienih
prostora.

Mehanike mjere:

Bioloke mjere:
gusjenica,
- primjena mikrobiolokih insekticida.

Prognoza:
Brojnost se utvruje
vizualnim pregledom na
prisutnost gusjenica u
prezimjelom kukuruzincu
te ulovom leptira (lovne
lampe i feromoni).
Vizualnim pregledom
biljaka koji otpoinje
nakon to se u lovne
lampe ili feromone
uhvate leptiri utvruje se
broj gusjenica/ biljci.

Karadrina
Spodoptera exigua

Leptir ima raspon samo 30 mm pa pripada u male
vrste sovica. Periodini je tetnik, ponekad se
javlja masovno. Ima 2 - 3 generacije, a ponekad i
generacije godinje. Gusjenice prave tetu
izgrizanjem lista. Pogoduje joj suha i topla jesen.

Agrotehnike mjere:

Mehanike mjere:
prostora

Bioloke mjere:
parazitoida i predatora gusjenica,
- mikrobioloki insekticidi
Prognoza:
Radi se o tetniku koji do
sada nije utvren u
proizvodnim uvjetima u
RH. Budui da je prisutan
u okolnim zemljama
njegovoj pojavi treba
posvetiti veliku pozornost
i u sluaju sumnje
obavijestiti nadlene
osobe.


Boja gusjenica ovisi o prehrani; u poetku su
svjetlije, a kasnije tamnije s usporednim crnim
crticama uzdu hrpta te tamnom i svijetlom
bonom linijom i do 4 cm duge. Na zelenim
plodovima se primjeuju gusjenice koje se kasnije
ubuuju u plodove i izgrizaju ih iznutra. Ima 2 - 4
generacije godinje. Prezimi u stadiju kukuljice u
tlu. Ova vrsta se hrani i drugim vrstama povra.

Agrotehnike mjere:
prostora,

Mehanike mjere:
- u zatienim prostorima
postavljanje zatitnih mrea (insect proof)
na ulaze i ventilacijske otvore.

Bioloke mjere:
-primjena mikrobiolokih insekticida;

Prognoza:
Odrasli se mogu pratiti
pregledavati nasad;
Zaraza gusjenicama se
utvruje pregledom
biljaka.

Signalizacija:
Za nae uvjete nisu
definirani pragovi odluke.
Sovica gama
Autographa gamma

Leptir ima sivo smea prednja krila s vrlo
izraenom svijetlom arom u obliku grkog slova
gama. Raspon krila je oko 45 mmm. Gusjenice
sovice gama se grbe hodajui, tijela suena prema
glavi i zelene boje. Gusjenice listove izgrizaju od
ruba prema unutra, ponekad su pojedene i lisne
ile; na biljkama i ispod biljaka su okruglaste
tamne izmetine. tetnik ima 3 - 4 generacije
godinje.

Mehanike mjere:

Bioloke mjere:
-primjena mikrobiolokih insekticida

Kemijske mjere:
Suzbijanje obaviti kada su gusjenice u ranijim
razvojnim stadijima (< 20 mm);
Pri izboru insekticida osim mikrobiolokih
insekticida, prednost dati regulatorima rasta i
razvoja i naturalitima.

Prognoza:
pregledavati nasad;
Zaraza gusjenicama se
utvruje vizualnim
pregledom biljaka.

Signalizacija:
Prag odluke smatra se
napad od 0,5
gusjenica/biljci;
Muhe lisni mineri

Lisni mineri sitne su muice duljine 1,5 - 2,3 mm,
smee-crne ili sivo-crne boje. Liinke su bez nogu
i bez jasno vidljive glave, naranaste do oker boje,
duljine 2 - 3 mm. tetnik ima vie generacija
tijekom godine. tetu ine uglavnom u zatienim
prostorima. Liinke u listovima prave hodnike
mine tako to izgrizaju parenhim lista ostavljajui
epidermu netaknutu. U minama se vidi liinka
muha i njezin izmet. Dodatne tete u obliku malih
pjega prave enke dopunskom ishranom i
odlaganjem jaja u list.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
zatienih prostora.

Mehanike mjere:
prostora,

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:
parazitoida liinki.

Kemijske mjere:
napada.

Prognoza:
utim ljepljivim ploama
kako bi se utvrdio
poetak leta i vrijeme
kada je potrebno
pregledavati nasad;
Zaraza liinkama se
utvruje pregledom
biljaka.

Signalizacija:
Za nae uvjete nisu
definirani pragovi odluke.

Tetranychus urticae

Koprivina grinja priinjava tete na biljkama na
otvorenom i u zatienom prostoru. tete izazivaju
liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova na
listovima. Stvara mnogo fine pauine na naliju
lia. Simptomi napada su male bjeliaste toke na
listovima, lie postaje proarano, slino
mramoru. Nervatura ostaje najdulje zelena.
Kasnije se lie sui, nekrotizira i otpada. Na
donjoj strani listova povealom su vidljive grinje
koje su njena, ovalna, gotovo prozirna tijela,
duljine oko 1 mm. Na leima odrasli oblici imaju
2 izrazite tamne pjege.
Zaraza se prvo uoava na pojedinanim biljkama,
s njih prelazi na susjedne biljke i tako nastaju
arita. Prije proirenja iz tih arita treba tetnika
suzbiti. Koprivina grinja ima 6 - 10 generacija
godinje, a u zatienom prostoru i vie.
Najpovoljniji uvjeti za razvoj su niska relativna
vlaga zraka (45 - 55 %) i visoka temperatura (30 -
32
o
C).

Agrotehnike mjere:
presadnica,
zatienih prostora,

Mehanike mjere:

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:
grinja.

Kemijske mjere:
- primjena akaricida na poetku napada grinja
lokalnom primjenom (arita),
- svi razvojni stadiji tetnika su na donjim
listovima pa je za uspjeno suzbijanje nuno
postii dobru pokrovnost. Suzbijanje provesti
uz visok utroak vode,
- zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri

Prognoza:
Pojava grinja utvruje se
vizualnim pregledom,
uzimanjem uzoraka
listova koji se
pregledavaju pod
povealom.

Signalizacija:
Suzbijaju se poetne
zaraze u aritima.

Meloidogyne spp.

Nematode korijenovih kvrica (guka) su sitne,
golim okom nevidljive ivotinje. ive kao
endoparaziti u biljnom tkivu. Ubuuju se u
korijenje, gdje se hrane izazivajui pojaani rast
biljnog tkiva. Na korijenju nastaju izrasline
guke, gale ili kvrice okruglasta ili izduena
oblika. Katkad vise na korijenju poput grozdova.
Zaraeno korijenje ugiba pa biljka vene i osui se.
Nematode korijenovih kvrica (guka) napadaju
biljke na otvorenom i u zatienom prostoru.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
- sadnja zdravog sadnog amterijala,
-sjetva otpornih kultivara,
- sadnja nematocidnih biljaka u i oko nasada
(npr. Tagetes spp.).

Fizikalne mjere:
- isuivanje tla,
- solarizacija tla.

Bioloke mjere:
- primjena nematofagnih gljivica.

Puevi golai
Arion sp., Milax sp., Deroceras reticulatum

Puevi golai ine tete odmah nakon
presaivanja kupusa. Puevi ishranom oteuju
nadzemni dio biljke, stabljiku i listove te
vegetativni pup. ine tetu kada su ostvareni
povoljni vremenski preduvjeti za njihov razvoj.

Agrotehnike mjere:
- odvodnja vlanih povrina,
- obrada tla i kultivacija,
- suzbijanje korova.

Mehanike mjere:
- skupljanje i unitavanje pueva.

Biotehnike mjere:
- smanjenje brojnosti postavljanjem mamaka
(pivo u plitkim posudama ili penica u
fermentaciji),
- suzbijanje pueva uporabom tvari koje
skidaju sluz i oduzimaju vlagu pueva u
trakama na mjestima dolaska pueva na
nasad (ivo ili gaeno vapno, pepeo, neka
mineralna gnojiva).

Kemijske mjere:
- primjena zatrovanih mamaca koji se
Prognoza:
- praenje pojave
postavljanjem mamaka
(pivo u plitkim posudama
ili penica u
fermentaciji).

rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u
manje hrpice meusobno udaljene ne vie
od 2 m, pred veer za suha vremena.

13.3. ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA OD KOROVA

14. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA

14.1. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA OD BOLESTI

Paprika je iza kupusnjaa i luka najvie uzgajana povrarska kultura. Uglavnom se uzgaja u polju iz prijesadnica.
Toploljubiva je vrsta zbog ega se sadi relativno kasno te je dovoljno vremena za provoenje nekemijskih mjera borbe protiv
korova u polju pred sadnju kao i za primjenu glifosata. S gledita suzbijanja korova vana je injenica da ima dugu vegetaciju
(sve do prvih mrazeva) i viekratnu berbu. Zbog toga su joj tijekom vegetacije korovi stalna smetnja, a nesuzbijeni korovi
redovito donose sjeme, odnosno obogauju banku sjemena u tlu. S gledita suzbijanja korova herbicidima vei problem
predstavljaju irokolisni korovi. Nekemijske mjere (i preventivne i kurativne) imaju posebnu vanost zbog injenice da je
izbor herbicida u ovoj kulturi vrlo ogranien (samo pendimetalin i propakizafop). Na parcelama s velikim pritiskom korova
preporuuje se uzgoj na foliji, to kod uzgoja paprike ima i druge prednosti. Korove na nepokrivenom dijelu tla mogue je
suzbijati mehaniki ili paljivom primjenom (sa titnicima) herbicida. Primjena meuredne kultivacije je ograniena jer ve
kod druge kultivacije dolazi do oteenja nadzemnog dijela biljaka. Stoga treba paljivo procijeniti zadnji rok ulaenja
strojem u polje. Kod primjene zemljinih herbicida kultivator razgrne povrinski sloj tla i potakne novi ponik korova koje je u
toj fazi razvoja usjeva mogue suzbiti jedino mehaniki. Kod zadnje kultivacije treba razmotriti mogunost nagrtanja.
Uskolisne korove nakon nicanja je relativno lako suzbiti viekratnom primjenom smanjenih doza propakizafopa. U Hrvatskoj
nije registriran ni jedan herbicid, stoga se suzbijanje korova zasniva samo na integraciji nekemijskih mjera borbe.
SKUPINA KOROVA NEKEMIJSKE MJERE KEMIJSKE MJERE
korovi
-vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 13.3.
-smanjivati banku sjemena u tlu
-sprjeavati plodonoenje
-zbog relativno kasnije sadnje, mogue koristiti
slijepu sjetvu (vidi 11.3.)
-u prvom dijelu vegetacije, dok je mogue bez
oteenja kulture,
meuredna kultivacija i druge mehanike
mjere borbe
(ovisno o veliini proizvodne povrine)
-uzgoja na sintetikom ili organskom malu
-zadnja kultivacija ogrtanje
-suzbijanje korova na povrinama uz
proizvodnu parcelu
(mee, putovi)
(graminicide) u ranoj fazi razvoja
korova (do busanja) u smanjenim
dozama
korovi.
- u sluaju potrebe, primjenjivati
kontaktne herbicide (dikvat) u
meurednom razmaku sa titnicima
korovi.
-izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim
povinama
razmnoavanja
(ugljikohidratno izgladnjivanje)
kulture (na strnitima i sl.) i nakon
berbe
- primijeniti herbicide nakon nicanja Viegodinji irokolisni
korovi
Plamenjaa
Pseudoperonospora cubensis

Najvee tete ova gljiva priinjava
kornionima, iako zaraava sve tikvenjae.
Na liu krastavaca vide se relativno velike
ute uglate pjege. Ako je vlanost visoka na
naliju lista vidi se rijetka bjeliasta
prevlaka. Ponekad lie izgleda mozaino.
Kod dinja pjege su uglavnom okrugle. Kod
jakih zaraza lie je izlomljeno. Simptomi
su slini (ne isti) onima koje uzrokuje
bakterija P. syringe pv. lachrymans.

Agrotehnike mjere:
- pravovremena sjetva/sadnja,
- iroki plodored,
- odabir otpornih hibrida,
ostataka.

Kemijska mjera:
- primjena doputenih SZB.

Pepelnica
Erysiphae cichoracearum,
Sphaerotheca fuliginea

Bolest se ee javlja kod uzgoja u
zatvorenom prostoru, a na otvorenom
obino pri kraju vegetacije. Na gornjoj
strani lia razvija se sivkasta (S. fuliginea)
ili bjeliasta (E. cichoracearum) prevlaka.
Osim lia napada i vrijee.

Agrotehnike mjere:
- uzgoj otpornih hibrida,
ostataka.

Kemijska mjera:
- primjena doputenih SZB.

Siva trule

Gljiva prvenstveno napada biljke pri uzgoju
u zatvorenom prostoru, jer joj pogoduje
visoka vlanost zraka. Mogu biti zaraeni
svi dijelovi biljke, a prepoznaje se po
obilnim sivim nakupinama. Jako zaraeni
plodovi mogu istruniti.

Agrotehnike mjere:
- uklanjanje i unitavanje zaraenih
biljaka,
zadravanja vode u tlu - uzgoj na
otvorenom,
- regulirati vlanost tla i zraka i
temperaturu u zatvorenim prostorima,
- odravati higijenu zatienog prostora,
- uzgoj manje osjetljivih kultivara.

Venue tikve
Fusarium oxysporum f.sp. cucumerinum,
Verticilium alboatrum,
Verticilium dahliae

To su prvenstveno paraziti mladih biljaka u
klijalitima. Na presjeku stabljike mogu se
vidjeti smei provodni snopovi. Simptomi
ovise o vrsti uzronika. Venue je glavni
simptom bolesti.

Agrotehnike mjere:
- iroki plodored,
- sadnja manje osjetljivih kultivara,
- cijepljenje na vrstu Cucurbita ficifolia,
solarizacijom,
- uklanjanje i zaraenih biljnih ostataka.

Fuzarijska trule
Fusarium vrste

Uzronici bolesti naseljavaju provodni
sustav biljaka zbog ega je venue glavni
simptom. U pravilu biljke povenu za vrlo
kratko vrijeme. Na presjeku se vide smei
provodni elementi.

Agrotehnike mjere:
- iroki plodored,
- cijepljenje na vrstu Cucurbita ficifolia,
solarizacijom,
- redovito uklanjanje i unitavanje
zaraenih biljnih ostataka.

Pale ili antraknoza
Colletotrichum orbiculare (C. lagenarium)

Na listovima se pojavljuju okrugle ili
ovalne pjege zeleno-ute do smee boje.
Pjege se pojavljuju i na plodovima koji
trunu. Na mladim plodovima izaziva
deformaciju i njihovo otpadanje. Na
starijim plodovima parazit ulazi u
unutranjost sve do sjemena pa takvi
plodovi propadaju.

Agrotehnike mjere:
ostataka.

Krastavost ploda
Cladosporium cucumerinum

Parazit dolazi na krastavcima, tikvama i
dinjama, rijetko na lubenicama. Na
listovima se nalaze vodene pjege koje
potamne i sue se. Osueni dijelovi otpadnu
pa su listovi rupiasti. Na plodovima se
prvo nalaze malene sive udubljene pjege, a
na njima se pojavljuju kapljice ljepljive
izluevine.

Agrotehnike mjere:
- uzgoj otpornih hibrida,
- plodored.

- bolest manjeg znaenja
- moe se prenositi sjemenom.
Crna trule lista i stabljike
Didymella bryoniae

Na stabljikama, listovima, vrijeama i
peteljkama pojavljuju se ovalne pjege. Na
plodovima prvo zelenoute pjege koje se
zatim ire i pocrne. Plod je smeuran i
trune. Simptomi ovise o starosti biljke.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
- sterilizacija tla vodenom parom i/ili
solarizacijom.

- bolest manjeg znaenja,
- moe se prenositi sjemenom.
Bijela trule

Parazit napada sve tikvenjae. Na
plodovima, vrijeama i donjem dijelu
stabljike prvo se vide vodenaste pjege,
zatim se razvija gusti bijeli micelij i kasnije
u njemu crni sklerociji. Zaraeni plodovi u
pravilu trunu. Bolest se najvie javlja u
zatienom prostoru.

Agrotehnike mjere:
- iroki plodored,
- ogranienje navodnjavanja isprjeavanje
biljaka prije nego to se formiraju
sklerociji.

Bakterijska pale
Pseudomonas syringae pv. lachrymans

Na listovima se na poetku rasta pojavljuju
uglate vodenaste pjege, koje se vremenom
osue, a tkivo ispada. Na donjoj strani pjega
tijekom vlanog vremena pojavljuje se
bakterijski eksudat. Sline pjege pojavljuju
se i na stabljici i plodovima iz kojih se
izluuje eksudat koji se osui i oblikuje
kapljice boje jantara. Na plodovima se vide
okrugle uljane pjege, a kora plodova se
esto raspucava.

Agrotehnike mjere:
- iroki plodored,
- navodnjavanje kapanjem,
- uporaba biostimulatora i bakrenog
folijarnog gnojiva,
ostataka.

Virus mozaika krastavca

Virus zaraava sve tikvenjae. Lie je
mozaino, ponekada naborano, a rubovi se
mogu uvijati. Ponekada se javlja
skraivanje internodija. Simptomi ovise o
domainu i soju virusa.

Agrotehnike mjere:
- suzbijanje vektora virusa,

Determinaciju virusa prepustiti
strunjacima.

14.2. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA
NAPOMENE

Skokunci
Bourletiella spp.
Skokunci su vrlo sitni kukci koji se u veem
broju javljaju u supstratima bogatim
organskom tvari. Oteuju kotiledone.
Buhai
Halticinae
Kornjai, dimenzije tijela 1,5 - 4 mm. Bedra
zadnjih noga ojaana su tako da mogu
skakati. Dobro lete. tetni su uglavnom
odrasli oblici koji izgrizanjem lista prave
tipine okrugle rupice promjera 1 mm. Na
mnogim biljkama uoavaju se tete mnogo
kasnije nakon to su poinjene. Liinke ive
u stabljici, korijenu. Imaju jednu generaciju
godinje.

Agrotehnika mjera:
- sve mjere koje pospjeuju rast i razvoj.

Sovice pozemljue
Agrotis spp.

Sovice pozemljue su noni leptiri.
Gusjenice su boje tla, golog tijela i one ine
tete. Po danu se skrivaju pod grudicama tla
ili u raznim pukotinama, te izlaze u sumrak
i prave tete. Pri dodiru se savinu u kolut.
Narastu do 4,5 cm. Periodini su tetnici.
Gusjenice pregrizaju vrat korijena, katkada i
stabljiku, a hrane se i prizemnim liem.
Napadnute biljke propadaju. Prorjeuje se
sklop. Razmnoavanju tetnika pogoduje
toplo i suho proljee, toplo ljeto i duga i
umjereno vlana jesen.
Izrazito su najvanije: nasadna sovica
(Agrotis segetum), proljetna sovica (Agrotis
temera) i sovica ipsilon (Agrotis ipsilon), a
tete ine i na drugim vrstama povra.

Agrotehnike mjere:
- zakorovljeni nasadi privlae leptire da
odloe jaja,
- u zakorovljenim nasadima gusjenice se
hrane i korovom i kulturnom biljkom pa
su tete manje.

Kemijske mjere:
stadiju < 25 mm.

Prognoza:
feromonima kako bi se utvrdio
poetak leta i vrijeme kada je
potrebno pregledavati nasad.
Zaraza gusjenicama se utvruje
pregledom tla i biljaka na
povrini od 1 m
2
(unutar
drvenog okvira).
Gusjenice treba traiti ispod
grudica zemlje (mogue uz
pomo baterijske svjetiljke).

Signalizacija:
Prag odluke ovisi o broju i
razvojnom stadiju gusjenice ali i
biljke, a prag odluke smatra se
zaraza s 1 - 2 gusjenice na m
2
.

Kalifornijski trips

Odrasli kalifornijski trips je sitan i tanak
kukac s uskim resiastim krilima,
utonaranaste do kestenjasto smee boje i
duljine oko 1,5 mm. Liinka je zlatno ute
boje, duljine 0,5 - 1,3 mm. U zatienom
prostoru, tetnik ima godinje 12 - 15
generacija koje se preklapaju.
tete prave liinke i odrasli razvojni
stupnjevi sisanjem biljnih sokova. Na
listovima uzrokuju pojavu srebrnastih pjega i
deformaciju, a na plodu pojavu svijetlih
sitnih pjega. Kalifornijski trips prenosi
nekoliko znaajnih virusnih bolesti.
Agrotehnike mjere:
presadnica,
- suzbijanje korova domaina u nasadu i
oko zatienih prostora,

Mehanike mjere:
- postavljanje zatitnih mrea (insect
proof) na ulaze i ventilacijske otvore
zatienih prostora (okca promjera 100 -
150 m),

Fizikalne mjere:
tetnika (1/10 m
2
),
tijekom ljeta u praznom zatienom
prostoru, zatvaranjem svih ventilacijskih
otvora i ulaza (potrebna je temperatura
zraka > 40
o
C i RH < 10 %).

Bioloke mjere:

Kemijske mjere:
Prognoza:
Postavljanje plavih ljepljivih
ploa. Za praenje potrebno je
postaviti 1 plou/100 m
2
.

Signalizacija:
Kritian broj je u prosjeku 10
uhvaenih tripsa na 1 plavoj
ljepljivoj ploi.
insekticide razliitog mehanizma
djelovanja.


Stakleniki (cvjetni) titasti moljac mali je
bijeli vrlo ivahni leptiri, dug oko 2 mm.
Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak te se
zbog toga uobiajeno naziva i bijela muica.
Liinke su bjeliaste, bez nogu, spljotene i
privrene na naliju lista. tetnik ima 10-
12 generacija godinje koje se preklapaju, a
na biljkama su istodobno prisutni svi
razvojni stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze
se na naliju listova. Odrasli oblici i jaja
nalaze se masovno uvijek na vrnim
listovima, a liinke na listovima donjih
etaa. tetu ine odrasli i liinke sisanjem
biljnih sokova na naliju listova biljaka u
zatienim prostorima, a u obalnom podruju
i na otvorenom. Posljedica sisanja su
klorotine pjege na listovima i uenje,
odbacivanje lia i openito slabljenje
biljaka.
suzbijanje potrebno je redovito kontrolirati
nasad svakih nekoliko dana potresanjem
biljaka ili pregledom nalija listova, odnosno
utih ljepljivih ploa na prisutnost tetnika.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
- uravnoteena gnojidba, pri emu se ne
smije troiti prekomjerno duik,
kap po kap.

Mehanike mjere:
zatienih prostora,

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:

Kemijske mjere:
odluke;
mehanizma djelovanja;
Prognoza:
Pojava tetnika mora se pratiti
postavljanjem utih ljepljivih
ploa koje se postavljaju tako da
je donji rub ploa u razini vrha
biljaka. Dodatno se provode
vizualni pregledi listova. Uzorci
listova trebaju se uzimati iz
donjeg srednjeg i vrnog dijela
biljaka te pregledati pod
povealom.

Signalizacija:
Kritian broj je 1 odrasli razvojni
oblik na 100 biljaka. Zbog
istovremene prisutnosti svih
razvojnih oblika i zbog injenice
da insekticidi ne djeluju na sve
razvojne oblike prskanje je
potrebno ponavljati u kraim
vremenskim razmacima (5 - 7
dana).

Bemisia tabaci

Duhanov titasti moljac mali je bijeli ivahni
leptiri, dug oko 1 mm. Tijelo i krila
pokriva fini bijeli vosak. Liinke su
ukaste, bez nogu, spljotene i privrene
na naliju lista. tetnik ima 10 - 15
generacija godinje koje se preklapaju, a na
biljkama su istodobno prisutni svi razvojni
stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze se na
naliju listova. Odrasli oblici i jaja nalaze se
masovno uvijek na vrnim listovima, a
liinke na listovima donjih etaa. tetu ine
odrasli i liinke sisanjem biljnih sokova na
naliju listova biljaka u zatienim
prostorima, a u obalnom podruju i na
otvorenom. Posljedica sisanja su klorotine
pjege na listovima i uenje, odbacivanje
lia i openito slabljenje biljaka. tetnik
prenosi brojne biljne viruse.
Agrotehnike mjere:
presadnica,
kap po kap.

Mehanike mjere:
zatienih prostora,

Fizikalne mjere:

Prognoza:
povealom.

Signalizacija:
Suzbija se im su utvrene
poetne zaraze.
Zbog istovremene prisutnosti
svih razvojnih oblika i zbog
injenice da insekticidi ne djeluju
na sve razvojne oblike prskanje
je potrebno ponavljati u kraim
dana).

Bioloke mjere:
parazitoda i predatora titastih moljaca.

Kemijske mjere:
napada,
- zbog opasnosti od pojave rezistentnosti
pri suzbijanju alternirati insekticide
razliitog mehanizma djelovanja.

Lisne ui
Aphididae

Lisne su ui sitni kukci, duljine samo
nekoliko milimetara. Pojavljuju se u dvije
forme: kao krilate i beskrilne. Krilate forme
imaju 2 para opnenastih krila, jednake
strukture, od kojih su gornja krila znatno
vea od donjih.
Lisne ui izravne tete ine na listovima
siui sokove na naliju listova, a neizravne
prenoenjem brojnih biljnih virusa. Listovi
ute i deformiraju se. Lisne ui lue obilje
ljepljive medne rose koju esto naseljuju
gljive aavice, a pojava mrava na biljkama
ukazuje na napad lisnih ui.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
kap po kap.

Mehanike mjere:
zatienih prostora.

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:

Kemijske mjere:
lisnih ui lokalnom primjenom (arita,
rubni redovi), pri emu treba dati prednost
aficidi.
Prognoza:
Praenje pojave lisnih ui
provodi se utom posudom,
utim ljepljivim ploama i
vizualnim pregledom biljaka.

Signalizacija:
Suzbijaju se poetne zaraze.

Muhe lisni mineri

Lisni mineri sitne su muice duljine 1,5 - 2,3
mm, smee-crne ili sivo-crne boje. Liinke
su bez nogu i bez jasno vidljive glave,
naranaste do oker boje, duljine 2 - 3 mm.
tetnik ima vie generacija tijekom godine.
tetu ine uglavnom u zatienim
prostorima. Liinke u listovima prave
hodnike mine tako to izgrizaju parenhim
lista ostavljajui epidermu netaknutu. U
minama se vidi liinka muha i njezin izmet.
Dodatne tete u obliku malih pjega prave
enke dopunskom ishranom i odlaganjem
jaja u list.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
oko zatienih prostora.

Mehanike mjere:
zatienih prostora,

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:
parazitoida liinki.

Kemijske mjere:
napada.
Prognoza:
Odrasli se mogu pratiti utim
ljepljivim ploama kako bi se
utvrdio poetak leta i vrijeme
kada je potrebno pregledavati
nasad.
Zaraza liinkama se utvruje
pregledom biljaka.

Signalizacija:
Za nae uvjete nisu definirani
pragovi odluke. Suzbijaju se
poetne zaraze.

Muhe lisni mineri

Lisni mineri sitne su muice duljine 1,5 - 2,3
mm, smee-crne ili sivo-crne boje. Liinke
su bez nogu i bez jasno vidljive glave,
naranaste do oker boje, duljine 2 - 3 mm.
tetnik ima vie generacija tijekom godine.
prostorima. Liinke u listovima prave
hodnike mine tako to izgrizaju parenhim
lista ostavljajui epidermu netaknutu. U
minama se vidi liinka muha i njezin izmet.
Dodatne tete u obliku malih pjega prave
enke dopunskom ishranom i odlaganjem
jaja u list.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
oko zatienih prostora.

Mehanike mjere:
zatienih prostora,

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:
parazitoida liinki.

Kemijske mjere:
napada.

Prognoza:
Odrasli se mogu pratiti utim
ljepljivim ploama kako bi se
utvrdio poetak leta i vrijeme
kada je potrebno pregledavati
nasad.
Zaraza liinkama se utvruje
pregledom biljaka.

Signalizacija:
pragovi odluke.

Tetranychus urticae

Koprivina grinja priinjava tete na biljkama
na otvorenom i u zatienom prostoru. tete
izazivaju liinke i odrasli oblici sisanjem
biljnih sokova na listovima. Stvara mnogo
fine pauine na naliju lia. Simptomi
napada su male bjeliaste toke na listovima,
lie postaje proarano, slino mramoru.
Nervatura ostaje najdulje zelena. Kasnije se
lie sui, nekrotizira i otpada. Na donjoj
strani listova povealom su vidljive grinje
duljine oko 1 mm. Na leima odrasli oblici
imaju 2 izrazite tamne pjege.
Zaraza se prvo uoava na pojedinanim
biljkama, s njih prelazi na susjedne biljke i
tako nastaju arita. Prije proirenja iz tih
arita treba tetnika suzbiti. Koprivina grinja
ima 6-10 generacija godinje, a u zatienom
prostoru i vie. Najpovoljniji uvjeti za razvoj
su niska relativna vlaga zraka (45 - 55 %) i
visoka temperatura (30 - 32
o
C).

Agrotehnike mjere:
presadnica,

Mehanike mjere:

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:
predatora grinja.

Kemijske mjere:
- primjena akaricida na poetku napada
grinja lokalnom primjenom (arita),
- svi razvojni stadiji tetnika su na donjim
listovima pa je za uspjeno suzbijanje
nuno postii dobru pokrovnost. Suzbijanje
provesti uz visok utroak vode,

Prognoza:
vizualnim pregledom,
uzimanjem uzoraka listova koji
se pregledavaju pod povealom.

Signalizacija:
Suzbijaju se poetne zaraze u
aritima.

Meloidogyne spp.

Nematode korijenovih kvrica (guka) su
sitne, golim okom nevidljive ivotinje. ive
kao endoparaziti u biljnom tkivu. Ubuuju se
u korijenje, gdje se hrane izazivajui pojaani
rast biljnog tkiva. Na korijenju nastaju
izrasline guke, gale ili kvrice okruglasta ili
izduena oblika. Katkad vise na korijenju
poput grozdova. Zaraeno korijenje ugiba pa
biljka vene i osui se. Nematode korijenovih
kvrica (guka) napadaju biljke na otvorenom
i u zatienom prostoru.

Agrotehnike mjere:
- plodored;
- adekvatna obrada tla;
sadnja zdravog sadnog amterijala;
-sjetva otpornih kultivara;
- suzbijanje korova;
- sadnja nematocidnih biljaka u i oko
nasada (npr. Tagetes spp.).

Fizikalne mjere:
-isuivanje tla;
- solarizacija tla.

Bioloke mjere:
-primjena nematofagnih gljivica.

Puevi golai

presaivanja paprike. Puevi ishranom
oteuju nadzemni dio biljke, stabljiku i
listove te vegetativni pup. ine tetu kada su
ostvareni povoljni vremenski preduvjeti za
njihov razvoj.

Agrotehnike mjere:

Mehanike mjere:

Biotehnike mjere:
- smanjenje brojnosti postavljanjem
mamaka (pivo u plitkim posudama ili
penica u fermentaciji),
mineralna gnojiva).

Kemijske mjere:

Prognoza:
- praenje pojave postavljanjem
mamaka (pivo u plitkim
posudama ili penica u
fermentaciji).

14.3. ZATITA KRASTAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA OD KOROVA

Sve u naslovu navedene vrste pripadaju u porodicu tikvenjaa (Cucurbitaceae). Meutim, s gledita uzgoja kao i s gledita
suzbijanja korova, svaka od navedenih vrsta ima svoje specifinosti. ak to vie, samo skupina tikvi obuhvaa nekoliko
vrsta s razliitim ciljem uzgoja (uljna bua, tikvice i tikve za potronju u svjeem stanju). Zbog navedenog je teko navesti
jedinstvene preporuke za suzbijanje korova. S obzirom da je izbor herbicida za sve tikvenjae vrlo ogranien, zatita od
korova moe se oslanjati samo na nekemijske mjere borbe. Izuzetak je suzbijanje uskolisnih korova (i jednogodinjih i
viegodinjih), protiv koji su za sve tikvenjae registrirana dva herbicida (kizalofop i cikloksidim). S izuzetkom uljne bue
(zbog uzgoja na veim povrinama), za sve vrste se preporuuje uzgoj na foliji. Za uzgoj uljne bue (i za druge tikvenjae)
vrlo je vaan izbor polja ne zaraen korovima (osobito viegodinjim). Zbog irokog meurednog razmaka (1,4 - 1,8 m)
meuredna kultivacija i okopavanje u sjetvenom redu su prihvatljive mjere suzbijanja. Zbog relativno kasne sjetve (poetkom
svibnja) slijepa sjetva je vrlo korisna nekemijska mjera. Preporuuje se istraiti mogunost primjene pokrovnih biljaka
(osobito sitno sjemenih leguminoza) kao mogunost borbe protiv korova.

korovi
- vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 14.3.
- smanjivati banku sjemena u tlu
- sprjeavati plodonoenje
- zbog relativno kasnije sadnje, mogue koristiti
slijepu sjetvu (vidi 11.3.)
- u prvom dijelu vegetacije, dok je mogue bez
(graminicide) u ranoj fazi razvoja korova
(do busanja) u smanjenim dozama

15. ZATITA GRAHA

15.1. ZATITA GRAHA OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA
Pale
Colletotrichum lindemuthianum

Na svim nadzemnim organima pjege
razliite veliine. Ve na kotiledonima
uoljive su tamne udubljene pjege, a na
liu tamnosmee, ovalne ili uglate pjege.
Na mahunama su vidljive smee udubljene
pjege sa crvenim uzdignutim rubom.

Agrotehnike mjere:
- sjetva certificiranog sjemena i otpornih
sorti,
- plodored,
ostataka.

Hra
Uromyces appendiculatus

Na naliju lia vidljivi su smei jastuii
(sorusi) okrueni svijetlozelenim oreolom.
Pri jakim zarazama (vlano vrijeme) lie
se sui. Smei jastuii razvijaju se i na
mahunama.

Agrotehnike mjere:
- uporaba otpornih ili tolerantnih
kultivara,
- na jesen dezinficirati motke (kolce),
ostataka.

Pjegavost lia
Mychosphaerella spp.(Ascochyta pinodes)

Prvenstveno je parazit graka.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
ostataka.

Fuzariozno uvenue
Fusarium oxysporium f. sp.phaseoli i dr.

Gljivice uzrokuju truljenje korijena kojem
sljedi venenje i kasnije propadanje cijele
biljke.

Agrotehnike mjere:
- iroki plodored,
ostataka.

Bijela trule

Na donjim dijelovima stabljike pojave se
prvo vodenaste pjege, potom gusti bijeli
micelij u kojemu kasnije nastaju crni
sklerociji.
Mogu se zaraziti i mahune, simptomi kao
na stabljici.
Sklerociji mogu nastati u mahunama, a
sjeme je inficirano micelijem.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
- ne pregusta sjetva,
- uklanjanje i zaraenih biljnih ostataka.

Siva plijesan
Botrytis cinerea

Jednogodinji
irokolisni korovi
oteenja kulture,
- meuredna kultivacija i druge mehanike mjere
borbe (ovisno o veliini proizvodne povrine),
- kod vrsta gdje je mogue uzgoj na sintetikom
ili organskom malu,
- suzbijanje korova na povrinama uz proizvodnu
parcelu (mee, putovi).

- ako je potrebno, nakon nicanja korova
primjenjivati kontaktne herbicide u
meurednom u meurednom razmaku
(sporadino ili irom) sa titnicima

korovi

- izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim
povinama,
- smanjivati potencijal vegetativnog
razmnoavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje).

kulture (na strnitima i sl.) i nakon berbe.

korovi

Pale listova graha
Pseudomonas syringae pv. phaseolicola,
Bakterijska plamenjaa graha
Xanthomonas campestris pv. phaseoli

Pripada meu karantenske tetne organizme
u proizvodnji graha za sjeme.
Na gornjoj strani listova svijetlozelene
nekrotine pjege, na mahunama okrugle
masne pjege koje prodiru u mahune; zrna su
masno, smee pjegava.
Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o vrsti
bakterije.

Agrotehnike mjere:
- sadnja certificiranog sjemena,
- plodored,
- uklanjanja i unitavanje zaraenih biljnih
ostataka.

Virusi
CMV, BYMV, BCMV

Mozaik na listovima, odumiranje vrha,
suenje biljaka.
Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o soju
virusa.

Agrotehnike mjere:
- sjetva bezvirusnog certificiranog
sjemena,
ostataka,
- unitavanje vektora.

strunjacima.

15.2. ZATITA GRAHA OD TETNIKA

Grahov iak
Acanthoscelides obtectus

Vrlo opasan tetnik. Rairen je u svim
djelovima RH. Odrasli je crne boje,
prekriven sivosmeim dlaicama, dugi 3,5 -
4,5 mm. Na nadvratnjaku ispred titia
nalazi se bijela pjega. Na pokrilju, koje ne
pokriva zadak, vidljiva je kosa sivo bijela
pruga. Liinka je bijela, povijena, beznoga,
a kukuljica glatka, prljavo bijele boje. enka
odlae jaja u poluzrele mahune graha na
polju, a u skladitu izmeu zrna graha ili na
sama zrna. Liinke prodiru u zrno. Zaraza se
uoava po ovalnim ili okruglastim mrljama
na sjemenu graha. U jednom zrnu moe se
razviti i vei broj liinki. Pri povoljnim
temperaturama od 27 do 28
o
C, razvoj traje
oko mjesec dana. Ima 3 - 4 generacije, a
moe ih imati i vie. Napadnuto zrno moe
biti potpuno izjedeno.

Agrotehnike mjere:
- sjetva zdravog certificiranog sjemena,
- sjetva kultivara graha tipa uavac.

Fizikalne mjere:
- liinke se mogu unititi i niskom
temperaturom; grah se izlae 3 sata na
18 C.

Kemijske mjere:
- skladite poprskati insekticidom prije
berbe odnosno unoenja graha.

Prognoza:
Zaraza u polju: uzimanje
uzoraka mahuna i pregled
mahuna pod povealom kako bi
se utvrdio broj jaja i/ili liinki.
Zaraza u skladitu: Uzimanje
uzoraka i pregled zrna na
oteenja od liinki.

Signalizacija:
Zatita u polju: Ako se utvrdi 5
jaja ili liinki/100 mahuna;
Zatita u skladitu: preventiva-
prije unosa zrna u skladite

Crna bobova u
Aphis fabae

Crna bobova u (Aphis fabae) je relativno
malena u; 1,3 - 2,6 mm, crne boje. Direktne
tete nanosi sisanjem sokova to uzrokuje
promjenu boja listova i njihovo kovranje.
Na naliju lia se kod jake zaraze pojavljuju
kolonije crnih ui. Napada brojne biljne vrste
i prenosi oko 200 biljnih virusa. Tijekom
godine moe imati 13 - 19 generacija.

Agrotehnike mjere:

Fizikalne mjere:
- uporaba utih lovnih posuda.

Kemijske mjere:
-prednost dati selektivnim insekticidima
Prognoza:
-krilate oblike mogue je pratiti
utim lovnim posudama i utim
ljepljivim ploama;
-beskrilni oblici utvruju se
vizualnim pregledom biljaka:

Signalizacija:
- primjena selektivinih
insekticida kod velike brojnosti
crne bobove ui i male brojnosti
buba mara.

Grahove muhe, korijenove muhe
Delia platura i D. florilega

Muhe su sivocrne, duge 4 - 5 mm. Liinke
su bezbojne ili bjelkaste, duljine 6 - 7 mm.
Prezime najee kao kukuljice u tlu.
Prezimjela generacija leti rano u proljee
(travanj). enka odloi 30 - 90 jaja u tlo.
Preferiraju sipko, humusom bogato tlo,
posebice tlo gnojeno stajnjakom. Liinke
napadaju nabubrelo sjeme, izgrizajui ga
iznutra, klicu, kotiledone dok su jo u tlu,
podzemne djelove stabljike, korijenje ili vrat
korijena pa biljke ne niu ili tek iznikle
biljke ugibaju. tetnik ima 2 - 3 generacije,
a najtetnija je 1. generacija. tete su
najvee kada hladno vrijeme uspori nicanje
biljaka.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
- kasnija sjetva,
- ne gnojiti svjeim stajskim gnojivom u
proljee,
- rahliti tlo za bolje nicanje,
- poslije berbe unititi biljne ostatke,
- izbjegavati sjetvu graha i boba nakon
pinata.

Kukuruzni moljac
Ostrinia nubilalis

tetnik prezimljava u obliku zakukuljene
gusjenice u stabljikama kukuruzinca
ostavljenog u polju. Leptiri poinju izlijetati
oko sredine svibnja, no ukoliko su toplija
proljea mogua je pojava leptira i ranije.
Let leptira traje dvadesetak i vie dana.
enke odlau jaja na biljkama. Gusjenica je
prvo svijetla, a kasnije postaje sivo-smea s
tamnom glavom, do 25 mm duga. Na svakom
lanku nalaze se 4 okruglaste pjege. Na
zelenim plodovima primjeuju se gusjenice
koje izgrizaju vanjski dio te se kasnije
ubuuju i u plodove.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
prostora,
-suzbijanje korova u nasadu i oko
zatienih prostora.

Bioloke mjere:
gusjenica.
- primjena mikrobiolokih insekticida;

Prognoza:
Brojnost se utvruje vizualnim
pregledom na prisutnost
gusjenica u prezimjelom
kukuruzincu te ulovom leptira
(lovne lampe i feromoni).
Vizualnim pregledom biljaka koji
otpoinje nakon to se u lovne
lampe ili feromone uhvate leptiri
utvruje se broj gusjenica/ biljci.

Tetranychus urticae

Koprivina grinja priinjava tete na biljkama
na otvorenom i u zatienom prostoru. tete
izazivaju liinke i odrasli oblici sisanjem
biljnih sokova na listovima. Stvara mnogo
fine pauine na naliju lia. Simptomi
napada su male bjeliaste toke na listovima,
lie postaje proarano, slino mramoru.
Nervatura ostaje najdulje zelena. Kasnije se
lie sui, nekrotizira i otpada. Na donjoj
strani listova povealom su vidljive grinje
duljine oko 1 mm. Na leima odrasli oblici
imaju 2 izrazite tamne pjege.
Zaraza se prvo uoava na pojedinanim
biljkama, s njih prelazi na susjedne biljke i
tako nastaju arita. Prije proirenja iz tih
arita treba tetnika suzbiti. Koprivina grinja
ima 6 - 10 generacija godinje, a u
zatienom prostoru i vie. Najpovoljniji
uvjeti za razvoj su niska relativna vlaga zraka
(45 - 55 %) i visoka temperatura (30 - 32
o
C).

Agrotehnike mjere:
- suzbijanje korova domaina u nasadu.

Prognoza:
vizualnim pregledom, uzimanjem
uzoraka listova koji se
pregledavaju pod povealom.

15.3. ZATITA GRAHA OD KOROVA
Grah u optimalnom roku sjetve (temp. iznad 15
0
C) relativno brzo nikne. Unato brzom nicanju, u prvom dijelu vegetacije
ne razvije veu lisnu masu zbog ega korovi imaju dovoljno prostora za nesmetan razvoj. Zbog relativno kasne sjetve,
potrebno je integrirati prihvatljive nekemijske mjere borbe. Kod uzgoja graha prakticira se meuredna kultivacija, meutim,

16. ZATITA GRAKA

16.1. ZATITA GRAKA OD BOLESTI

Pale
Mycosphaerella spp. (Ascochyta pinodes),
Ascochyta pisi,
Ascochyta pinodella

Sve tri vrste uzrokuju sline (ne iste)
simptome na nadzemnim dijelovima. A.
pinodella zaraava i korijen.
Simptomi na mahunama slini su onima
koje na grahu izaziva C. lindemuthianum,
na liu ute, zatim smee pjege okruglog,
ovalnog ili uglatog oblika.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
- sadnja certificiranog sjemena,
ostataka.

Pepelnica
Erysiphe pisi var. pisi
Na povrini svih zelenih dijelova
karakteristina pepeljasta prevlaka.

Agrotehnike mjere:
- sadnja otpornih sorata,
ostataka.

Siva plijesan
Botryotinia fuckeliana
(Botrytis sp.)
Smea plijesan
Botrytis cinerea

Za vlanog i prohladnog vremena mogu biti
zaraeni svi nadzemni dijelovi, a osobito
mahune na kojima se razvija gusta siva
prevlaka.

Agrotehnika mjera:
zadravanja vode u tlu.

treba imati na umu da veinu korijenovog sustava grah razvija u plitkom povrinskom sloju tla (do 20 cm). Stoga
meurednu kultivaciju treba obavljati plitko i paljivo. to se tie kemijskih mjera borbe, izbor herbicida je za obje skupine
korova relativno irok. Prema integriranom pristupu zatite, prednost treba dati viekratnoj primjeni umanjenih dozacija
nakon nicanja, uz uvjet da se korovi u vrijeme primjene herbicida nalaze u ranom stadiju razvoja (do 2 lista).

korovi
- prije sjetve mehanikim mjerama poticati
nicanje i suzbijanje korova,
- meuredna kultivacija i druge mehanike
mjere borbe (ovisno o veliini proizvodne
povrine),

- primjenjivati post-em herbicide (graminicide)
u ranoj fazi razvoja korova (do busanja) u
smanjenim dozama

korovi
- dati prednost primjeni herbicida nakon
nicanja korova
- u ranoj fazi razvoja korova primjenjivati
smanjene doze

korovi.
- izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim
povinama,
razmnoavanja (ugljikohidratno
izgladnjivanje)
- suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture
(na strnitima i sl.) i nakon berbe,
- primijeniti herbicide nakon nicanja.

korovi
16.2. ZATITA GRAKA OD TETNIKA
Crna bobova u
Aphis fabae
Zelena grakova lisna u
Acyrthosiphon pisum

Crna bobova u (Aphis fabae) je relativno
malena u; 1,3 - 2,6 mm, crne boje.
Direktne tete nanosi sisanjem sokova to
uzrokuje promjenu boja listova i njihovo
kovranje. Na naliju lia se kod jake
zaraze pojavljuju kolonije crnih ui. Napada
brojne biljne vrste i prenosi oko 200 biljnih
virusa. Tijekom godine moe imati 13 - 19
generacija.

Zelena grakova lisna u (Acyrthosiphon
pisum) je duljine 3,5 - 6 mm. Odrasli su
oblici utozeleni, no postoje i ruiasti
oblici.
Izravne tete nanosi sisanjem sokova na
liu i stabljikama. Uslijed toga, vrni
dijelovi biljaka, mlado lie i tek formirane
mahune ute, nepravilno se razvijaju i
zaostaju u rastu. Nanosi tete i prenoenjem
vanih virusa graka. Tijekom godine moe
imati i do 19 generacija.

Agrotehnike mjere:

Fizikalne mjere:
- uporaba utih lovnih posuda.

Kemijske mjere:
-prednost dati selektivnim insekticidima
Prognoza:
- krilate oblike mogue je pratiti
utim lovnim posudama i utim
ljepljivim ploama,
- beskrilni oblici utvruju se

Signalizacija:
- primjena selektivinih
insekticida kod velike brojnosti
crne bobove ui i male brojnosti
buba mara, te kod jaeg napada
zelene grakove lisne ui.

Grakov iak
Bruchus pisorum

Kornja je sivosme, dug 4 - 5 mm, s
bijelim pjegama i pokriljem koji ne pokriva
potpuno zadak. Liinka je prljavobijela,
duga 6 mm. Kukuljica je sivkasta, duga 5 -
5,5 mm. enka odlae jaja u poetku na
mlade mahune, oko 1 cm duge, a kasnije i
na vee mahune. Jaje je ovalno,
jantarnouto, dugo 0,6 mm. im se iz jaja
razvije liinka, odmah se ubuuje u mahunu
i zatim u prvo zrno na koje naie. Rupica
kroz koju se ubuila liinka brzo zaraste pa
se izvana takva mahuna ne razlikuje od
zdrave nenapadnute mahune. tetnik jae
oteuje klicu zrna pa zaraeno zrno nije
pogodno za ishranu, niti za sjetvu. Liinka
ostaje u zrnu dok se ne razvije u kornjaa.
Ima samo jednu generaciju godinje. tetnik
se razmnoava samo u polju, a ne i u
skladitu.

Agrotehnike mjere:
- sjetva zdravog certificiranog sjemena,
ostataka na polju,
- izbjegavanje sjetve graka u blizini
uma, vonjaka i drvoreda, veih skladita
i povrina koje je iak jae napao prole
godine,
- sprjeavanje unoenje liinki u skladita
i izletanja tetnika iz skladita.

Prognoza:
- vizualni pregled usjeva,
- konja usjeva keerom.

Signalizacija:
- tretiranje se vri ako se na
etvornom metru nalazi vie od
60 jaja ili tragova odlaganja jaja.
Potreba za suzbijanje moe se
utvrditi i pomou lovne mreice
(25 zamaha, 2 - 3 ika).

Grakov pjegavi savija
Laspyresia dorsana

Leptiri imaju tamnosmee tjelo i krila
raspona 13 - 17 mm. Na prednjem paru
krila, u sredini se nalazi srpolika blijedouta
uska pruga. Gusjenica je naranastouta,
duga do 14 mm. tete se javljaju u vrijeme
cvatnje graka, koja se podudara s letom
ovih leptira. Leptiri se javljaju od svibnja do
kolovoza. Gusjenice isprva prave mine u
listovima, a kasnije se ubuuju u mlade
mahune, u kojima oteuju zrnja.U
mahunama izjedaju i zapredaju zrna graka i
oneiuju ga svojim izmetinama. Zrno
mogu otetiti dok je mlado i mekano.
Napadnute mahune lake se kvare, trunu i
propadaju. tetnik ima 1 generaciju
godinje, a prezime gusjenice u tlu.

Agrotehnike mjere:
- ranija i brza berba i vridba graka,
- sjetva ranozrelih sorata,
- nakon berbe ukloniti sve biljne ostatke i
spaliti ih, a zemlju preorati.

Kemijske mjere:
- primjena insekticida u vrijeme cvatnje
samo u sluaju jaeg napada, ili uzgoja
graka za konzerviranje.

Prognoza:
- pojava leptira moe se odrediti
uz pomo feromona,
- nakon to se utvrdi pojava
leptira pristupa se vizualnom
pregledu usjeva u kojem se
utvruje broj odloenih jaja po
biljci.

Signalizacija:
- kada se utvrdi na svakoj treoj
biljci 1 jaje.
Grakova muica
Contarinia pisi

Odrasli je oblik ute boje, s crnim ticalima,
dug 2 mm.
Jaja su ovalnobubreastog oblika s kratkim
drkom, prljavobijele boje. Liinka je
crvolika, bijela, a kukuljica utosmea.
enka prve generacije odlae jaja u cvjetne
pupoljke ili na vrne izboje. Napadnuti
izboji zaostaju u razvoju, cvjetovi
zadebljaju i iz njih se ne razviju mahune, a
ako se i razviju, krljave su. enke druge
generacije odlau jaja u mahunu, a liinke
se hrane unutar mahune, uslijed ega sjeme
zakrlja.

Agrotehnike mjere:
- napadnute izboje i mahune prikupiti i
spaliti,
. pridravanje plodoreda,
- izbjegavati sjetvu graka u blizini
prologodinjih povrina zaraenih tim
tetnikom.

Pipe mahunarke
Sitona spp.

Mali kornjai dugi 5 - 10 mm, uska
produena prugastog tijela sive boje,
prekrivena dlaicama. Liinke su beznoge,
prljavobijele boje i malo povijene.
Na mladim biljkama graka odrasle pipe u
rano proljee izgrizaju plojku lista sve do
glavne ile, a poslije kad lie otvrdne
oteuju ga s ruba, pa lie slii listu hrasta.
tetnik ima jednu generaciju godinje.

Prognoza:
U vizualnom pregledu usjeva
utvruje se broj pipa/m
2
ili
postotak teta.

Signalizacija:
-suzbijanje se provodi kada se
nae vie od 2 - 3 pipe po m
2
ili
kada je uniteno 10 % lisne
povrine.

16.3. ZATITA GRAKA OD KOROVA

Graak kao i grah pripada u porodicu lepirnjaa (Fabaceae). Ipak se s gledita suzbijanja korova znatno razlikuju, stoga kod
suzbijanja korova treba imati na umu osnovne znaajke koje imaju znatan utjecaj na suzbijanje korova. Graak nie pri
niim temperaturama od graha, zbog ega se u proljee sije dosta rano, odnosno im to prilike u polju dopuste. Ovisno o
kultivaru, moe razviti relativno dugu stabljiku, a zbog gustog sklopa brzo zatvori redove. Ima kratku vegetaciju. Kod
suzbijanja korova treba dati naglasak na primjenu herbicida u poetnom dijelu vegetacije, odnosno prije nego usjev zatvori
redove. Nakon zatvaranja redova gotovo je nemogue obaviti kvalitetnu aplikaciju herbicida. Izbor herbicida gotovo je
identian izboru kod graha. Primjenu nakon nicanja korova (koja se vie preporuuje) treba uskladiti s razvojem kulture
(prije zatvaranja redova) i korova (u ranoj fazi razvoja).


17. ZATITA BLITVE I CIKLE

17.1. ZATITA BLITVE I CIKLE OD BOLESTI

Pjegavost lia
Cercospora beticola

Pojavljujuju se brojne pjege svjetle sredine i
crvenosmeeg ruba.
Pri jakim zarazama pjege se spajaju i lie
se moe suiti.

Agrotehnike mjere:
- uporaba tolerantnih kultivara,
- plodored,
ostataka.
Bolest manjeg znaaja.
Pepelnica
Erysiphe betae

Pepelnicom prekriveni listovi poute i kod
jaeg napada se osue.

Agrotehnika mjera:
ostataka.
Bolest je manjeg znaaja i
rijetko treba poduzimati mjere
zatite
Plamenjaa
Peronospora schachtii (P. farinosa f. sp.
betae)

Najmlai listovi su svijetlo zelene boje,
zadebljali i krti.
Na naliju se vidi prevlaka sivo ljubiaste
boje.

Agrotehnike mjere:
- iroki plodored,
- ako se bolest pojavi pojedinano
zaraene biljke ukloniti iz nasada i
unititi.

17.2. ZATITA BLITVE I CIKLE OD TETNIKA

Jednogodinji uskolisni korovi


dozama,
- zbog kvalitete aplikacije herbicide
primijeniti prije zatvaranja redova.

Jednogodinji irokolisni korovi

-dati prednost primjeni herbicida nakon
nicanja korova,
-u ranoj fazi razvoja korova
-zbog kvalitete aplikacije herbicide

Viegodinji uskolisni korovi

- izbjegavati proizvodnju na
zakorovljenim povinama,
izgladnjivanje).

- suzbijati glifosatom prije
sjetve/sadnje kulture (na strnitima i
sl.) i nakon berbe.

Lisne ui
Aphididae

vea od donjih.
ute i deformiraju se.
Glavna sezona zaraza je na proljee i jesen.
Ljeti je prisutno osjetno prirodno
smanjenje populacije ui.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
- optimalan sklop biljaka (smanjiti
gustou biljaka, ime se sniava vlaga u
nasadu).

Mehanike mjere:
zatienih prostora.

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:
-uvoenje predatora i parazitoida

Kemijske mjere:
-prednost dati sisteminim i selektivnim
pripravcima - aficidi.

Prognoza:
Praenje brojnosti krilatih formi
pregledom utih lovnih posuda i
ljepljivih ploa.
Vizualni pregledi biljaka na
prisutnost beskrilnih formi.

Signalizacija:
Nakon to se utvrde prve zaraze.
Repin buha
Chaetocnema tibialis

Kukac je dug 1,5 - 2 mm, tamnozelen,
metalna sjaja. Dobro skae i leti. tete
pravi na blitvi i cikli. U rano proljee, u
liu bui isprva sitne rupice, koje se
kasnije poveaju. tete su najvee za
toplog, sunanog i suhog vremena. tetnik
ima jednu generaciju godinje.

Agrotehnike mjere:
- provoditi sve mjere koje pogoduju
brem razvoju mladih biljaka,
- suzbijanje korova iz porodice loboda,
- izbjegavati uzgoj blitve i cikle blizu
polja eerne ili stone repe te u blizini
prologodinjeg uzgoja.

Mehanike mjere:
- uzgoj pod zatitnim mreama (insect
proof) na otvorenom, a u zatienom
prostoru postavljanje zatitnih mrea
(insect proof) na ulaze i ventilacijske
otvore.

Prognoza:
Zaraza se utvruje vizualnim
pregledom usjeva tako da se na
najmanje 4 mjesta u usjevu na 10 m
reda pregledaju sve biljke. Utvruje
se broj buhaa po biljci i broj rupica
(grizotina) po biljci.

Signalizacija:
Ovisi o broju buhaa i razvojnom
stadiju biljke:
Kotiledoni: 2 grizotine/biljci,
0,2-0,3 buhaa/ biljci
Prvi par listova: 3-5 grizotina/biljci
0,5 buhaa/ biljci

Repina muha
Pegomya betae

Odrasla repina muha je sive boje, duljine 6
- 8 mm. Jaja su bijela, vrlo uska, duga 0,8 -
1 mm, poredana u skupine po 2, 4, 6 ili 8
jaja. Odloena su na naliju lista. Liinka
je uta, duljine do 7 mm. tete pravi
liinka koja u listu isprva pravi hodnike, a
zatim uzrokuje mjehurasto izdignue
epiderme lista ispod koje nema parenhima
pa je bjelije ili svjetlije boje. tetnik ima 2
- 3 generacije godinje. U obalnom
podruju se javlja ve od veljae, a u
kontinentalnom podruju od travnja.

Agrotehnike mjere:
- izbjegavati uzgoj blitve na istoj
povrini niti u blizini prologodinjeg
uzgoja,
brem razvoju biljaka.

Mehanike mjere:
postavljanje zatitnih mrea (insect
proof) na ulaze i ventilacijske otvore.

Kemijske mjere:
-samo ako je utvrena zaraza iznad
praga odluke.

Prognoza:
najmanje 4 mjesta u usjevu na 10
m reda pregledaju sve biljke.
Utvruje se udio biljaka s
odloenim jajima.

Signalizacija:
- suzbijanje je potrebno ako se na
liu nau odloena jaja, ako je
relativna vlaga zraka > 70 %, a do
berbe ostaje jo toliko vremena da
mogu nastati tete.

Siva repina pipa
Tanymecus palliatus
Kukuruzna pipa
Tanymecus dilaticollis
Blitvina pipa
Lixus junci

Pipe su kornjai vrsta tijela, glave
izduene u rilo. Dugake su 7 - 12 mm.
Agrotehnike mjere:
- izbjegavati uzgoj blitve na istoj
povrini niti u blizini prologodinjeg
uzgoja.

Mehanike mjere:
- unititi ostatke biljaka nakon berbe
lia.

Najee izgrizaju lie blitve s rubova,
pravei duboke ureze. Blitvina pipa je
proirena samo u obalnom podruju, a
izgriza lie i u obliku rupica, no glavne
tete pravi odlaganjem jaja u peteljke lista
blitve te u cvjetne stabljike (u sjemenskoj
proizvodnji). Liinke su bjelkaste ili
ukaste boje, smee glave i bez nogu,
ive unutar peteljke i cvjetne stabljike.

Kemijske mjere:
-suzbijanje je rijetko potrebno.
Repina nematoda
Heterodera schactii

Repina nematoda je endoparazit u korijenu
cikle. Glavni korijen prestaje rasti, a
razvija se sekundarno korijenje plitko
ispod povrine tla, pa korijen dobiva kratak
i bujan izgled (bradat), a na njemu se
nalaze brojne bijele enke odnosno smee
ciste. Napadnute biljke zaostaju u rastu,
listovi su manji, svjetliji i ranije ute.
Tijekom dana, na viim temperaturama,
biljke venu, ali nou se oporave. Od jakog
napada mjestimice propadaju biljke, pa se
u polju zapaaju prazna mjesta, tzv.
pljeine.

Agrotehnike mjere:
- etverogodinji plodored, u koji treba
uvrstiti lucernu, penicu, jeam,
kukuruz, konoplju, grah, krumpir, luk,
mrkvu i dr.,
- ranija sjetva, kada su temperature tla
niske znatno smanjuje tete,

Prognoza:
Uzimanje uzoraka tla i analiza na
prisutnost cistolikih nematoda u
nematolokim laboratorijima.
Ako je razmak izmeu sjetve cikle
na istoj parceli manji od propisanog
on se mora se opravdati rezultatom
analize tla na nematode
provedenom u nematolokom
laboratoriju i miljenjem strunjaka.
Vizualni pregled nasada (korijenja)
cikle na prisutnost limunastih cista
kroz lipanj, srpanj i kolovoz.

Signalizacija:
U sluaju pronalaska vie od 50
cista/100 ml tla ne ii u sjetvu cikle
na pregledanoj parceli, a duljina
plodoreda ovisi od jaine zaraze.
Prije svake sjetve na poznato
zaraenoj parceli potrebno je uiniti
analizu uzoraka tla.

Puevi
Limax spp., Arion spp., Deroceras spp.,
Milax spp.

Izjedaju klice, mlade biljke i listove.
Najvee tete prave za vlana vremena i
nou. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj.
srebrenkaste pjege i ostatke izmeta.

Agrotehnike mjere:

Mehanike mjere:

Biotehnike mjere:
nasad (ivo ili gaeno vapno, pepeo,
neka mineralna gnojiva).

Kemijske mjere:
manje hrpice meusobno udaljene ne
vie od 2 m, pred veer za suha
vremena.

Prognoza:
mamaka (pivo u plitkim posudama
ili penica u fermentaciji).

17.3. ZATITA BLITVE I CIKLE OD KOROVA

18. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE

18.1. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE OD BOLESTI

Koncentrina pjegavost lista endivije i
salata
Alternaria solani f. sp. endiviae,
A. cichorii

Bolest napada prije svega vanjske listove u
obliku malih crnih pjega koje se brzo ire i
mogu uzrokovati suenje listova.
Na krupnijim pjegama jasno se uoavaju
koncentrini krugovi. Gljivica preivi na
sjemenu ili na zaraenom biljnom
materijalu.

Agrotehnike mjere:
- ne pregusta sadnja,
- redovito prozraivanje zatienih
prostora,
ostataka.

Pepelnica
Erysiphe cichoracearum f. sp. cichorii

Bolest se javlja ljeti u toplim i vanim
klimatskim uvjetima. Pepelnicom
prekriveni listovi poute i kod jaeg napada
se sue.
Parazit napada sve vrste salata, ali
osjetljivost svih vrsta kao i sorata nije ista.

Agrotehnika mjera:
ostataka.

Blitva se u kontinentalnom podruju uzgoja sije/sadi dosta rano u proljee, pa zbog toga nema dovoljno vremena za
provoenje agrotehnikih i drugih nekemijskih mjera borbe protiv korova pred sjetvu/sadnju. Stoga treba na temelju
poznavanja zakorovljenosti, kod izbora polja voditi brigu u godini koja prethodi uzgoju blitve. U polju, zbog viekratne
berbe blitva ostaje dosta dugo, zbog ega joj i korovi dosta dugo ometaju razvoj (i berbu). Blitva se uobiajeno sadi na 45-
50 cm meurednog razmaka, meutim, zbog ogranienog izbora herbicida, treba razmiljati o irem meurednom razmaku
zbog meuredne kultivacije ili radna tijela kultivatora treba podesiti uobiajenom razmaku sadnje. Slino se moe
preporuiti i kod uzgoja cikle.


- vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio
18.3.,
- prije sjetve mehanikim mjerama
poticati nicanje i suzbijanje korova,
- meuredna kultivacija i druge
mehanike mjere borbe (ovisno o
veliini proizvodne povrine),
proizvodnu parcelu (mee, putovi)

- primjena registriranih herbicida se
preporuuje u ranoj fazi razvoja
korova i kulture u smanjenim
dozacijama.


zakorovljenim povinama
razmnoavanja

sl.) i nakon berbe.

Viegodinji irokolisni korovi

Pjegavost salate
Microdochium panattonianum (Marssonina
panattoniana)

Male klorotine pjege najprije na vanjskim
listovima. Kasnije obole i stariji listovi.
Prvo se vide vodenaste pjege koje dobivaju
utu pa zatim svjetlo smeu boju.
Obrubljene su tamnijom zonom tkiva.
Radi je rijetko zaraen.

Agrotehnike mjere:
- dvogodinji plodored,
- smanjiti vlaenje lia,
ostataka.
Bolest manjeg znaaja.
Bijela trule
Sclerotinia minor, S. sclerotiorum

Biljke mogu biti napadnute u svim fazama
razvoja.
Karakteristian simptom (Sclerotinia spp.)
je truljenje biljke i gusti bijeli micelij pri
korijenovom vratu u kojem nastaju crni
sklerociji.

Siva plijesan

Moe zaraziti i rasad. B. cinerea uzrokuje
truljenje bazalnih listova i korijenovog
vrata. Zaraeni dijelovi su prekriveni sivom
nakupinom reproduktivnih organa gljive.
Ovi paraziti jednako napadaju sve vrste
salata.

Agrotehnike mjere:
zadravanja vode u tlu - uzgoj na
otvorenom,
- odstranjivanje bolesnih biljaka,
- uporaba otpornih kultivara,
- uporaba solarizacije,
- uporaba folija i podignutih gredica,
- plodored,
- smanjiti vlagu tla i zraka u zatienim
prostorima.

Plamenjaa
Bremia lactucae

Simptomi ovise o vrsti, sorti ili hibridu te o
klimatskim uvjetima. Velike tete mogu
nastati u zatienim prostorima kada mlade
biljke potpuno propadaju. Na razvijenom
liu pjege su prvo ukaste i okrugle, a
zatim su uglate. Pri visokoj vlanosti na
naliju listova pojavljuje se bjeliasta
prevlaka.

Agrotehnike mjere:
- iroki plodored,
ostataka,
- voditi rauna o ocjeditosti tla,
- redovito prozraivanje zatienog
prostora,
- uzgoj otpornih kultivara.

Bakterijska pale listova
Pseudomonas cichorii, Erwinia carotovora

Truljenje vanjskih i unutarnjih listova.
Truljenje se pojavljuje na rubovima listova i
kasnije se proiri na cijelu povrinu lista.
Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o vrsti
bakterije.

Agrotehnike mjere:
- irok plodored (barem 4-godinji),
- uravnoteena gnojidba duikom i
kalijem,
ostataka,
- sjetva/sadnja certificiranog sjemena,
- ne navodnjavati kienjem.

Virusi
CMV, LeMV

Deformacije i obojenosti listova.
Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o soju
virusa.

Agrotehnike mjere:
- uporaba bezvirusnog certificiranog
sjemenskog i sadnog materijala,
ostataka,
- ograniavanje gnojidbe duinim
gnojivima,
- suzbijanje vektora virusa.

strunjacima.

18.2. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE OD TETNIKA
Sovice pozemljue
Agrotis spp.

Sovice pozemljue su noni leptiri.
Gusjenice su boje tla, golog tijela i one ine
tete. Po danu se skrivaju pod grudicama tla
ili u raznim pukotinama, te izlaze u sumrak
i prave tete. Pri dodiru se savinu u kolut.
Narastu do 4,5 cm. Periodini su tetnici.
Gusjenice pregrizaju vrat korijena, katkada
i stabljiku, a hrane se i prizemnim liem.
Napadnute biljke propadaju. Prorjeuje se
sklop. Razmnoavanju tetnika pogoduje
toplo i suho proljee, toplo ljeto i duga i
umjereno vlana jesen. Izrazito su
najvanije: nasadna sovica (Agrotis
segetum), proljetna sovica (Agrotis temera)
i sovica ipsilon (Agrotis ipsilon), a prave
tete i na drugim vrstama povra.

Agrotehnike mjere:
- izbjegavanje viegodinjih trava kao
predusjeva,
- viekratna obrada tla,
- sjetva i sadnja u optimalnim rokovima,
- suzbijanje korova samo kurativno (post-
emergence), ili preventivno suzbijanje
korova samo unutar redova, a kurativno
izmeu redova.

Mehanike mjere:

Kemijske mjere:
stadiju < 25 mm.

Prognoza:
potrebno pregledavati nasad;
pregledom tla i biljaka na
povrini od 1 m
2
(unutar drvenog
okvira). Gusjenice se treba traiti
ispod grudica zemlje (mogue uz
pomo baterijske svjetiljke).

Signalizacija:
Prag odluke ovisi o broju i
razvojnom stadiju gusjenice ali i
biljke, a prag odluke smatra se
zaraza s 1 - 2 gusjenice na m
2
.

Lisne ui
Aphididae

vea od donjih.
Ljeti je prisutno osjetno prirodno smanjenje
populacije ui.

Agrotehnike mjere:
presadnica,

Mehanike mjere:
zatienih prostora.

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:

Kemijske mjere:

Prognoza:
ljepljivih ploa.

Signalizacija:
Nakon to se utvrde prve zaraze.
Korijenova u salate
Pemphigus bursarius

Ui su ukaste, prekrivene bjelkastom
vunastom tvari. Siu korijenje te zbog toga
zaostaje rast napadnutih biljaka. tete su
vee za suna i topla vremena, koje
pogoduje razvoju ui.

Agrotehnike mjere:
- irok plodored (barem 4 - godinji).

Mehanike mjere:
ostataka.

Lisni mineri
Ophiomyia pinguis

prostorima. Karakteristini su uski hodnici,
prije svega u glavnoj ili lista. U hodnicima
su prisutne bijele liinke bez nogu. Na
listovima su primjetni ubodi koje tetni
organizam uzrokuje za vrijeme hranjenja i
odlaganja jaja. Godinje ima 3 - 4
generacije.

Agrotehnika mjera:
- uporaba mrea kojima sprjeavamo
pristup tetnim organizmima uzgajanim
biljkama.


Boja gusjenica ovisi o prehrani; u poetku su
svjetlije, a kasnije tamnije s usporednim
crnim crticama uzdu hrpta te tamnom i
svijetlom bonom linijom i do 4 cm duge. Na
zelenim plodovima se primjeuju gusjenice
koje se kasnije ubuuju u plodove i izgrizaju
ih iznutra. Ima 2 - 4 generacije godinje.
Prezimi u stadiju kukuljice u tlu. Ova vrsta se
hrani i drugim vrstama povra.

Agrotehnike mjere:
prostora,

Mehanike mjere:

Bioloke mjere:
predatora i parazitoida gusjenica,

Prognoza:
potrebno pregledavati nasad;
pregledom biljaka.

Signalizacija:
pragovi odluke.

Lisne sovice
Kupusna lisna sovica
Mamestra brassicae
Povrtna sovica
Mamestra oleracea
Sovica gama
Autographa gamma

Noni su leptiri smee boje. Gusjenice su,
ovisno o hrani zelene ili smee boje i duljine
do 40 mm. Gusjenice sovice gama se grbe
hodajui. Gusjenice lisnih sovica izgrizaju
lie biljaka. Kupusna i povrtna lisna sovica
imaju 2 generacije godinje, a tete prave
tijekom lipnja te krajem kolovoza i u rujnu.
Sovica gama ima 3 - 4 generacije godinje.

Agrotehnike mjere:
- uravnoteeno zalijevanje nasada,

Mehanike mjere:
postavljanje zatitnih mrea (insect
proof) na ulaze i ventilacijske otvore.

Bioloke mjere:
predatora i parazitoida gusjenica.
- mikrobioloki insekticidi;
Kemijske mjere:
-gusjenice treba suzbijati dok su manje od
20 - 25 mm,
- kod primjene insekticida prednost dati
selektivnim pripravcima: mikrobiolokim
insekticidima, naturalitima i regulatorima
rasta i razvoja.

Prognoza:
Feromonskim mamcima pratiti
pojavu leptira. Nakon to se
utvrdi pojava leptira prvi pregled
obaviti nakon 10 - 15 dana i
potom svakih 5 - 7 dana
obavljati vizualne preglede
biljaka. Pregledati se treba veliki
broj biljaka, najmanje 100
biljaka rasporeenih na 5 - 10
mjesta na polju (5 x 20 ili 10 x
10 biljaka). Utvruje se postotak
zaraenih biljaka (jajima ili
gusjenicama) ili broj gusjenica/
biljci.

Signalizacija:
- primjena insekticida kada se
odredi napad koji bi mogao
unititi vie od 10 % lisne mase,
odnosno nanijeti tetu 50 % viu
od trokova suzbijanja,

Meloidogyne spp.

Nematode korijenovih kvrica (guka) su
sitne, golim okom nevidljive ivotinje. ive
kao endoparaziti u biljnom tkivu. Ubuuju se
u korijenje, gdje se hrane izazivajui
pojaani rast biljnog tkiva. Na korijenju
nastaju izrasline guke, gale ili kvrice
okruglasta ili izduena oblika. Katkad vise na
korijenju poput grozdova. Zaraeno korijenje
ugiba pa biljka vene i osui se. Nematode
korijenovih kvrica (guka) napadaju biljke na
otvorenom i u zatienom prostoru.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
- sjetva otpornih kultivara,
- sadnja nematocidnih biljaka u i oko
nasada (npr. Tagetes spp.).

Fizikalne mjere:
- solarizacija tla.

Bioloke mjere:
-primjena nematofagnih gljivica.

Puevi
Milax spp.

Izjedaju klice, mlade biljke i listove.
Najvee tete prave za vlana vremena i
nou.
Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj.
srebrnkaste pruge i ostatke izmeta.

Agrotehnike mjere:

Mehanike mjere:

Biotehnike mjere:
Prognoza:
fermentaciji).

mineralna gnojiva).

Kemijske mjere:

18.3. ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE OD KOROVA

19. ZATITA KUPUSNJAA

19.1. ZATITA KUPUSNJAA OD BOLESTI

Kupusna kila
Plasmodiophora brassicae

Gljiva zaraava najee korijen, a ponekad
donji dio stabljike. Na zaraenim
dijelovima razvijaju se tumoraste tvorevine
(kila). Velike tete nastaju pri zarazi
presadnica. Simptomi na liu su (ono nije
direktno zaraeno) promjena boje i venue.
Sve kupusnjae su osjetljive, a samo neke
Raphanus sorte su manje osjetljive.

Agrotehnike mjere:
- odabir tolerantnih sorti,
- uzgoj zdravih sadnica,
- plodored - 5 godina,
- suzbijanje korova iz obitelji krstaica,
- kalcizacija,
- dezinfekcija mjesta za sjetvu vodenom
parom i/ili solarizacijom,
ostataka.

Bolest manjeg znaaja i javlja se
samo na kiselim tlima.

Sve navedene vrste uglavnom se uzgajaju iz prijesadnica zbog ega im je vegetacijski ciklus kratak. esto se, takoer zbog
skraivanja vegetacijskog ciklusa, uzgajaju na sintetikom malu (foliji). Suzbijanje korova na nepokrivenom dijelu tla
mogue je obaviti mehaniki ili primjenom herbicida.


- prije sjetve/sadnje mehanikim
mjerama poticati nicanje i suzbijanje
korova,
- proizvodnja na sintetikom ili
organskom malu,
veliini proizvodne povrine),
-suzbijanje korova na povrinama uz

- zbog kratkoe vegetacije voditi brigu
o karenc
i


izgladnjivanje)

sl.) i nakon berbe


Plemenjaa
Peronospora parasitica

Znakovi bolesti pojavljuju se ve na
kotiledonima i na prvim pravim listovima.
Na liu se vide ute pjege, a na naliju se
formira siva prevlaka. Jako zaraeno lie
vene pa se moe osuiti cijela presadnica.
Starije lie je otporno. Kod cvjetae moe
biti zaraen i cvijet (cvat) to umanjuje
njenu trnu vrijednost.

Agrotehnike mjere:
- ne pregusta sjetva,
- pokrivene gredice treba prozraivati,
- dezinfekcija klijalita vodenom parom
i/ili solarizacijom,
ostataka.

Koncentrina pjegavost lia
Alternaria brassicae

Mogu oboljeti ve i jako mlade biljke
(presad). Kasnije obole vanjski listovi na
njima se razvijaju tamnosmee
koncentrine pjege koje su prekrivene
(vlano vrijeme) tamnom prevlakom spora.
Pjege se mogu spajati i listovi se sue.

Agrotehnike mjere:
- uklanjanje i unitavanje biljnih ostataka,
- plodored,
- ne sijati/saditi na vlanim poloajima.

Prstanasta pjegavost
Mycosphaerella brassicola

Simptomi se javljaju na starijim listovima
na kojima se vide prstenaste pjege. Veliina
i oblik pjega ovisi o domainu. Jako
zaraeno lie uti i otpada. Bolest je ea
na cvjetai i kupusu, a moe se javiti i na
kelju puparu.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
- kupusnjae ne sijati/saditi u blizini
uljane repice,
- duboko zaoravanje ostataka kupusnjaa.

Bolest nema veliki znaaj.
Moe se prenosti sjemenom.

Crna trule provodnih snopova
Xanthomonas campestris

Biljke mogu biti zaraene u svim fazama
razvoja. Mlade biljke propadaju. Kasnije se
na listovima vide utosmee pjege, a ile
pocrne. Tkivo izmeu lisnih ila ima izgled
pergamenta. Na poprenom presjeku
korijena (kocen) vidi se tamno obojeno
provodno tkivo.

Agrotehnike mjere:
- plodored (5 godina za sadnice, 2 godine
za uzgoj),
- koristiti certificirano sjeme,
- pravilna gnojidba kalijem,
ostataka.

Bolest se prenosi sjemenom.

Mozaini virusi kupusnjaa
Turnip mosaic virus, (Brassica virus 1
sinonim)
utica korabe i repe
Brassica virus 5
uti mozaik korabice i repe
Turnip yellow mosaic virus
Virus mozaika cvjetae
Cauliflower mosaic virus (Brassica virus 3
sinonim)

Simptomi bolesti su razliiti na pojedinim
vrstama i sortama i ovise o uzroniku
bolesti.
Agrotehnika mjera:
- suzbijanje vektora.

Determinaciju prepustiti
strunjacima.

19.2. ZATITA KUPUSNJAA OD TETNIKA

Kupusna muha
Delia radicum

Najvaniji tetnik kupusa. Prezimi kukuljica
u tlu. Odrasle muhe javljaju se u travnju.
Sline su kunoj muhi, sive boje, tijela
dugog 5 - 7 mm. Odmah nakon
presaivanja kupusa odlau ovalna bjelkasta
Agrotehnike mjere:
- sadnja zdravih, tetnikom nenapadnutih
certificiranih presadnica,
- smjetanje novih polja to dalje od
prologodinjih polja.

Mehanike mjere:
- uklanjanje i unitavanje biljnih ostataka
Prognoza:
Dinamika pojave i brojnost
populacije kupusne muhe prati
se pomou utih ploa. Metodu
je neophodno dopuniti
sumiranjem efektivnih
temperatura iznad termalnog
praga od 4,3 C (od 1.1. tekue
1 mm duga jaja na vrat korijena biljke i u
tlo oko biljke. Jaja se vide prostim okom
ako se biljka savine i promatra vrat
korijena. Liinke se ubuuju u korijen u
kojem ive. Napadnutoj biljci potamni vrat
korijena i korjenje. Ti djelovi gnjile, a u
njima se nalazi vie liinki muhe. Mlade
biljke propdaju, a stare zaostaju u rastu, ne
formiraju glavu ili je glava malena, a lie
postaje olovnosivo ili plavoljubiasto.
Biljke venu i polijeu, a lako se upaju iz
tla. Od tri generacije najtetnija je prva
generacija koja napada rani kupus u vrijeme
presaivanja. Liinke druge generacije
mogu napraviti tete s donje strane
formirane glavice pravei grizotine na koje
se sekundarno naseljavaju trulei.

kupsnjaa nakon berbe,
proof).

Kemijske mjere:
- Suzbijanje se provodi preventivno prije
presaivanja potapanjem presadnica u
insekticide ili primjenom granuliranih
insekticida pri presaivanju. Nakon
presaivanja a na osnovi praenja tetnika
u vrijeme leta i odlaganja jaja muhe
provodi se prskanje.

godine kao i vizualnim
pregledima biljaka na prisutnost
jaja.
Signalizacija:
Suzbijanju se treba pristupiti
kada je na utim ploama
kumulativno uhvaeno 100
muha a suma efektivnih
temperatura je dosegla 400 C.
Ukoliko je u trenutku kada suma
efektivnih temperatura dosegne
400 C kumulativni ulov nii ili
ako je kumulativni ulov
dosegnuo 100 muha, a suma
efektivnih temperatura je ispod
400 C, vizualnim pregledima
treba utvrditi broj jaja i/ ili
liinki/biljci.
Ako je utvrena zaraza iznad 1
liinka(jaje)/biljci treba
pristupiti suzbijanju.

Kupusni buhai
Phyllotreta nemorum, P. atra, P. nigripes,
P. nemorum

Buhai prezime kao odrasli oblik u tlu. U
rano proljee izlaze iz tla. To su kornjai
dugi 1,5 - 3 mm, sjajnocrni, tamnoplavi ili
tamnozeleni. Dobro skau. Nakon izlaska iz
tla odrasli kukci izgrizaju brojne okrugle
rupice u liu mladih biljaka. Rupice se za
jaeg napada spajaju pa cijeli list moe biti
izgrizen. Rubovi rupica ubrzo nekrotiziraju
i potamne. Napad je opasan za mlade biljke,
posebice na rasad. Nanosi najvee tete za
topla i suha vremena. tete prave Imaju 1 -
2 generacije godinje. tete su najvee za
toplog, sunanog i suhog vremena.

Agrotehnike mjere:
brem razvoju mladih biljaka.

Mehanike mjere:
proof).

Kemijske mjere:
- ee potrebne u proizvodnji presadnica;

Prognoza:
Vizualni pregledi biljaka kojima
se utvruje prisutnost teta i
postotak oteenja. Pregledi se
provode dva puta tjedno.
Signalizacija:
- suzbijanje treba zapoeti ako
zaprijeti unitenje vie od 10 %
povrine mladih biljaka.

Kupusne stjenice (ciganke)
Eurydema ventrale, E. oleraceum

Kukci spljotenog, ovalnog, tamnocrvenog
ili zelenog tijela, s mnogim crnim arama i
duljine 6 - 10 mm. Prezimljuju kao odrasli
oblici i javljaju se od kraja oujka kada
poinju ishranu na liu mladih biljaka
kupusa. Sisanjem na listu uzrokuju pojavu
bjeliastih pjega, unutar kojih se tkivo sui,
a za jaeg napada osui se cijeli list, pa i
biljka. Najvee tete nanose presadnicama i
mladim biljkama. Imaju 2 generacije
godinje. Pojavi i tetnosti tetnika
pogoduje toplo i suho vrijeme.

Mehanike mjere:
proof).

Kemijske mjere:
- primjena insekticida ovisi o broju stjenica i
razvoju napadnutih biljaka,
- na presadnicama tete mogu biti velike pa
se suzbijanje provodi im se uoe stjenice,
- nakon presaivanja u polje, suzbijanje se
provodi samo za jakog napada.

Prognoza:
Vizualnim pregledom biljaka
utvruje se postotak napadnutih
biljaka.

Kupusna lisna u
Brevicoryne brassicae

Sivozelene je ili prljavozelene boje. Duga je
1,6 - 2,8 mm. Potpuno je prekrivena
votanom prevlakom pepeljaste boje. Ui su
prisutne najee na naliju donjeg lia,
gdje formiraju brojne i guste kolonije
pokrivene branenim, voskastim
prevlakama. Uzrokuju kovrane i
deformiranje lia, koje uti i sui se, a
biljke zaostaju u rastu te propadaju. Ima i
do 15 generacija godinje, a osim direktnih
teta, prenosi i viruse.

Mehanike mjere:
- unitavanje zaraenih biljnih ostataka.
- ukloniti iz polja i oko polja alternativne
domaine;
- sadnja nezaraenih presadnica;

Bioloko suzbijanje:
- velika uloga prirodnih neprijatelja, pri
primjeni insekticida za ostale namjene
voditi rauna o prisutnim prirodnim
neprijateljima, predatorima i
paarzitoidima;

Kemijske mjere:
- prednost dati sisteminim i selektivnim
Prognoza:
Vizualnim pregledom utvrditi
postotak zaraenih biljaka i broj
ui. Preporua se pregledom
obuhvatiti cijelo polje (razdijeliti
ga u manje povrine) te
pregledavati 5 biljaka na 5
mjesta.

Signalizacija:
Postoje razliiti podaci. Prema
jednima nakon nalaza vie od
100 ui na 25 pregledanih
biljaka ide se u drugi pregled za
3 - 5 dana. Primjena insekticida
pripravcima - aficidima.
- voditi rauna o alterniranju pripravaka
opravdana je ako se izmeu dva
pregleda broj ui povea.
Brokula i cvjetaa -do
formiranja glave: 100 ui / biljci.
Nakon formiranja glave:
nekoliko jedinki po biljci;
Kupus- u poetku vegetacije:
ako je 1 - 2 % biljaka zaraeno s
1 ili vie ui;
Kelj pupar- u poetku
vegetacije: suzbijati kada je
zaraeno vie od 15 % biljaka.
Nakon rezanja vrhova: suzbijati
ako je zaraeno 1 - 2 % biljaka.

Kupusna pipa ikarica
Ceutoryinchus pleurostigma

Pipe su duge oko 3 mm, sivocrnog tijela,
tankog rila. Liinka je blijedouta, bez
nogu, smee glave i naraste do 5 mm.
Postoje dvije rase ovog tetnika: proljetna i
jesenska. Liinke bue tkivo vrata korijena
te tako uzrokuju pojavu okruglastih
izraslina - ike. Tih izraslina moe biti vie
desetaka, jedna do druge, a njihova veliina
dosee i nekoliko cm. Simptomi se mogu
zamijeniti sa kupusnom kilom, ali kad se
ike prereu, u njima se nalaze hodnici s
liinkama pipe. Slabiji napad ne izaziva
zamjetljivu tetu, a jako napadnute biljke
zaostaju u razvoju i krljaju. Proljetna rasa
napada rani kupus ve od travnja i svibnja,
a ljetna napada kasni kupus.

Agrotehnike mjere:
- sadnja zdravih, tetnikom nenapadnutih
certificiranih presadnica,
- plodored,

Mehanike mjere:
- temeljito unitavanje biljnih ostataka tako
da se ostaci prosue, a onda spale- ne ih
zaoravati;

Kemijsko suzbijanje:
- rijetko potrebno suzbijanje osim u
jesenskim usjevima na rasadu i mladim
biljkama.

Prognoza:
liinki/biljci.

Signalizacija:
Slabim napadom koji nije
potrebno suzbijati smatra se
nekoliko liinki/ biljci.

Kupusna muica srikarica
Contarinia nasturtii

Liinke su ukaste, duge 2 - 3 mm. ive u
skupini u sranom liu biljke, koje se
kovra na dolje i ne formira glavu.
Sekundarno se esto javlja trule. Ima tri do
pet generacija godinje. tetnik je proiren
mjestimice, naroito u Istri.

Kemijske mjere:
- prskanje obaviti sa to veim utrokom
kropiva odozgo prema dolje jakim
mlazom.

Prognoza:
Vizualni pregled biljaka.

Signalizacija:
- suzbijanje kada se zaraza nae
na vie od 5 % biljaka.

Kupusni moljac
Plutella xylostella

Gusjenice narastu do 12 mm, a tijelo im je
sueno prema oba kraja. Zelenkaste su boje,
isprva crne, kasnije smee glave, Kupusni
moljac ima 3 - 4 generacije u
kontinentalnom, a 4 - 6 generacija godinje
u obalnom dijelu. Generacije se esto
meusobno preklapaju, a tete nanose sve
vrijeme vegetacije. Gusjenice isprva
izgrizaju samo parenhim lista izmeu lisnih
ilica pa nastaju prozorii ili
srebrnkasta ipka. Neto vee gusjenice
izgrizaju list pravei u njemu nepravilne
rupe. Jaoj pojavi pogoduje suno vrijeme i
vie temperature.

Agrotehnike mjere:
- pravovremeno zaoravanje biljnih
ostataka- kukuljice se izbacuju na
povrinu gdje su izloene izmrzavanju;
- plodored;
- navodnjavanje;

Biotehnike mjere:
- uporaba feromona- metoda konfuzije;

Bioloke mjere:
- primjena mikrobiolokih insekticida;

Kemijske mjere:
- pri primjeni insekticida prednost dati
onima povoljnijeg ekotoksikolokog
profila: mikrobiolokim insekticidima,
naturalitima, regulatorima rasta i razvoja.

Prognoza:
utvrdi pojava leptira svakih 5 - 7
dana obavljati vizualne preglede
gusjenicama) ili broj
gusjenica/biljci.

Signalizacija:
- ako se temelji na postotku
zaraenih biljaka ovisi o
razvojnom stadiju biljaka:
kotiledoni: 20 % zaraenih
biljaka;
prije formiranja glavice: 30 %
zaraenih biljaka;
formiranje glavice: 15 %
zaraenih biljaka;
popunjavanje glavice: 5 %
zaraenih biljaka;
- ako se temelji na broju
gusjenica/biljci ili broju
rupa/biljci:
0,5 - 1 gusjenica/biljci;
1 rupa/biljci.

Kupusni bjelac i mali kupusar
Pieris brassicae, Pieris rapae

Leptiri su bijeli s tamnim uglovima i
pjegama na prednjem paru krila. Raspon
krila bjelca je 60 mm, a malog do 45 mm.
Gusjenica bjelca je ukastozelene boje s
crnim pjegama i rijetkom dlakama, duljine
do 50 mm i vrlo arena izgleda. Gusjenice
malog kupusara zelenkaste su, sa ukastom
prugom i duljine do 30 mm. U travnju i
svibnju lete leptiri prve generacije, a potkraj
lipnja i u srpnju leptiri druge generacije.
Gusjenice izgrizaju lie, pravei u njemu
velike rupe. Pri jakom napadu ostaju samo
peteljke i glavne lisne ile. Vei broj
gusjenica napada samo pojedinane biljke.
Vrlo esto ive grupno. Kupusari imaju 2 -
3 generacije godinje. Izvjesni znak
opasnosti od gusjenica moe biti opaanje
jata bijelih leptira (valja paziti da se ne
zamijeni s bijelim leptirima glogovog
bijelca, koji imaju jasno izraenu tamnu
nervaturu na krilima). Obino nakon 10 - 14
dana od masovnog leta poinje napad
gusjenica.

Mehanike mjere:
- runo sabiranje i unitavanje gusjenica
na manjim povrinama,
proof).

Kemijske mjere:
- suzbijanje gusjenica provoditi dok su jo
malene, a svakako prije nego se ubue u
glave kupusa na veim povrinama.
Prednost treba dati selektivnim
pripravcima,
- na veim parcelama nekada je dovoljno
provesti tretiranje samo rubova ili samo
arita.

Prognoza:
Pojava leptira lako se opaa
tijekom dana kada se oni
zadravaju iznad polja kupusa.
Nakon to se utvrdi pojava
leptira svakih 5 - 7 dana
biljci.

Signalizacija:
kotiledone: 20 % zaraenih
biljaka;
zaraenih biljaka;
zaraenih biljaka;
zaraenih biljaka;
gusjenica/biljci:
1 gusjenica/biljci.

Lisne sovice
Mamestra brassicae
Povrtna sovica
Mamestra oleracea
Sovica gama
Autographa gamma


Agrotehnike mjere:

Kemijske mjere:
-gusjenice treba suzbijati dok su manje od
20 - 25 mm,
rasta i razvoja;
Prognoza:
utvrdi pojava leptira prvi
pregled obaviti nakon 10 - 15
dana i potom svakih 5 - 7 dana
gusjenica/biljci.

Signalizacija:
kotiledone: 10 % zaraenih
biljaka;
zaraenih biljaka;
zaraenih biljaka;
zaraenih biljaka;
gusjenica/biljci:
1 gusjenica/biljci.

Duhanov resiar (trips)
Thrips tabaci

Odrasli trips ima uto do uto smee tijelo,
duljine oko 1 mm. tete prave liinke i
odrasli tripsi sisanjem na listovima, to
rezultira pojavom kvrica nepravilna oblika
na licu i naliju listova, u poetku svijetlih,
a kasnije gotovo crnih. tete su najvee za
vrijeme vrueg i suhog ljeta. tetnik ima do
5 generacija, koje se tijekom godine
preklapaju.

Agrotehnike mjere:
- izbjegavanje uzgoja kupusa u blizini
nasada luka, poriluka ili duhana.

Kemijske mjere:
-insekticidi iskazuju uinkovitost samo do
faze kada kupus razvije 6 listova a kasnije
su neuinkoviti jer se tripss nalazi zaklonjen
izmeu listova u glavici.
Prognoza:
- uporaba plavih ili utih
ljepljivih ploa za praenje
poetnog napada i visine
populacije.

Kupusna nematoda
Heterodera cruciferae

Vrsta slina repinoj nematodi, ima cistu
limunastog oblika. Endoparazit je korijena,
uslijed ega odumire glavni korijen, a iznad
njega se razvijaju novi sitni korijenii, koji
lee plitko ispod povrine tla pa korijen
dobiva bradat izgled. Biljke zaostaju u
rastu, venu, donji listovi ute i venu te se ne
stvaraju glave Napadnute mlade biljke
ugibaju te nastaju pljeine.

Agrotehnike mjere:
- plodored (najmanje trogodinji),
- saditi sorte sa to kraom vegetacijom,
- sadnja zdravih, nematodom
nenapadnutih certificiranih presadnica.

Fizikalne mjere:
- termika sterilizacija i solarizacija tla u
klijalitima.

Prognoza:
Redovito praenje brojnosti
populacije kupusne nematode u
tlu uzorkovanjem i analizom
uzoraka tla u nematolokom
laboratoriju. Odreuje se
brojnost cista i njihova vitalnost
te se sukladno nalazu planira
sadnja biljaka osjetljivih na
ovog tetnika.
Puevi golai

presaivanja kupusa. Puevi ishranom
listove te vegetativni pup. ine tetu kada
su ostvareni povoljni vremenski preduvjeti
za njihov razvoj.

Agrotehnike mjere:

Mehanike mjere:

Biotehnike mjere:
- Smanjenje brojnosti postavljanjem
mineralna gnojiva).

Kemijske mjere:

Prognoza:
fermentaciji).

19.3. ZATITA KUPUSNJAA OD KOROVA
U skupinu kupusnjaa pripada velik broj kultura (kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa, brokula, ratika i dr). Veina herbicida
registrirana je samo u kupusu. Prema tome suzbijanje korova se zasniva na primjeni nekemijskih mjera navedenih u
poglavlju 11.3.3. Zbog injenice da se uzgajaju uglavnom iz prijesadnica, nekemijske mjere su relativno lako provedive.
Glavni imbenici koji utjeu na primjenu herbicida u kupusu su duljina vegetacije (rani i kasni kultivari) i rok sadnje.
Kasni kultivari (100 - 150 dana) su dulje vrijeme izloeni konkurenciji korova od ranih kultivara (55 - 80 dana). Kod
uzgoja ranih kultivara na manje zakorovljenim povrinama moe biti dovoljna meuredna kultivacija, odnosno dok kupus
ne zatvori redove. Rok sadnje (rano proljee, ljeto, jesen) utjee na sastav korovne flore pa tako i na primjenu, odnosno
odabir herbicida. Izbor herbicida je relativno dobar i u kombinaciji s nekemijskim mjerama borbe mogua je
zadovoljavajua zatita od korova uz minimalan unos herbicida.

20. ZATITA MRKVE

20.1. ZATITA MRKVE OD BOLESTI

Pale lia
Alternaria dauci
Crna trule korijena
Alternaria radicina

A. dauci na liu izaziva pojavu malih, u
poetku svjetloutih pjega koje kasnije
potamne, a pri jakim zarazama list se sui.
Bolest je posebno tetna na klijancima.
A. radicina izaziva na klijancima crnu boju
korjenia koji trunu pa biljice propadaju.
Na razvijenom liu pjege su ovalne, a boja
se mjenja od ukaste do crne. Na korijenu
se vide crna plitka udubljenja.

Agrotehnike mjere:
- ukloniti ili zaorati sve biljne ostatke,
- plodored,
- sjetva certificiranog sjemena.

Bijela trule
Sclerotinia slerotiorum

Biljke venu, na podzemnim dijelovima i tik
iznad zemlje se pojavljuje gusti snjenobijeli
micelij u kojemu se razvijaju crni sklerociji.
Zaraene mogu biti sve titarke (Apiaceae).

Agrotehnike mjere:
- ogranienje navodnjavanja i spreavanje
- plodored.

Pepelnica
Erysiphe umbelliferarum
E. heraclei

Karakteristina siva prevlaka na listovima,
jako zaraeno lie se sui. Osjetljive su sve
titarke.

Agrotehnike mjere:
ostataka.

Moe se prenositi sjemenom.


19.3.,
- prije sjetve/sadnje mehanikim
mjerama poticati nicanje i suzbijanje
korova,
veliini proizvodne povrine) do
zatvaranja redova,

dozama,

- dati prednost primjeni herbicida
nakon nicanja korova,

izgladnjivanje).

sl.) i nakon berbe

Crvena pale
Helicobasidium purpureum (Rhizoctonia
violacea)

Na korijenu tkivo je utonulo i prekriveno
tamnoljubiastim hifama. Na tom mjestu
korijen trune. Od titarki najosjetljivija je
mrkva.

Agrotehnike mjere:
- iroki plodored,

Virusi

Crvenilo ili mozaik na listovima, slabiji rast
biljaka.

Agrotehnika mjera:

strunjacima.

20.2. ZATITA MRKVE OD TETNIKA

Mrkvina muha
Psila rosae

Najvaniji tetnik mrkve u nas. Prezimi u
stadiju kukuljice u tlu ili u stadiju liinke u
korijenu mrkve u povrtnjaku ili trapu.
Odrasla muha izlijee iz tla u svibnju. Tijelo
joj je crno, a glava smea. Duga je 4 - 5
mm. Odlae izduena, prljavo bijela jaja na
vratu korijena mrkve ili u tlo oko nje.
Nakon izlaska iz jaja tijekom lipnja liinke
se ubuuju u korijen mrkve i prave hodnike.
Liinka je mlijeno bijela duga 6 - 8 mm.
Druga generacija muha javlja se u srpnju te
je obino brojnija i tetnija od prve. Biljke
koje napadne mrkvina muha prepoznaju se
po ljubiastom liu, koje kasnije pouti i
osui se.

Agrotehnike mjere:
- plodored - mrkva se sije na istoj povrini
tek svake etvrte godine,
- sijati ili jako rano ili jako kasno,
- poeljno je izmeu redova mrkve sijati
luk,
- rahliti tlo,
- unititi sve korove titarke u krugu od 1
km,
-sijati mrkvu najmanje 1 km udaljenosti
od prologodinjih napadnutih povrina,
- preporua se zemlju oko biljke nabiti to
smanjuje odlaganje jaja,

Mehanike mjere:
- napadnute biljke to prije izvaditi i
unititi,
proof).

Kemijske mjere:
- primjena insekticida na mladoj mrkvi
nije dozvoljena.

Prognoza:
Pojava muha moe se pratiti
utim ploama. Brojnost jaja i
liinki utvruje se vizualnim
pregledom biljaka.

Lana mrkvina muha
Phytomyza lateralis

Liinke bue, odnosno miniraju spiralne
hodnike plitko ispod povrine korijena, i ne
zalaze dublje u korijen.

Miner mrkve
Napomyza carotae

Napravi plitke hodnike pod povrinom
korijena. Nakon 3 - 6 tjedana ue u tlo i
kukulji se. Zimu preivi kao liinka na
korijenu ili kao imago u tlu.

Agrotehnika mjera:

Bioloka mjera:
- uporaba parazitskih osica.

Mrkvina lisna buha
Trioza apicalis

Odrasli je oblik svijetlozelenoute boje,
prozirnih krila, dug oko 3 mm. Odrasli i
liinke siu biljne sokove te uzrokuju
kovranje lia mrkve i perina. Napadnuto
lie uvijeno je i kovravo te izgleda kao da
su ga napale lisne ui. Mlade biljke brzo
propadaju. Prenosi biljne viruse. Ima 1
generaciju godinje.

Agrotehnike mjere:
- ranija sjetva.

Mehanike mjere:
proof).

Mrkvina lisna u
Cavariella aegopodii

U je zelene do utozelene boje, duga 1,4 -
2,7 mm. Mrkvu napada uglavnom sredinom
svibnja. Lie napadnutih biljaka
deformirano je i djeluje raupano, esto
mijenja boju, postaje crveno katkad i uto.
Zaraene biljke zaostaju u rastu, a mogu i
uginuti. U obilno lui mednu rosu. Prenosi
biljne viruse.

Mehanike mjere:
- na manjim povrinama moe se koristiti
zatitna mrea (insect proof).

Mrkvina cistolika nematoda
Heterodera carotae

Endoparazit korijena mrkve. Napadnute
biljke zaostaju u rastu i razvoju, listovi ute
i crvene, a za jakih zaraza se sue. Pojaan
je i razvoj sekundarnih korjenia, plitko pri
povrini tla, pa korijen dobiva bradat izgled.
Korijen je zakrljao, deformiran i drvenast,
a najee se na vrhu rava.

Agrotehnika mjera:
- plodored.

20.3. ZATITA MRKVE OD KOROVA

Mrkva se uzgaja direktnom sjetvom sjemena u polje. Sije se dosta rano u proljee (u mediteranskom podruju ve u
veljai). Dugo nie i spor joj je poetni rast i razvoj. Zbog navedenih injenica, korovi joj osobito tete upravo u poetnom
dijelu vegetacije. Svakako treba izbjegavati sjetvu na jako zakorovljenim povrinama, osobito zakorovljenim viegodinjim
korovima. Izbor herbicida je relativno dobar. Iskazuje tolerantnost na primjenu herbicida nakon nicanja, to je dobra osnova
za viekratnu primjenu smanjenih doza herbicida (linurona, metribuzina i cikloksidima). S primjenom treba poeti vrlo rano
(u kotiledonskom stadiju korova) i s vrlo niskim dozacijama (i do 10 puta manjim od propisanih), a tretiranja treba
ponavljati u skladu s nicanjem novih korova.



-primjenjivati post-em herbicide
dozama
primijeniti prije zatvaranja redova

Jednogodinji irokolisni korovi.

-dati prednost primjeni herbicida
nakon nicanja korova
-u ranoj fazi razvoja korova
primjenjivati smanjene doze

Viegodinji uskolisni korovi.

izgladnjivanje)

sl.) i nakon berbe


21. ZATITA CELERA

21.1. ZATITA CELERA OD BOLESTI

Siva pjegavost lia celera
Septoria apii

Na liu se vide utosive do smee pjege.
Kod jake zaraze broj pjega se jako
poveava zbog ega se lie sui. Sjeme je
glavni izvor zaraze.

Agrotehnike mjere:
- unitavanje biljnih ostataka.

Pjegavost lia celera
Cercospora apii
Pjege na listovima su u poetku sitne, brzo
dostiu veliinu i preko 1 cm. Okrugle su,
sivo-smee boje i okruene tamnijom
zonom. Listovi s velikim brojem pjega se
sue. Sjeme je glavni izvor zaraze.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
- unitavanje biljnih ostataka.

21.2. ZATITA CELERA OD TETNIKA

Mrkvina muha
Psila rosae

stadiju kukuljice u tlu ili u stadiju liinke u
korijenu mrkve u povrtnjaku ili trapu.
Odrasla muha izlijee iz tla u svibnju. Tijelo
joj je crno, a glava smea. Duga je 4 - 5
mm. Odlae izduena, prljavo bijela jaja na
vratu korijena mrkve ili u tlo oko nje.
Nakon izlaska iz jaja tijekom lipnja liinke
se ubuuju u korijen mrkve i prave hodnike.
Liinka je mlijeno bijela duga 6 - 8 mm.
Druga generacija muha javlja se u srpnju te
je obino brojnija i tetnija od prve. Biljke
koje napadne mrkvina muha prepoznaju se
po ljubiastom liu, koje kasnije pouti i
osui se.

Agrotehnike mjere:
luk,
- rahliti tlo,
km,
-sijati mrkvu najmanje 1 km udaljenosti

Mehanike mjere:
unititi,
proof).

Kemijske mjere:
nije dozvoljena.

Prognoza:
utim ploama. Brojnost jaja i
liinki utvruje se vizualnim
pregledom biljaka.

Lana mrkvina muha
Phytomyza lateralis

hodnike plitko ispod povrine korijena, i ne
zalaze dublje u korijen.

Minirajue muhe
Phytomyza atricornis, Liriomyza strigata,
Euleia heraclei

Liinke na listovima prave hodnike razliita
oblika.

Mehanike mjere:
listova tijekom vegetacije.

Lisne ui
Aphididae
Opisane kod mrkve.

Bioloka mjera:
- kao i kod mrkve.

Mrkvina lisna u

U je zelene do utozelene boje, duga 1,4 -
2,7 mm. Mrkvu napada uglavnom sredinom
svibnja. Lie napadnutih biljaka
deformirano je i djeluje raupano, esto
mijenja boju, postaje crveno katkad i uto.
Zaraene biljke zaostaju u rastu, a mogu i
uginuti. U obilno lui mednu rosu. Prenosi
biljne viruse.

Mehanike mjere:

21.3. ZATITA CELERA OD KOROVA

22. INTEGRIRANA ZATITA PERINA

22.1. ZATITA PERINA OD BOLESTI

Celer se na otvorenom prostoru uzgaja direktnom sjetvom sjemena i iz prijesadnica. Stoga nain uzgoja utjee na odabir
nekemijskih mjera suzbijanja korova. Kod uzgoja iz prijesadnica tlo treba odravati, odnosno pripremati za sadnju na nain
koji e usjevu omoguiti nesmetan razvoj. Dobre herbicidne uinke daje viekratna primjena umanjenih dozacija. Kod
uzgoja direktnom sjetvom sjemena u polje znatno je tee suzbijati korove. Treba koristiti sve prihvatljive nekemijske mjere
suzbijanja. S primjenom herbicida putem lista treba poeti vrlo rano i sa znatno smanjenim dozama dozacijama herbicida.


21.3.
dozama


nakon nicanja korova
primjenjivati smanjene doze


razmnoavanja

sl.) i nakon berbe


Pjegavost lista perina
Septoria petroselini

Na liu se vide ukaste pjege okruene
tamnim rubom. Na peteljci su pjege
duguljaste. Spajanjem pjega dolazi do
suenja lia.

Agrotehnike mjere:
- uklanjanje i unitavanje biljnih ostataka.

- bolest se prenosi sjemenom

22.2. ZATITA PERINA OD TETNIKA
Mrkvina muha
Psila rosae

stadiju kukuljice u tlu ili u stadiju liinke
u korijenu mrkve u povrtnjaku ili trapu.
Odrasla muha izlijee iz tla u svibnju.
Tijelo joj je crno, a glava smea. Duga je
4 - 5 mm. Odlae izduena, prljavo bijela
jaja na vratu korijena mrkve ili u tlo oko
nje. Nakon izlaska iz jaja tijekom lipnja
liinke se ubuuju u korijen mrkve i prave
hodnike. Liinka je mlijeno bijela duga
6 - 8 mm. Druga generacija muha javlja
se u srpnju te je obino brojnija i tetnija
od prve. Biljke koje napadne mrkvina
muha prepoznaju se po ljubiastom liu,
koje kasnije pouti i osui se.

Agrotehnike mjere:
luk,
- rahliti tlo,
km,
- sijati mrkvu najmanje 1 km udaljenosti

Mehanike mjere:
unititi,
proof).

Kemijske mjere:
nije dozvoljena.

Prognoza:
utim ploama. Brojnost jaja
i liinki utvruje se

Lana mrkvina muha
Phytomyza lateralis

hodnike plitko ispod povrine korijena, i
ne zalaze dublje u korijen.

Mrkvina lisna u

U je zelene do utozelene boje, duga 1,4
- 2,7 mm. Mrkvu napada uglavnom
sredinom svibnja. Lie napadnutih
biljaka deformirano je i djeluje
raupano, esto mijenja boju, postaje
crveno katkad i uto. Zaraene biljke
zaostaju u rastu, a mogu i uginuti. U
obilno lui mednu rosu. Prenosi biljne
viruse.

Mehanike mjere:

Mrkvina lisna buha
Trioza apicalis

Odrasli je oblik svijetlozelenoute boje,
prozirnih krila, dug oko 3 mm. Odrasli i
liinke siu biljne sokove te uzrokuju
kovranje lia mrkve i perina.
Napadnuto lie uvijeno je i kovravo te
izgleda kao da su ga napale lisne ui.
Mlade biljke brzo propadaju. Prenosi
biljne viruse. Ima 1 generaciju godinje.

Agrotehnike mjere:
- ranija sjetva.

Mehanike mjere:
proof).

22.3. ZATITA PERINA OD KOROVA

23. ZATITA PAROGA

23.1. ZATITA PAROGA OD BOLESTI

Hra paroge
Puccinia asparagi

Parazit napada nadzemne dijelove biljke na
kojima se pojavljuju smeecrveni jastuii
(sorusi). U jesen oni dobivaju tamnu boju.
Napadnute biljke se osue prije vremena.

Agrotehnike mjere:
- unitavanje divljih paroga u blizini
nasada,
- u jesen uklanjati nadzemni dio zaraenih
biljaka,
- uzgoj otpornih ili rezistentnih kultivara.

Uzronici trulei
Fusarium oxysporium f. sp. asparagi,
Fusarium moniliforme,
Fusarium solani, Fusarium roseum

Gljive uzrokuju trule korijena nakon ega
dolazi do venua, a kasnije i propadanja
cijelih biljaka. Simptomi ovise o vrsti
parazita.

Agrotehnike mjere:
- uporaba certificiranog materijala za
sadnju,
- iroki plodored.

Crvena pale
Helicobasidium brebissonii (Rhizoctonia
violacea)

Na korijenu tkivo je utonulo i prekriveno
tamnoljubiastim hifama. Na tom mjestu
korijen trune.

Agrotehnike mjere:
- uporaba zdravih sadnica,
- u sluaju bolesti pravovremeno ukloniti
bolesne biljke,

S gledita suzbijanja korova, perin ima sline znaajke kao i mrkva. Iako se pripravci na osnovi linurona mogu primjenjivati
i putem tla, bolji uinci se postiu viekratnom primjenom smanjenih dozacija herbicida. Isto vrijedi i za cikloksidim i
fluazifop.


- vidi poglavlje 11.3. i uvodni dio 22.3.

dozama,


izgladnjivanje)

sl.) i nakon berbe.

Virusi
AV1- virus paroga 1
AV2 - virus paroga 2

Deformacije i obezbojenja izdanaka
paroga.

Agrotehnika mjera:
- uporaba certificiranog materijala za
sadnju.

strunjacima.

23.2. ZATITA PAROGA OD TETNIKA

parogina muha
Platyparea poeciloptera

Muha je tamnosmea, prozirnih krila, preko
kojih se protee cik-cak pruga. Liinka je
utobijela, beznoga, duga 8 - 9 mm. tetu
prave liinke koje se ubuuju u izboje i
prave hodnike sve do korijena. Zeleni se
izboji krive, nepravilno rastu, ute i venu.
tetnik ima 1 generaciju godinje.

Mehanike mjere:
- rezanjem dospjelih izboja unititi jaja i
liinke, a ostale zaraene izboje treba
odrezati i spaliti,
- na biljke postavljati valjke
nepromoivog papira do kraja travnja,
ime se sprjeava odlaganje jaja,
- posipavanje biljaka, tj. mokrih izboja,
rano izjutra drvenim pepelom.

parogina zlatica
Crioceris asparagi
Dvanaestotokasta parogina zlatica
Crioceris duodecimpunctata

Kornja parogine zlatice dug je 5 - 7 mm.
Glava mu je metalnozelenoplava. Nadvratni
je tit crvenkastosme, a pokrilje
zelenkastoplavo sa svijetloutim pjegama.
Liinka je sivozelena, crne glave, duga 6-7
mm.
Kornja dvanaestotokaste parogine
zlatice je ciglastocrvene boje, zdepastog
tijela, duljine 5 - 7 mm. Na svakoj strani
pokrilja nalazi se 6 toaka. Liinka je
smeenaranasta i ute glave.
parogine zlatice imaju 2 generacije
godinje, a prezimljuju odrasli koji se
masovno javljaju u travnju.
Liinke i kornjai izgrizaju lie i izboje, a
kod jakog napada uzrokuju golobrst.

Agrotehnike mjere:

Mehanike mjere:
- na manjim povrinama mehaniko
sakupljanje i unitavanje kornjaa u
jutarnjim satima.

Biotehnike mjere:
- preporua se u nasadima dospjelim za
berbu ostavljati lovne biljke.

Kemijske mjere:
- suzbijanje u mladim nasadima kod
pojave prvih kornjaa.

parogin korjena
Hypopta caestrum

Vaan tetnik paroge, prisutan u naem
obalnom podruju. Leptir ima utobijeli
prednji par krila, a smei stranji par krila.
Raspon krila je 3 - 4 cm. Gusjenica je
ukaste boje, duljine do 4,5 cm i ima
neugodan miris.
Gusjenice se hrane pupovima, mladim
izdancima i podankom korijena paroge.
Najvee tete prave tijekom svibnja.
Kukuljenje se odvija plitko u tlu, pri emu
esto vrh kokona viri iz zemlje.

Agrotehnika mjera:
- uklanjanje i unitavanje gusjenica i
kokona.

23.3. ZATITA PAROGA OD KOROVA
paroga je viegodinja povrarska kultura. Zbog toga se ve kod planiranja uzgoja treba posvetiti vea panja odabiru
polja i suzbijanju korova na povrini prije sadnje. U sluaju zakorovljenosti povrine viegodinjim korovima, treba
primijeniti registrirane pripravke na osnovi glifosata.

24. ZATITA PINATA

24.1. ZATITA PINATA OD BOLESTI

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE NAPOMENA
Plamenjaa
Peronospora farinosa (Peronospora
schachtii f.sp. betae)

Javlja se ve na kotiledonima ili najmlaem
liu u sreditu rozete. Lie je uto,
deformirano, esto zadebljano, krto i uvija
se prema naliju. Na naliju se razvija sivo-
ljubiasta prevlaka. Jako zaraeno lie se
sui.

Agrotehnike mjere:
- iroki plodored,
- uklanjanje i unitavanje bolesnih biljaka.

Virus mozaika krastavca
CMV

Deformacije i obezbojenja listova

Agrotehnike mjere:
- uporaba otpornih kultivara,
strunjacima.

24.1. ZATITA PINATA OD TETNIKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE NAPOMENA
Lisne ui
Aphididae

Lisne su ui sitni kukci, duljine samo nekoliko
milimetara. Pojavljuju se u dvije forme: kao
krilate i beskrilne. Krilate forme imaju 2 para
opnenastih krila, jednake strukture, od kojih
su gornja krila znatno vea od donjih.
Lisne ui izravne tete ine na listovima siui
Agrotehnike mjere:
presadnica,
Prognoza:
ljepljivih ploa.

Signalizacija:
Nakon to se utvrde prve


- vidi poglavlje 11.3. i 23.3.
- agrotehnikim mjerama suzbijati
korove prije podizanja nasada



izgladnjivanje)

sl.) i nakon berbe.

sokove na naliju listova, a neizravne
Ljeti je prisutno osjetno prirodno smanjenje
populacije ui.

Mehanike mjere:
zatienih prostora.

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:

Kemijske mjere:

zaraze.
Repin buha
Chaetocnema tibialis

Kukac je dug 1,5 - 2 mm, tamnozelen,
metalna sjaja. Dobro skae i leti. tete pravi
na blitvi i cikli. U rano proljee, u liu bui
isprva sitne rupice, koje se kasnije poveaju.
tete su najvee za toplog, sunanog i suhog
vremena. tetnik ima jednu generaciju
godinje.
Agrotehnike mjere:
- provoditi sve mjere koje pogoduju brem
razvoju mladih biljaka,
- izbjegavati uzgoj blitve i cikle blizu polja
eerne ili stone repe te u blizini
prologodinjeg uzgoja.

Mehanike mjere:
proof) na otvorenom, a u zatienom
prostoru postavljanje zatitnih mrea
(insect proof) na ulaze i ventilacijske
otvore.

Prognoza:
najmanje 4 mjesta u usjevu na
10 m reda pregledaju sve
biljke. Utvruje se broj buhaa
po biljci i broj rupica
(grizotina) po biljci.

Signalizacija:
Ovisi o broju buhaa i
razvojnom stadiju biljke:
Kotiledoni: 2 grizotine/biljci
0,2-0,3
buhaa/biljci
Prvi par listova: 3-5
grizotina/biljci
0,5 buhaa/biljci

Repina muha
Pegomya betae

Odrasla repina muha je sive boje, duljine 6 -
8 mm. Jaja su bijela, vrlo uska, duga 0,8 - 1
mm, poredana u skupine po 2, 4, 6 ili 8 jaja.
Odloena su na naliju lista. Liinka je uta,
duljine do 7 mm. tete pravi liinka koja u
listu isprva pravi hodnike, a zatim uzrokuje
mjehurasto izdignue epiderme lista ispod
koje nema parenhima pa je bjelije ili svjetlije
boje. tetnik ima 2 - 3 generacije godinje. U
obalnom podruju se javlja ve od veljae, a
u kontinentalnom podruju od travnja.

Agrotehnike mjere:
- izbjegavati uzgoj blitve na istoj povrini
niti u blizini prologodinjeg uzgoja,
razvoju biljaka.

Mehanike mjere:
postavljanje zatitnih mrea (insect proof)
na ulaze i ventilacijske otvore.

Kemijske mjere:
-samo ako je utvrena zaraza iznad praga
odluke;
Prognoza:
najmanje 4 mjesta u usjevu na
10 m reda pregledaju sve
biljke. Utvruje se udio biljaka
s odloenim jajima.

Signalizacija:
- suzbijanje je potrebno ako se
na liu nau odloena jaja,
ako je relativna vlaga zraka >
70 %, a do berbe ostaje jo
toliko vremena da mogu
nastati tete.

Siva repina pipa
Tanymecus palliatus
Kukuruzna pipa
Tanymecus dilaticollis
Blitvina pipa
Lixus junci

Pipe su kornjai vrsta tijela, glave izduene
u rilo. Dugake su 7 - 12 mm. Najee
izgrizaju lie blitve s rubova, pravei
duboke ureze. Blitvina pipa je proirena
samo u obalnom podruju, a izgriza lie i u
obliku rupica, no glavne tete pravi
odlaganjem jaja u peteljke lista blitve te u
cvjetne stabljike (u sjemenskoj proizvodnji).
Liinke su bjelkaste ili ukaste boje, smee
glave i bez nogu, ive unutar peteljke i
cvjetne stabljike.

Agrotehnike mjere:
- izbjegavati uzgoj blitve na istoj povrini
niti u blizini prologodinjeg uzgoja.

Mehanike mjere:
- unititi ostatke biljaka nakon berbe lia.

Kemijske mjere:
-suzbijanje je rijetko potrebno.

Repina nematoda
Heterodera schactii

Repina nematoda je endoparazit u korijenu
cikle. Glavni korijen prestaje rasti, a razvija
se sekundarno korijenje plitko ispod
povrine tla, pa korijen dobiva kratak i bujan
izgled (bradat), a na njemu se nalaze
brojne bijele enke odnosno smee ciste.
Napadnute biljke zaostaju u rastu, listovi su
manji, svjetliji i ranije ute. Tijekom dana,
na viim temperaturama, biljke venu, ali
nou se oporave. Od jakog napada
mjestimice propadaju biljke, pa se u polju
zapaaju prazna mjesta, tzv. pljeine.

Agrotehnike mjere:
- etverogodinji plodored, u koji treba
uvrstiti lucernu, penicu, jeam, kukuruz,
konoplju, grah, krumpir, luk, mrkvu i dr.,
- ranija sjetva, kada su temperature tla
niske znatno smanjuje tete,

Prognoza:
Uzimanje uzoraka tla i analiza
na prisutnost cistolikih
nematoda u nematolokim
laboratorijima.
Ako je razmak izmeu sjetve
cikle na istoj parceli manji od
propisanog on se mora se
opravdati rezultatom analize tla
na nematode provedenom u
nematolokom laboratoriju i
miljenjem strunjaka.
Vizualni pregled nasada
(korijenja) cikle na prisutnost
limunastih cista kroz lipanj,
srpanj i kolovoz.

Signalizacija:
U sluaju pronalaska vie od 50
cista/100 ml tla ne ii u sjetvu
cikle na pregledanoj parceli, a
duljina plodoreda ovisi od
jaine zaraze. Prije svake sjetve
na poznato zaraenoj parceli
potrebno je uiniti analizu
uzoraka tla.


privrene na naliju lista. tetnik ima 10 -
razvojni stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze se
na naliju listova. Odrasli oblici i jaja nalaze
se masovno uvijek na vrnim listovima, a
liinke na listovima donjih etaa. tetu ine
odrasli i liinke sisanjem biljnih sokova na
naliju listova biljaka u zatienim
prostorima, a u obalnom podruju i na
otvorenom. Posljedica sisanja su klorotine
pjege na listovima i uenje, odbacivanje lia
i openito slabljenje biljaka.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
kap po kap.

Mehanike mjere:
zatienih prostora,

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:

Kemijske mjere:
Prognoza:
ploa koje se postavljaju tako
da je donji rub ploa u razini
listova. Uzorci listova trebaju se
uzimati iz donjeg srednjeg i
vrnog dijela biljaka te
pregledati pod povealom.

Signalizacija:
Kritian broj je 1 odrasli
razvojni oblik na 100 biljaka.
Zbog istovremene prisutnosti
svih razvojnih oblika i zbog
injenice da insekticidi ne
djeluju na sve razvojne oblike
prskanje je potrebno ponavljati
u kraim vremenskim
razmacima (5 - 7 dana).

odluke;
mehanizma djelovanja;
Puevi
Milax spp.

Izjedaju klice, mlade biljke i listove. Najvee
tete prave za vlana vremena i nou. Iza
sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrenkaste
pjege i ostatke izmeta.

Agrotehnike mjere:

Mehanike mjere:

Biotehnike mjere:
mineralna gnojiva).

Kemijske mjere:

Prognoza:
- praenje pojave
postavljanjem mamaka (pivo u
plitkim posudama ili penica u
fermentaciji).

24. 3. ZATITA PINATA OD KOROVA

Kao u u poglavlju 17.3. ZATITA BLITVE I CIKLE.

25. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA

25.1. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA OD BOLESTI

Plamenjaa
Peronospora destructor (Peronospora
schleideni)
esta i vrlo tetna bolest, najvie luka.
Zaraze mogu biti lokalne ili ope
(sistemine). Sistemina zaraza je
posljedica sadnje zaraenih luica. Na liu
(pera) javljaju se svijetlozelene vodenaste
pjege koje su za vlanog vremena
pokrivene sivo-ljubiastim prevlakama. S
lia iri se na vrat, glavice i u samu glavicu
zbog ega luk trune u skladitu. Kod
sjemenskog luka napada cvjetnu stapku, a
posljedica je turost sjemena.

Agrotehnike mjere:
- uporaba certificiranog sjemena/luica,
- izbjegavanje sadnje ili sjetve na
zasjenjene i vlane povrine,
- sadnja/sjetva otpornih kultivara.

Siva plijesan
Botrytis squamosa
Botrytis allii
Smea plijesan
Botrytis spp.

Gljive parazitiraju nekoliko Allium vrsta. U
Agrotehnike mjere:
- uzgoj otpornih sorata,
- sadnja certificiranih luica,
- plodored.

vlanim godinama mogu uzrokovati
znaajne gubitke. Osim lia mogu biti
zaraene i glavice zbog ega luk trune esto
jo u polju ili u skladitu. Na liu (perima)
prvo se vide izblijedjela mjesta (pjege). U
vlanim uvjetima tkivo se razmeka i
prekriveno je gustom prevlakom sive boje.
Ako je vlanost zraka niska prevlake se ne
formiraju.

Hra luka
Puccinia allii
Hra enjaka
Puccinia pori

Na liu se vide jastuii oblika lee
crvenosmee boje esto okrueni tkivom
ute boje. Kasnije jastuii dobivaju crnu
boju. Kod jake zaraze lie uti i sui se.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
- otklanjanje i unitavanje divljeg luka.

Virus ute patuljavosti luka
Onion yellow dwarf virus - OYDV (Alium
virus 1 sinonim)

Biljke zaostaju u rastu. List luka nije
okrugao, nego plosnat. Listovi su valoviti,
uvijeni te venu.

Agrotehnike mjere:
- uporaba certificiranog sjemena i sadnog
materijala,

strunjacima.

25.2. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA OD TETNIKA

Lukova muha
Delia antiqua

Vaan tetnik luka u Hrvatskoj. Odrasla
muha slina je kunoj muhi. Ima sivkasto
tijelo, dugo 6 - 7 mm i crne noge. Jaja su
duguljasta, bjelkasta, duga oko 1,2 mm.
Liinke imaju ukastobijelo tijelo, iljata
oblika. Narastu 8 - 10 mm. Kukuljica je
ukastosmea, duga 5 - 6 mm. tete
izazivaju liinke koje se nalaze unutar
stabljike i hrane se njenim sadrajem.
Napadnute biljke poinju naglo venuti,
listovi ute, sredinji se list sui i lagano
izvlai iz stabljike. Liinka se kukulji u tlu,
a nekada i u lukovici. Najee napada luk i
poriluk, a rjee enjak. tetnik ima 2 - 3
generacije godinje. Na luku je najtetnija
prva generacija, ije muhe lete od druge
polovice travnja do prve polovice svibnja.
Druga generacija muhe leti u lipnju i
poetkom srpnja i tetnija je na poriluku.

Agrotehnike mjere:
- uzgoj luka to dalje od prologodinjeg
uzgoja,
- vrlo rana ili kasna sjetva, odnosno
sadnja,
brem poetnom razvoju biljaka.

Mehanike mjere:
- upanje i unitavanje zaraenih biljaka
tijekom vegetacije,
proof).

Kemijske mjere:
- primjena insekticida kod proizvodnje
mladog luka nije dozvoljena,
- suzbijanje provesti prije ili kod sjetve,
odnosno sadnje, ili u vrijeme leta i
odlaganja jaja muhe;
-ako se suzbija u vrijeme leta odluka se
mora temeljiti na provedenoj prognozi.

Prognoza:
- praenje pojave utim
ljepljivim ploama;
- vizualni pregledi mladih
biljaka na prisutnost odloenih
jaja i liinki.

enjakova muha
Helomyza lurida

enjakova muha je smee boje, duljine 8 -
10 mm. Liinka je isprva prozirna, kasnije
bijela pa ukasta, duga do 11 mm. Jaja su
biserno bijela. tetnik ima 1 - 2 generacije
godinje. enka u rano proljee odlae jaja
na biljke u razini zemlje ili na tlo blizu
biljaka. Liinka se ubuuje u sredinji list i
Agrotehnike mjere:
- uzgoj enjaka to dalje od
prologodinjeg uzgoja,
- ranija sadnja u jesen ili kasnija u
proljee,

Mehanike mjere:
Prognoza:
-praenje pojave utim
ljepljivim ploama;
-vizualni pregledi mladih biljaka
na prisutnost odloenih jaja i
liinki.

izgriza ga prema lukovici. Centralni listovi
uvenu i osue se, a postrani ostaju.
Izgrieno tkivo trune. Stabljika i lie lako
se odvajaju od lukovice.

tijekom vegetacije,
proof).

Kemijske mjere:
- suzbijanje provesti prije ili kod sadnje,
ili u vrijeme leta i odlaganja jaja muhe;

Miner poriluka
Napomyza gymnostoma

Odrasla muha je sivkaste boje, duljine 4 - 6
mm. Liinke su bjelkaste, duge oko 5 mm.
Jaja su bijela, ovalno izduena.
Prisutnost se prepoznaje po nizu uboda koje
na listu (poriluka, luka, vlasca) napravi
enka. Liinke prave vijugave hodnike u
listu i lukovici. Napadaju samo vanjsko
lie. Vanjski listovi se uvijaju i ute, a
zatim propadaju. Luk trune. tetnik ima
godinje dvije generacije.

Agrotehnike mjere:
- uzgoj lukoviastog povra to dalje od
prologodinjeg uzgoja,
- ranija sadnja u jesen ili kasnija u
proljee,

Mehanike mjere:
- odstranjivanje i spaljivanje napadnutih
biljaka te unitavanje ostataka bilja,
proof).

Kemijske mjere:
- suzbijanje provesti prije ili kod sadnje,
ili u vrijeme leta i odlaganja jaja muhe;

Prognoza:
-praenje pojave utim
ljepljivim ploama;
-vizualni pregledi mladih biljaka
na prisutnost odloenih jaja i
liinki.

Lukova minirajua muha
Liriomyza cepae

Odrasla muha je duga 3 - 4 mm. Liinka je
bjelkasto uta, valjkasta, duga 2 - 3 mm.
Liinke se hrane na listovima i prave
karaktertistine hodnike. Napadaju samo
luk i izazivaju tete samo na mladim
biljkama u godinama s izrazito vlanim
uvjetima tijekom proljea. tetnik ima 2 - 3
generacije godinje no tetna je samo prva
generacija.

Mehanike mjere:
tijekom vegetacije,
proof).

Kemijske mjere:
Ne provoditi suzbijanje na luku koji se
koristi kao mladi luk.

Prognoza:
Vizualni pregledi biljaka u
kritinom razdoblju (dok su
biljke mlade).

Signalizacija:
Suzbijanje provoditi samo na
mladim biljkama kad se opaze
prve mine na listovima.

Duhanov resiar (trips)
Thrips tabaci

Odrasli trips ima uto do uto smee tijelo,
duljine oko 1 mm. tete izazivaju liinke i
odrasli oblici sisanjem biljnih sokova zbog
ega na listovima luka nastaju
karakteristine srebrnaste pjege nepravilna
oblika. Listovi ute i sue se. Pregledom
biljaka se u pazucima listova mogu pronai
liinke i odrasli tripsi.

Agrotehnike mjere:

Fizikalne mjere:
-postavljanje obojenih ploa u veem broju
smanjuje napad tripsa;

Kemijske mjere:
Suzbija se samo u godinama s izrazito
jakim napadom (obino sune godine)

Prognoza:
- uporaba plavih ili utih
ljepljivih ploa za praenje
poetnog napada i visine
populacije.

Stabljikina nematoda
Ditylenchus dipsaci

Migratorni endoparazit. Mujaci i enke su
crvolikog oblika, duljine 1 - 1,3 mm.
Liinke drugog stadija duge su oko 0,3 mm.
Napadnute lukovice crvenog luka su
deformirane, mekane i spuvaste. Listovi su
odebljali, svijeni, uveli i uti. Na
napadnutom enjaku listovi ute, a
lukovice su mekane, prazne i nisu za sadnju.

Agrotehnike mjere:
- plodored,
- odabir otpornih sorti,
- sadnja zdravog, nematodom
nenapadnutog certificiranog sjemena,
odnosno sadnog materijala.

25.3. ZATITA LUKOVIASTOG POVRA OD KOROVA

26. ZATITA HRENA

26.1. ZATITA HRENA OD BOLESTI

U skupinu lukoviastog povra pripada nekoliko razliitih vrsta lukova (luk, luk kozjak, enjak, poriluk). Unato istoj
botanikoj pripadnosti, s gledita suzbijanja korova, meu njima postoje znatne razlike. S gledita naina i cilja uzgoja,
razlike postoje ak i unutar iste vrste. Luk se npr. moe uzgajati iz sjemena, glavica, luica i prijesadnica. Luk moe biti
uzgajan za sjeme (iz glavice i luice), za luicu, za glavicu (iz luice, sjemena i prijesadnica) te uzgoj mladog luka (iz
luice, sjemena i prijesadnica). Uzgoj luka s gledita suzbijanja korova se razlikuje i u odnosu na rok sjetve/sadnje (jesenski
i proljetni). Sve navedeno ima znatan utjecaj na nain i pristup suzbijanju korova. Svaki cilj uzgoja luka iz sjemena je
posebno zahtjevan s gledita suzbijanja korova. Razlozi kompleksnosti lee u ranoj sjetvi u proljee, gustom sklopu, dugom
nicanju, a razvoj do tri razvijena lista dugo traje (i do mjesec dana). Zbog navedenih specifinosti, mehanike i druge
agrotehnike mjere kod uzgoja luka nisu lako primjenjive i prihvatljive. Odabir polja i druge kulturalne mjere mogu
pridonijeti smanjenju potencijala korova. Uzgoj lukova bez primjene herbicida nije mogu. Meutim, pristupom viekratne
primjene umanjenih dozacija herbicida (u odnosu na propisane) mogue je suzbijanje korova u ovim kulturama obaviti po
principima integrirane proizvodnje. Iz prikaza u tablici, vidljivo je da je izbor herbicida u lukovima dosta irok. Veina se
odnosi na primjenu u luku i to kod uzgoja iz luice. Gotovo svi prikazani herbicidi se mogu primijeniti ve u ranim fazama
razvoja luka u dozi i do 10 puta nioj od propisane.


- vidi poglavlje 11.3. i 25.3.,

dozama.


- smanjenim dozama herbicida uz
dodatak pomonog sredstva tretirati u
vrlo ranoj fazi razvoja usjeva(do dva
lista).


izgladnjivanje).

sl.) i nakon berbe.


Plamenjaa
Peronospora parasitica

Na gornjoj strani listova pojavljuju se
ukaste pjegice koje su esto obrubljene
lisnim ilama. Na donjoj strani pjega nalazi
se bjeliasto-siva prevlaka. Tkivo unutar
pjega se vremenom osui.

Agrotehnike mjere:
biljaka.

Crna lisna pjegavost
Alternaria brassicae

Simptomi su slinima onima opisanim kod
kupusnjaa.

Agrotehnike mjere:
ostataka,
- iroki plodored.

Bijela hra
Albugo candida

Razlikuju se lokalne i sistemine zaraze. Na
zaraenom liu vide se bjeliaste
ispupene nakupine koje se raspucavaju i
oslobaaju bijeli prah (spore).

Agrotehnike mjere:
- suzbijanje korova iz skupine krstaica,
ostataka (zajedno s korijenom).

26.2. ZATITA HRENA OD TETNIKA

Kupusni bjelac
Pieris brassicae

Leptiri su bijeli s tamnim uglovima i
pjegama na prednjem paru krila. Raspon
krila bjelca je 60 mm, a malog do 45 mm.
Gusjenica bjelca je ukastozelene boje s
crnim pjegama i rijetkom dlakama, duljine
do 50 mm i vrlo arena izgleda. Gusjenice
malog kupusara zelenkaste su, sa ukastom
prugom i duljine do 30 mm. U travnju i
svibnju lete leptiri prve generacije, a potkraj
lipnja i u srpnju leptiri druge generacije.
Gusjenice izgrizaju lie, pravei u njemu
velike rupe. Pri jakom napadu ostaju samo
peteljke i glavne lisne ile. Vei broj
gusjenica napada samo pojedinane biljke.
Vrlo esto ive grupno. Kupusari imaju 2 -
3 generacije godinje. Izvjesni znak
opasnosti od gusjenica moe biti opaanje
jata bijelih leptira (valja paziti da se ne
zamijeni s bijelim leptirima glogovog
bijelca, koji imaju jasno izraenu tamnu
nervaturu na krilima). Obino nakon 10 - 14
dana od masovnog leta poinje napad
gusjenica.

Mehanike mjere:
- runo sabiranje i unitavanje gusjenica
na manjim povrinama,
proof).

Kemijske mjere:
- suzbijanje gusjenica provoditi dok su jo
malene, prednost treba dati selektivnim
pripravcima,
- na veim parcelama nekada je dovoljno
provesti tretiranje samo rubova ili samo
arita.

Prognoza:
Pojava leptira lako se opaa
tijekom dana kada se oni
zadravaju iznad polja kupusa.
Nakon to se utvrdi pojava
leptira svakih 5 - 7 dana
biljci.

Signalizacija:
Za nae uvjete za hren ne
postoje utvreni pragovi odluke.

Kupusni moljac
Plutella xylostella

Gusjenice narastu do 12 mm, a tijelo im je
sueno prema oba kraja. Zelenkaste su boje,
isprva crne, kasnije smee glave, Kupusni
moljac ima 3 - 4 generacije u
kontinentalnom, a 4 - 6 generacija godinje
u obalnom dijelu. Generacije se esto
meusobno preklapaju, a tete nanose sve
vrijeme vegetacije. Gusjenice isprva
izgrizaju samo parenhim lista izmeu lisnih
ilica pa nastaju prozorii ili
srebrnkasta ipka. Neto vee gusjenice
izgrizaju list pravei u njemu nepravilne
rupe. Jaoj pojavi pogoduje suno vrijeme i
vie temperature.

Agrotehnike mjere:
- pravovremeno zaoravanje biljnih
ostataka- kukuljice se izbacuju na
povrinu gdje su izloene izmrzavanju,
- plodored,
- navodnjavanje,
- rana sadnja.

Biotehnike mjere:
- uporaba feromona- metoda konfuzije.

Bioloke mjere:

Kemijske mjere:
- pri primjeni insekticida prednost dati
onima povoljnijeg ekotoksikolokog
profila: mikrobiolokim insekticidima,
naturalitima, regulatorima rasta i razvoja.

Prognoza:
utvrdi pojava leptira svakih 5 - 7
dana obavljati vizualne preglede
gusjenica/biljci.

Signalizacija:
Za nae uvjete nisu utvreni
pragovi odluke.

Lisne sovice
Mamestra brassicae
Povrtna sovica
Mamestra oleracea
Sovica gama
Autographa gamma


Agrotehnike mjere:

Kemijske mjere:
- gusjenice treba suzbijati dok su manje od
20 - 25 mm,
rasta i razvoja.

Prognoza:
utvrdi pojava leptira prvi
pregled obaviti nakon 10 - 15
dana i potom svakih 5 - 7 dana
gusjenica/biljci.

Signalizacija:
pragovi odluke.

Kupusni buhai
Phyllotreta nemorum, P. atra, P. nigripes,
P. nemorum

Buhai prezime kao odrasli oblik u tlu. U
rano proljee izlaze iz tla. To su kornjai
dugi 1,5 - 3 mm, sjajnocrni, tamnoplavi ili
tamnozeleni. Dobro skau. Nakon izlaska iz
tla odrasli kukci izgrizaju brojne okrugle
rupice u liu mladih biljaka. Rupice se za
jaeg napada spajaju pa cijeli list moe biti
izgrizen. Rubovi rupica ubrzo nekrotiziraju i
potamne. Napad je opasan za mlade biljke,
posebice na rasad. Nanosi najvee tete za
topla i suha vremena. tete prave Imaju 1 -
2 generacije godinje. tete su najvee za
toplog, sunanog i suhog vremena.

Agrotehnike mjere:

Mehanike mjere:
proof),
- plitko okopavanje (ljeti).

Kemijske mjere:
- ee potrebne u proizvodnji presadnica.

Prognoza:
Vizualni pregledi biljaka kojima
se utvruje prisutnost teta i
postotak oteenja. Pregledi se
provode dva puta tjedno.

Signalizacija:
- suzbijanje treba zapoeti ako
zaprijeti unitenje vie od 10 %
povrine mladih biljaka.

Lisne ui
Aphididae

Na donjoj strani listova nalaze se lisne ui
raznih boja koje siu biljne sokove
(oslabljuju biljke i prenose viruse). Zaraeni
listovi se uvijaju.
tetnik opirnije opisan u predhodnim
poglavljima.

Agrotehnika mjera:

Kemijska mjera:
- primjena insekticida.

Prognoza:
mjesta.

Signalizacija:
pragovi odluke.

Kupusna lisna u
Brevicoryne brassicae

Sivozelene je ili prljavozelene boje. Duga je
1,6 - 2,8 mm. Potpuno je prekrivena
votanom prevlakom pepeljaste boje. Ui su
prisutne najee na naliju donjeg lia,
gdje formiraju brojne i guste kolonije
pokrivene branenim, voskastim
prevlakama. Uzrokuju kovrane i
deformiranje lia, koje uti i sui se, a
biljke zaostaju u rastu te propadaju. Ima i do
15 generacija godinje, a osim direktnih
teta, prenosi i viruse.

Mehanike mjere:
- unitavanje zaraenih biljnih ostataka.
-ukloniti iz polja i oko polja alternativne
domaine;
-sadnja nezaraenih presadnica;

Bioloko suzbijanje:
-velika uloga prirodnih neprijatelja, pri
primjeni insekticida za ostale namjene
voditi rauna o prisutnim prirodnim
neprijateljima, predatorima i
paarzitoidima;

Kemijske mjere:
- prednost dati sisteminim i selektivnim
pripravcima - aficidima.
- voditi rauna o alterniranju pripravaka

Prognoza:
mjesta.

Signalizacija:
pragovi odluke.


privrene na naliju lista. tetnik ima 10 -
razvojni stadiji. Svi razvojni stadiji nalaze
se na naliju listova. Odrasli oblici i jaja
nalaze se masovno uvijek na vrnim
listovima, a liinke na listovima donjih
etaa. tetu ine odrasli i liinke sisanjem
biljnih sokova na naliju listova biljaka u
zatienim prostorima, a u obalnom podruju
i na otvorenom. Posljedica sisanja su
klorotine pjege na listovima i uenje,
odbacivanje lia i openito slabljenje
biljaka.

Agrotehnike mjere:
presadnica,
kap po kap.

Mehanike mjere:
zatienih prostora,

Fizikalne mjere:

Bioloke mjere:

Kemijske mjere:
odluke;
- zbog opasnosti od pojave rezistentnosti
pri suzbijanju alternirati insekticide
Prognoza:
povealom.

Signalizacija:
Kritian broj je 1 odrasli razvojni
oblik na 100 biljaka. Zbog
istovremene prisutnosti svih
razvojnih oblika i zbog injenice
da insekticidi ne djeluju na sve
razvojne oblike prskanje je
potrebno ponavljati u kraim
dana).

Puevi golai

presaivanja kupusa. Puevi ishranom
listove te vegetativni pup. ine tetu kada su
ostvareni povoljni vremenski preduvjeti za
njihov razvoj.

Agrotehnike mjere:

Mehanike mjere:

Biotehnike mjere:
mineralna gnojiva).

Kemijske mjere:

Prognoza:
fermentaciji).

26.3. ZATITA HRENA OD KOROVA

27. ZATITA PRESADNICA POVRA OD PARAZITA IZ TLA

Polijeganje presadnica
- Pythium ultimum
- Pythium spp.
- Chalara elegans (Thielaviopsis basicola)
- Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia
solani)
- Fusarium vrste
- Phytophthora capsici
- Phytophthora cryptogea
- Sclerotinia sclerotiorum
- Alternaria brassicae
- Alternaria radicina

i drugi

Paraziti (u prvom redu gljive) koji ive u tlu
uzrokuju propadanje klica prije nicanja,
biljaka u fazi nicanja i zatim u prvim
stadijima razvoja nakon nicanja. Bolest se
najee opisuje kao pale klijanaca.
Simptomi su za veinu parazita vrlo slini,
ali ne isti. Na klici, klicinom korijenu, vratu
korijena i stabljiici uoavaju se vodenaste
pjege, tkivo nekrotizira, moe se javiti
vlana ili suha trule to ovisi o koliini
vode u tlu i u samoj biljci. Zaraeni dio je
Agrotehnike mjere:
solarizacijom,
- plodored (kao dopunska mjera jer se
neki paraziti dugo odravaju u tlu i imaju
vrlo irok krug domaina),
- umjereno zalijevanje,
- prozraivanje staklenika/plastenika,
- regulacija temperature,
- otklanjanje i unitavanje zaraenih
biljaka.

Hren je viegodinja kultura. Uzgaja se iz reznica. Zbog snane nadzemne mase, u odnosu na korove ima dobre
kompeticijske sposobnosti. Prije zasnivanja usjeva vane su sve nekemijske mjere koje pridonose smanjivanju potencijala
korova na planiranoj povrini za sadnju. U sluaju zakorovljenosti povrine viegodinjim korovima, treba prije sadnje
primijeniti registrirane pripravke na osnovi glifosata.

svijetlo do tamno smee, ponekada crne
boje. Simptomi ovise o vrsti biljke,
ponekada o sorti/hibridu i o samom
uzroniku bolesti.

28. ZATITA POVRA OD TETNIKA U TLU

injaci ili klisnjaci
Agriotes spp.

Liinke klisnjaka, injaci tete rade tijekom
cijele godine no one su najvee u vrijeme
sjetve i nicanja. Liinke nalik komadiu ice
duge do 35 mm se hrane na sjemenci i
korijenu biljaka. Liinke su cijelo vrijeme
prisutne u tlu i za vrijeme razvoja migriraju
vertikalno u potrazi za optimalnom
temperaturom i vlagom te horizontalno u
potrazi za korijenom. Najvee tete nanose
injaci u usjevima rijetkog sklopa. tete se
vide u vrijeme nicanja (prorjeenje sklopa u
nicanju) i ranog razvoja biljaka (propadanje i
zaostajanje u rastu izniklih biljaka). Odluka o
zatiti donosi se prije sjetve temeljem
poznavanja povijesti table i utvrene
brojnosti injaka u tlu.

Agrotehnike mjere:
- svaka mehanika obrada tla,
- sjetva kultura koje smanjuju broj injaka
(heljda, lan, konoplja, proso, grah),
- mineralna gnojiva koja razvijaju amonijak.
- izbjegavanje sjetve kukuruza na preorana
lucerita, djetelita i livade.
Kemijske mjere:
- primjena insekticida irom nije opravdana.

Prognoza:
Zaraza se utvruje pregledom
tla u jesen nakon berbe (ali ne
prekasno) ili u proljee prije
sjetve kopanjem jama 25 x 25
cm dubine 25 cm. Broj jama
ovisi o veliini polja, za manja
polja je oko 5 - 6, a kasnije se
poveava za 1 jamu na svaki
dodatni ha povrine. Prosjean
broj liinki po jami mnoi se sa
16 (zaraza po m
2
).
Metoda ukopavanja zrnatih
mamaca pod foliju provodi se
na dva mjesta na manjoj
parceli gdje se ukopa na
dubinu od 15 - 20 cm 0,5 l
namoeneog sjemena
kukuruza. To se pokrije tlom i
crnom folijom i ostavi stajati
10 - 15 dana. Nakon toga se
zrnje vadi i pregledava i
utvruje se broj injaka po
jami.
Pronaene liinke moraju se
identificirati barem do roda jer
drugi rodovi ne priinjavaju u
RH znaajne tete. U tome
mogu pomoi djelatnici
savjetodavne slube.

Signalizacija:
Kod pregleda tla: 3 - 5
liinki/m
2
u humidnim i 1 - 3
liinke/m
2
u ardinim
podrujima;
Kod ukopavanja zrnatih
mamaca: prag odluke je 1
injak/mamcu.

Obini hrut
Melolontha melolontha

Odrasli je hrut kornja smea tijela, duljine
20 - 25 mm. Hrane se liem drvea.
Liinke hruta nazivaju se grice. One
imaju savinuto tijelo duljine do 50 mm,
bijele boje s izraenom smeom glavom i
tri para vrlo razvijenih nogu. Razvoj liinke
u tlu traje 3 godine. Prve godine liinke ne
prave tete, druge godine tete su vee, a
Agrotehnike mjere:
- mehanika obrada smanjuje brojnost
grica,
- sjetva i sadnja u optimalnim rokovima,
razvoju mladih biljaka.

Mehanike mjere:
- otresanje i unitavanje odraslih hruteva na
vokama i liarima, u emu sudjeluju svi
proizvoai nekog podruja.
Prognoza:
Primjenjuju se sve metode
opisane kod injaka;

Signalizacija:
- prag odluke je 2 - 3 grice
na m
2
u treoj, odnosno 3 - 5
grica na m
2
u drugoj godini
njihova razvoja.

tree su tete najvee. Hrane se korijenjem
biljaka, izgrizaju sjeme ili klice u tlu,
prorjeuju sklop. Napadnute biljke ute,
venu i ugibaju. U pojedinim godinama
dolazi do masovne pojave hruteva koje
zovemo letne godine. Na osnovi toga mogu
se prognozirati godine tete od odraslih
hruteva i godine kada grice mogu nanijeti
tete.

Kemijske mjere:
- suzbijanje se provodi prije ili u vrijeme
sjetve, odnosno sadnje na osnovi pregleda
tla,

Rovac
Gryllotalpa gryllotalpa

Rovac je veliki kukac, dug do 5 cm,
utosmee boje, s izraenim prednjim
parom nogu podeenim za kopanje. Liinke
su sline odraslom obliku. tetnik
prezimljuje najee kao odrasla liinka u
stajnjaku, klijalitu ili na drugim toplijim
mjestima, ponekad i do 1 m duboko u tlu.
Odrasli kukci se javljaju esto na povrini
tla u lipnju i srpnju radi parenja. Rovci
kopaju hodnik tik ispod povrine tla, esto
uzdu redova zasijanih biljaka, pa
pregrizaju vrat korijena mladih biljica. Ovi
povrinski hodnici lako se uoavaju na
dobro obraenom zemljitu. Unitenje
nekoliko biljica, jedne za drugom u istom
redu tipina je slika teta. Na biljicama se
ne zapaaju tragovi ishrane, samo su
pregriene.

Agrotehnike mjere:
- mehanika obrada smanjuje brojnost
grica.

Mehanike mjere:
- u jesen na vie mjesta na parceli zakopati
stajski gnoj i oznaiti mjesta; krajem zime,
prije nego zatopli mehaniki unititi rovce na
prezimljenju u gnoju,
- mehaniki unititi rovce izbaene oranjem
na povrinu,
- u klijalitima ukopati posudice s vodom 2
cm ispod razine tla; ukopati letve na sve
etiri strane od tih posudica; mehaniki
unititi rovce u posudicama.

Kemijske mjere:
- suzbijanje rasipanjem tvornikih mamaca
po tlu od kraja svibnja do kolovoza,
- preventivno suzbijanje se provodi prije ili u
vrijeme sjetve, odnosno sadnje.

Prognoza:
Primjenjuju se sve metode
opisane kod injaka;

Signalizacija:
- prag odluke je 1 rovac na 4
m
2
povrine parcele na kojoj
se namjerava sijati ili saditi
povre.

Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju povra za 2013. godinu napravilo je
Povjerenstvo u sastavu: Tomislav Petrovi, dipl. ing., Ana Posedi, dipl. ing., Ljiljana abica
dipl. ing., Vlado Novakovi, dipl. ing., Andreja Martonja Hitrec, dipl. ing., Sanja Krni
Basta, dipl. ing., mr. sc. Lada Biak, mr. sc. Marija evar, dr. sc. Tomislav Vinkovi, prof.
dr. sc. Nina Toth, doc. dr. sc. Klara Bari, prof. dr. sc. Josip Boroi, prof. dr. sc. Renata
Baok, dr. sc. Mladen imala.

KLASA: 080-01/12-01/185
URBROJ: 525-08/0554-12-8
Zagreb, 20. prosinca 2012. godine

M I N I S T A R

Tihomir Jakovina

Integrirano Povrcarstvo 2013.

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Integrirano Povrcarstvo 2013.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

P/5590741

You might also like