MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju lanka 15. stavka 5. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 149/09,
127/10, 50/12 i 120/12) i lanka 4. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih
proizvoda (Narodne novine, broj 137/12) ministar poljoprivrede donosi

TEHNOLOKE UPUTE ZA
INTEGRIRANU PROIZVODNJU
VOA ZA 2014. GODINU

SADRAJ
UVOD
1.
PODIZANJE NASADA
1.1.
NAJMANJA VELIINA NASADA
2.
GNOJIDBA
2.1.
MELIORATIVNA GNOJIDBA (GNOJIDBA I POBOLJANJE TLA
PRIJE SADNJE VONJAKA)
2.2.
HUMUS U TLU
2.3.
REAKCIJA TLA ILI PH VRIJEDNOST TLA
2.4.
GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM
2.5.
GNOJIDBA DUIKOM
3.
NAVODNJAVANJE
4.
OBRADA TLA U VONJAKU
4.1.
HERBICIDNI POJAS
5.
REZIDBA
6.
MEHANIZACIJA U VOARSTVU
7.
BERBA I SKLADITENJE
8.
INTEGRIRANA ZATITA VONIH VRSTA
8.1.
MJERE ZATITE
8.1.1. Mehanike mjere
8.1.2. Bioloke mjere
8.1.3. Biotehnike mjere
8.1.4. Kemijske mjere
8.1.5. Mjere opreza
8.1.6. Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja
9.
INTEGRIRANA ZATITA JEZGRIAVOG VOA
9.1.
ZATITA JABUKE OD TETNIH ORGANIZAMA
9.2.
ZATITA KRUAKA OD TETNIH ORGANIZAMA
10.
INTEGRIRANA ZATITA KOTIAVOG VOA
10.1. ZATITA LJIVA OD TETNIH ORGANIZAMA
10.2. ZATITA TREANJA I VIANJA OD TETNIH ORGANIZAMA
10.3. ZATITA MARELICA OD TETNIH ORGANIZAMA
10.4. ZATITA BRESAKA I NEKTARINA OD TETNIH ORGANIZAMA
11.
INTEGRIRANA ZATITA JAGODASTOG VOA
11.1. ZATITA MALINE OD TETNIH ORGANIZAMA
11.2. ZATITA KUPINE OD TETNIH ORGANIZAMA
11.3. ZATITA JAGODA OD TETNIH ORGANIZAMA
12.
INTEGRIRANA ZATITA LUPINASTOG VOA OD TETNIH ORGANIZAMA
12.1. ZATITA ORAHA OD TETNIH ORGANIZAMA
12.2. ZATITA LIJESKE OD TETNIH ORGANIZAMA
13.
INTEGRIRANA ZATITA AGRUMA OD TETNIH ORGANIZAMA
14.
INTEGRIRANA ZATITA MASLINA OD TETNIH ORGANIZAMA
15.
SUZBIJANJE KOROVA U VOARSTVU (OSIM JAGODA I MASLINA)
16
ZATITA OD GLODAVACA
17.
OSTALO

3
3
3
4
4
4
5
5
5
6
6
7
7
7
7
7
7
7
8
8
8
10
10
11
11
19
24
24
27
28
30
35
35
37
39
42
42
44
46
48
52
52
52

POPIS TABLICA
Tablica 1.

Optimalna reakcija (PH) tla

Tablica 2.

Razred opskrbljenosti C s obzirom na tip tla

Tablica 3.

Maksimalno dozvoljene koliine istog duika po ha koje se godinje

mogu dodati pojedinim vonim vrstama

UVOD
Integrirana proizvodnja voa (u daljnjem tekstu IPV) je sustav uzgoja koji podrazumijeva
uravnoteenu primjenu agrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih, ekolokih i
toksikolokih imbenika pri emu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost daje
ekoloki i toksikoloki prihvatljivijim mjerama.
Cilj integrirane proizvodnje voa je proizvodnja pri kojoj se vodi rauna o:
smanjenju oneienja tla, vode i zraka, odnosno uvanju okolia i prirodnih stanita,
uvanju i poticanju plodnosti tla,
uvanju i poticanju bioloke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama
regulacije,
optimalnoj uporabi agrokemikalija obzirom na nutritivna i toksikoloka svojstva
hrane,
zatiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zatitu bilja,
ekonomskoj odrivosti sustava proizvodnje.

1. PODIZANJE NASADA
Prije podizanja vonjaka, preporuuje se zadovoljiti sljedee:
odgovarajui poljoprivredni i okolini uvjeti;
organizacija gospodarstva;
osigurani tehniki i logistiki imbenici (mehanizacija, skladita, hladnjae,
mogunost transporta, trite voa);
struna pomo u tehnologiji proizvodnje.
Primjereni poloaji jesu oni:
koji odgovaraju zahtjevima za uzgoj pojedinih vonih vrsta i sorti,
koji su osunani, otvoreni, prozrani s manjom opasnou od pojave mraza.
Sadni materijal mora biti zdrav i kvalitetan, proizveden sukladno zahtjevima propisanim
Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (Narodne
novine, broj 140/05, 35/08, 29/09, 124/10 i 55/11) i Zakonom o biljnom zdravstvu
(Narodne novine, broj 75/05, 25/09 i 55/11).
Uzgojni oblik mora omoguiti ravnomjerno osvjetljenje svih dijelova kronje, razvoj
kvalitetnih plodova, ravnomjerno rasporeivanje sredstava za zatitu bilja (u daljnjem tekstu:
SZB) po svim dijelovima kronje i olakan rad pri rezidbi i berbi.
Na poljoprivrednim povrinama s nagibom od 15 % ili vie, oranje se provodi samo okomito
na pad terena.
Ako se na poljoprivrednoj povrini nalaze obiljeja krajobraza (ivice, lokve, jarci, drvoredi,
pojedinano drvee, umarak, suhozid), oni se nee uklanjati ili oteivati.
1.1 NAJMANJA VELIINA NASADA
Minimalna ukupna povrina vonjaka za upis u Upisnik proizvoaa u integriranoj
proizvodnji, mora biti najmanje 0,5 ha, a za jagodasto voe 0,25 ha.

2. GNOJIDBA
Gnojidba u integriranoj proizvodnji voa je ekoloki prihvatljiva i ekonomski opravdana s
osnovnim ciljem uravnoteene ishrane same voke sa svim potrebnim hranivima. S
integriranom gnojidbom se odrava i poboljavanja plodnost tla. Prednost treba dati
organskim gnojivima, a razliku u potrebnim hranivima dodati kroz mineralno gnojivo vodei
rauna o stvarnim potrebama voke.
Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranivima pri emu se uzima u obzir
bilanciranje u tlo unesenih i iz tla iznesenih hraniva, oekivana razina proizvodnja i kakvoa
prinosa, raspoloiva koliina hraniva u tlu, pH vrijednost tla, koliina humusa u tlu i tekstura tla.
Gnojidba i popravak plodnosti tla se kod viegodinjih nasada obavlja prije podizanja nasada
(meliorativna gnojidba) te kroz itavu eksploataciju.
Poljoprivredni proizvoa je obavezan voditi evidenciju u koju upisuje sve podatke o vrsti i
koliini gnojiva koje unosi u vonjak.
Poljoprivredni proizvoa mora unositi gnojiva na temelju rezultata analize opskrbljenosti tla
pojedinim hranivima, te opeg vizualnog stanja voke.
Analiza tla na sadraj duika (N) je obvezna, a preporua se obaviti je N-min metodom.
Analiza tla na sadraj fosfora (P2O5), kalija (K2O), magnezija (Mg), humus, te utvrivanje pH
vrijednosti tla je obvezna:
1. prije podizanja nasada zbog odreivanja koliine gnojiva za meliorativnu gnojidbu, te
2. svakih pet godina u postojeim nasadima.
Nije dozvoljena gnojidba:
- gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim povrinama bez obzira na pokrov od
15. studenog do 15. veljae;
- gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po povrini bez unoenja u tlo na svim
poljoprivrednim povrinama od 1. svibnja do 1. rujna.
2.1 MELIORATIVNA GNOJIDBA (GNOJIDBA I POBOLJANJE TLA PRIJE
SADNJE VONJAKA)
Na osnovu analize tla, prije sadnje vonjaka tj. prije dubokog rahljenja tla obavezno je
provesti preporuene agrotehnike mjere poboljanja i stabilizacije tla s ciljem postizanja
optimalnog rasta i plodonoenja same voke. Obavezno je potrebno uravnoteiti koliinu
humusa u tlu, popraviti pH vrijednost, te po potrebi dodati makro hraniva.
Ako je opskrbljenost hranivima slabija od razreda dobre opskrbljenosti tla (C razred),
poljoprivredni proizvoa treba putem meliorativne gnojidbe unijeti mineralna odnosno
organska gnojiva do potrebne razine.
2.2 HUMUS U TLU
Minimalna koliina humusa u tlu je 2 %.
Ako je u tlu koliina humusa ispod 2 %, obavezno je provesti zelenu gnojidbu (sideraciju) i poboljati tlo
na bazi organskih gnojiva minimalno do 2 % humusa.
Ako je u tlu koliina humusa od 2 do 3 % preporuuje se primijeniti zelenu gnojidbu i/ili dodavanje
poboljivaa tla na osnovi organskih gnojiva kao to je kompost, stajski gnoj i slino.
Tijekom koritenja nasada mora se odravati minimalna koliina humusa i redovita gnojidba organskim
gnojivima.
Gnojidba iz ureaja za proiavanje otpadnih voda - otpadni mulj i obraeni mulj je
zabranjena. Organska gnojiva ne smiju sadravati teke metale i patogene mikroorganizme.

2.3 REAKCIJA TLA ILI PH VRIJEDNOST TLA

Dodavanjem fizioloki kiselih, odnosno fizioloki lunatih gnojiva i poboljivaa tla
namijenjenih za tu namjeru, potrebno je postii optimalnu pH vrijednost tla koja je za
pojedine vrste voaka navedena u tablici 1. Preporuuje se prije sadnje vonjaka dodati
poboljivae tla.
Tablica 1. Optimalna reakcija (PH) tla
pH vrijednost

VONA VRSTA

4 5,5 i aktivnog vapna manje od 3 %

6,5 8,5

Kesten
Maslina

4,0 5,5

Borovnica
Druge vone vrste

5 7,5

2.4 GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM

Tablica 2. Razred dobre opskrbljenosti C s obzirom na tip tla
RAZRED DOBRE
OPSKRBLJENOSTI
C (mg/100 g)
K2O kalij

LAKA TLA

SREDNJE TEKA
TLA

TEKA TLA

16 25

20 30

23 33

P2O5 fosfor

12 25

2.5 GNOJIDBA DUIKOM

Preporuuje se gnojidba sa duikom s kojom se postie normalan rast i rodnost voke. Na
osnovi vizualnog pregleda, ako biljka ima preveliku koliinu duika, obavezno izostaviti
gnojidbu duikom ili je smanjiti. Preporuuje se duino gnojivo dodavati u vie obroka u
toku vegetacije, a u ukupnoj koliini do maksimalno dozvoljene koliine navedene u tablici 3.
U meliorativnoj gnojidbi ne preporuuje se dodavanje duika.
Tablica 3: Maksimalno dozvoljene koliine istog duika po ha koje se godinje mogu
dodati pojedinim vonim vrstama

breskva
marelica
trenja
ljiva
maslina
kaki
jabuke, kruke*
kivi
orah

N (kg /ha)
150
150
140
140
90
90
60 (sorte Zlatni delies i Gala 90)
150
120

lijeska
kesten
jagoda
borovnica

120
120
60
60

* kod jabuke i kruke iznimno se najvee dozvoljene koliine navedene u tablici 2. mogu
poveati za 50 kg/ha, i to samo ako je ispunjen jedan od tri uvjeta:
-

ako je prethodno bila napravljena analiza Nmin metodom,

ako je fizioloko stanje stabala takvo, da duina jednogodinjeg prirasta iz
terminalnih pupoljaka nije vea od 30 cm,
ako sadraj humusa u tlu ne premauje 4 %.

3. NAVODNJAVANJE
Opskrba vodom mora biti prilagoena potrebama voaka i travnjaka, vremenskim prilikama i
tipu tla.
Dodavanje hranjivih tvari u vodu za navodnjavanje (fertirigacija) dozvoljeno je kod lokalnih
naina navodnjavanja (sustav kap po kap) i kod hidroponskog uzgoja voa.
Poljoprivredni proizvoa koliinu hranjivih tvari koritenih kod fertirgacije ubraja u ukupnu
godinju dozvoljenu koliinu.
Navodnjavanje se odvija sukladno uvjetima propisanim Zakonom o vodama (Narodne
novine broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13), osim u sluaju slobodnog koritenja voda u smislu
koritenja oborinskih voda koje se skupljaju na zemljitu vlasnika odnosno ovlatenika drugog
stvarnog prava na zemljitu.

4. OBRADA TLA U VONJAKU

Poljoprivrednom proizvoau se preporuuje odravati travnjak u prostoru izmeu redova, s
iznimkom u nasadima jagoda.
Kod provoenja samo jedne konje u prostoru izmeu redova, istu je potrebno obaviti do 30.
lipnja.
Obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje). Nije dozvoljeno uestalo koritenje
strojeva koji jako usitnjuju tlo i unitavaju strukturu (rotovatora). Ovi se strojevi mogu
koristiti samo kad se pomou njih unosi u tlo vea koliina organske tvari (korova i biljaka
koje se zbog gnojidbe unose u tlo, stajskog gnojiva, ...).
U kontinentalnom podruju obrauje se najvie 30 % povrine tla od ukupne povrine
nasada, osim u mediteranskom podruju gdje je dozvoljena obrada tla na itavoj
povrini nasada od proljea do jeseni. Kod jagodastih vonih vrsta dozvoljena je
uporaba mal folije.
U razdoblju od 15. studenog do 15. veljae u cilju prikupljanja vlage i spreavanja
erozije, povrina izmeu redova bit e pokrivena biljnim ostacima (mal).
Da bi se omoguilo zatvoreno kruenje tvari, poljoprivredni proizvoa ostavlja
pokoenu travu u nasadu.
U nasadima na terasama obvezna je kosidba travnjaka na rubovima terasa.
Korove u pojasu ispod stabala, poljoprivredni proizvoa odstranjuje na sljedee
naine:
prirodnim zatravljivanjem pojasa niskim biljkama koje imaju plitko korijenje,
pokrivanjem pojasa ispod stabala organskim materijalima ili folijom,
6

provoenjem drugih mehanikih mjera,

primjenom herbicida.

4.1 HERBICIDNI POJAS

irina herbicidog pojasa ne smije premaivati u nasadu u prosjeku 1/3 meurednog razmaka.
Za jagode odredbe herbicidnog pojasa ne vrijede.
Kod hidroponskog uzgoja voa nije doputena uporaba herbicida.

5. REZIDBA
Poljoprivredni proizvoa obavlja rezidbu ovisno o vonoj vrsti, uzgojnom obliku, plodnosti
tla i gnojidbi. Ostaci rezidbe (grane i granice) i/ili berbe e se malirati i/ili unijeti u tlo. Ako
se ova tehnoloka operacija nije u mogunosti u potpunosti ostvariti, ostaci e se iznijeti van
vonjaka i nekodljivo ukloniti (spaljivanje).

6. MEHANIZACIJA U VOARSTVU
U integriranoj proizvodnji nuna je sljedea mehanizacija:
pogonski strojevi traktori ije su tehnike izvedbe usklaene s radnim uvjetima u
nasadu i koji omoguavaju kvalitetnu provedbu predvienih agrotehnikih mjera;
ureaji za primjenu SZB ureaji koji omoguavaju sigurnu primjenu SZB sukladno
uputi za uporabu navedenoj na etiketi;
strojevi za odravanje tla;
maleri sa stalnom ili promjenjivom radnom irinom;
poljoprivredna mehanizacija nee se koristiti na poljoprivrednim povrinama s tlom
zasienim vodom, poplavljenim ili prekrivenim snijegom, osim prilikom berbe.

7. BERBA I SKLADITENJE
Poljoprivredni proizvoa treba potivati tehnoloke rokove berbe ovisno o sortnim
karakteristikama. Potrebno je voditi detaljnu evidenciju o integriranoj proizvodnji sukladno
Pravilniku koji regulira integriranu proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.
Poljoprivredni proizvoa se brine za oznaavanje integrirano proizvedenog voa.

8. INTEGRIRANA ZATITA VONIH VRSTA

8.1. MJERE ZATITE
8.1.1 Mehanike mjere
Poljoprivredni proizvoa mora sprjeavati irenje tetnih organizama mehaniki (npr.:
izrezivanjem i odstranjivanjem dijelova voke s rakastim tvorevinama, izboja zaraenih
pepelnicom, bakterijskom palei, titastim uima, potkornjacima, parazitskim biljkama ili
drugim tetnim organizmima, odstranjivanjem trulih plodova zaraenih monilijom (mumija) i
lia zaraenog fuzikladijem, i dr.).

8.1.2 Bioloke mjere

Poljoprivredni proizvoa stvara pogodne ivotne uvjete za razvoj korisnih ivotinja tako
da:
uva i sadi ivu ogradu, grmlje i drugo raznovrsno raslinje (5 % povrine gospodarstva
treba ostaviti neobraeno kao stanite za korisne organizme).
njeguje raznovrsne potkulture,
za sklonite korisnih ivotinja ureuje kamenjare i hrpe granja,
postavlja kuice za korisne ptice,
postavlja visoke motke za privlaenje ptica grabljivica,
prati, unosi i kontrolira korisnu faunu (prije svega grabeljive grinje, parazitske
osice, osolike muhe, zlatooke, stjenice i bubamare).
8.1.3

Biotehnike mjere

Poljoprivredni proizvoa u okviru mogunosti koristi feromonske mamce (metodu

zbunjivanja), druge naine lova kukaca, te akustine aparate za odbijanje ptica i glodavaca.
8.1.4

Kemijske mjere

Kemijske se mjere provode tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od
gospodarskih teta koje mogu izazvati tetni organizmi. Prije primjene kemijskih mjera zatite
mora se provesti procjena opasnosti od tetnih organizama, odnosno prognoza njihove pojave.
Prognoza se mora temeljiti na praenju klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praenju populacije
tetnih organizama i praenju fenofaze razvoja odreene vone vrste. Poeljno je pratiti i
populaciju korisnih organizama, odnosno prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni kemijskih
mjera zatite donosi se temeljem vlastite procjene ili prema preporukama savjetodavne slube.
Pri izboru sredstava za zatitu od tetnih organizama prednost treba dati:
SZB ueg spektra djelovanja;
SZB koja nisu opasna za korisne organizme;
SZB koja nisu razvrstana kao opasna za okoli.
Sukladno Zakonu o provedbi Uredbe (EZ) broj 1107/2009 o stavljanju na trite sredstava za
zatitu bilja (Narodne novine, broj 80/13) poljoprivredni proizvoai smiju koristiti samo
registrirana SZB i to samo na nain i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na
etiketi pojedinog SZB ili sukladno rjeenju o dozvoli za male namjene, dozvoli za hitne
situacije i dozvoli za paralelnu trgovinu. Upisnik registriranih SZB vodi se u elektronikom
obliku kao baza podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a). Podaci o
registriranim SZB dostupni su svim korisnicima interneta putem web trailice na sljedeoj
web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Pristup web trailici mogu je i putem naslovne
stranice Ministarstva poljoprivrede (http://www.mps.hr/). Na stranicama Ministarstva
poljoprivrede redovito se objavljuju svi propisi i relevantne informacije vezane za SZB.
Korisnici SZB su duni voditi i uvati evidenciju o SZB koja koriste najmanje pet (5) godina.
U evidenciju se upisuju najmanje sljedei podaci: trgovaki naziv SZB, datum i vrijeme
poetka i zavretka tretiranja, koliina primijenjenog SZB (doza, koncentracija), veliina
povrine i tretirana kultura. Evidencije se vode u elektronikom ili papirnatom obliku
sukladno Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i Pravilniku o
uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida (Narodne novine, broj
142/12).

Pri uporabi SZB potrebno je:

uvaavati naela dobre poljoprivredne i okoline prakse i primjenjivati mjere
integrirane zatite bilja od tetnih organizama,
koristiti SZB uinkovito radi odravanja populacije ciljanih tetnih organizama ispod
gospodarskog praga tetnosti uz smanjenja negativnog utjecaja na vrste koje ne
pripadaju ciljanoj skupini. Preporua se primjena SZB lokalno, tamo gdje je
populacija tetnih organizama prela gospodarski prag tetnosti, a ne po cijeloj
povrini, radi ouvanja populacije korisnih organizama,
primjenjivati i rukovati sa SZB sukladno propisima iz podruja SZB i uputama,
oznakama, upozorenjima i granienjima te drugim podacima i informacijama
navedenim na etiketi,
koristiti odgovarajuu osobnu i posebnu zatitnu odjeu i opremu te ureaje za
primjenu ovisno o SZB i metodi tretiranja koju primjenjuju,
skladititi i uvati SZB namijenjena primjeni na propisan nain (u posebnoj prostoriji
ili posebnom ormaru u originalnoj ambalai, odvojeno od hrane i hrane za ivotinje te
drugih predmeta ope uporabe, izvan dosega djece, uz odreene uvjete glede
temperature, vlage i svjetlosti te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi).
Prostoriju ili ormare u kojima se uvaju SZB preporuuje se drati pod kljuem. Ne preporua
se uvanje veih nepotrebnih koliina SZB. Ako se radi potrebe uvaju vee koliine SZB,
takva prostorija mora biti izraena od vrstih i otpornih materijala koji se lako iste. Na podu
prostorije ne smije biti izravnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB dre u ormarima oni
moraju biti izraeni od otpornih i inertnih materijala koji ne upijaju i koji se jednostavno iste.
Potrebno je osigurati odreeni materijal za ienje (zemlja, pijesak) u sluaju oteenja
ambalae i izlijevanja SZB i spremnik predvien i oznaen za tu namjenu. Sadraj spremnika
predaje se ovlatenoj osobi sukladno posebnom propisu kojim je ureeno gospodarenje
otpadom.
praznu ambalau SZB koja su tekuem stanju, ispirati vodom najmanje tri puta, vratiti
sadraj u spremnik ureaja za primjenu SZB. Navedenim postupkom u najveoj mjeri
smanjuje se mogunost oneienja okolia. Neupotrjebljena SZB i otpadnu ambalau
predaje se ovlatenoj osobi sukladno posebnom propisu kojim je ureeno
gospodarenje otpadom,
ureaje za primjenu SZB prati na polju, na mjestima gdje SZB ne moe doprijeti u
povrinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i ivotinje. Preporua se, gdje god je
to mogue, ostatke kropiva razrijeene s vodom poprskati na tretiranu povrinu. SZB
koja su registrirana na temelju Zakona o sredstvima za zatitu bilja na etiketi sadre
detaljne upute o nainu ienju ureaja za primjenu. Ureaje za primjenu potrebno je
odravati u ispravnom stanju, zamjenjivati dotrajale i neispravne dijelove sukladno
uputama proizvoaa s ciljem osiguranja pravilne primjene SZB i sprjeavanja
negativnog utjecaja na okoli. Ostaci SZB i kropiva ne smiju se izlijevati u
povrinske vode, kanalizaciju, dvorine i stajske odvode,
kod uporabe SZB koja su razvrstana i oznaena kao opasna za okoli od iznimne je
vanosti potivati propisane mjere opreza vezane uz zatitu povrinskih, podzemnih i
pitkih voda te korisnih organizama u vodi i tlu. Posebice je vano potivati zone
sanitarne zatite izvorita koje se uspostavljaju sukladno propisima o vodama i
uspostavljene sigurnosne razmake od povrinskih voda. Sigurnosni razmaci izraeni
su u metrima mjerei od ruba obale i nalaze se na etiketi pojedinog SZB,

 sprijeiti zanoenje, voditi brigu o drugim mjerama opreza i ogranienjima navedenim

na etiketi SZB kao to su uporabe odreenog SZB na lakim tlima i krakim
podrujima, nagnutim i erozivnim povrinama radi sprjeavanja otjecanja i
nakupljanja ostataka u niim dijelovima te o doputenom broju tretiranja tijekom
vegetacije u istom nasadu.
8.1.5

Mjere opreza

Sukladno odredbama Pravilnika o uputama kojih su se obvezni pridravati korisnici SZB te

uvjetima kojima moraju udovoljavati te uputama za uporabu na etiketi mora se sprijeiti da
SZB dospiju na susjedne kulture, pridravati se ostalih mjera opreza, uvaavati naela dobre
poljoprivredne prakse i zatite okolia. Potrebno je osigurati zatitne zone - pomo mogu biti
razliite zatitne ograde ili pregrade. Ako proizvoa za proizvodnju vone vrste izabere
povrinu na kojoj postoji mogunost pojave zanoenja sa susjednih povrina, rizik mora
preuzeti na sebe.
8.1.6 Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja
Izvjetajno prognoznim poslovima u zatiti bilja predvia se pojava tetnih organizama, te
vrijeme, nain i mjere njihovog suzbijanja. Preporuke i informacije javno su dostupne na
internetskim stranicama (http://www.savjetodavna.hr i http://www.hcphs.hr). S namjerom da
se preporuke priblie to veem broju proizvoaa Savjetodavna sluba, na regionalnoj razini,
objavljuje preporuke za suzbijanje u lokalnim medijima (radiju i novinama), a Hrvatski centar
za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zatitu bilja, na republikoj razini objavljuje
prognoze na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju.

10

9. INTEGRIRANA ZATITA JEZGRIAVOG VOA

Zabranjeno u integriranoj proizvodnji jezgriavog voa (crvena lista):

a) insekticidi iz skupine sintetskih piretroida (esfenvalerat, lambda-cihalotrin,
deltametrin, cipermetrin, gama-cihalotrin, tau-fluvalinat, beta-ciflutrin),
b) sintetski regulatori rasta koji nisu prirodno prisutni u biljci,
c) vrlo perzistentni herbicidi (dikvat).

Dozvoljeno uz ogranienje:
a) fungicidi iz skupine ditiokarbamata (propineb, tiram, ciram, mankozeb, metiram)
najvie tri puta godinje; ne primjeniti uzastopno,
b) rezidualni herbicidi (napropamid, oksifluorfen) zabranjeni u prve tri godine nakon
sadnje, a nakon toga najvie jedna primjena godinje,
c) akaricidi toksini za grabeljive grinje (Phytoseiide) - (etoksazol, fenpiroksimat,
heksitiazoks, klofentezin, spirodiklofen, abamectin, fenazakin) najvie jedan puta u
sezoni.
9.1. ZATITA JABUKA OD TETNIH ORGANIZAMA
TETNI ORGANIZAM I OPIS
Mrljavost lista i krastavost ploda
jabuke
Venturia inaequalis
Zaraza se moe javiti od otvaranja
pupa do kraja vegetacije na svim
zelenim nadzemnim organima i
plodovima. Listovi s velikim brojem
maslinastih pjega poinju otpadati.
Povrina zaraenih plodova raspucava
se te oni trunu i otpadaju. Zaraza
izbojaka vrlo je rijetka.
Gljiva prezimi u obliku saprofitskog
micelija u otpalom liu. Plodita iz
kojih izlaze askospore potrebna su za
primarne zaraze, a uglavnom dozore
krajem oujka. Nakon toga tijekom
kinih dana mogu se oekivati prve
zaraze na liu.

MJERE SUZBIJANJA
Agrotehnike mjere:
- izbor prozranih i sunanih poloaja,
- prozranost kronje,
- sadnja tolerantnih sorata,
- odstranjivanje otpalog lia iz vonjaka.
Kemijske mjere:
Povoljne agrometeoroloke uvjete za zarazu prate
djelatnici SS-a. Pristup zatiti s fungicidima jest
preventivi, a po potrebi kurativni. Broj prskanja
ovisi o pritisku zaraze. Za prvo prskanje tijekom
bubrenja pupova rabe se pripravci na osnovi
bakra. Razmaci izmeu prskanja tijekom travnja
obino su krai, a produavaju se u svibnju i
najdui su u lipnju. Do poetka cvatnje rabe se
kontaktni fungicidi, tijekom cvatnje pa do kraja
lipnja sistemini fungicidi i strobilurini. Izbor
pripravaka tijekom travnja i svibnja prilagoava
se stanju zaraenosti pepelnicom.
Uinak kontaktnih fungicida slabiji je ako nakon
aplikacije padne vie od 30 mm kie, a uinak
izostaje ako padne kie vie od 50 mm. Zatitno
djelovanje sisteminih triazolskih fungicida
protiv krastavosti plodova u drugom dijelu
vegetacijske sezone manje je nego tijekom
proljea. Kontaktni fungicidi imaju dosta dugo
preventivno i kratko kurativno djelovanje
(ciprodinil i pirimetanil 50 - 60 sati, ditianon do
48, kaptan i mankozeb do 36, metiram do 30
sati). Sistemini fungicidi imaju krae
preventivno djelovanje i due kurativno
djelovanje (70 - 96 sati), ako je temperatura oko
10 C. Pri viim temperaturama kurativno
djelovanje se skrauje za 15 pa ak i za 20 sati.
Veliki broj kurativnih prskanja moe utjecati na

NAPOMENA
Sistemini pripravci na osnovi
triazola u kritinom periodu
uvijek
se
mijeaju
sa
kontaktnim fungicidima.
Za pripravake na osnovi
dodina potrebno je dosljedno
potivati upute za mijeanje.

11

bri razvoj rezistentnosti gljive.

U praksi se za poetak prskanja ne eka do kraja
kurativnog djelovanja osim ako na to ne prisile
vremenske prilike.
Strobilurinski
pripravci
glede
trajanja
preventivnog i kurativnog djelovanja imaju
sljedee karakteristike. Neposredno kurativno
djelovanje traje do 48 sati, nakon isteka tog
vremena mogu je razvoj gljive, iako ne stvara
mnogo konidija. Za listove je to prihvatljivo, no
za mlade plodove nije. Djelovanje triazolskih
pripravaka, djelomino i strobilurinskih, pri niim
temperaturama slabije je. Ciprodinil i pirimetanil
dobro djeluju i pri niim temperaturama.
Pepelnica jabuke
Podosphaera leucotricha
Bolest se javlja na svim zelenim
nadzemnim dijelovima kod nekih
sorata i na plodovima tijekom itave
vegetacijske sezone. Primarne zaraze
poinju tijekom pupanja i tada bolest
moe unititi cvatove. U veine sorata
zaraza plodova potpuno je beznaajna.
Glavni problem su uniteni izbojci osnova za razvoj rodnog drva i
cvatova.

Trule plodova
Monila fructigena
Gljiva uzrokuje trule plodova u
vonjaku i u skladitu. Prezimi u
obliku
micelija
u
zaraenim
plodovima, tzv. mumijama. Na jainu
zaraze utjeu vremenski uvjeti i drugi
imbenici koji oteuju plod.

Rak kore
Nectria galligena
Bolest se vidi na povrini kore grana i
debla u obliku rakastih rana. Ako rana
obuhvati itavu granu ili deblo, taj dio

Agrotehnike mjere:
- izbor prozranih poloaja,
- prozrana kronja,
- sadnja tolerantnih sorata,
- uravnoteena gnojidba manjim koliinama
duika da se ne bi javio trei porast,
- viekratno odstranjivanje i spaljivanje zaraenih
izboja.

Pripravci na osnovi sumpora

imaju sekundarno akaricidno
djelovanje na tetne, ali i na
korisne grinje.

Kemijske mjere:
Suzbijanje se provodi prije svega preventivno.
Pepelnica se pokuava zaustaviti u travnju i
svibnju, a kasnije se rezidbom odstranjuju
zaraeni izbojci. Unato uporabi fungicida bolest
se ne moe sasvim sprijeiti. Odstranjivanje
zaraenih izboja kod osjetljivih sorata treba
ponoviti vie puta. Uinkovitost dugo rabljenih
triazolskih fungicida (penkanozol, difenkonazol)
slabija je pa su se kao najuinkovitija pokazala
sredstva na osnovi trifloksistrobina i krezoksimmetila. Samo ako je pred cvatnju toplo vrijeme
(vie od 12 oC) ima smisla ve tada rabiti
triazolske
pripravke
(miklobutanil)
ili
strubilurine. U to vrijeme mogu se rabiti pripravci
na osnovi sumpora (0,3 %). Jo uvijek prevladava
miljenje da je za suzbijanje pepelnice potrebno
vie od 500 litara kropiva po hektaru. U jako
zaraenim bujnim vonjacima strobilurinske
pripravke ima smisla rabiti i kasnije tijekom ljeta,
da bi se sprijeila zaraza izbojaka.
Agrotehnike mjere:
- odstranjivanje mumija,
- prozrana i ne pregusta kronja prorjeivanje
plodova.
Kemijske mjere:
Prije svega mora se smanjiti mogunost
oteivanja plodova na bilo koji naina (tetnici,
ptice, vjetar i dr.). Na trule u skladitu znatno
utjeu oteenja prilikom berbe i transporta te
uvjeti prije skladitenja (promjene temperature
plodova i promjene vlanosti u ambalai).
Agrotehnike mjere:
- sadnja zdravih sadnica,
- intenzivan rez zaraenih izbojaka,
- uzgojni oblik s prozranom kronjom da se
izbojci ne dodiruju,
- izbjegavati sadnju na mjestima gdje dolazi do

12

se osui. Infekcije s askosporama ili

konidijama zbivaju se tijekom itavog
ljeta. Za zarazu je najvanije vrijeme
tijekom opadanja lia i intenzivnog
rasta mladica do sredine svibnja.

Rak korijenova vrata

Phytophthora cactorum
Glavno mjesto ulaza gljive jesu rane i
raspukline na korijenovu vratu.
Starenjem vonjaka osjetljivost se
poveava. Kora na zaraenom mjestu
postaje crvenkasto ljubiasta i vlana.
Gnjilo tkivo pjege ima miris po
bademovom ulju. Kada gnjiloa
obuhvati stablo - biljka propadne.
Gljiva se razvija na korijenju sadnica i
plodovima (smea gnjiloa plodova).

Bakterijska pale jezgriavog voa

Erwinia amylovora
Bakterijska pale najopasnija je bolest
jabuke. Zaraena stabla izgledaju kao
opaljena vatrom pa je po tome i bolest
dobila ime. Zaraeno lie smee je
boje i izgleda kao opreno.
Primarna zaraza najee se ostvaruje
preko cvijeta. irenju bakterije
pogoduju visoka relativna vlaga zraka
i temperature vie od 18 C. Prenosi se
kiom, kukcima i sadnim materijalom.

Bolesti u skladitu
Schizothyrium pomi, Gloeodes
pomigena, Gloeosporium sp.

smrzavanja.
Kemijske mjere:
Rak kore uzrokuje najvie potekoa u
planinskom podruju (vii vlani poloaji).
Kemijskim suzbijanjem ne moe se potpuno
suzbiti bolest ako su prisutni optimalni uvjeti za
njezin razvoj. U osjetljivih sorata (npr. Gala,
Braeburn, Jonagold, Golen Delicious, Pinova i
Fuji) izbjegava se rezidba koja uzrokuje nastanak
velikih rana. Vee rane nastale pri rezidbi ili
dugim zahvatima (maliranje, vezanje, )
potrebno je premazati. Tijekom proljea obavi se
jedno kasno prskanje pripravcima na osnovi
bakra, a kasnije se rabe preventivni fungicidi
namijenjeni suzbijanju krastavosti jabuka.
Neposredno nakon berbe moe se prskati
pripravcima na osnovi bakra. Tijekom iznimno
kiovitih i toplih jeseni potrebna su dva prskanja
u periodu otpadanja listova.
Agrotehnike mjere:
- vonjak se podie na prozranim, propusnim i
dobro strukturiranim tlima,
- tlo treba drenirati tako da se ne zadrava
oborinska voda na povrini,
- potrebno je sustavno suzbijati korove da je
korijenov vrat to krae vlaan,
- odabiru se sadnice koje su to vie cijepljene. Za
problematine poloaje ne izabiru se osjetljive
podloge (jako su osjetljive MM 106, M 26 i M
7),
- oteenja koja nastaju tijekom obrade na deblu
treba nastojati smanjiti,
- zaraene plodove potrebno je odstraniti iz
vonjaka,
- zaraena stabla potrebno je im prije iskriti,
- pri podsaivanju treba prozraiti tlo i dodati
veliku koliinu organskih gnojiva.
Agrotehnike mjere:
- zdrav sadni materijal,
- mehaniko odstranjivanje zaraenih izbojaka 30
cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo tkivo, a
odrezane izbojke spaliti,
- pri rezidbi alat (kare, pile) treba dezinficirati,
- ako je stablo potpuno zaraeno potrebno ga je
iskriti i spaliti.
Kemijske mjere:
Provode se preventivno u poetku vegetacije
primjenom pripravaka na osnovi bakra u dozama
kao i za suzbijanje krastavosti jabuke, a u cvatnji
primjenom pripravaka na osnovi fosetila.
Kemijske mjere:
Svi pripravci koji se rabe za suzbijanje skladinih
bolesti tijekom kinih jeseni moraju se uporabiti
dva puta, pri tome je potrebno potivati karencu.

Prve dvije gljive javljaju se tijekom

kinih jeseni u slabo prozranim
nasadima. Gljive se nalaze na povrini
ploda i smanjuju im trnu vrijednost,
ali oni ne propadaju. Gorka trule
(Gloeosporium sp.) opasnija je jer

13

plodovi propadaju ve u nasadu i

kasnije u skladitu.
Jabuni savija
Cydia pomonella
Laspeyresia pomonella/Carpocapsa
pomonella
Gusjenice jabunog savijaa oteuju
plodove jezgriavih voaka ubuujui
se u njih te prouzroe crvljivost
plodova. Jabuni savija ima dvije
generacije godinje. Leptiri lete od
kraja travnja do sredine rujna.
Gusjenice su aktivne od sredine
svibnja do zavretka listopada.
Jabuni savija prezimi kao gusjenica
u zapretku u raspuklinama kore.
Leptiri najrae odlau jaja na sortama
koje imaju sitne plodove u gronjama
(npr. Elstar). Gusjenice se ubuuju u
plodove odmah nakon izlaska iz jaja.
Prije nego krene prema sjemenim
zamecima gusjenica napravi spiralan
hodnik.
S poveanjem nadmorske visine i
padanjem srednje dnevne temperature
slabe uvjeti za razvoj jabunog
savijaa.

Savijai pupova
Archips rosana, Spilonota ocellana,
Hedya nubiferana
Savijai koice ploda
Adoxophyes reticulana,
Archips podana, Pandemis heparana
Gusjenice prve generacije nagrizaju i
zapredaju pupove, gronje i izboje,
djelomino plodove, a gusjenice druge
generacije vie oteuju plodove
izgrizajui koicu ploda. Izgriena
povrina ploda je nepravilnog oblika.

Agrotehnike mjere:
- prorjeivanje plodova,
- odstranjivanje oteenih plodova,
- obavijanje debla u jesen valovitom ljepenkom i
unitavanje zapredenih gusjenica.
Kemijske mjere:
Jabuni savija je tetnik koji se pojavljuje u
vonjacima redovito u velikim populacijama te
zahtjeva nekoliko tretiranja insekticidima. Samo
preciznim praenjem pojave i intenziteta napada
ovog tetnika sprjeavamo nastanak velikih teta,
s jedne strane, i izbjegavamo prekomjerna
tretiranja insekticidima, s druge strane. Cilj pri
suzbijanju jabunog savijaa jest upotreba
insekticida najvie etiri puta tijekom vegetacije.
U zadnje vrijeme u mnogim vonjacima s velikim
populacijama leptira (esto lete bez prekida
izmeu dviju generacija i djelomino su
rezistentni na pojedine insekticide), takav pristup
u zatiti jabuka ne zadovoljava. Unato tome, ne
smijemo lakomisleno poveati broj prskanja. Pri
svakom suzbijanju potrebno je upotrijebiti
insekticid iz druge kemijske skupine. Naalost
izbor dostupnih proizvoda nije velik, to pri
poveanoj potrebi suzbijanja smanjuje optimalan
izbor pripravka. Insekticide rabimo na osnovi
preporuka poljoprivredne savjetodavne slube, na
osnovi ulova na feromonske klopke, analize sume
efektivnih
temperatura,
analize
srednjih
temperatura u poslijepodnevnim satima i na
osnovi broja oteenih plodova.
Regulatore razvoja kukaca upotrebljavamo kada
suma efektivnih temperatura (prag 10 C)
mjerena od kritinog ulova leptira na feromonsku
klopku dosegne 75 - 85 C, a kontaktne
insekticide pri sumi 90 C. Slijedea tretiranja
ovise o letu leptira, perzistentnosti insekticida i
oborinama. Za prskanje protiv jabunog savijaa
potrebno je rabiti najmanje 400 l kropiva po
hektaru, prska se po mogunosti pri visokoj vlazi
zraka i temperaturama niim od 20 oC.
Kemijske mjere:
U veini vonjaka odvojene primjene insekticida
za savijae koice ploda nisu potrebne, posebno
ne onda kad insekticide protiv jabunog savijaa
moramo rabiti 5 ili ak 6 puta. Mogue ih je
pratiti pomou feromonskih klopki. Veu
pozornost im treba obratiti tamo gdje su manje
populacije jabunog savijaa i tamo gdje se
primjenjuje metoda konfuzije. Tada moramo
korekcijsku upotrebu insekticida prilagoditi ovim
tetnicima, prije svega savijau koice ploda (A.
reticulana). Gusjenice jesenje generacije savijaa
koice ploda, javljaju se tik pred berbu, a prije
odlaska na prezimljenje izgrizaju koicu ploda u
obliku plitkih grizotina, te grizotine nisu
meusobno spojene. Tada suzbijanje nije mogue
zbog karence. Oteenja se skoro ne zamjeuju,
ali uzrokuju ranije propadanje plodova u
skladitu. Na takvim lokacijama smisleno je
suzbijanje prezimjelih gusjenica rano u proljee

Prag odluke:
Za
prag
odluke
prve
generacije uzimamo 2 %
oteenih crvljivih plodova,
za drugu 1 % oteenih
plodova. Posljednjih godina
let leptira poinje ve krajem
travnja i traje jo i tijekom
rujna. Zbog toga je vrijeme
suzbijanja znatno produeno.
Teko je odrediti optimalne
rokove za suzbijanje samo na
temelju ulova leptira. Prag
ulova po feromonskoj klopci
je 3 - 5 leptira, ovisno o
rodnosti vonjaka.

Prag odluke:
Prag je vie od 5 - 6 %
zapredenih pupova. Isti prag
odnosi se i na prvu generaciju
savijaa koice ploda dok se
gusjenice hrane na izbojima
(kraj lipnja). Drugu generaciju
suzbijamo tijekom kolovoza,
kada naemo vie od 3 5 %
zapredenih
izbojaka
ili
poetke oteenja na 0,5 %
plodova.

14

prije cvatnje.
Pri analizi oteenih plodova - tete od jabunog
savijaa moraju biti razdvojene od teta koje
uzrokuju drugi tetnici. tete se mogu lako
zamijeniti sa tetama od breskvina savijaa i
kukuruznog moljca. Breskvin savija vrlo esto
tijekom zadnje dekade kolovoza i prve dekade
rujna uzrokuje crvljivost plodova jabuka. Ako se
napad ponavlja vie godina insekticide je
potrebno upotrijebiti najkasnije sukladno karenci.
Mali mrazovac
Operophtera brumata
Gusjenice malog mrazovca u proljee
izgrizaju pupove, listove, cvjetove, a
mogu napasti i male plodie
izgrizajui povrinu ploda u obliku
jamica. Plod se deformira, a jamice
prekrije pluto.
Moljac krunih mina
Leucoptera malifoliella/Cemiostoma
scitella
Ova vrsta zbog uestalosti pojave i
velikih teta koje ini u intezivnim
nasadima jabuke je svakako najvanija
od svih ostalih vrsta lisnih minera koji
se javljaju na jabuci. Gusjenice moljca
okruglih mina nakon izlaska iz jaja,
koja su pojedinano odloena na
naliju lista, ubuuju se u list gdje
kruno hranjenjem prave okruglu
minu promjera od 10 - 12 mm dobro
vidljivu s gornje strane lista. Ovaj
tetnik ima tri generacije. Miner
prezimi kao kukuljica koja se nalazi u
raljama grana ili na deblu. Kukuljice
su bijele boje veliine i oblika
sjemenki trava. Sve vie je informacija
da moljac krunih mina postaje i
sanitarni problem. Kukuljice se nalaze
na plodovima uz peteljku i aku to
smeta i odbija potroae.

Patuljasti moljac miner

Stigmella/Nepticula malella
Moljac vreastih mina
Phyllonorycter/Lithocolletis
corylifoliella
Moljac vijugavih mina
Lyonetia clekella
Gusjenice na listovima rade mine
razliitih oblika ovisno o vrsti. Mineri
imaju dvije generacije godinje.

Agrotehnike mjere:
- struganje stabala na kojima prezime kukuljice.
Kemijske mjere:
Velik broja mina ovog tetnika u jesen te
nazonost kukuljica tijekom zime je prvi signal o
potrebi praenja leta leptira prve generacije,
odlaganju jaja i poetku ubuivanja gusjenice u
list. Praenje pojave leptira minera obavlja se
feromonskim klopkama koje treba u vonjak
postaviti ve u cvatnji jabuka. Nakon ulova
leptira na feromonsku klopku trae se jaja
tetnika. Jaja se u pravilu nalaze na naliju 4-tog
lista od vrha izbojka, ali i na listovima u cvjetnoj
gronji, a mogue ih je nai samo pomou lupe
koja poveava najmanje 5 puta. Kritini broj je
100 jaja na 100 pregledanih listova. Prva se
generacija javlja u cvatnji sorte Idared, a razvojni
ciklus pojedine generacije traje oko mjesec dana.
Minera pokuavamo takoer suzbiti zajedno s
lisnim uima, jabunom osicom i savijaem.
Katkad se rokovi poklope, a katkad i ne. Za
suzbijanje se mogu rabiti neonikotinoidi ili
regulatori razvoja kukaca. Organofosforni
insekticidi, koje se rabe protiv lisnih ui i
jabunog savijaa imaju slab postrani uinak na
minere. Pri suzbijanju tree generacije na ranim
sortama karenca je ograniavajui faktor
primjene.
Agrotehnike mjere:
- unitavanje otpalog lia,
- struganje stabala na kojima prezime kukuljice,
- plitkom obradom tla unite se gusjenice koje
prezime u tlu.

Najuinkovitije
suzbijanje
postie se suzbijanjem prve
generacije kada su razvojni
stadiji meusobno odvojeni u
odnosu na drugu i treu
generaciju kada su prisutni svi
razvojni stadiji. Suzbijanje
ovog tetnika poinje ve u
stadiju jaja nakon cvatnje
jabuka i to biotehnikim
insekticidima
iz
skupine
regulatora razvoja kukaca.
Drugo tretiranje treba obaviti
u vrijeme izlaska gusjenica iz
jaja tj. pojavom malih mina
veliine 1 mm s insekticidima
iz skupina neonikotinoida i
naturalita. Uinak suzbijanja
na kasnije stadije liinki
znatno je slabiji.

Prag odluke:
Katkad
se
prenamnoi
patuljasti moljac miner (S.
malella), za kojeg je prag
odluke 2 - 3 mine po listu.

Kemijske mjere:
Mineri se redovito javljaju u vonjacima jabuka,
no nije ih potrebno posebno suzbijati.
Rokovi za suzbijane i pripravci isti su kao i za
moljca krunih mina.

15

Jabuna zelena u
Aphis pomi
Jabuna pepeljasta u
Dysaphis plantaginea
Jabuna
pepeljasta
u
izaziva
kovranje lia, deformiranje i zastoj
izboja u rastu i oteenja mladih
plodova.
Jabuna u ikarica
Dysaphis devecta
Ui
sisanjem
na
izbojcima,
granicama, cvjetnim gronjama i
plodovima uzrokuju zastoj u rastu,
izoblienje izbojaka i plodova.
Izluivanjem medne rose oneiste
dodatno plodove.
Ui prezime u obliku crnih jaja
veliine 0,5 mm odloenih na
izbojcima. Najtetnija je jabuna
pepeljasta u, koja svojim izluinama
uzrokuje deformacije plodova, koji se
ne razvijaju i ne dozrijevaju.

Jabuna osica
Hoplocampa testudinea
Osice zapoinju letjeti neposredno
pred poetak cvatnje jabuka. Napadu
ovog tetnika podlonije su sorte s
bijelim laticama npr. Idared. Jaja ulau
u aku cvijeta. Pagusjenice osica
mlaih razvojnih stadija prave plitke
vijugave hodnike ispod koice ploda
koji rastom ploda oplutave. Ti plodovi
ostaju na stablu do berbe. Starije i
vee pagusjenice ulaze u drugi plod,
ubuuju se do sjemenog zametka kojeg
izgrizaju. Takovi plodovi (veliine
ljenjaka) prijevremeno otpadaju na
tlo. Voari su esto u neodumici
mislei da se radi o tetama od
jabunog savijaa. Jedna pagusjenica
oteti 4 - 5 plodia. Jae su napadnute
sorte koje kasnije cvatu.
Pagusjenice prezime u tlu, zakukulje
se tek krajem zime. tetnik ima jednu
generaciju godinje.

Agrotehnike mjere:
- umjeren rast i izbalansirana gnojidba,
- ouvanje prirodnih neprijatelja,
- suzbijanje korova koji su ljetni domaini lisnih
ui,
- unoenje prirodnih neprijatelja.
Kemijske mjere:
Ui pokuavamo suzbiti u dva roka. Ako se na
izbojcima prilikom zimskog pregleda granica
nae vie od 25 jaja na duni metar, primjenjuju
se mineralna ulja koja za tu namjenu koristimo do
faze bubrenja pupova najkasnije do fenofaze
mije ui. Prije cvatnje i neposredno nakon
cvatnje prati se brojnost populacije i s obzirom na
prag odluke odluuje se za suzbijanje. Prag
odluke izraava se u postotku napadnutih
izbojaka ili broju kolonija na 100 izbojaka.
Neposredno tretiranje provodi se najvie dva puta
godinje, inae se regulacija populacije ostavlja
prirodnim neprijateljima (osice najeznice, boje
ovice, mreokrilke, predatorske stjenice, i dr.).
Prednost pri suzbijanju lisnih ui daje se
pirimikarbu i flonikamidu, koji su aficidi i
nemaju negativno djelovanje na prirodne
neprijatelje, zatim neonikotinoidima koji su
uinkoviti i za suzbijanje jabune osice koju treba
suzbiti odmah nakon cvatnje, da bi se ublaio
razvoj
rezistentnosti
na
organofosforne
insekticide, koji se esto rabe.
Agrotehnike mjere:
- plitka obrada tla ispod stabala uniti dio
pagusjenica, koje se nalaze u tlu,
- masovni ulov osica na velik broj bijelih
ljepljivih ploa moe znatno smanjiti populaciju
osica.
Kemijske mjere:
Pred kraj cvatnje, kada je optimalni rok za
suzbijanje, moe se upotrijebiti samo pripravak
na osnovi tiakloprida, koji je selektivan za pele.
Osobitu pozornost treba pridavati pelama i
prskanje obaviti u sumrak, kada se opasnost za
pele znatno smanjuje.

Prag odluke:
Visina praga prilagoava se
vremenu pojave i bujnosti
voaka. U bujnim vonjacima
tolerira se vii prag odluke.
Poslije cvatnje za zelenu
jabunu u iznosi 8 - 10
kolonija na 100 izbojaka, za
pepeljastu u 1 - 2 kolonije, a
za ui ikarice vie od 5
napadnutih listova na 100
pregledanih.

Potreba
za
prskanjem
odreuje se na osnovi ulova
osica na bijelim ljepljivim
ploama. Ploe se postave
sedam dana prije poetka
cvatnje (priblino 1 ploa
dimenzije 0,2 0,3 m po ha)
u gornju treinu kronje da
budu dobro vidljive.
Prag odluke:
Ulov 20 osica po bijeloj
ljepljivoj ploi smatra se
pragom odluke, a u sluaju
slabije cvatnje taj prag je i
nii. S obzirom da je napad
osica u vonjaku najee
jako neravnomjeran i da
jaina napada ne mora biti u
skladu s ulovom na ploama,
potrebno je obavljati pregled
odloenih jaja i za suzbijanje
se odluiti kada se odloena
jaja nau na vie od 3 %
cvjetova. Ako je cvatnja slaba,
prag odluke moe biti i nii.

16

Jabuni cvjetar (cvjetojed)

Anthonomus pomorum
Imaga koja prezime ispod raslinja i u
umama sele se kad srednja dnevna
temperatura dosegne 10 C u vonjake
u blizini uma. enke se dopunski
hrane izbojcima i odlau jaja u
pupove. Liinke poderu unutarnje
organe cvijeta prije otvaranja latica.
Napadnuti cvjetovi prepoznaju se po
posmeenju latica koje se ne otvaraju,
nalik su na oteenje od mraza.

Jabuna krvava u
Eriosoma lanigerum
Prezime
enke
na
izbojcima,
korijenovom vratu ili na plitkom
korijenju. Tijelo modrikastosmee ui
koje ima crvenu limfnu tekuinu
pokriveno je dugim votanim nitima
koje je tite od negativnog utjecaja
okoline i od kontaktnog djelovanja
insekticida.

Kalifornijska titasta u
Quadriaspidiotus perniciosus
Jabuna koma u Lepidosaphes ulmi
Liinke i imaga kalifornijske titaste
ui siu na izbojcima tijekom itave
godine. Za jakog napada siu i na
plodovima, gdje na mjestu sisanja oko
tita nastaje crveni prsten. Izboji se
sue, a kambijski sloj pod korom
postaje crvenkast do ljubiast.
Kalifornijska titasta u prezimi kao
liinka, a jabuna koma u u obliku
jaja, koja su skrivena ispod tita
odrasle enke. tit jabune koma ui
ima oblik zareza.

Agrotehnike mjere:
- rezanje i unitavanje napadnutih izboja prije
nego cvjetar zavri ivotni ciklus.
Kemijske mjere:
Napad cvjetara jai je u vonjacima u blizini
ume. Kasnije sorte obino su jae napadnute.
Napad ovisi o vremenskim uvjetima. to cvatnja
dulje traje, to je napad jai. Stabla udaljena 50 80 metara od ume znatno su manje napadnuta pa
ima smisla suzbijati samo rubne redove uz umu.

Agrotehnike mjere:
- rezanje jako zaraenih grana i premazivanje
rana.
Kemijske mjere:
Krvava u posredno se suzbija suzbijanjem
ostalih vrsta ui, savijaa i drugih tetnika. esto
to nije dovoljno i potrebno je provesti dodatno
suzbijanje. Moe se provesti prije kretanja
vegetacije ili nakon berbe. esto rabimo
mjeavine mineralnih ulja s drugim insekticidima.
Za suzbijanje je potrebno utroiti 800 l kropiva
po hektaru. Korijenovi izdanci i korijenov vrat
mjesta su gdje se ove ui najbolje razmnoavaju
zato je potrebno rasprskivae prskalica usmjeriti
prema tim dijelovima. Najvaniji prirodni
neprijatelj jest parazitska osica Aphelinus mali, u
vonjacima u kojima se ne rabe insekticidi moe
parazitirati i do 90 % populacije te ui. Krvavu u
najbolje suzbijaju insekticidi s dobrim
povrinskim djelovanjem.
Agrotehnike mjere:
- sadnja sadnica na kojima nema ui,
- rezanje zaraenih izbojaka,
- unoenje parazitskih osica,
- uzgoj u vonjacima tako da se ne dodiruju
kronje susjednih stabala,
- struganje debla na kojima prezimljuju liinke.
Kemijske mjere:
titaste ui mogu se suzbijati tijekom triju
razdoblja. U mirovanju, pupanju i izlaenju
liinki prve i druge generacije.
Tijekom pupanja upotrebljavaju se uljni pripravci
ili mineralna ulja u kombinaciji s drugim
insekticidima. Uspjeh suzbijanja jabune koma
ui tijekom pupanja slab je, jer su jaja vrlo dobro
zatiena pod titovima enki. Zato je bolje

Prag odluke: odreuje se

prema broju odraslih kukaca,
broju ubodenih pupova i broju
odloenih jaja. Prag je takoer
ovisan o sorti i broju cvjetova.
Ako se metodom otresanja
(klopf metoda) na 100 grana
ulovi 20 - 30 imaga, mogu se
oekivati tete. Potom se
pregledavaju pupovi.
U vonjaku s manjim brojem
cvjetnih pupova odluujemo
se za suzbijanje ako je vie od
20 % ubodenih pupova ili vie
od 15 % pupova sa odloenim
jajima.
U vonjaku sa velikim brojem
cvjetova prag je u oba
primjera vii za 10 % (30 %
ubodenih pupova ili 25 %
pupova s odloenim jajima).
Djelotvornost
doputenih
insekticida na imaga i duboko
odloena jaja kreu se izmeu
50 - 70 %.
Prag odluke:
Kao prag odluke uzima se 5 8 % napadnutih izbojaka,
nekad i manje, ako je mlai
vonjak i ui se nalaze na
deblu na kojem prouzrokuju
rakaste tvorevine.

Prag odluke:
Prag odluke nije tono
odreen. Ako je napad manji,
mogu se tretirati samo
zaraena stabla, inae se
tretira
cijeli
vonjak.
Suzbijanje treba provesti ako
se na 2 - 3 % izboja nau
titovi titastih ui.

17

suzbijati krajem prve ili druge dekade svibnja

kada je iz jaja izaao velik broj liinki. Liinke
kalifornijske titaste ui zadnjih godina se
pojavljuju kasnije, pa se suzbijaju krajem svibnja
i poetkom lipnja. Liinke druge generacije
javljaju se poetkom kolovoza. Tada se moe
suzbijanje titastih ui povezati sa suzbijanjem
savijaa. Za uspjeno suzbijanje potrebno je 800 l
kropiva po ha.
Osim ovih dviju vrsta titastih ui na jabukama se
mogu nai i druge vrste koje je potrebno suzbijati
samo u sluaju masovne pojave.
Crveni voni pauk
Panonychus ulmi
Priblino 0,4 mm veliki pauci sa etiri
para nogu siu na listovima, to
uzrokuje
da
listovi
poprime
bakrenastosmeu boju. tetnik ima 4 7 generacija. Prezimi u obliku crvenih
jaja veliine 0,1 mm na izbojcima.
Najvie jaja enka odloi u blizini
pupova na dvogodinjem drvu.

Agrotehnike mjere:
- odravanje umjerene bujnosti,
- omoguavanje razvoja predatorskih grinja,
- unoenje predatorskih grinja iz drugih vonjaka,
- paljiv izbor fungicida i insekticida koji ne
suzbijaju prirodne neprijatelje crvenog pauka.
Kemijske mjere:
Osnovno naelo suzbijanja crvenog vonog
pauka u integriranoj proizvodnji jest odravanje
ravnotee izmeu pauka i njegovih prirodnih
neprijatelja. Uporaba akaricida moe biti samo
pomo u izvanrednim situacijama. Korisne grinje
lako se unose, ali mora se paziti i da ih se ne
uniti insekticidima irokog spektra. Prirodna
ravnotea uspostavljena je, ako je prisutna jedna
predatorska grinja na 10 - 20 jedinki crvenog
vonog pauka. Dobro je sprijeiti razvoj prve
generacije. Mogu se rabiti uljni pripravci ili
kasnije tijekom izlaenja liinki (krajem prve
dekade travnja) klofentezin. Moe se rabiti
fenazakvin ili fenpiroksimat, kad je 35 - 50 %
liinki prve generacije izilo iz jaja.

Hrasta grinja jabuke

Aculus schlechtendali

Agrotehnike mjere:
- iste kao i za crvenog vonog pauka.

Hrasta grinja velika je oko 0,15 mm,

sie s obje strane listova mladih bujnih
izbojaka.
Listovi se uvijaju prema gore i postaju
krti. Ta grinja moe biti tetna prije
svega u mladim vonjacima, kad
uzrokuje zastoj u rastu i smanjenje
rodnog drva. U mladim vonjacima
ima velik utjecaj na obojenost
plodova. Najee se prenamnoi
tijekom
druge
polovine
ljeta.
Osjetljive sorte su Elstar i Jonagold, na
kojima se grinje nasele i na plodove,
na kojima uzrokuju mreavost.

Kemijske mjere:
U starijim vonjacima ovu vrstu grinja nije
potrebno suzbijati. Njezina je prisutnost naprotiv
dobrodola, jer u vrijeme kad u vonjaku nema
crvenog vonog pauka dobra su alternativna
hrana prirodnim neprijateljima. Zadnji rok
suzbijanja sredina je srpnja.

Muica ikarica lia jabuke

Dasyneura mali

Agrotehnike mjere:
Odstranjivanjem i spaljivanjem napadnutih
listova zajedno s liinkama smanjuje se tetnost
ali i pojava u narednim generacijama.

Liinke muice ikarice ive na

vrnom liu izboja jabuke koje
svojom ishranom uvijaju list prema
gore. Napadnuto lie pocrveni,
otvrdne i gubi svoju funkciju. Liinke
tek izale iz jaja su bjelkaste, razvojem
postaju ruiasto-crvene. Muica

Prag odluke:
Ako se pregledom dvogodinjih granica nae vie
od 1.000 jaja na duinski
metar ima smisla provoditi
suzbijanje.
Tijekom
vegetacije
prag
odluke odreuje se prema
broju pauka po listu. Kao
praktian prag primjenjuje se
pravilo produkt 500. Po tom
pravilu zadovoljen je prag
kada umnoak broja paukova
po listu i broja dana do berbe
vei od 500. Tako je prag
sredinom svibnja 5 paukova
po listu, kada je do berbe
otprilike oko 110 dana i
umnoak iznosi 550, to je
vie od 500.

Prag odluke:
Suzbijanje se provodi u
mladim vonjacima ako je
vie od 25 % izbojaka
napadnuto.

Nain suzbijanja:
Muica ikarica prvenstveno je tetna u mladim
nasadima jabuke te u rasadnicima na sadnicama
jer sprjeava rast napadnutih izboja potrebnih za
oblikovanje kronje. Primjena insekticida za

18

ikarica tjekom godine ima 3 4

generacije. Liinke prve generacije
javljaju se nakon cvatnje jabuke.

suzbijanje glavnih tetnika jabuke kao to je

jabuna osa pilatka, jabuni savija, lisne i
titaste ui ima uinak i na smanjenje populacije
muice ikarice.

9.2. ZATITA KRUAKA OD TETNIH ORGANIZAMA

TETNI ORGANIZAM I OPIS
Mrljavost lista i krastavost ploda
kruke
Venturia pyrina
Za razliku od krastavosti plodova
jabuka, napad na krukama je jai.
Zaraze krastavou kruaka mogu se
javiti od otvaranja pupa do kraja
vegetacije na svim zelenim nadzemnim
organima i plodovima. Listovi
starenjem bre postaju otporni na
zarazu, pa ne otpadaju tako brzo kao
kod jabuka. Povrina zaraenih
plodova raspucava se, te oni trunu i
otpadaju. Zaraza izbojaka vaan je
izvor zaraze u rano proljee.

Trule plodova
Monila fructigena
Gljiva uzrokuje trule plodova u
vonjaku i u skladitu. Prezimi u
obliku
micelija
u
zaraenim
plodovima, tzv. mumijama. Na jainu
zaraze utjeu vremenski uvjeti i drugi
imbenici koji oteuju plod.

Rak kore
Nectria galligena
Bolest se vidi na povrini kore grana i
debla u obliku rakastih rana. Ako rana
obuhvati itavu granu ili deblo, taj dio
se osui. Infekcije s askosporama ili
konidijama zbivaju se tijekom itavog
ljeta. Za zarazu je najvanije vrijeme
tijekom opadanja lia i intenzivnog
rasta mladica do sredine svibnja.

Rak korijenovog vrata

Phytophthora cacatorum
Glavno mjesto ulaza gljive jesu rane i
raspukline na korijenovu vratu.

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Agrotehnike mjere:
- izbor prozranih i sunanih poloaja,
- prozranost kronje,
- sadnja tolerantnih sorata,
- rezanje zaraenih izbojaka.
Kemijske mjere:
Pristup zatiti s fungicidima jest preventivi, a po
potrebi kurativni. Zaraza je kod kruaka u
poetku vegetacije, prije cvatnje, esto jaa nego
kod jabuka. Za prvo prskanje tijekom bubrenja
pupova rabe se pripravci na osnovi bakra.
Razmaci izmeu prskanja tijekom travnja obino
su krai, a produavaju se u svibnju i najdui su u
lipnju. Do poetka cvatnje rabe se kontaktni
fungicidi, tijekom cvatnje pa do kraja lipnja
sistemini fungicidi. Razmaci izmeu prskanja
ovise o vremenskim prilikama.
Agrotehnike mjere:
- odstranjivanje mumija,
- prozrana i ne pre gusta kronja,
- prorjeivanje plodova.
Prije svega mora se smanjiti mogunost
oteivanja plodova na bilo koji nain (tetnici,
ptice, vjetar i dr.). Na trule u skladitu znatno
utjeu oteenja prilikom berbe i transporta te
uvjeti prije skladitenja (promjene temperature
plodova i promjene vlanosti u ambalai).
Agrotehnike mjere:
- sadnja zdravih sadnica,
- intenzivan rez zaraenih izbojaka,
- uzgojni oblik s prozranom kronjom da se
izbojci ne dodiruju,
- izbjegavati sadnju na mjestima gdje dolazi do
smrzavanja.
Rak kore uzrokuje najvie potekoa u
planinskom podruju (vii vlani poloaji).
Kemijskim suzbijanjem ne moe se u potpunosti
suzbiti bolest ako su prisutni optimalni uvjeti za
njezin razvoj. Vee rane nastale pri rezidbi ili
dugim zahvatima (maliranje, vezanje, )
potrebno je premazati.
Agrotehnike mjere:
- vonjak se podie na prozranim, propusnim i
dobro strukturiranim tlima,
- tlo treba drenirati tako da se ne zadrava
oborinska voda na povrini,

19

Starenjem vonjaka osjetljivost se

poveava. Kora na zaraenom mjestu
postaje crvenkastoljubiasta i vlana.
Gnjilo tkivo pjege ima miris po
bademovom ulju. Kada gnjiloa
obuhvati stablo - biljka propadne.
Gljiva se razvija na korijenju sadnica i
plodovima (smea gnjiloa plodova).

- potrebno je sustavno suzbijati korove da je

korijenov vrat to krae vlaan,
- odabiru se sadnice koje su to vie cijepljene,
- oteenja koja nastaju tijekom obrade na deblu
treba nastojati smanjiti,
- zaraene plodove potrebno je odstraniti iz
vonjaka,
- zaraena stabla potrebno je im prije iskriti,
- pri podsaivanju treba temeljito prozraiti tlo i
dodati veliku koliinu organskih gnojiva.
Kemijske mjere:
Najee nisu uspjene, osobito
standardnim nainima prskanja.

Krukin pikac
Gymnosporangium sabinae
Do zaraze dolazi u svibnju, prvi
znakovi zaraze javljaju se u lipnju i
srpnju na listovima, vrlo rijetko i na
plodovima. Na licu lista uoljive su
naranaste pjege, a na naliju lista
karakteristine izrasline. Tijekom
srpnja jako zaraeno lie moe
otpadati u veem broju.

Bakterijska pale jezgriavog voa

Erwinia amylovora
Bakterijska pale najopasnija je bolest
kruaka. Zaraena stabla izgledaju kao
opaljena vatrom pa je po tome i bolest
dobila ime. Zaraeno lie crne je boje
i izgleda kao opreno.
Primarna zaraza najee se ostvaruje
preko cvijeta. irenju bakterije
pogoduje visoka relativna vlaga zraka i
temperature vie od 18 C. Prenosi se
kiom, kukcima i sadnim materijalom.
Jabuni savija
Laspeyresia pomonella
Gusjenice jabunog savijaa oteuju
plodove. Jabuni savija ima dvije
generacije godinje. Leptiri lete od
kraja travnja do sredine rujna.
Gusjenice su aktivne od sredine svibnja
do zavretka listopada.
Jabuni savija prezimi kao gusjenica u
zapretku u raspuklinama kore.
Gusjenice se ubuuju u plodove odmah
nakon izlaska iz jaja. Prije nego krene
prema sjemenim zamecima gusjenica
napravi spiralan hodnik.
S poveanjem nadmorske visine i
padanjem srednje dnevne temperature
slabe uvjeti za razvoj jabunog
savijaa.

ne

sa

Agrotehnike mjere:
- Krukin pikac je vrsta koja ima dva domaina
jedan je kruka, a drugi borovica (Juniperus
sabinae). Najvanija agrotehnika mjera kojom
se moe sprijeiti pojava krukinog pikca je
krenje borovica u blizini nasada.
Kemijske mjere:
Sredstva za zatitu od krastavosti kruaka
uinkovita su u protiv krukinog pikca, a
primjenjuju se u vrijeme kada dolazi do zaraze
ovom bolesti, pa posebna prskanja nisu potrebna.
Agrotehnike mjere:
- zdrav sadni materijal,
- mehaniko odstranjivanje zaraenih izbojaka 30
cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo, a
odrezane izbojke spaliti,
- pri rezidbi alat (kare, pile) treba dezinficirati,
- ako je stablo potpuno zaraeno potrebno ga je
iskriti i spaliti.

Agrotehnike mjere:
- prorjeivanje plodova,
- odstranjivanje oteenih plodova,
- obavijanje debla u jesen valovitom ljepenkom i
unitavanje zapredenih gusjenica.
Kemijske mjere:
Jabuni savija je tetnik koji se pojavljuje u
vonjacima redovito u velikim populacijama te
zahtjeva viekratna tretiranja insekticidima. Samo
preciznim praenjem pojave i intenziteta napada
ovog tetnika sprjeavamo nastanak velikih teta,
s jedne strane, i izbjegavamo prekomjerna
tretiranja insekticidima, s druge strane. Cilj pri
suzbijanju jabunog savijaa jest upotreba
insekticida najvie etiri puta tijekom vegetacije.
U zadnje vrijeme u mnogim vonjacima s
velikim populacijama leptira koji esto nemaju
prekid izmeu dviju generacija i djelominom
rezistentnou na neke insekticide takav pristup u
zatiti jabuka ne zadovoljava potpuno. Unato
tome, ne smijemo lakomisleno poveati broj
prskanja. Pri svakom suzbijanju potrebno je

Prag odluke:
Za
prag
odluke
prve
generacije uzimamo 2 %
oteenih crvljivih plodova,
za drugu 1 % oteenih
plodova. U zadnjim godinama
let leptira poinje ve krajem
travnja i traje jo i tijekom
rujna. Zbog toga je vrijeme
suzbijanja znatno produeno.
Teko je odrediti optimalne
rokove za suzbijanje samo na
temelju ulova leptira. Prag
ulova po feromonskoj klopki
uzimamo 3 - 5 leptira, ovisno
o
rodnosti
vonjaka.
Regulatore
razvoja
upotrebljavamo kad suma
efektivnih temperatura (prag
10 C) mjerena od kritinog
ulova leptira na feromonsku
klopku dosegne 75 - 85 C, a
kontaktne insekticide pri sumi

20

Krukina osica
Hoplocampa brevis
Osice zapoinju letjeti neposredno pred
poetak cvatnje sorte. Jaja ulau u
aku cvijeta. Pagusjenice osice
izgrizaju tkivo tek zametnutih plodova.
Jae su napadnute sorte koje kasnije
cvatu.
Pagusjenice prezime u tlu, zakukulje se
tek krajem zime. tetnik ima jednu
generaciju godinje.

Krukina pepeljasta u
Dysaphis piri
Smea krukina u
Melanaphis pyraria
Krukina u ikarica
Anuraphis farfare
Jabuna zelena u
Aphis pomi
Ui
sisanjem
na
izbojcima,
granicama, cvjetnim gronjama i
plodovima uzrokuju zastoj u rastu,
izoblienje izbojaka i plodova.
Izluivanjem medne rose oneiste
dodatno plodove.
Ui prezime u obliku crnih jaja veliine

upotrijebiti insekticid iz druge kemijske skupine.

Naalost izbor dostupnih proizvoda nije velik, to
pri poveanoj potrebi suzbijanja smanjuje
optimalan izbor pripravka. Insekticide rabimo na
osnovi preporuka savjetodavne slube, na osnovi
ulova na feromonske klopke, analize sume
efektivnih
temperatura,
analize
srednjih
temperatura u poslijepodnevnim satima i na
osnovi broja oteenih plodova. Za prskanje
protiv jabunog savijaa potrebno je rabiti
najmanje 400 l kropiva po hektaru, prska se po
mogunosti pri visokoj vlazi zraka i
temperaturama niim od 20 oC.
Pri analizi oteenih plodova - tete od jabunog
savijaa moraju biti razdvojene od teta koje
uzrokuju drugi tetnici. tete se mogu lako
zamijeniti sa tetama od breskvina savijaa i
kukuruznog moljca. Breskvin savija vrlo esto
tijekom zadnje dekade kolovoza i prve dekade
rujna uzrokuje crvljivost plodova kruaka. Ako se
napad ponavlja vie godina insekticide je
potrebno upotrijebiti najkasnije sukladno karenci.

od 90 C. Slijedea tretiranja
ovise
o
letu
leptira
perzistentnosti insekticida i
oborinama.

Agrotehnike mjere:
- plitka obrada tla ispod stabala uniti dio
pagusjenica, koje se nalaze u tlu,
- masovni ulov osica na velik broj bijelih
ljepljivih ploa moe znatno smanjiti populaciju
osica.

Potreba
za
prskanjem
odreuje se na osnovi ulova
osica na bijelim ljepljivim
ploama. Ploe se postave
sedam dana prije poetka
cvatnje (priblino 1 ploa
dimenzije 0,2 0,3 m po ha)
u gornju treinu kronje da
budu dobro vidljive.
Prag odluke:
S obzirom da je napad osica u
vonjaku
najee
jako
neravnomjeran i da jaina
napada ne mora biti u skladu
s ulovom na ploama,
potrebno je obavljati pregled
odloenih jaja i za suzbijanje
se odluiti kada se odloena
jaja ili oteenja nau na vie
od 3 % cvjetova. Ako je
cvatnja bila slaba, prag
odluke moe biti i nii.

Agrotehnike mjere:
- umjeren rast i izbalansirana gnojidba,
- ouvanje prirodnih neprijatelja,
- suzbijanje korova koji su ljetni domaini lisnih
uiju,
- unoenje prirodnih neprijatelja.
Kemijske mjere:
Ui pokuavamo suzbiti u dva roka. Prije cvatnje
i neposredno nakon cvatnje prati se brojnost
populacije i s obzirom na prag odluke odluuje se
za suzbijanje. Neposredno tretiranje provodi se
najvie dva puta godinje, inae se regulacija
populacije ostavlja prirodnim neprijateljima
(osice najeznice, boje ovice, mreokrilka,
predatorske stjenice, i dr.). Prednost pri
suzbijanju daje se specifinim aficidima koji
nemaju negativno djelovanje na prirodne
neprijatelje.

Prag odluke:
Visina praga prilagoava se
vremenu pojave i bujnosti
voaka. U poetku vegetacije
prag odluke je 25 jaja na
duni metar. U bujnim
vonjacima tolerira se vii
prag odluke. Poslije cvatnje
prag odluke za zelenu
jabunu u iznosi 8 - 10
kolonija na 100 izbojaka.

21

0,5 mm odloenih na izbojcima.

Najtetnija je jabuna pepeljasta u,
koja svojim izluinama uzrokuje
deformacije plodova, koji se ne
razvijaju i ne dozrijevaju.
Krukina buha
Cacopsylla pyri
Odrasle buhe i njihove liinke siu na
granicama, listovima i plodovima.
Buhe izluuju puno medene rose, koja
oneisti plodove i tako dodatno
smanjuju njihovu trinu vrijednost.

Agrotehnike mjere:
- sve mjere koje smanjuju bujan rast kruaka
(uravnoteena gnojidba i rezidba) znaajno
smanjuju mogunosti za razvoj krukine buhe,
- ljetna rezidba izboja na kojima ive liinke
krukine buhe.
Kemijske mjere:
Suzbijanje krukine buhe sloeno je i to zbog
njene otpornosti na mnoge insekticide, ali i
obilnog izluivanja medne rose koja umanjuje
uinkovitost insekticida. Samo preciznim
praenjem pojave i intenziteta napada krukine
buhe kao i poznavanjem nazone populacije
prirodnih neprijatelja (npr. predatorske stjenice,
bubamare, mreokrilke) koji utjeu na smanjenje
populacije buhe, sprjeavamo nastanak velikih
teta.Vano je da uspjeno zaustavimo razvoj
prve generacije protiv koje poduzimamo mjere
kada brojnost tetnika prijee prag odluke.
Kasnije odravanje ravnotee prepustimo
prirodnim neprijateljima grabeljivim stjenicama
(npr. stjenice roda Anthocoris) i drugim
prirodnim neprijateljima. Izbor pripravaka za
suzbijanje drugih tetoina mora biti prilagoen
buhi i njenim prirodnim neprijateljima, inae se
buha prerazmnoi. Cilj kod suzbijanja je da
insekticide protiv buhe namjenski rabimo. Kod
suzbijanja savijaa i lisnih ui suzbijamo je
posredno. Prednost dajemo uporabi inhibitora
razvoja kukaca. Ako populacija izmakne kontroli
moemo upotrijebiti abamektin.

Velika krukina buha

Cacopsylla pyrisuga

Agrotehnike mjere:
Isto kao kod krukine buhe.

ini slinu tetu kao obina krukina

buha. Opseg tete je daleko manji jer
ima samo jednu generaciju godinje.
tetna je prije svega u mladim
nasadima gdje deformira i sprjeava
rast izbojaka i time rodnog drva.
Izluivanje medene rose nije tako
obilno kao kod krukine buhe.

Kemijske mjere:
Suzbijanje je potrebno jedino u mladim
nasadima. Moe se pojaviti neto kasnije od
krukine buhe, zato je kod ranih prskanja ne
suzbijemo potpuno. Ako je potrebno moemo
protiv nje u svibnju rabiti iste pripravke kao kod
krukine buhe.

Krukin cvjetar
Anthonomus piri

Agrotehnike mjere:
Izrezivanje i spaljivanje granica s napadnutim
pupovima prije nego to liinka zavri svoj
razvoj.

Za razliku od jabunog cvjetara liinke

tog kukca izjedu pupove ve tijekom
zime ili u rano proljee a ne u cvatnji.
Jai napadi mogu je u nasadima koji
su u blizini ume. Ponekad napadnuti
pupovi izgledaju kao pupovi zaraeni
bakterijskom palei.

Kemijske mjere:
U veini sluajeva suzbijanje tog tetnika nije
potrebno. Suzbijamo ga samo iznimno ako se jak
napad pojavi vie godina uzastopce.

Prag odluke:
Ako prije pupanja metodom
otresanja uhvatimo vie od
100
prezimjelih
enki,
kemijsko suzbijanje ima
smisla. Opasnost da pri tome
suzbijemo
prirodne
neprijatelje je tada mala.
Suzbijanje liinki mora se
obaviti u mlaim razvojnim
stadijima, tj. u stadiju mladih
liinki nakon to su izale iz
jaja i prije obilnijeg luenja
medne rose.

Prag odluke:
u mladom nasadu je vie od
15 % napadnutih izbojaka.

Prag odluke:
je premaen ako na jesen
krajem rujna poslije berbe
kruaka primijetimo ubode
odraslih kukaca na vie od 30
% pupova.

22

Kalifornijska titasta u
Quadriaspidiotus perniciosus
Jabuna koma u
Lepidosaphes ulmi
Liinke i imaga kalifornijske titaste
ui siu na izbojcima tijekom itave
godine. Za jakog napada siu i na
plodovima, gdje na mjestu sisanja oko
tita nastaje crveni prsten. Izboji se
sue, a kambijski sloj pod korom
postaje
crvenkast
do
ljubiast.
Kalifornijska titasta u prezimi kao
liinka, a jabuna koma u u obliku
jaja, koja su skrivena ispod tita
odrasle enke. tit jabune koma ui
ima oblik zareza.
Crveni voni pauk
Panonychus ulmi
Priblino 0,4 mm veliki pauci sa etiri
para nogu siu na listovima, to
uzrokuje
da
listovi
poprime
bakrenastusmeu boju.
tetnik ima 4 - 7 generacija. Prezimi u
obliku crvenih jaja veliine 0,1 mm na
izbojcima. Najvie jaja enka odloi u
blizini pupova na dvogodinjem drvu.

Agrotehnike mjere:
- sadnja sadnica na kojima nema ui,
- rezanje zaraenih izbojaka,
- unoenje parazitskih osica,
- uzgoj u vonjacima tako da se ne dodiruju
kronje susjednih stabala,
- struganje debla na kojima prezimljuju liinke.
Osim ovih dviju vrsta titastih ui na jabukama se
mogu nai i druge vrste koje je potrebno suzbijati
u sluaju masovne pojave.

Agrotehnike mjere:
- odravanje umjerene bujnosti,
- omoguavanje razvoja predatorskih grinja,
- unoenje predatorskih grinja iz drugih vonjaka,
- paljiv izbor fungicida i insekticida koji ne
suzbijaju prirodne neprijatelje crvenog pauka.

Prag odluke:
isti kao kod jabuka.

Nain suzbijanja:
Pojava crvenog vonog pauka na krukama nije
esta. Osnovno naelo suzbijanja crvenog vonog
pauka u integriranoj proizvodnji jest odravanje
ravnotee izmeu pauka i njegovih prirodnih
neprijatelja. Korisne grinje lako se unose, ali
mora se paziti i da ih se ne uniti insekticidima
irokog spektra. Prirodna ravnotea uspostavljena
je, ako je prisutna jedna predatorska grinja na 10
- 20 jedinki crvenog vonog pauka. Dobro je
sprijeiti razvoj prve generacije.

Krukina grinja ikarica

Eriophyes pyri

Agrotehnike mjere:
Iste kao i za crvenog vonog pauka.

Hrasta grinja kruke

Epitrimerus pyri

Kemijske mjere:
Te dvije grinje posebno ne suzbijamo, na njih
posredno utjeemo kod suzbijanja drugih vrsta.

Hrasta grinja sie s obje strane listova

mladih bujnih izbojaka. Listovi postaju
hrasti i krti. Ta grinja moe biti tetna
prije svega u mladim vonjacima, kad
uzrokuje zastoj u rastu. Najee se
prenamnoi tijekom druge polovine
ljeta kada grinje nasele i na plodove, na
kojima uzrokuju mreavost.
Grinja ikarica uzrokuje formiranje
mjehurastih iki zbog kojih lie
otpadne prije vremena. Plodove obino
ne napada.

23

10. INTEGRIRANA ZATITA KOTIAVOG VOA

Zabranjeno u integriranoj proizvodnji kotiavog voa (crvena lista):

a) rezidualni herbicidi (napropamid, oksifluorfen),
b) vrlo perzistentni herbicidi (dikvat).

Dozvoljeno uz ogranienje:
-

fungicidi iz skupine benzimidazola (karbendazim) - najvie dva puta godinje,

fungicidi iz skupine ditiokarbamata (mankozeb) - najvie tri puta godinje,
inhibitori biosinteze ergosterola - IBE fungicidi (ciprodinil, bitertanol, fenbukonazol,
tebukonazol, difenkonazol) - najvie tri puta godinje,
fungicidi iz skupine dikarboksimida (iprodion) - najvie tri puta godinje,
insekticidi iz skupine sintetskih piretroida (esfenvalerat, lambda-cihalotrin, alfacipermetrin, cipermetrin, beta-ciflutrin) - mogu se primijeniti samo na breskvama,
nektarinama, marelicama i ljivama najvie jednom godinje.

10.1. ZATITA LJIVA OD TETNIH ORGANIZAMA

TETNI ORGANIZAM I OPIS
Roga ljive
(Taphrina pruni)
Prepoznaje se po deformiranim
plodovima koji su 2 - 3 puta vei od
zdravih i izgledaju poput "rogaa".
Kasnije rogai pocrne i osue se te
otpadnu ili ostanu visjeti na stablu.
Naranasta pjegavost lia ljive
(plamenjaa)
(Polystigma rubrum)

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Kemijske mjere:
Prvo preventivno prskanje provodi se rano u
proljee poetkom pupanja (faza B - C), kada su
pupovi ve dobro nabubrili. Prednost se daje
proizvodima na osnovi bakra.

Kemijske mjere:
Prvo prskanje protiv plamenjae provodi se
odmah nakon cvatnje.

Na listovima se pojavljuju ute, a

kasnije utocrvene pjege. Jak napad
plamenjae
moe
uzrokovati
prijevremeno opadanje listova.
upljikavost lista
(Stigmina carpophila)
Na listovima, mladicama i plodovima
nalaze se okruglaste do ovalne crvenosmee pjege obrubljene tamnijim
rubom. Na listovima ispada unutarnji
dio pjege pa oni postaju upljikavi.
Zaraeni
plodovi
mogu
biti
deformirani, lue smolu, koa plodova
puca. Zaraene se mladice sue.

Agrotehnike mjere:
- ograniiti gnojidbu duikom,
- ukloniti i spaliti zaraene grane.
Kemijske mjere:
Prskanje provesti nakon opadanja lia
proizvodima na osnovi bakra.
Ako je zaraza jaka, prskati nakon cvatnje
organskim fungicidima.
Sredstva na osnovi bakra imaju sekundarno
djelovanje i na roga ljive.

24

Monilija
(Monilinia laxa)
Zaraza se primjeuje na cvjetovima
koji se sue. Gljiva se iz cvijeta iri u
izbojke na kojima se pojavljuju rane
koje smole i sue se. Zaraza plodova
ostvaruje se iskljuivo putem rana.

Agrotehnike mjere:
- jako osjetljive sorte ljiva ne treba saditi na
vlane i neprozrane poloaje,
- izbalansirati gnojidbu duikom,
- orezati zaraene izbojke i odstraniti ih iz nasada,
- prilikom zimske rezidbe odstraniti sve "mumije"
plodova iz prethodne sezone.
Kemijske mjere:
Kod osjetljivih sorata, npr. Stanley, spomenuta
gljiva uzrokuje trule cvjetova i odumiranje
jednogodinjih izbojaka zajedno sa cvjetovima.
Samo jako osjetljive sorte potrebno je prskati
jednim od dozvojenih fungicida u poetku
cvatnje, kad je otvoreno do 10 % cvjetova. Ako je
tijekom cvatnje kiovito vrijeme takve se sorte
prskaju jo jednom, kada poinju otpadati latice.

Trule plodova
(Monilinia fructigena, M. laxa)

Kemijske mjere:
Tretiranje provesti 5 - 6 tjedana nakon cvatnje.
Prskanje ponoviti nakon 15 - 20 dana.

Zaraza plodova ostvaruje se

iskljuivo putem rana. Rane na
plodovima mogu nastati pucanjem,
mehanikim
oteenjima
ili
oteenjima od insekata i ptica.
arka ljive
(Plum Pox Potyvirus)
Najopasnija virusna bolest ljive,
posebno u sorte Bistrica.
Tipini svijetli prstenasti znakovi
zaraze uoavaju se na listovima i
sjemenci ljiva te na plodovima koji se
smeuraju i imaju gorki okus.
ljivina u uvijalica
(Brachycaudus helichrysi)
ljivina u uvijalica uzrokuje uvijanje
listova i ograniava rast izbojaka.

Agrotehnike mjere
- sadnja sadnog materijala nezaraenog arkom
ljive
- ako je mogue treba poduzeti preventivu
prostornu izolaciju izmeu postojeih nasada
kotiavog voa i novih nasada;
- sadnja tolerantnih sorata,
- suzbijanje lisnih, titastih ui i drugih vektora
virusa.
Kemijske mjere:
Suzbijanje je opravdano samo ako je brojnost
vea od praga tetnosti. Najpogodnije vrijeme za
pregled i suzbijanje jest nakon cvatnje.

Prag odluke:
kada je vie od 5 % izbojaka
napadnutih uima.

ljivina zelena u
(Hyalopterus pruni)
ljivina zelena u stvara velike kolonije
na donjoj strani listova i izluuje
obilato mednu rosu.
ljivina velika u
(Brachycaudus cardui)
jivina velika u izaziva kovranje
lia, zastoj izboja u rastu i oteenja
mladih plodova.

25

ljivin savija
(Cydia funebrana)
Gusjenice savijaa hrane se tkivom
ploda i izazivaju tzv. "crvljivost"
plodova.
ljivin savija po ivotnom ciklusu
vrlo je slian jabunom savijau i
pojavljuje se manje vie istovremeno.
Prva generacija leptira leti tijekom
svibnja i poetkom lipnja i uzrokuje
crvljivost ljiva tijekom lipnja, ali ne
uzrokuje vee tete, zato se obino
suzbija prva generacija.
Znaajnija je druga generacija. Leptiri
lete od sredine srpnja do kraja
kolovoza i uzrokuju tzv. "crvljivost"
plodova.

Kemijske mjere:
Pri svakom suzbijanju potrebno je rabiti
insekticid iz druge kemijske skupine. Naalost,
izbor dostupnih proizvoda nije velik, to pri
poveanoj potrebi suzbijanja smanjuje optimalan
izbor pripravka.
Uporaba selektivnih insekticida kao to su
regulatori razvoja kukaca je poeljna. U
podrujima u kojima dolazi do teta pred berbu
dozvoljeno je koritenje sintetskih piretroida s
kratkom karencom.

izgriza

cvjetne

Prag odluke:
kada je od 5 do 10 ulovljenih
leptira na feromonske mamce
tjedno.

Prag odluke:
kada je vie od
napadnutih izboja.

Mali mrazovac
(Operophtera brumata)
Gusjenica
pupove.

ljivinog savijaa treba pratiti

feromonskim mamcima i
mjere suzbijanja primijeniti
samo gdje je to potrebno.

lisne

uta ljivina osica

(Hoplocampa flava) i
Crna ljivina osica
(Hoplocampa minuta)
Liinke osica ubuuju se u zametnute
plodie i izgrizaju sjemenku pa plodii
opadaju.

Kemijske mjere:
Suzbijamo je ako je prekoraen prag odluke, kada
otpadne veina latica ("precvjetavanje").
ljivine osice uzrokuju tzv. ranu "crvljivost"
plodova. Prljavo bijele pagusjenice nalazimo u
plodovima ve kada su veliine omanjeg
ljenjaka.

Tjedan dana prije cvatnje u

nasad se objese ljepljive
ploe. Rabimo bijele ljepljive
ploe (35 x 20 cm).
Ploe pregledamo neposredno
nakon cvatnje.
Prag odluke:
kada je vie od 30 ulovljenih
osica na bijele ljepljive ploe.

Tripsi
(Thrips spp.)
Tripsi sisanjem na plodnici oteuju
koicu ploda. Jako oteeni plodovi
ostaju maleni i deformirani, a na manje
oteenim plodovima stvara se plutasto
tkivo i smanjuje se trna vrijednost
plodova.
ljivina titasta u
(Eulecanium corni)
titaste ui siu biljne sokove i na taj
nain iscrpljuju stabla. Obilno izluuju
mednu rosu.

Crveni voni pauk

(Panonychus ulmi)
Pauci siu na naliju listova. Lice
listova ljive poprima srebrnkastu boju.

Kemijske mjere:
Kemijsko suzbijanje opravdano je samo ako se
tetnici prenamnoe.
Optimalno vrijeme za njihovo suzbijanje jest u
fazi pupanja.
Mineralna ulja rabe se dok su pupovi jo
zatvoreni ili u smanjenim dozama tijekom
vegetacije.
Ako se dosljedno potuju naela integrirane
zatite, crveni voni pauk rijetko se kada
prenamnoi. Tijekom svibnja i u lipnju svakih 14
dana treba pregledati vonjak na prisutnost
tetnika, da on svojom pojavom ne iznenadi u
vrijeme kada se zbog karence akaricidi vie ne
mogu rabiti.

26

10.2. ZATITA TREANJA I VIANJA OD TETNIH ORGANIZAMA

TETNI ORGANIZAM I OPIS
upljikavost lista
Stigmina carpophila
Prvi znakovi zaraze na listovima su okrugle
tamno crvene pjege obrubljene klorotinim
prstenom. Kasnije sredina pjege posmei,
tkivo u okviru pjege nekrotizira i na kraju
nekrotizirano tkivo ispada. Na mjestu pjege
ostaju okrugle rupice, pa lie izgleda
upljikavo. Na mladicama primjeuju se
crvene pjege koje se ire, a tkivo ispod
ranice nekrotizira pa se stvaraju rak rane.
Na stapkama plodova primjeuju se crvene
pjege koje se ire isto kao i na mladicama.
Na zaraenim plodovima pojavljuju se
pjege tamnog ruba, a svjetlije sredine.

Suenje granica i trule

(monilija)
Monilinia laxa, M. fructigena

plodova

Zaraza se primjeuje na cvjetovima koji se

sue. Gljiva se iz cvijeta iri u izbojke na
kojima se pojavljuju rane koje smole i sue
se. Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo
putem rana. Rane na plodovima mogu
nastati uslijed pucanja, mehanikih
oteenja ili oteenja od insekata i ptica.

Koziavost lia vinje i trenje

Blumeriella jaapii, Phleoeosporella padi
Znakovi zaraze nalaze se na listovima,
rjee na peteljkama listova, stapkama
plodova, plodovima i mladicama. Pjege na
licu lista nisu otro omeene, prvo su
crveno-ljubiaste, a kasnije tamno-smee.
Na naliju lista pjege su omeene lisnim
ilama. Pjege se prvo javljaju na rubovima
listova, a kasnije na itavoj plojci.

Crna trenjina u
Myzus cerasi
Na mladim izbojima i vrnom liu stvara
brojne kolonije. Lie se kovra, a ui
izluuju obilje medne rose.

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Agrotehnike mjere:
Potrebno je izbalansirati gnojidbu duikom.
Ljetnom rezidbom poveavamo prozranost
kronje i reduciramo bujnost rasta.

Pripravke na osnovi
bakra primjeniti do dva
puta u sezoni.
Kaptan primijeniti
najvie jednom u
sezoni.

Kemijsko mjere:
Protiv upljikavosti lista prskamo ve u jesen
neposredno nakon otpadanja listova, ili tijekom
zime u feno-fazi B. Prednost dajemo proizvodima
na osnovi bakra. U kinim godinama je potrebna
dodatna zatita u feno-fazama H-I pripravcima na
osnovi kaptana.
Protiv upljikavosti lista najee je potrebno
prskati, ovisno o koliini oborina i nakon berbe.
U to vrijeme zatita se poklapa s mjerama
suzbijanja koziavosti lista vinje i trenje
(Blumeriella jaapii).
Agrotehnike mjere:
- saditi na prozranim poloajima,
- izbalansirati gnojidbu duikom,
- zaraene izboje orezati i odstraniti iz nasada,
- obrati sve plodove kako se gljiva ne bi zadrala
na stablima u obliku mumija,
- pokrivanje nasada u asu zriobe treanja (kako
ne bi dolo do pucanja plodova).
Kemijske mjere:
Vinje i jako osjetljive sorte treanja prskamo
fungicidima na poetku cvatnje, kada je
otvoreno oko 10 % cvjetova. Ako je tijekom
cvatnje kiovito vrijeme, prskamo jo jedan
puta kada latice ponu otpadati ili prije
prognoziranih oborina.
Kemijske mjere:
Redovito jesensko ili rano proljetno prskanje
protiv upljikavosti lista smanjuje i pojavu
koziavosti vinje. Dodatna 2 - 3 prskanja
obavimo poslije berbe vianja ili treanja.
Protiv bolesti poinjemo s prskanjem im se
pojave prvi znakovi bolesti. To je obino poslije
berbe, posebno ako je ljeto kiovito. Pri tome
pratimo vremensku prognozu i prskamo prije
najavljenih oborina. Osjetljive sorte vianja
moramo ponekad prskati i prije berbe (potujui
karencu) obino se vrijeme prskanja poklapa sa
prskanjem protiv muhe. Ako je to, prema
iskustvima iz prijanjih godina nuno potrebno,
prskamo po zavretku cvatnje, do vremena, kada
su plodovi veliki kao zrno graha.
Kemijske mjere:
Suzbijanje je opravdano samo ako, je prekoraen
prag odluke. Najpogodnije vrijeme za pregled i
suzbijanje je neposredno poslije cvatnje.
Navedene pripravke smijemo koristiti najvie
jedan put tijekom vegetacije.

Prag odluke:
kada je 3 % napadnutih
izbojaka poslije cvatnje.

27

Trenjina muha
Rhagoletis cerasi
Odlae jaja u plodove kada oni poinju
mijenjati boju i postaju meki. Najee se
u plodu razvije samo jedna liinka. Na
mjestu uboda, plod omeka, mijenja boju i
podloan je truljenju.

Kemijske mjere:
tetnika suzbijamo samo, ako je brojnost vea od
praga tetnosti.
Kod ranijih sorata treanja trenjinu muhu nije
potrebno suzbijati.

Prag odluke:
Jedna muha na dvije
ploe do faze, kada
trenje ponu mjenjati
boju iz zelene u crvenu.

Mali mrazovac
Operophtera brumata i drugi savijai lista

Mehanike mjere:
Prije prvih jesenskih mrazeva stabla obavijamo
irokom ljepljivom trakom koja sprijei enke
malog mrazovca da se popne na drvo i tamo
poloi jaja.

ilogriz
Capnodis tenebrionis

Agrotehnike mjere:
- potrebno je navodnjavati,
- meuredna obrada i obrada tla u redovima,
posebno u razdoblju odlaganja jaja (lipanj srpanj). Pri takvoj obradi unitavaju se i korovi
koji slue enkama kao sklonite pri odlaganju
jaja.,
- trenja stabala i skupljanje kukaca u jutarnjim
satima.

tete rade odrasli kukci i liinke. Odrasli

kukci izgrizaju pupove, listove i mlade
izbojke. Liinke ilogriza ubuuju se u
krojenje i korijenov vrat gdje se intenzivno
hrane.

titaste ui
titaste ui siu sokove uslijed ega voka
slabi, daje manji prirod, a nakon
viegodinjeg napada mogu se osuiti cijela
stabla. Neke vrste lue mednu rosu koja
ini dodatne tete uslijed naseljavanja
aavice.

Trenjinu
muhu
(Rhagoletis
cerasi)
treba pratiti pomou
utih ljepljivih ploa.
Ploe postavljamo, pred
promjenu boje treanja.

Prag odluke:
kada je vie od 5 %
napadnutih izbojaka.

Kemijske mjere:
Rijetko kada je potrebno suzbijanje titastih ui
na vinjama i trenjama.
Mineralna ulja rabimo, dok su pupovi jo
zatvoreni.

10.3. ZATITA MARELICA OD TETNIH ORGANIZAMA

TETNI ORGANIZAM I OPIS
Monilija
Monilinia laxa, M. fructigena
Zaraza se primjeuje na cvjetovima koji se
sue. Iz cvijeta gljiva se iri u izbojke na
kojima se pojavljuju rane koje smole i sue
se. Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo
putem rana. Dio zaraenih plodova
smeura se, osui i ostane na voki, a dio
pada na tlo.
Monilinia fructigena rijetko zarazi plod, a i
tada napad nije jak.

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Agrotehnike mjere:
- sadnja na prozranim poloajima,
- izbalansirati gnojidbu duikom,
- zaraene izbojke treba orezati i odstraniti iz
nasada,
- obrati sve plodove kako se gljiva ne bi zadrala
na stablima u obliku mumija.Mumificirani
plodovi izvor su zaraze u iduoj godini.
Kemijske mjere:
Primjena fungicida jednom u poetku cvatnje,
kad je otvoreno priblino 10 % cvjetova. Drugi se
put prska kada poinju otpadati latice ili prije
prognozirane kie. Ako je tijekom cvatnje
kiovito vrijeme, drugo prskanje svakako treba
provesti, jer se u protivnom prinos znatno
smanjuje.

28

upljikavost lista
Stigmina carpophila, Clasterosporium
carpophilum
Na listovima mladicama i plodovima
nalaze se okruglaste do ovalne crvenosmee pjege obrubljene tamnijim rubom.
Unutarnji dio pjege lista ispada pa oni
postaju upljikavi. Zaraeni plodovi mogu
biti deformirani, lue smolu, koa plodova
puca. Zaraene se mladice sue.
Krastavost breskve na marelici
Venturia carpophila
U vlanim godinama moe se krastavost
breskve jae pojaviti i na marelicama.
Uzrokuje povrinsku krastavost, a kasnije i
plutavost plodova.
Kovravost lista marelice
Taphrina deformans var. armeniaca
U stadiju zavretka listanja marelica
pojedini listovi nemaju normalan izgled.
Neki su od njih nakovrani, lako se lome,
nakovrani su dijelovi bijelo-zelene boje, a
vrni listovi crvenkaste boje. Zaraeni
listovi zasue i polusuhi otpadaju.
Mladice su esto deblje i kraih
internodija.
Pepelnica marelice
Podosphaera tridactyla
Zaraza je rijetka i ne nanosi gospodarske
tete.

Agrotehnike mjere:
- izbalansirati gnojidbu duikom,
- ljetna rezidba kojom se poveava prozranost
kronje i reducira bujnost rasta,
- izrezati i odstraniti zaraene izvojke iz nasada.

Agrotehnike mjere:
- osigurati prozranost kronje kako bi se
smanjila pojava bolesti i poveala kvaliteta
nanoenja fungicida.

Agrotehnike mjere:
- zaraene izbojke najbolje je orezati, iznijeti iz
vonjaka i spaliti,
- voke koje su izgubile mnogo listova poeljno
je prihraniti gnojivima za prihranu putem lista.

Agrotehnike mjere:
- potrebno je rezidbom osigurati prozranost
kronje, da bi se smanjila pojava bolesti i
poveala kvaliteta nanoenja fungicida,
- izbalansirati gnojidbu duikom.

Hra na marelici
Tranzchelia pruni-spinosae
Hra se u marelica javlja poslije berbe, a
uzrokuje prerano opadanje lia. Na
listovima se prvo primjeuju male ukaste
pjege na licu lista. Kasnije se na naliju
lista ispod pjega razviju tamne smee
hraste nakupine gljive.
arka na marelici
Plum Pox Potyvirus

Agrotehnike mjere:
- sadnja tolerantnih sorata.

Tipini svijetli prstenasti znakovi zaraze

uoavaju se na listovima i sjemenci
marelica.

Karantenske mjere:
- suzbijanje lisnih i titastih ui, koje su vektori
virusa,
- eradikacija svih zaraenih stabala i zabrana
iznoenja pupova i sadnog materijala iz
podruja u kojima je ta bolest zamijeena.

ljivina zelena u
Hyalopterus pruni

Prag odluke:
kada je 5 % napadnutih
izbojaka.

ljivina zelena u pojavljuje se u

kolonijama i vrlo se lako prenamnoi.

29

Mali mrazovac
Operophtera brumata
i drugi savijai listova

Mehanike mjere:
Prije prvih jesenskih mrazeva stabla se obaviju
irokom ljepljivom vrpcom, koja sprijei enke
malog mrazovca da se popne na drvo i tamo
ostavi jaja.

Breskvin i jabuni savija

Cydia molesta, C. pomonella

Prag odluke:
prvenstveno ovisi o
broju plodova po stablu.
Ako je urod slab, prag
je tetnosti nii, ako je
urod obilan moe se
tolerirati i vii prag.

Gusjenice oteuju plodove.

ilogriz
Capnodis tenebrionis
tete rade odrasli kukci i liinke. Odrasli
kukci izgrizaju pupove, listove i mlade
izbojke. Liinke ilogriza ubuuju se u
korijenje i korijenov vrat, gdje se
intenzivno hrane.
Sredozemna vona muha
Ceratitis capitata
Sredozemna vona muha napada veliki
broj vonih vrsta. Biljke domaini u nas su
smokva, breskva, marelica, mandarina,
jabuka, kruka i dr.
Odrasla muha duga je 4 5 mm i
svijetlouta je boje. U naim klimatskim
uvjetima vona je muha aktivna od kasnog
proljea do kraja jeseni i u tom razdoblju
moe imati 3 - 5 generacija. Jedna enka
moe poloiti i do 400 jaja. Na napad muhe
su vrlo osjetljivi plodovi marelice, breskve
i nektarine, kasne smokve, te pogotovo
rane i srednje sorte mandarina uniu.

10.4.

Agrotehnike mjere:
- potrebno je navodnjavanjavati te meurednu
obradu i obradu tla u redovima, osobito u
razdoblju odlaganja jaja (lipanj - srpanj). Pri
takvoj obradi unitavaju se i korovi koji slue
enkama kao sklonite pri odlaganju jaja.

Agrotehnike mjere:
- higijena vonjaka i higijena mjesta otkupa
plodova
Karantenske mjere:
- kontrola uvoza plodova domaina vone muhe
iz zemalja u kojima je vona muha prisutna.
Kemijske mjere:
Suzbijanje je komplicirano. Let muhe prati se
upotrebom lovki uz dodatak atraktanata, a zatim
tretiranjima sa zatrovanim mamcima ili
prskanjem cijele kronje prije poetka zrenja
plodova mjesec dana prije berbe.
Uporaba gotovog mamca na osnovi spinosada u
formulafiji koncentrata za mamce metodom
zatrovanih mamaca ili hranidbenih klopki s
dodatkom dimetoata i drugih odgovarajuih
insekticida u vrijeme pojave odraslih muha.

Praenje s pomou
lovki
uz
dodatak
atraktanta trimedlura ili
drugih
hranidbenih
atraktanata.
Prag odluke:
2 odrasle muhe /lovci
/tjedno.

ZATITA BRESAKA I NEKTARINA OD TETNIH ORGANIZAMA

TETNI ORGANIZAM I OPIS

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

30

Kovravost lista
Taphrina deformans
Zavretkom listanja bresaka pojedini listovi
nemaju normalan izgled. Neki su od njih
nakovrani, mjehuravi, zadebljani, esto
vei od zdravih listova, lako se lome,
ovisno o sorti nakovrani su dijelovi bijelozelene ili crvenkaste boje. Zaraeni listovi
brzo se sasue i polusuhi otpadaju pa jako
zaraena stabla mogu ostati bez lista.

upljikavost lista
Stigmina arpophilla,Clasterosporium
carphophilum
Na listovima, mladicama i plodovima
nalaze se okruglaste do ovalne crvenosmee pjege obrubljene tamnijim rubom.
Na listovima ispada unutarnji dio pjege pa
postaju upljikavi. Zaraeni plodovi mogu
biti deformirani, lue smolu, koa plodova
puca. Zaraene se mladice sue.
Pepelnica breskve
Sphaerotheca pannosa var. persicae
Zaraeni izbojci krai su, sa sitnim
listiima. Na plodovima veliine oraha
vidljive su bijele pjege, na tim mjestima
plod kasnije posmei. Znak zaraze na
listovima jest bijela prevlaka na licu i
naliju. Jako zaraeni listovi sue se i
otpadaju.

Kemijske mjere:
Pojava bolesti ne moe se tono prognozirati jer
se zaraza ostvaruje u fazi od bubrenja pupova do
pojave ruiastog vrha pupa. Zbog blage
mediteranske klime u priobalju i na otocima
potrebno je prvi put prskati pripravcima na
osnovi bakra ve u jesen, nakon otpadanja
listova. Drugo prskanje u priobalju i na otocima,
a prvo u kontinentu, provodi se pred bubrenje
pupova. Idue prskanje obavlja se krajem veljae
ili poetkom oujka kada pupovi nabubre. Ako je
tijekom pupanja kiovito vrijeme, preporuuje se
prskati neposredno pred cvatnju. U toj fazi rabe
se organski fungicidi.
Gljiva prezimi u obliku micelija na kori i
ljuskama pupa. Za uspjenu zarazu moraju biti
ispunjeni sljedei uvjeti:
a) prisutnost gljive uzronika,
b) listovi (djelomino i plodovi) u osjetljivom
razvojnom stadiju, kada su jo isto mladi i bez
klorofila,
c) temperatura zraka via od 6 C i nia od 28 C,
d) dovoljne koliine oborina.
Optimalna temperatura pri kojoj se ostvaruje
zaraza je 15,5 21 C, a za razvoj kovravosti
breskve oko 20 C, zato su uvjeti za zarazu
osjetljivih sorata normalno ispunjeni krajem
zime, u priobalju i na otocima do sredine oujka,
u kontinentu najee od 15 do 18 veljae. Rjee
se zaraza ostvari nakon cvatnje, kada gljiva moe
zaraziti i pojedine plodie.
Kemijske mjere:
Jesenskim i ranim proljetnim prskanjem protiv
kovravosti breskve obino se suzbija i
upljikavost lista, jer su protiv upljikavosti
namijenjena ista sredstva. Na nekim poloajima i
u vlanim godinama potrebno je breskve prskati
jo jednom ili dva puta u drugoj polovici travnja i
u svibnju.

Agrotehnike mjere:
- rezidbom osigurati prozranost kronje,
- izbalansirati gnojidbu duikom.
Kemijske mjere:
Kemijske mjere provode se samo ako se pojave
prvi simptomi bolesti. Preventivno se prska samo
jako osjetljive sorte bresaka, osobito nektarine.
Pripravci na osnovi moivog sumpora imaju
dobar postrani uinak na krastavost breskve
(Venturia carpophila).

Pripravci na osnovi
sumpora kod viih
temperatura mogu
prouzroiti pale
biljaka.

31

Monilija
Monilinia laxa
Zaraza se primjeuje na cvjetovima koji se
sue. Gljiva se iz cvijeta iri u izbojke na
kojima se pojavljuju rane koje smole i sue
se. Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo
putem rana.
Monilinia fructigena
Rijetko zarazi plod, a i tada napad nije jak.
Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo
putem rana. Rane na plodovima mogu
nastati pucanjem, mehanikim oteenjima
ili oteenjima od insekata i ptica.

Agrotehnike mjere:
- jako osjetljive sorte bresaka i osobito nektarina
ne treba saditi na vlane i neprozrane poloaje,
- izbalansirati gnojidbu duikom,
- orezati zaraene izbojke i odstraniti ih iz nasada,
- prilikom zimske rezidbe odstraniti sve
mumije plodova iz prethodne sezone,
- pokraj mjera koje su navedene kod Monilinia
laxa potrebno je osigurati prozranost kronje
tako da se oreu suvini izbojci i grane,
- sprijeiti nastanak ozljeda na plodovima.
Kemijske mjere:
Monilinia laxa
Samo jako osjetljive sorte tretiraju se jednim od
dozvoljenih fungicida u poetku cvatnje, kad je
otvoreno do 10 % cvjetova. Ako je tijekom
cvatnje kiovito vrijeme, takve se sorte prskaju
jo jednom, kada poinju otpadati latice.
Monilinia fructigena
Prijeko je potrebno provoditi samo za jako
osjetljive sorte nektarina i bresaka.

Krastavost breskve
Venturia carpophila
Dolazi na plodovima i jednogodinjim
mladicama, najee na vinogradarskim
breskvama. Na starijim plodovima nalaze
se tamnosmee do crne pjege promjera 2
5 mm. Krastavost je bresaka prije svega
bolest bresaka na vlanijim poloajima u
dolinama ili u vonjacima gdje su kronje
voaka zbijene. Jako zaraeni plodovi nisu
pogodni za prodaju u svjeem stanju, ali ni
za preradu. tetu uzrokuje na srednje
kasnim i prije svega na kasnijim sortama
bresaka.
Bolesti drva
Fusicoccum amygdali,
Uzrokuje suenje pupova i izbojaka.
Rak breskve
Valsa cincta, V. leucostoma

Bakterijska pjegavost breskve

Xanthomonas arboricola pv. pruni
U vrijeme cvatnje i pojave listia poinje
naglo suenje itavih dijelova kronje. Pri
osnovi grana ili na korjenovu vratu izluuje
se obilje smole. U vegetaciji na liu i
plodovima pojavljuju se pjege.

Agrotehnike mjere:
- saditi breskve na prozranim i povienim
poloajima, gdje se bolest ne pojavljuje i nije je
potrebno suzbijati,
- rezidbom je potrebno osigurati prozranost
kronje.

Agrotehnike mjere:
- sustavno odstranjivati i spaljivati zaraene
izbojke i grane,
- odstraniti sve drvene dijelove iz zaraenih
vonjaka i spaliti ih,
- osjetljive sorte ne treba saditi na jako vlane
poloaje,
- odgovarajuom ljetnom rezidbom treba
prorijediti kronju,
- izbalansirati gnojidbu duikom da se sprijei
prekomjeran rast i osjetljivost na te bolesti.
Agrotehnike mjere:
- preporuuje se sadnja sorata koje su tolerantne
ili slabo osjetljive na bolest. Meu osjetljive
sorte pripadaju npr. 'Elegant Lady', 'Rich Lady',
'Top Lady', 'Royal Glory', 'Franca', 'Symphony',
'Iris rosso', 'Spring red', 'Venus', 'Maria Emilia',
'Maria Laura', 'Big Top',
- saditi certificirani sadni materijal, - odstraniti
sve zaraene drvenaste dijelove i spaliti ih.

32

arka na breskvama i nektarinama

Plum Pox Potyvirus
Tipini svijetli prstenasti znakovi zaraze
uoavaju se na plodovima. Nektarine su
osjetljivije od bresaka.

Karantenske mjere:
Eradikacija svih zaraenih stabala i zabrana
iznoenja pupova i sadnog materijala iz podruja
u kojima je ta bolest zamijeena.
Agrotehnike mjere:
- sadnja otpornijih sorata.
Kemijske mjere:
Suzbijanje lisnih i titastih ui, koje su vektori
virusa.

Zelena breskvina u
Myzus persicae
Breskvina u uvijalica
Myzus varians

Kemijske mjere:
Pripravci na osnovi imidakloprida, acetamiprida i
tiakloprida imaju dobar postrani uinak na
(Thrips spp.).
Suzbijanje je opravdano samo ako je brojnost
vea od praga tetnosti.

Prag odluke:
Zelena breskvina u 3
% napadnutih pupova
prije cvatnje ili 7 %
napadnutih
izbojaka
poslije cvatnje. Za
nektarine je takoer
poslije cvatnje prag
odluke 3 %.
Breskvina u uvijalica
10
%
napadnutih
izbojaka.
Breskvina crna u i
breskvina u 7 %
napadnutih izbojaka.
Bademova lisna u
prisutnost ui.

Agrotehnike mjere
- prorjeivanje plodova,
- odstranjivanje oteenih plodova,
- orezivanje zaraenih izbojaka (U podrujima u
kojima je slab napad, a osobito u mladim
vonjacima, breskvin savija (Cydia molesta) i
breskvin moljac (Anarsia lineatella) mogu se
kontrolirati).

Prag odluke:
prvenstveno ovisi o
broju plodova po stablu.
Ako je urod slab, prag
je odluke nii, ako je
urod obilan moe se
tolerirati i vii prag.
Breskvin savija - od
druge generacije nadalje
vie od 10 ulovljenih
leptira na feromonske
klopke na tjedan.
Breskvin moljac - od
druge generacije nadalje
vie od 10 ulovljenih
leptira na feromonske
klopke na tjedan.

Breskvina crna u
Brachycaudus persicae
Breskvina u
Brachycaudus schwartzi
Bademova lisna u
Pterochloroides persicae

Breskvin savija
Cydia molesta
Gusjenice prve generacije oteuju izbojke,
kao i dio gusjenica druge generacije. Dio
gusjenica druge generacije i gusjenice tree
i etvrte generacije oteuju plodove.
Breskvin moljac
Anarsia lineatella
Gusjenice prve i druge generacije oteuju
izbojke, a gusjenice tree generacije
oteuju plodove.

Kemijske mjere:
Gdje postoji potreba za dodatnim mjerama
zatite, prednost treba dati koritenju regulatora
rasta kukaca.
Insekticidi se rabe na osnovi preporuka SS, na
osnovi ulova na feromonske klopke, na osnovi
analize sume efektivnih temperatura i na osnovi
broja oteenih plodova. Teko je odrediti
optimalne rokove za suzbijanje samo na temelju
ulova leptira. Protiv druge generacije prska se 7 8 dana nakon vremena kad je bio dostignut prag
odluke, protiv iduih generacija 4 - 6 dana poslije
dostignutog praga tetnosti. Najbolje vrijeme za
suzbijanje druge generacije moe se odrediti i
prema sumama efektivnih temperatura. Ta suma
iznosi 200 C zbrajanih od poetka leta, ulova na
feromonske klopke, ili 75 C zbrajanih od dana
kad je dostignut prag odluke.
Suma efektivnih temperatura u prvom primjeru
jest

Tmax
Idua

Tmax Tmin
7,5,
2
Tmin
10
2
tretiranja

ovise

drugom

letu

leptira,

33

perzistentnosti insekticida i oborinama. U

uvjetima visoke populacije breskvina savijaa ili
moljca i sumnje na rezistentnost na insekticide u
svijetu se kombinira kemijsko suzbijanje
metodom konfuzije. U sluaju iznimno velikog
ulova breskvina savijaa ili moljca na feromonske
klopke, kad je prag odluke tijekom vegetacijske
sezone stalno prekoraen, nadzorna sluba moe
iznimno dopustiti uporabu insekticida sa irokim
spektrom djelovanja.
Tripsi
Thrips spp.
Tripsi sisanjem na plodnici oteuju koicu
ploda. Jako oteeni plodovi ostaju maleni
i deformirani, a na manje oteenim
plodovima stvara se plutasto tkivo i
smanjuje se trna vrijednost plodova.
ilogriz
Capnodis tenebrionis
tete rade odrasli kukci i liinke. Odrasli
kukci izgrizaju pupove, listove i mlade
izbojke. Liinke ilogriza ubuuju se u
korijenje i korijenov vrat, gdje se
intenzivno hrane.
Sredozemna vona muha
Ceratitis capitata
Sredozemna vona muha napada veliki
broj vonih vrsta. Biljke domaini u nas su
smokva, breskva, marelica, mandarina,
jabuka, kruka i dr.
Odrasla muha duga je 4 5 mm i
svijetlouta je boje. U naim klimatskim
uvjetima vona je muha aktivna od kasnog
proljea do kraja jeseni i u tom razdoblju
moe imati 3 - 5 generacija. Jedna enka
moe poloiti i do 400 jaja. Na napad muhe
su vrlo osjetljivi plodovi marelice, breskve
i nektarine, kasne smokve, te pogotovo
rane i srednje sorte mandarina uniu.
Dudova titasta u
Pseudaulacaspis pentagona
Breskvina titasta u
Parthenolecanium persicae

Crveni voni pauk

Panonychus ulmi

Agrotehnike mjere:
- potrebno je navodnjavati te obavljati meurednu
obradu i obradu tla u redovima, osobito u
razdoblju odlaganja jaja (lipanj - srpanj). Pri
takvoj obradi unitavaju se i korovi koji slue
enkama kao sklonite pri odlaganju jaja.

Agrotehnike mjere:
- higijena vonjaka i higijena mjesta otkupa
plodova.
Karantenske mjere:
- kontrola uvoza plodova domaina vone muhe
iz zemalja u kojima je vona muha prisutna
Kemijske mjere:
Uporaba gotovog mamca na osnovi spinosada u
formulafiji koncentrata za mamce metodom
zatrovanih mamaca ili hranidbenih klopki s
dodatkom dimetoata i drugih odgovrajuih
insekticida u vrijeme pojave odraslih muha.

Praenje s pomou
lovki
uz
dodatak
atraktanta trimedlura ili
drugih
hranidbenih
atraktanata.
Prag odluke:
2 odrasle
muhe/lovci/tjedno.

Kemijske mjere:
Pri jaem napadu titastih ui breskve se prskaju
tijekom pupanja uljnim pripravcima u 3 %
koncentraciji. Tijekom druge polovice svibnja
kontrolira se izlaenje liinki prve generacije.
Ako je jo uvijek ostalo puno ivih titastih ui,
obavlja se dopunsko prskanje, kad veina liinki
izie iz jaja.
Agrotehnike mjere:
Ako se dosljedno potuju naela integrirane
zatite, crveni voni pauk rijetko se kada
prenamnoi. Tijekom svibnja i u lipnju svakih 14
dana treba pregledati vonjak na prisutnost
tetnika, da on svojom pojavom ne iznenadi, kada
se zbog karence akaricidi vie ne mogu rabiti.

34

11. INTEGRIRANA ZATITA JAGODASTOG VOA

Zabranjeno u integriranoj proizvodnji jagodastog voa (crvena lista):

a) vrlo perzistentni herbicidi (dikvat),
b) sintetski piretroidi (cipermetrin).

Dozvoljeno uz ogranienje:
a) akaricidi za suzbijanje grinja (klofentezin) najvie jedanput godinje (kupina,
malina, ribiz),
b) insekticidi iz skupine sintentskih piretroida (cipermetrin) najvie jedanput godinje za
suzbijanje lisnih ui i tripsa.
11.1. ZATITA MALINE OD TETNIH ORGANIZAMA
TETNI ORGANIZAM I OPIS
Siva plijesan ili trule
Botrytis cinerea
Najoitiji simptomi javljaju se na
plodovima i na kojima su najvee tete.
Simptomi se javljaju u vrijeme
dozrijevanja ploda, iako je infekcija
nastupila ranije, pred cvatnju i u tijeku
cvatnje. Zaraeni plodovi postaju
mekani vodenasti i trunu. Plodovi su
djelomino ili potpuno prekriveni
sivom pauinastom prevlakom.
Antraknoza maline
Elsino veneta
Napada sve nadzemne dijelove. Na
listovima izmeu glavnih ila nastaju
crveoljubiaste pjege nepravilna ruba,
veliine 1 - 2 mm, sa sivim sreditem.
Rubovi pjega nekrotiziraju pa ispada
zaraeni dio tkiva, a listovi ostaju
upljikavi najee se simptomi
javljaju na izbojima i to tijekom
proljea.
Kestenjasta pjegavost izdanaka
maline
Didymella applanata
Najee se uoavaju promjene na
biljkama krajem lipnja i poetkom
srpnja. Simptomi se javljaju na
listovima jednogodinjih mladica.
Promjene poinju od ruba lista i ire se
prema glavnoj ili pa lezija poprimi
trokutast oblik tamnosmee boje i
ukasta ruba. Preko peteljke zaraza se
iri u izboj. Na izboju se oko
spavajueg pupa u pazucu peteljke
lista pojavljaju pjege. U poetku su
pjege tamnije zelene a kasnije postaju
purpurne i u zavrnoj fazi postaje

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Agrotehnike mjere:
- sadnja otpornih sorti,
- uravnoteena gnojidba duikom,
- odravanje prozranosti grma.

Agrotehnike mjere:
- sadnja otpornih sorti,
- uravnoteena gnojidba duikom,
- odravanje prozranosti grma,
- rezidba starih rodnih izdanaka poslije
berbe i rezidba zaraenih izdanaka.

Agrotehnike mjere:
- sadnja manje osjetljivih sorti,
- odravanje prozranosti grma,
- rezidba starih rodnih izdanaka poslije
berbe,
- rezidba zaraenih izdanaka.

35

kestenjasta. Dugake su 3 - 5 mm i
iroke 1 - 1,5 mm.
Lisna hra maline
Phragmidium rubi-idaei

Agrotehnike mjere:
- sadnja manje osjetljivih sorti.

U proljee se oekuju prvi simptomi.

Na gornjoj strani lista i mladim
izdancima pojavljuju se spermagoniji u
skupinama
utonaranaste
boje,
promjera 1 mm. U lipnju i srpnju na
naliju lista pojavljuju se ute nakupine
ne vee od 0,5 mm To su uredosorusi.
Krajem ljeta i u jesen, ute nakupine
postepeno mijenjaju boju i postaju
kestenjaste.
Crvena trule korijena
Phytophthora fragariae var. rubi
Bolest zapoinje suenjem pojedinih
biljaka i brim ili sporijim irenjem
bolesti na okolne biljke. Na osnovi
izdanka u poetu nastaju vodenaste, a
kasnije sivo smee do tamno smee
eliptine lezije. Ako su biljke ule u
zimu zaraene u proljee se pupovi ne
otvaraju, a rodni izdanci ne donose
roda. Poetkom ljeta listovi venu.
Korijen napadnutih biljaka trune, a na
njemu
preivi
nekoliko
bijelih
korjenia.
Jagodin cvjetar
Anthonomus rubi

Agrotehnike mjere:
- sadnja manje osjetljivih sorti - zdrav sadni
materijal,
- sadnja na ocjeditim tlima.

Agrotehnike mjere:
Izbjegavanje podizanja nasada u blizini
ume.

U svibnju enka odloi jaja u cvjetne

pupove. Pri tome nagrize cvjetnu stapku
koja se objesi, uvene i osui.

Kemijske mjere:
Za suzbijanje nemamo odgovarajuih SZB.

Malinar ili malinin pupar

Byturus tomentosus

Agrotehnike mjere:
- okopavanjem tla oko malina.

Vaan je tetnik maline. Odrasli kukci

imaju tijelo svjetlosmee boje duge do
3 - 4 mm. Javlaju se pi kraju travnja i u
svibnju kad izgrizaju cvjetne pupove i
cvjetove. Odlau jaja u cvjetni pup koji
se sui. Liinka je smee boje duga do 8
mm, pokrivena ukastim dlaicama.
Malinova muica
Rosseliella theobaldi

Malinin
pupar
(Byturus
tomentosus) mora se redovito
pratiti pomou bijele ljepljive
trake.

Agrotehnike mjere:
- prekopavanjem tla oko biljke.

Liinka prezimi u tlu. Odrasli se oblici

javljaju u travnju. Odlau jaja pod koru
izboja. Liinke su crvenkaste boje i
narastu do 3 mm i ive u skupini.
tetnik ima tri generacije godinje.
Malinina muica galica
Lasioptera rubi

Agrotehnike mjere:
- izrezivanje i paljenje napadnutih izdanaka.

36

Muice lete od svibnja do kolovoza.

enka odloi 8 - 15 jaja u bazu pupova
izboja. Nakon desetak dana izlazi
liinka koja se ubuuje u izboj. Liinke
ive u skupini, naranaste su boje i
narastu do 4 mm. Na mjestu gdje se
nalaze stvara se zadebljanje koje moe
biti veliine oraha.
Koprivina grinja
Tetranychus urticae
Grinja se na otvorenom pojavljuje kod
prvih vruih dana. tetu na biljci
uzrokuje isisavanjem biljnih sokova.

Bioloke mjere:
Za bioloku kontrolu treba unijeti
predatorsku
grinju
(Phytoseiulus
persimilis),
te
ouvati
populaciju
phitoseidnih grinja.
Kemijske mjere:
Za suzbijanje nemamo odgovarajuih SZB.

Lisne ui
Aphididae

Kemijske mjere:
- prskamo kada primijetimo lisne ui.

Lisne ui su sitni kukci veliki samo

nekoliko milimetara. Usni ustroj
prilagoen je za bodenje i sisanje. Oni
se pojavljuju u dvije forme kao
beskrilne i krilne. Naseljavaju gotove
sve biljne vrste, veinu biljaka
naseljava 5 - 6 i vie desetaka vrsta
lisnih uiju.

11.2. ZATITA KUPINE OD TETNIH ORGANIZAMA

TETNI ORGANIZAM I OPIS

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Siva plijesan
Botrytis cinerea
Bolest obraena u poglavlju
Integrirana zatita maline.
Ljubiasta i naranasta hra kupine
Phragmidium violaceum,
Phragmidium bulbosum

Agrotehnike mjere:
- sadnja zdravog sadnog materijala.

Na gornjoj strani plojke nastaju utonaranaste nakupine. Nakon desetak

dana nastaju ecidiji oko 1 mm u
promjeru. Nakon toga na istim
mjestima na naliju plojke pojavljuju
se tamnije nakupine (uredosorusi). Pred
kraj vegetacije nakupine postaju
kestenjaste boje.
uta hra izdanka i lista kupine
Chrysomyxa albida

Agrotehnike mjere:
- sadnja manje osjetljivih sorti,
- sadnja zdravog sadnog materijala.

Najoitiji
simptomi
nastaju
na
izdancima. U rano proljee na
izdancima
se
mogu
primjetiti
nabrekline na kori. Na tim mjestima u

37

travnju i svibnju kora puca. Pukotine su

eliptina oblika, duge 3 - 5 mm. U
pukotinama nastaju uredosorusi iz
kojih se rasipaju uredospore poput
zlatno utog praha. Na naliju lista,
obino u lipnju nastaju sitne okruglaste
ute nakupine. To su uredosorusi,
promjera 0,5 mm. Pri jakoj zarazi lie
moe otpasti.
Purpurna pjegavost izdanka kupine
Septocyta ruborum

Agrotehnike mjere:
- sadnja zdravog sadnog materijala,
- izrezivanje i paljenje napadnutih izdanaka.

Tijekom ljeta na prizemnim djelovnima

izdanka nastaju tamnije zelene pjege
oko 2 cm. Pjege postaju crvenkaste, a
zatim smee, izduenog oblika,
neravnih rubova. Pjege su obrubljene
tankom, intenzivnije crvenkastom
zonama koja je odijeljena od zelenog
dijela kore izdanka. Pjege se spajaju pa
mogu prekriti po nekoliko internodija.
Izboji krljaju a jae zaraeni se sue.
Kestenjasta pjegavost izdanaka
maline i kupine
Didymella applanata
Bolest
obraena
u
poglavlju
Integriranoj zatiti maline.

Malinin cvjetar
Anthononmus rubi
tetnik obraen u poglavlju Integrirana
zatita maline.
Kornja dug 3 mm. Odlae jaja u
neotvorene cvjetne pupove. Nakon
odlaganja jaja, oteuje stapku tako da
se pup objesi. Liinka se razvija unutar
pupa.

Agrotehnike mjere:
- sadnja manje osjetljivih sorti,
- odravanje prozranosti grma,
- rezidba starih rodnih izdanaka poslije
berbe,
- rezidba zaraenih izdanaka.

Agrotehnike mjere:
Izbjegavanje podizanja nasada u blizini
ume.

Prag odluke:
2 - 5 % oteenih pupova.

Kemijske mjere:
Za suzbijanje nemamo odgovarajuih SZB.

Malinin pupar
Byturus tomentosus
tetnik
obraen
u
poglavlju
Integrirana zatita maline.
Malinova muica
Rosseliella theobaldi
tetnik
obraen
u
poglavlju
Integrirana zatita maline.
Malinina muica galica
Lasioptera rubi
tetnik obraen u poglavlju
Integrirana zatita maline

38

Lisne ui
Aphididae

Kemijske mjere:
- prskamo kada primijetimo lisne ui.

tetnik obraen u poglavlju Integrirana

zatita maline.

11.3. ZATITA JAGODA OD TETNIH ORGANIZAMA

TETNI ORGANIZAM I OPIS
Siva plijesan ili trule
Botrytis cinerea
Gljiva moe zaraziti cvjetove, cvjetne
stapke, zelene plodove i one koji
dozrijevaju, te listove. Na zelenim
dijelovima biljke pojavljuju se crvene
pjege na kojima se kasnije javlja siva
prevlaka. Na zrelim plodovima
pojavljuju se vodene pjege prekrivene
sivom pljesnivom prevlakom.

Pepelnica jagoda
Podosphaera aphanis
Bolest napada listove u toplim
lipanjskim danima prije berbe i prisutna
je do jeseni. Listovi se ponu izvijati.
Na donjoj strani javlja se pepeljasta
prevlaka. U zavrnoj fazi listovi
pocrvene i propadnu.
Crvena pjegavost lista jagode ili
Obina pjegavost lista jagode
Diplocarpon earlianum
Simptomi se javljaju na listovima, a
mogu nastati i na peteljkama i
cvjetovima. Simptomi na listovima
mogu se oekivati poetkom svibnja
kadanastanu ljubiasto crvene pjege s
manjom bijelom pjegom u sredini.
Pjege su ispoetka crvene veliine 1
3 mm a kasnije sucrvenosmee,
veliine 5 10 mm . U povoljnim
uvjetima pjege se meusobno spajaju i
sue prekrivajui vei dio lista.
Gnomonijska mrljavost lista jagode
Gnomonia comari

MJERE SUZBIJANJA
Agrotehnike mjere:
- vei razmak sadnje,
- umjerena gnojidba duikom,
- sadnja na prozranim poloajima,
- kod proljetnog ienja nasada ukloniti
sve odumrle i od bolesti oteene dijelove
biljaka.

NAPOMENA
Siva plijesan (Botrytis cinerea)
na
jagodama
i
drugom
jagodastom vou moe se
sprijeiti ranim postavljanjem
tunela.

Kemijske mjere:
- primjenjuju se ovisno o osjetljivosti
sorte, vremenskim prilikama i potencijalu
zaraze.
Sredstva na osnovi boskalida i
piraklostrobina (Signum) i fenheksamida
(Teldor SC 500) imaju postrano
djelovanje na pepelnicu, pjegavosti lista i
antraknozu jagoda.
Agrotehnike mjere:
- sadnja tolerantnih sorata,
- prozraivanje zatienih prostora,
- umjerena gnojidba duikom,
- sadnja na prozranim poloajima,
- kod proljetnog ienja nasada ukloniti
sve odumrle i od bolesti oteene dijelove
biljaka.
Agrotehnike mjere:
- sadnja tolerantnih sorata,
- kod proljetnog ienja nasada ukloniti
sve odumrle i od bolesti oteene dijelove
biljaka.

Simptomi se javljaju na listovima,

peteljkama, dijelovima cvjeta i
plodovima. Prve pjege se pojavljuju
sredinom ljeta. U poetku su pjege
tamnoljubiaste, a kasnije u sredini

39

postaju smee sa jedva primjetnim

ljubiastim rubom. U povoljnim
uvjetima pjege se spajaju i zahvaaju
vei dio lista. Plodovi postaju smei i
trunu,
ali
zadravaju
vrstu
konzistenciju. Na takve plodove se
naseli siva pljijesan pa se esto prikrije
pravi uzrok.
Obina pjegavost lista jagoda
Diplocarpon earliana
Siva pjegavost lista jagoda
Mycosphaerella fragariae

Agrotehnike mjere:
- sadnja tolerantnih sorata,
- kod proljetnog ienja nasada ukloniti
sve odumrle i od bolesti oteene dijelove
biljaka.

Zaraeni listovi prekriveni su okruglim,

tamnocrvenim pjegama koje se
meusobno spajaju i sue. Bolest
napada takoer i lisne i cvjetne
peteljke.
Na listovima nastanu ljubiasto crvene
pjege s manjom bijelom pjegom u
sredini. Pjege se ire po cijelom listu.

Trule korijenovog vrata jagode

Phytophthora cactorum
Biljke prije sazrijevanja u nekoliko
dana propadnu. Listovi najprije uvenu,
poute i osue se. Zaraeni plodovi su
mekani, a kada se osue konati i
smei. Vrat korijena je na prerezu
crveno smee obojan i sui se.
Korijenje je smeecrvenkasto bez
korijenovih dlaica.
Crvena trule korijena jagode
Phytophtora fragariae
Najopasnija bolest jagoda jer se teko
suzbija, a tlo ostaje zaraeno 3 15
godina nakon pojave bolesti. Krajem
proljea i poetkom ljeta biljke koje su
do tada izgledale zdrave prestaju rasti i
ostaju nie od zdravih. Peteljke
novoizraslih listova su krae, plojke su
manje i plavozelene. Zaraene biljke ne
plodonose i ne stvaraju vrijee.
Antraknoza jagoda (Antraknoza)
Colletotrichum spp.
Znakovi zaraze su okrugla udubljenja
tamnosmee do crne boje, promjera do
1 cm na peteljkama, lisnim ilama,
stabljikama, korijenu i plodovima.
Jagodin cvjetar
Anthonomus rubi

Agrotehnike mjere:
- potivanje plodoreda (najmanje 3 godine),
- sadnja tolerantnih sorata,
- sadnja zdravog sadnog materijala.

Agrotehnike mjere:
- potivanje plodoreda (najmanje 3 godine),
- sadnja relativno otpornih sorata,
- sadnja zdravog sadnog materijala.

Agrotehnike mjere:
- sadnja zdravog sadnog materijala.
- kod proljetnog ienja nasada ukloniti
sve odumrle i od bolesti oteene dijelove
biljaka.

Agrotehnike mjere:
- izbjegavanje neposrednih blizina ume.

U svibnju enka kukca rilcem probode

cvjetni pupoljak i u njega odloi jajaca.
Pri tome nagrize cvjetnu stapku koja se

40

objesi, uvene i osui.

Jagodina pipa
Otiorhynchus mastix
Liinke kukca najprije izjedaju
korijenje, zatim buenjem ulaze u
korijenov
vrat
gdje
izjedaju
unutranjost. Oteene biljke venu,
sue se i na kraju propadnu.

Bioloke mjere:
Entomofagne nematode, gdje je to mogue,
treba koristiti za suzbijanje jagodine pipe i
drugih tetnika u tlu u zatienim
prostorima.

Savija pupa
Olethreutes lacunana
Gusjenice su tamno smee s sjajnom
crnom glavom, te narastu do 14 mm.
Prva generacija tetu uzrokuje na
proljee izjedanjem listova, a druga u
srpnju.
Lisne ui
Sitobion fragariae, Myzus ascalonicus
Lisne ui sisanjem biljnih sokova
uzrokuju direktnu tetu u poetku
razvoja listova. Ui kao prijenosnici
virusa izazivaju i indirektnu tetu.
Koprivina grinja
Tetranychus urticae
Grinja se na otvorenom pojavi ve u
prvim vruim danima. U neprozranim
zatienim prostorima mogu se pojaviti
dosta rano. tetu na biljkama uzrokuju
sisanjem biljnih sokova.

Agrotehnike mjere:
- zraenje zatienih prostora.
Bioloke mjere:
Za bioloko suzbijanje koprivine grinje (u
tunele) treba unositi predatorsku grinju
Phytoseiulus persimilis.

Kalifornijski trips
Frankliniella occidentalis

Bioloke mjere:
Grabeljive stjenice treba koristiti za
suzbijanje kalifornijskog tripsa.

Puevi
Limacidae

Agrotehnike mjere:
- raslinje u okolici nasada potrebno je esto
kositi kako se puevi ne bi mogli u njemu
razmnoavati.

tetu rade izgrizanjem plodova.

Kemijske mjere:
Sredstva protiv pueva (mamce) rabimo
kada primjetimo prve tete.
MJERE SUZBIJANJA KOROVA
Agrotehnike mjere:
- plijevljenje
Korovi oduzimanjem hranjivih tvari, vode i prostora negativno utjeu na rast jagoda.
Zbog zadravanja vlage su takoer i zaraze bolestima vee.
Kemijske mjere:
Korove suzbijamo herbicidima u razdoblju koje je za pojedini pripravak
najoptimalnije.

41

12. INTEGRIRANA ZATITA LUPINASTOG VOA OD TETNIH

ORGANIZAMA
Zabranjeno u integriranoj proizvodnji lupinastog voa (crvena lista):
a) vrlo perzistentni herbicidi (dikvat).
12.1. ZATITA ORAHA OD TETNIH ORGANIZAMA
TETNI ORGANIZAM I OPIS
Siva pjegavost orahova lista
Gnomonia leptostyla
Bolest se manifestira na listovima,
mladicama i plodovima.U poetku na
listovima nastaju manje pjege koje se
postupno poveavaju. One su ovalnih
kontura. Pjege se ire, spajaju, zbog
ega nastaje nekroza dijela ili itavog
lista. Zaraeni se dio lista sui, uvija,
postaje lomljiv i otpada.
Antraknoza orahova ploda
Gloeosporium epicarpi
Plodovi mogu biti zaraeni od
veliine
ljenjaka
do
pred
sazrijevanje. Na povrini egzokarpa
nastaju nepravilno rasporeene pjege
ovalnog oblika, promjera 0,5 - 1 cm.
One su crnosive s tamnim obrubom.
Pjege su blago ulegle u tkivo, a zbog
nejednolikog rasta epikarp se
deformira. Parazit izaziva truljenje
epikarpa.
Suenje izboja oraha
Phomopsis juglandina

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Agrotehnike mjere:
- sadnja manje osjetljivih sorata,
- odabiremo prozrane lokacije,
- oblikujemo otvorene i prozrane kronje,
- na jesen pograbljamo ili zaoremo zaraene
listove i plodove.

Agrotehnike mjere:
- sadnja manje osjetljivih sorata,
- odabiremo prozrane lokacije,
- oblikujemo otvorene i prozrane kronje,
- na jesen spalimo zaraene listove i plodove.

Agrotehnike mjere:
- rezanje i paljenje zaraenih izboja i grana.

Promjene mogu biti vidljive na

veem
dijelu
kronje
kao
nedostajanje listova. Lisni pupovi na
zaraenim mjestima se ne otvaraju a
zaraeni izboji se sue koje poinje
od vrha izboja, a kora postaje
crvenkasta.
Rak-rane orahove grane
Botryosphaeria ribis

Agrotehnike mjere:
- rezanje i paljenje zaraenih dijelova biljke.

Promjene se najprije primjeuju na

mladicama i drvenastim izbojima. Na
drvenastim izbojima primjeuju se
pjege ovalnog oblika i dugake
nekoliko centimetara, ljubiastocrvene obrubljene tamnijim rubom.
Vremenom pjege postaju vee dok ne
prstenuju izboj, a kao posljedica sui
se dio iznad mjesta infekcije.

42

Vlana trule korijenova vrata

oraha
Phytophthora cinnamomi
Prvi znakovi su slabiji porast te
uenje listova. Simptomi se
pojavljuju na jednom dijelu kronje
jer je napadnut samo dio korijena
koji hrani taj dio kronje. Plodovi su
na tim djelovima manji. Internodiji
su krai, mladice su krljavije, a
listovi manji. Kako zaraza zahvaa
sve vei dio korijena, tako na kronji
nastaju
drastinije
promjene.
Zaraena stabla pokazuju znakove
odumiranja. Na deblu iznad razine tla
na kori pojavljuju se crne pjege.
Bakterijska pjegavost
Xanthomonas
campestris
juglandis

pv.

Bolest se javlja na liu, izbojima i

plodovima. Karakteristini simptomi
okruglaste su pjege na gornjoj strani
lista s tamnijim rubom, dok je
sredinji dio siviji. Pjege su veliine
do 2 cm. Zbog jakog razvoja bolesti
moe doi do opadanja lia ili
defolijacije tijekom ljeta. Na
plodovima se takoer javljaju slini
simptomi, a kao posljedica napada
bolesti moe doi i do opadanja
plodova dok su jo zeleni.
Orahov savija
Carpocarpsa amplana

Agrotehnike mjere:
- sadnja zdravog sadnog materijala sadnica,
- sadnja nasada na oienim zemljitima bez
ostataka korijena iskrenih stabala,
- sadnja na ocjeditom terenu.

Agrotehnike mjere:
- sadnja zdravog sadnog materijala,
- uklanjanje zaraenih dijelova i njihovo
spaljivanje.
- izbjegavati podizanje nasada na vlanim
tlima, mrazitima,
- dezinfekcija pribora za rezidbu.

Agrotehnike mjere:
- odstranjivanje i paljenje napadnutih listova
kod prve generacije (mladi nasadi).

Gusijenica prve generacije uzrokuju

uvijanje vrhova listova prema unutra.
Gusijenica druge generacije se
ubuuje u plodove oraha. Plodovi su
crvljivi i neupotrebljivi.
Jabuni savija
Carpocapsa/Cydia/ pomonella
Gusjenice
jabunog
savijaa
napadaju i orah. Ubuuju se u plod te
uzrokuju crvljivost.
Velika orahova lisna u
Callapbis juglandis
Velika je u duga 3,5-4,3 mm.
Monoecijska i holociklika vrsta. Ui
ive na licu lia oraha poredane uz
glavnu ilu. Napadnuto lie uti,
smei, vene i otpada. Plodovi su
manji a razvoj mladih stabala
zaostaje.
Orahova grinja
Aceria tristriata

Agrotehnike mjere:
- naseljavanje prirodnih neprijatelja
- kod manjeg napada na mladim orasima
potrgamo napadnute listove i spalimo ih.

Agrotehnike mjere:
- odstranjivanje napadnutih listova,
- unoenje prirodnih neprijatelja.

43

Na liu oraha stvara ispupenja

tamne boje i bjelkasta uleknua na
naliju. Dosta je esta.
Orahova muha
Rhagoletis completa
Orahova muha je veliine kune
muhe, svijetlo smee boje. Krila su
prozirna s tri uoljive tamne pruge od
kojih jedna ima oblik slova V.
Liinke su blijedo ute boje i nemaju
nogu. Odrasle muhe lete od sredine
lipnja do sredine rujna, vrhunac
pojave je u srpnju i kolovozu.
Liinke muhe se hrane mesom zelene
lupine koja omeka i pocrni te se
zalijepi za lupinu i ne odvaja se od
nje. Kod ranijeg napada jezgre se
slabije
razvijaju,
potamne,
smeuravaju se i pljesnive.

Agrotehnike mjere:
- sakupljanjem zaraenih plodova s liinkama
uvelike smanjujemo njenu brojnost, a time i
tete naredne godine.

Pojava muhe u nasadima oraha

prati se utim ljepljivim
ploama koja se vjeaju u
kronju oraha krajem lipnja.

Kemijske mjere:
Za suzbijanje nemamo odgovarajuih SZB.

12.2. ZATITA LIJESKE OD TETNIH ORGANIZAMA

TETNI ORGANIZAM I OPIS

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Pepelnica lijeske
Phyllactinia guttata
Simptomi se javljaju od sredine
kolovoza pa do listopada, a u vlanim
godinama simptomi se javljaju i
ranije. S gornje strane lista plojke
nastaju prljavo bijele zone koje tvori
micelij gljive i oidija. List na tim
mjestima moe nektotizirati. Na
istom mjestu na naliju lista nastaje
rahli pepeljasti prevlaka maak koji
se postupno iri i moe prekriti itavo
nalije lista. Maak s vremenom
postaje sve gui.
Pjegavost lista i suenje pupova
lijeske
Monostichella coryli

Agrotehnike mjere:
- sadnja manje osjetljivih sorata,
- oblikujemo otvorene i prozrane kronje.

Na listovima krajem ljeta i poetkom

jeseni
primjeuju
se
prosvjetljavanjem prstenaste zone.
Pjega postaje velika do 2 cm u
promjeru, a omeena je tamnijom
smeom zonom koja je odjeljena od
zelenog dijela plojke. Pjege se
postupno ire te zahvaaju dio
izmeu ila lista, zatim nastaje
nekroza itavog dijela izmeu ila i
na kraju listovi otpadaju. Osim
listova mogu biti inficirani pupovi, a
rijee izboji.
Smea trule ploda lijeske

Agrotehnike mjere:

44

Monilinia laxa
Pjege na perikarpu su svijetlosmee
do kestenjaste boje koje se ire
zahvaajui itavu povrinu ploda.
Rano napadnuti plodovi otpadaju.
Neki ostaju na grani do u kasnu
jesen.
Rak kore lijeske
Neonectria ditissima

- sakupljanje i spaljivanje zaraenih plodova

ili njihovo zaoravanje,
- suzbijanje insekata koji oteuju plod.

Agrotehnike mjere:
- izrezati zaraene grane i spaliti ih.

Prvi simptomi vidljivi su u proljee.

Pojavljuju se ulegnua na kori tamne
boje. Dio napadnute kore ispucava, a
kora s vremenom ispada sve do drva.
Ako je zahvaena velika povrina,
vei dio grane ili stabla lako se osui
iznad napadnute zone.
Bakterijska pale
Xanthomonas arboricola pv. corylina
Simptomi se oituju na svim
dijelovima biljke u obliku tamnih
pjega i stvaranjem rak-rana na
granama. Na zaraenim dijelovima
pojavljuje se karakteristini ukasti
bakterijski iscjedak. Zbog razvoja
bolesti sue se pojedini dijelovi
biljke, a nekada i cijelih stabala.
Bolesti se intenzivnije javljaju u
vlanim i kiovitim godinama.

Agrotehnike mjere:
- sadnja zdravog sadnog materijala,
- izrezati zaraene grane i spaliti ih,
- jako napadnuta stabla izvaditi,
- izbjegavati podizanje nasada na vlanim
tlima, mrazitima,
- dezinfekcija pribora za rezidbu.

Ljeskoto
Balaninus nucum
Najvaniji tetnik lijeske - uzronik
opadanja ploda. Javljaju se na lijeski
tokom svibnja, kada nanose tete
buei mlade tek zametnute plodie
koji otpadaju. enke odloe u
plodove lijeske do 40 jaja, a nakon 5
- 9 dana iz jaja izlaze liinke. One
itav ivot provedu u plodu. Liinka
izgriza jezgru i puni plod izmetom.
Ljeskova grinja
Phytocoptella avellanae

Agrotehnike mjere:
- sadnja manje osjetljivih biljaka.

Uzrokuje nabreknue pupova unutar

kojih ivi pa se oni ne otvaraju ili se
iz njih razvija deformirano lie koje
se sui. Vrlo su sitne i imaju vie
generacija.
titaste ui
Eulecanium coryli
Stjenice
Phylus coryli

45

13. INTEGRIRANA ZATITA AGRUMA OD TETNIH ORGANIZAMA

Zabranjeno u integriranoj proizvodnji agruma (crvena lista):
-

sintetski piretroidi (cipermetrin),

vrlo perzistentni herbicidi (dikvat).

Dozvoljeno uz ogranienje:
a) metalaxyl (max 2g/m).
TETNI ORGANIZAM I OPIS
Vlana trule korijenova vrata
agruma
Phytophthora spp.
Uzronik napada korijenov vrat,
provodne snopove, listove, granice i
plodove.
Znakove zaraze prvo uoavamo na
kori. Kora je smee boje, sui se i
udubljena je.
Na podlozi Poncirus trifoliata se vide
mrlje, a nakon toga se pojavljuje se
smolasti iscjedak, po emu je bolest
dobila
ime.
Kasnije
odumire
napadnuto tkivo, sve do drva.
Plodovi potamne i otpadaju.

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Agrotehnike mjere:
- u prvim godinama nakon sadnje redovito
provoditi vizualni pregled zone korijenovog
vrata,
- saditi agrume na otpornim podlogama,
- izbjegavati ozljede u zoni korjenova vrata i
korjena tijekom obrade tla,
- postaviti drenau,
- izbjegavati pretjeranu vlanost,
- reducirati navodnjavanje,
- gnojivo deponirati dalje od debla.

Suica agruma
Phoma tracheiphila
Znakovi zaraze vide se na
granicama, rjee na debljim
granama.
Do primarne zaraze dolazi u jeseni i
tijekom zime.
U proljee ne dolazi do zaraze, ali se
tada pojavljuju znakovi zaraze koja je
ostvarena tijekom jesen i zime.
Antraknoza agruma
Colletotrichum gloeosporioides
Znakovi zaraze vide se na mladim
granicama,
liu,
pupovima,
cvjetovima i plodovima.
Granice se sue od vrhova. Vrhovi
izboja posvijetle, a na liu i
plodovima
pojavljuju
se
svijetlosivkaste mrlje.
Bakterijska pale lia
Pseudomonas syringae pv. syringae
Najopasnija i najtetnija bolest
mandarina i drugih agruma u nas.
Pojava ove bakterioze varira od
godine do godine, izazivajui, ovisno
o vremenskih uvjeta, znaajne tete

Agrotehnike mjere:
- uravnoteena gnojidba,
- rezidbom osigurati prozranost kronje.
Kemijske mjere:
- pripravci na osnovi mankozeba u razdoblju
prije poetka zrenja plodova su uinkoviti.

Agrotehnike mjere:
- dobra njega i gnojidba,
- odstranjivanje bolesnih grana i njihovo
spaljivanje,
- alat dezinficirati,
- vjetrozatita kronje.

46

na granicama i liu agruma.

Bakterija uzrokuje nekrozu i suenje
granica, pale listova i defolijaciju.
Zaraza se najee uoava na
peteljkama
listova
u
obliku
mrkocrvenih pjega, nakon ega
tijekom zime listovi otpadaju. Bolest
se brzo iri, lie se sui i opada, a
granice propadaju.
Razvoju bolesti, koja se prvo uoava
zimi i u proljee, pogoduje vjetrovito
i vlano vrijeme.
titaste ui
Coccidea
titaste ui, po broju vrsta koje
napadaju agrume, zauzimaju prvo
mjesto meu tetnim insektima.
Voke oteuju sisanjem biljnih
sokova, a na izluenoj mednoj rosi
razvijaju se gljive aavice i prisutni
su mravi. Ako je napad jak, opada
lie i odumiru grane.
Najznaajnije vrste na agrumima u
Hrvatskoj su: naranin crvac - Icerya
purchasi,
limunov
crvac
Planoccocus citri i maslinina grbava
u - Saissetia oleae.
Zelena lisna u agruma
Aphis citricola
Crna u agruma
Toxoptera aurantii
Zelena breskvina u
Myzus persicae

Agrotehnike mjere:
- teko ih je provoditi i nisu uvijek uspjene,
- redovito provoenje vizualnih pregleda
(listovi i granice),
- provjera populacije radi odreivanja rokova
suzbijanja u stadiju liinki,
- provoenje sanitarne rezidbe,
- razmnoavanje i irenje prirodnih
neprijatelja.

Prirodni neprijatelji:
- boje ovice Coccinella spp.,
- zlatooke Chrysopa spp.,
- dvokrilci,
- opnokrilci.

Lisne ui su najei, najbrojniji i

najopasniji tetnici agruma u
Dalmaciji!
titasti moljac agruma
Dialeurodes citri
titasti moljac agruma prezimljuje u
svim razvojnim stadijima.
Liinke se hrane sisanjem na donjoj
strani lia. titasti moljac izluuje
velike koliine medne rose na kojoj
se razvijaju gljive aavice. Plodovi
oneieni gljivama aavicama gube
trnu vrijednost. U zemljama EU
rabe se jo i pripravci na osnovi
lufenurona.

Prirodni neprijatelji
- parazit Cales noacki.

Prag odluke:
- uzeti uzorke 100 listova/ha radi
utvrivanja prisutnosti
parazitoida,
- gospodarski prag odluke jest
pojava prvih mina na listu.

47

Lisni miner agruma

Phyllocnistis citrella

Biotehnike i bioloke mjere:

- jo uvijek ne daju zadovoljavajue rezultate.

Prezimljuje u svim razvojnim

stadijima.
Liinke se razvijaju u listovima
na kojima se vide mine. Listovi se
kovraju i na kraju otpadaju.
Velike gospodarske tete moe
nanijeti u rasadniku zbog
smanjenja
lisne
povrine.
Pojavljuje se u kolovozu i rujnu.
U zemljama EU rabe se jo i
pripravci na osnovi lufenurona,
mineralnog ulja, flufenoksurona,
tebufenozida.

Kemijske mjere:
- prskanje insekticidima u razmaku od 7 do
10 dana.

Sredozemna vona muha

Ceratitis capitata

Suzbijanje je komplicirano. Let muhe prati se

upotrebom lovki uz dodatak atraktanata, a
zatim se tretiranjima sa zatrovanim mamcima
ili prskanjem cijele kronje prije poetka
zrenja plodova mjesec dana prije berbe.

Sredozemna vona muha napada

veliki broj vonih vrsta. Biljke
domaini u nas su smokva, breskva,
marelica, mandarina, jabuka, kruka i
dr.
Odrasla muha duga je 4-5 mm i
svijetlouta je boje. U naim
klimatskim uvjetima vona je muha
aktivna od kasnog proljea do kraja
jeseni i u tom razdoblju moe imati
3-5 generacija. Jedna enka moe
poloiti i do 400 jaja. Na napad muhe
su vrlo osjetljivi plodovi marelice,
breskve i nektarine, kasne smokve, te
pogotovo rane i srednje sorte
mandarina uniu.

Crveni pauk agruma

Panonychus citri
i grinja pupova
Aculops pelekassi
Crveni pauk agruma najee napada
lie, a zatim plodove i mlade izboje,
gdje ini velike ekonomske tete.
Sie, sokove iz stanica lia i izaziva
promjenu boje njihove povrine koja
kasnije posrebreni. Ako je napad jak,
moe voka gubiti lie, slabiti prirod
i kvaliteta plodova smanjuje se i na
kraju nastaje gospodarska teta.

Praenje s pomou lovki uz

dodatak atraktanta trimedlura ili
drugih hranidbenih atraktanata.
Prag odluke:
2 odrasle muhe/lovci/tjedno.

Agrotehnike mjere:
- higijena vonjaka i higijena mjesta otkupa
plodova.
Karantenske mjere:
- kontrola uvoza plodova domaina vone
muhe iz zemalja u kojima je vona muha
prisutna.
Kemijske mjere:
Uporaba gotovog mamca na osnovi spinosada
u formulaciji koncentrata za mamce
metodom zatrovanih mamaca ili hranidbenih
klopki s dodatkom dimetoatomdrugih
odgovarajuih insekticida u vrijeme pojave
odraslih muha.
Kemijske mjere:
Moe se uspjeno suzbijati veim brojem
specifinih akaricida i organofosfornih
insekticida, ali treba upozoriti na izrazitu
sposobnost prilagoavanja, odnosno pojavu
otpornosti na brojna kemijska sredstva koja
se rabe za njegovo unitavanje.
Zato moramo vriti naizmjeninu promjenu
pripravaka.

Prag odluke:
- prag odluke je 5 % napadnutih
plodova,
- 10 % lia s aktivnim
kolonijama.

14. INTEGRIRANA ZATITA MASLINA OD TETNIH ORGANIZAMA

Zabranjeno u integriranoj proizvodnji maslina (crvena lista):

a) sintetski piretroidi (deltametrin),
b) vrlo perzistentni herbicidi (dikvat).

48

Dozvoljeno uz ogranienje:
a) sintetski piretroidi u mamcima,
b) dimetoat rabiti s atraktantom u mamcima ili tretiranjem dijelova kronje.
TETNI ORGANIZAM I OPIS

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Paunovo oko
Spilocaea oleagina/Cycloconium
oleogineum

Agrotehnike mjere:
- sve mjere koje omoguuju bolju prozranost
kronje, ali i itavog maslinika,
- sadnja manje osjetljivih sorata na paunovo oko.

Gljiva se razvija u uvjetima

srednjih
vrijednosti
temperatura od 10 - 20 C
uz visoku vlanost.
Za rano otkrivanje bolesti
uroniti uzorke listova u 5 %
otopinu NaOH ili KOH 30
minuta, pri temperaturi od
oko 50 - 60 C.
U
sluaju
ostvarene
infekcije, na liu se
javljaju tamne pjege na
mjestima infekcije.

Znakovi zaraze uoavaju se na

listovima. Prvo se javljaju okrugle
pjege sivkaste boje, koje se kasnije ire
i dobiju uti rub. Na kraju pjega
poprimi izgled koji podsjea na oi s
dijela zavretka paunova perja, po
emu je bolest dobila ime paunovo
oko. Ako je napad jak, zaraeni
listovi otpadaju. Diferencijacija pupova
je slabija i urod e u iduoj vegetaciji
biti manji. Zaraza se iri tijekom jeseni
i proljea, a irenju pogoduje vlano
vrijeme.
Bakterijski rak maslina
Pseudomonas syringae pv. savastanoi
Na granama, izbojima i peteljkama
listova uoavaju se rakaste tvorevine.

Kemijske mjere:
U podrujima i za sorte koje su osjetljive na
infekciju prskati cijelu kronju u vrijeme kada
postoje uvjeti za stvaranje infekcije, obino u
proljetnom i jesenskom razdoblju.
Pripravci na osnovi bakrenog sulfata, bakrenog
oksida, bakrenog oksiklorida i dr. su uinkoviti za
preventivno suzbijanje uzronika bolesti.

Agrotehnike mjere:
- rezidba i spaljivanje zaraenih grana tijekom
hladnih zimskih dana,
-dezinfekcija alata za rezidbu.
Kemijske mjere:
Prskanja protiv paunova oka uinkovita su i
protiv ove bolesti.
Tretirati najkasnije 48 h nakon rezidbe, tue ili
mraza.
Vee rane premazati voarskim voskom.

Maslinova muha
Bactrocera oleae, Dacus oleae
Maslinova muha najvaniji je tetnik
masline, a napada iskljuivo plodove.
Godinje moe ostvariti 3 - 5
generacija. enka leglicom probada
pokoicu ploda i u plod odlae jedno
oploeno jaje. Liinka se hrani buei
hodnik u plodu. Zbog prodora
mikroorganizama i zraka (kisika) u
oteene plodove tete se jo
poveavaju i utjeu na kvalitetu ulja.
Maslinov moljac
Prays oleae
Ima tri generacije godinje. Liinke
cvjetne generacije hrane se sadrajem
cvijeta i tijekom razvojnog ciklusa
pojedu do 40 cvjetova. Liinke
generacije ploda hrane se mesom i
sjemenkom. enka polae 120 jaja.
Prilikom izlaska iz ploda oteuje vezu
izmeu ploda i peteljke i plod krajem
kolovoza, poetkom rujna pada na tlo.

Biotehnike i kemijske mjere:

Suzbijanje se provodi u vrijeme pojave prvih
jedinki na kontrolnim lovkama.
Pripravci u kombinaciji sa atraktantima, kao npr.
spinosad u formulaciji koncentrata za mamac ili
gotove lovke u formulaciji mamca su uinkovite
za suzbijanje ovog tetnika.
Temperature vie od 33 C utjeu na visok
stupanj smrtnosti jaja i mladih stadija liinki
muha, zaustavljaju reproduktivnu sposobnost
odraslih i razvoj jaja.

Praenje
pojave
ulova
odraslih muha se prati uz
pomo utih ljepljivih ploa
uz dodatak atraktanata.

Kemijske mjere:
Suzbijanje se temelji na praenju fenofaze
razvoja masline:
- cvjetna generacije: u vrijeme prije poetka
polaganja jaja (fenofaza E) ili u vrijeme poetka
cvatnje se mogu koristiti pripravci na osnovi
B.t.
- plodna generacija: u vrijeme kada su mladi
plodovi veliine 4 mm, a prije poetka
polaganja jaja.

Za praenje pojave i leta

leptira, mogu se koristiti
lovke tipa delta, uz dodatak
feromona.

Prag odluke:
2 odrasle
muhe/lovci/tjedno.

Prag odluke:
populacijski indeks je 5
leptira po lovci dnevno.

49

Liinke lisne generacije prave tete na

liu, a rano u proljee peti stadij
liinke pravi tete na pupovima
mladica.
Jasminov moljac
Palpita unionalis
tetnik koji ima godinje tri do etiri
generacije. tete pravi gusjenica koja
grize vrni pup i 3-4 mlada listia pri
samom vrhu izboja. U pojedinim
godinama moe napraviti velike tete
na mladim izbojima i u rasadnicima.
Maslinov medi
Saissetia oleae
Godinje
ima
jednu
cjelovitu
generaciju. tete pravi sisanjem sokova
zbog ega se smanjuje asimilacijska
povrina, a mogu se i suiti izbojci
maslina. Osim toga, uz ovog tetnika
vezana je i pojava gljiva aavica.
Izrazito je osjetljiv na uvjete podneblja.

Maslinova pipa
Otiorrhynchus cribricollis
tete pravi odrasli kornja po obodima
listova gdje pravi grizotine raznih
oblika. Maslinu napada nekoliko vrsta
pipa no najea je arena pipa O.
corruptor.
Maslinin svrdla
Rhynchites cribripennis
tetnik napada plod masline, a u
masliniku pone djelovati ve
poetkom travnja, pa sve do kraja
kolovoza. U poetku se hrani lisnim
pupovima, listovima i cvjetovima, a
kasnije ishranu nastavlja na mladim
plodovima. Svrdla napada plodove
ve kad su veliine 5 mm i vei, te
uzrokuje njihovo suenje i otpadanje.
tetnik najradije napada plodove
mastrinke i nekih drugih sorata sitnog
ploda, a rjee pitome masline krupnijeg
ploda.
Maslinov resiar (crna maslinova u)
Liothrips oleae
Liinke i odrasli oblici siu na

Kemijske mjere:
Kod nas nema registriranih insekticida.
Suzbijanje se provodi kada se zabiljei prva
zaraza, mogu se koristiti pripravci na osnovi B.t.

Suzbijanje se preporua
provoditi
u
mladim
maslinicima i rasadnicima
vonih sadnica.
Prag odluke:
je 5 % zaraenih vrnih
izboja.

Temperature vie od 38 C ili manje od 0 C

uzrokuju ugibanje jaja i liinki prvog razvojnog
stadija.

Prag odluke:
- kada je 5 - 10 ivih liinki
po listu tijekom ljeta.

Agrotehnike mjere:
- rezidbom odstraniti biljne dijelove koji su
najvie zaraeni i spaliti ih.
Kemijske mjere:
Suzbijanje se provodi samo kad je prijeen
gospodarski prag odluke u fazi izlaenja liinki
iz jaja (od srpnja do rujna).
titaste ui nikad nisu iroko rasprostranjene pa
se preporuuje prskanje zaraenih dijelova
stabala ili dijelova nasada. Prije bilo kakva
kemijskog suzbijanja potrebno je pregledati
nasad na prisutnost prirodnih neprijatelja kao
to su Metaphichus, Scutellista itd.
Agrotehnike mjere:
- u starim maslinicima postaviti lovne pojaseve
oko debla blizu povrine tla,
-oko mladih stabala postaviti lovne pojaseve, koji
sprjeavaju pipe da se penju na stabla (svibanjlipanj i rujan-listopad).

Kemijske mjere:
Za sada ne postoje mamci kojima bi lovili
odrasle kukce prije nego otete plodove.
Stoga je na ugroenim podrujima jedina mogua
mjera redovito provoenje vizualnih pregleda.

Agrotehnike mjere:
- rezidbom potrebno odstraniti izbojke u kojima
se nalaze hodnici potkornjaka i nakon toga ih
spaliti (odrasli kukac prezimi u hodnicima

50

pupovima,
mladom
liu,
cvjetovima i mladim plodovima. Na
listovima se uoavaju bjelkaste
tokice, a napadnuti se organi
deformiraju.
Cvjetovi
ostaju
neoploeni, a plodovi postaju
kvrgavi. Ubod u peteljku lista,
stapku cvata ili malog ploda izaziva
njihovo opadanje pa u junim
predjelima zna pojedinih godina
uiniti velike tete posebno na
zametnutim plodovima. Prisutan je
gotovo u svim maslinicima, ali tete
nisu zabrinjavajue.
Maslinov smei potkornjak
Phloeotribus scarabeoides

potkornjaka ili na ostalim skrovitim mjestima u

stablu masline).

Agrotehnike mjere:
- odstranjivanje zaraenih izbojaka rezidbom,
- odravanje nasada u dobroj kondiciji.

Neposredno nakon rezidbe

ostaviti orezane snopove
izbojaka kao lovke, a
kasnije, nakon odlaganja
jaja, spaliti ih.

Agrotehnike mjere:
- rezidbom je potrebno odstraniti zaraene
izbojke s liinkama u unutranjosti kronje.

Tijekom proljea s pomou

feromonskih mamaka prati
se pojava i obavlja se
pregled
izbojaka
na
prisutnost liinki.

tetnik se ubuuje u granice na

granama oslabljelih stabala maslina
uzrokujui njihovo suenje. Godinje
ima dvije generacije.
Crni maslinov potkornjak
Hylesinus oleiperda
Za razliku od smeeg crni maslinov
potkornjak napada zelene granice
masline i ima jednu generaciju
godinje.
Granoto
Zeuzera pyrina
Polifag je i izraziti tetnik drva.
Ubuuje se u srednje debele grane i
granice i pravi hodnik prema bazi
stabla. Napadnute granice se sue na
dijelovima iznad buotina. Izlazni otvor
gusjenice esto prelazi promjer od 1
cm. Kroz njega izlazi pilovina. Smatra
se da gusjenice izluuju i neke za
drvee otrovne tvari.

- kada se liinke ubue u izbojke, moe se rabiti

metalna ica s pomou koje se liinke izvuku iz
hodnika. Kasnije liinke ulaze sve dublje u
tkivo izbojaka i ne mogu se pronai u
hodnicima.
Biotehnike mjere:
- feromonski mamci za masovni lov, 10
klopki/ha.
Kemijske mjere:
U sluaju jake pojave na irem podruju potrebno
je provesti sustavno suzbijanje.

MJERE SUZBIJANJA KOROVA U MASLINIKU

Korove u uskom pojasu redova treba suzbijati ekoloki prihvatljivim herbicidima. Pri tome
se pokuava to vie smanjiti uporaba herbicida. Suzbijanje korova u maslinicima do 3.
godine starosti ne provodi se herbicidima, a i u starijim maslinicima moe se kadkad i
preskoiti. Tijekom zime neka pojas u redovima djelomino ozeleni, jer to omoguava
potronju vikova gnojiva, sprjeava eroziju i ini zaklon korisnim kukcima i grinjama. Pri
uporabi proizvoda na osnovi glifosata postiu se najbolji uinci tijekom jeseni, poslije berbe.

51

15.

SUZBIJANJE KOROVA U VOARSTVU (OSIM JAGODA I MASLINA)

MJERE SUZBIJANJA KOROVA

Poeljno je meuredni prostor zatravljivati (spontanom florom ili sa sjetvom
trava ili DTD) i odravati redovitom konjom. Osobito treba paziti na
pravovremenu konju u vrijeme primjene pesticida, a s ciljem da se prekine
cvatnja i zadravanje pela na biljkama u zatravljenom pojasu. Korove unutar
treba suzbijaju ekoloki prihvatljivim herbicidima sa smanjenim dozama, koji
e imati vie uinak regulatora rasta (subletalni) nego potpuni uinak na
korove (letalni ili herbicidni), odnosno drati korove pod kontrolom, gdje je
cilj izbjei golo tlo (koje je podlonije eroziji). Ozime korove, zbog niskog
habitusa, prostratnog tipa rasta i relativno slabih kompetitivnih sposobnosti
nije potrebno suzbijati. Naprotiv, sprjeavaju eroziju, troe vikove gnojiva,
ine zaklon korisnim kukcima i grinjama te ine ljepi vizualni efekt (oku
ugodniji). Ekoloki (i organizacijski) je bolje primjenu pripravaka na osnovi
glifosata obavljati tijekom jeseni (nakon berbe) uz uvjet da su korovi jo
uvijek aktivni. Pri tome je ekoloki prihvatljivo primjenjivati niske
koncentracije (prilagoditi sastavu korovne flore pojedinog nasada) koje e
imati vie uinak regulatora rasta a manje herbicidni uinak. Jesenska primjena
herbicida odgaa potrebu primjene herbicida u proljee (kad je u nasadu puno
drugih poslova). Tijekom ljeta primjena herbicida ovisi o stupnju
zakorovljenosti.

16.

NAPOMENA
- o problemu zakorovljenosti treba voditi
brigu u godinama prije podizanja
nasada. Treba opetovano suzbijati
viegodinje korove (da im se to vie
smanji
potencijal
vegetativnog
razmnoavanja) i da se istovremeno
smanji banka sjemena korova u tlu jer
e to smanjiti potrebu primjene
herbicida u mladom i etabliranom
nasadu.
- zbog naglaene erozije treba izbjegavati
mehaniku obradu kao nain odravanja
meurednog prostora.

ZATITA OD GLODAVACA

Za suzbijanje tetnih glodavaca u vonjacima (Arvicola terrestris voluharica i Apodemus

sp. poljski mievi) proizvoai smiju rabiti sve vrste zatrovanih mamaca, koji su
registrirani za tu namjenu u Hrvatskoj (registracija za uporabu na poljoprivrednim
povrinama). Postupak postavljanja mamaca mora biti usklaen s uputom proizvoaa. Pri
uporabi zatrovanih mamaca proizvoai moraju sprijeiti pristup domaih i divljih ivotinja,
da ne dou u dodir s mamcima. Proizvoai se mogu sluiti svim oblicima mehanikih i
vodenih klopki te onih koje rabe naboj i druge oblike sredstava s repelentnim djelovanjem
(odailjai zvunih i magnetnih valova). Aplikacija bilo kojeg kemijskog sredstva po
povrini tla nije doputena.

17.

OSTALO

U integriranom voarstvu, pored primjene ovih Tehnolokih uputa obvezujui su i drugi

propisi koji zadiru u podruje voarske proizvodnje osobito ako su proizvodi iz integriranog
voarstva namijenjeni tritu.

52

Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju voa napravilo Povjerenstvo u sastavu:

Darija Musulin, dipl. ing., Ana Posedi, dipl. ing., Ivana Mra, dipl. ing., Vlado Novakovi,
dipl. ing., Andreja Martonja Hitrec, dipl. ing., Sanja Krni Basta, dipl. ing., mr. sc. Lada
Biak, mr. sc. Marija evar, prof. dr. sc. Aleksandar Stanisavljevi, prof. dr. sc. Zlatko
melik, dr. sc. Predrag Vujevi, dr. sc. Mario Bjeli, dr. sc. eljko Budinak, v. pred.
Dragutin Kamenjak, dipl. ing., mr. sc. Ivica najder.

MINISTAR
Tihomir Jakovina

53