*P/5583412*

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju lanka 15. stavka 5. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 149/09, 127/10, 50/12
i 120/12.) i lanka 4.stavka 1. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda
(Narodne novine, br.32/10) ministar poljoprivrede donosi











TEHNOLOKE UPUTE ZA INTEGRIRANU
PROIZVODNJU GROA ZA 2013. GODINU

























SADRAJ

1. UVOD 3
2. NAJMANJA VELIINA NASADA 3
3. PODIZANJE VINOGRADA 3
3.1. Izbor poloaja za sadnju 3
3.2. Priprema povrine za sadnju 4
3.3. Meliorativna gnojidba 4
3.4. Izbor sorte, podloge i sadnog materijala 6
3.5. Razmaci sadnje i sustav uzgoja 6
4. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE U RODNOM VINOGRADU 6
4.1. Sustav uzdravanja tla 6
4.1.1. Zatravljivanje 7
4.1.2. Trajno zatravljivanje 7
4.1.3. Kratkotrajno zatravljivanje 8
4.1.4. Zastiranje tla 9
4.1.5. Njega tla u redu (ispod trsova) 10
4.1.6. Obrada tla u mladom vinogradu 10
4.2. Gnojidba 10
4.2.1. Gnojidba mladog vinograda 11
4.2.2. Gnojidba rodnog vinograda 11
a) Gnojidba duikom 11
b) Gnojidba fosforom i kalijem 12
4.2.3. Folijarna gnojidba u integriranoj proizvodnji 12
5. AMPELOTEHNIKE MJERE 12
5.1. Rez vinove loze 12
6. NAVODNJAVANJE 13
7. BERBA 13
8. INTEGRIRANA ZATITA VINOVE LOZE 14
8.1. MJERE ZATITE 14
8.1.1. Agrotehnike mjere 14
8.1.2. Mehanike mjere 14
8.1.3. Fizikalne mjere 14
8.1.4. Bioloke mjere 14
8.1.5. Biotehnike mjere 15
8.1.6. Kemijske mjere 15
8.1.7. Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja 16
8.2. INTEGRIRANA ZATITA OD BILJNIH BOLESTI I TETNIKA 17
8.3. INTEGRIRANA ZATITA OD KOROVA 22
8.4. INTEGRIRANA ZATITA OD GLODAVACA 22
Tablice:
Tablica 1. Opskrbljenost tla fosforom, kalijem i magnezijem (po AL metodi, CaCl
2
Mg) 5
Tablica 2. Klase opskrbljenosti tla duikom (%) 5
Tablica 3 Preporuene koliine fosfora i kalija za meliorativnu gnojidbu s obzirom na
opskrbljenost i teksturu tla (kg/ha)
5
Tablica 4 Biljke primjerene za zelenu gnojidbu 8
Tablica 5 Maksimalna godinja koliina istog duika u gnojidbi vinograda 11
Tablica 6. Gnojidba s P i K kod klase opskrbljenosti C (dobra) za prirod 5 10 t na
obraenim i trajno zatravljenim tlima
12
1. UVOD

Integrirana proizvodnja groa (u daljnjem tekstu IPG) je sustav uzgoja koji podrazumijeva
uravnoteenu primjenu agrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih, ekolokih i toksikolokih
imbenika pri emu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost daje ekoloki i toksikoloki
prihvatljivijim mjerama.
Cilj integrirane proizvodnje groa je proizvodnja pri kojoj se vodi rauna o:
smanjenju oneienja tla, vode i zraka, odnosno uvanju okolia i prirodnih stanita,
uvanju i poticanju plodnosti tla,
uvanju i poticanju bioloke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama regulacije,
optimalnoj uporabi agrokemikalija obzirom na nutritivna i toksikoloka svojstva hrane,
zatiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zatitu bilja,
ekonomskoj odrivosti sustava proizvodnje.

U integriranoj proizvodnji groa, osim primjene ovih Tehnolokih uputa obvezujui su i drugi propisi
koji zadiru u podruje vinogradarske proizvodnje poglavito ako su groe i proizvodi od groa iz
integriranog naina proizvodnje namijenjeni tritu.

2. NAJMANJA VELIINA VINOGRADA

Minimalna ukupna povrina vinograda za upis u Upisnik proizvoaa u integriranoj proizvodnji iznosi
0,25 ha.

3. PODIZANJE VINOGRADA

Pri podizanju novih nasada nuno je kritiki procijeniti slijedee imbenike uspjene i profitabilne
proizvodnje groa i vina:
prikladnost uvjeta okoline,
organizaciju budueg gospodarstva,
raspoloivost tehnikih i logistikih imbenika,
dostupnost tehnoloke pomoi.

3.1. Izbor poloaja za sadnju

Biraju se takvi poloaji, sorte, podloge i sustavi uzgoja kod kojih je mogue osigurati povoljan
ekonomski uspjeh proizvodnje postizanjem stabilnih prinosa i visoke kakvoe groa uz minimalnu
upotrebu agrokemikalija i tehnolokih mjera koje mogu negativno utjecati na okoli.
Povoljnim poloajima smatraju se oni koji:
odgovaraju zahtjevima odabranih sorata,
su odgovarajue nadmorske visine, ekspozicije i nagiba ime osiguravaju dobru osunanost,
zranu dreniranost i manju opasnost od mraza,
su na tlima dobre strukture, propusnosti i kapaciteta za vodu, bez visokih podzemnih voda, po
mogunosti sa sadrajem humusa iznad 1,5%,
su udaljeni najmanje 500 m od smetlita, industrijskih i drugih zagaivaa te prometnica s
velikom gustoom prometa.
Na poljoprivrednim povrinama s nagibom od 15 % ili vie, oranje se provodi samo okomito na pad
terena.
Ukoliko se na poljoprivrednoj povrini nalaze obiljeja krajobraza (ivice, lokve, jarci, drvoredi,
pojedinano drvee, umarak, suhozid), oni se nee uklanjati ili oteivati.

3.2. Priprema povrine za sadnju

Prije podizanja vinograda proizvoa je duan izvriti fizikalno-kemijsku analizu tla te utvrditi:
- mehaniki sastav,
- pH vrijednost,
- sadraj humusa,
- sadraj makrohraniva (N, P
2
O5, K
2
O) i sekundarno hranjivo Mg,
- sadraj ukupnih karbonata i fizioloki aktivnog vapna.

Temeljem provedenih analiza i opaanja na terenu pristupa se pripremi proizvodne povrine to
obavezno ukljuuje:
Krenje
Pri krenju prethodne vegetacije valja to bolje odstraniti sve ostatke korijenja u tlu koji mogu biti
izvor zaraze gljivama trulenicama (na pr. Armillaria spp.).
Odmor tla prije nove sadnje
Izmeu krenja starog vinograda i nove sadnje obvezan je odmor tla u periodu od 3 godine. U tom
periodu na proizvodnoj povrini korisno je uzgajati neke od kultura prikladnih za zelenu gnojidbu.
Ova mjera doprinosi poboljanju strukture i sadraja organske tvari u tlu, a na tlima u kojima su
prisutne nematode - prenosnici gospodarski tetnih virusa (to se preporua utvrditi analizom tla)
vano je birati takve vrste koje doprinose smanjenju njihove populacije u tlu.
Planiranje terena
Na ravnim i blago nagnutim poloajima to podrazumijeva ravnanje mikrodepresija i humaka, a na
jakim nagibima ponekad i izvoenje razliitih sustava terasa. Nunost i opravdanost veih zahvata
treba razmatrati kritiki te procijeniti njihov utjecaja na okoli topografiju prirodnih krajolika i
prirodne ekosustave.
Meliorativnu gnojidbu
Duboku obradu
Dubokom obradom tla postie se povoljna struktura i bolji vodozrani odnosi u itavom profilu tla,
te se unose gnojiva pri meliorativnoj gnojidbi.
Izvoenje sustava za odvodnju gdje je potrebno
Organizaciju proizvodne povrine
Na veim povrinama potrebno je organizirati mreu tabli i putova, a 5% povrine gospodarstva
treba ostaviti neobraeno kao stanite za korisne organizme.
Kemijska sterilizacija tla nije dozvoljena.

3.3. Meliorativna gnojidba

Prije pripremnih radova i sadnje loznih cijepova trebaju se ustanoviti zalihe biljnih hraniva u tlu
kemijskom analizom. Ovisno o stupnju opskrbljenosti tla pojedinim hranjivima, tla razvrstavamo u pet
klasa (Tab. 1. 2.; vrlo niska A, niska B, dobra - C, visoka - D, vrlo visoka E).










Tablica 1. Opskrbljenost tla fosforom, kalijem i magnezijem (po AL metodi, CaCl
2
Mg)

Klasa mg P
2
O
5
/100g tla
mg K
2
O/100 g tla mg Mg/100 g tla
lako srednje teko lako srednje teko
A < 6 < 6 < 8 < 10 - < 3 < 4
B 6-10 6-10 8-14 10-16 < 5 3-5 4-7
C 11-25 11-25 15-28 17-32 5-7 6-10 8-13
D 26-40 26-40 29-40 33-45 8-15 11-19 14-22
E >40 >40 >40 >45 >15 >19 >22


Tablica 2. Klase opskrbljenosti tla duikom (%)

Klasa % N Opskrbljenost
A <0,06 Slabo opskrbljeno
B 0,07 0,10 Umjereno opskrbljeno
C 0,11 0,20 Dobro opskrbljeno
D 0,21 0,30 Bogato opskrbljeno
E >0,30 Vrlo bogato opskrbljeno

Cilj meliorativne gnojidbe u integriranoj proizvodnji groa je obogatiti tlo u zoni rasprostiranja
korijena do nivoa C (dobro opskrbljeno) uz zalihu potrebnu za rast i razvoj mladog vinograda (Tablica
3.).
Tla koja se nalaze u kategoriji D i E nije potrebno gnojiti. Iznimka moe biti samo u sluaju gnojidbe
kalijem, kada je omjer kalija i magnezija manji od 2 - 3 : 1. U tom sluaju, unato dobroj
opskrbljenosti, tlo se dodatno gnoji kalijem i to jednakom koliinom kao kod nivoa C. Na isti nain, u
ovom sluaju, postupa se i kod rodnih vinograda.
Zabranjuje se primjena mineralnih gnojiva s duikom pred sadnju vinove loze.


Tablica 3. Preporuene koliine fosfora i kalija za meliorativnu gnojidbu s obzirom na
opskrbljenost i teksturu tla (kg/ha)

Opskrbljenost tla Fosfor
Kalij
lako srednje teko
A 600 600 700 800
B 300 300 400 500
C 150 150 200 250


3.4. I zbor sorte, podloge i sadnog materijala

Izbor sorte vinove loze namijenjenih proizvodnji vina i drugih proizvoda od groa i vina te podruja
sadnje koja su prema prirodnim uvjetima za uzgoj vinove loze podijeljena na zone, regije, podregije,
vinogorja i vinogradarske poloaje propisani su Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara
vinove loze (Narodne novine br. 159/04, 14/05, 42/05, 62/05, 3/06, 37/06, 76/06, 44/07, 118/07,
133/07, 86/08, 117/08, 124/08, 148/08, 45/09 i 153/09, 46/10, 129/10, 31/2011 i 78/2011, 67/12,
101/12), Pravilnikom o zemljopisnim podrujima uzgoja vinove loze (Narodne novine, br. 74/12,
80/12) i Listom zemljopisnih oznaka (Narodne novine, br. 6/04 i 111/08).
Preporua se sadnja sorata manje osjetljivih prema biljnim bolestima.
Izbor podloge treba prilagoditi klimatskim i pedolokim karakteristikama (koliina oborina, tip tla)
poloaja na kojem se vinograd podie. Pri izboru podloge osobito je potrebno voditi rauna o sadraju
fizioloki aktivnog vapna utvrenog kemijskom analizom tla.
Vinograd se podie certificiranim sadnim materijalom proizvedenim sukladno Zakonu o sjemenu,
sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (Narodne novine broj 140/05, 35/08 i
55/11), Pravilniku o stavljanju na trite materijala za vegetativno umnaanje loze (Narodne novine
broj 133/06, 67/10, 30/11) i Zakonu o biljnom zdravstvu (Narodne novine broj 75/05, 25/09 i 55/11).
Kad god je to mogue, sadni materijal treba biti bezvirusan - kategorije certificirani, a ako takav ne
postoji, kategorije standardni.
Upotreba genetski modificiranog sadnog materijala zabranjena je.

3.5. Razmaci sadnje i sustav uzgoja

Biraju se sustavi uzgoja koji omoguavaju:
ravnoteu vegetativnog i generativnog rasta vinove loze,
proizvodnju kvalitetnog groa,
stvaranje mikroklimatskih uvjeta koji ne pogoduju razvoju tetnih organizama (dobru
osunanost i prozranost svih dijelova trsa),
efikasnu primjenu sredstava za zatitu bilja,
upotrebu manje koliine sredstava za zatitu bilja,
dugovjenost trsa.
Da bi se zadovoljilo gore navedeno preporua se izbor sustava uzgoja manjeg optereenja, s 8-10 ili
manje pupova/m
2
.
Razmaci sadnje u vinogradu odreeni su:
uzgojnim oblikom,
bujnou sorte,
plodnou tla,
klimatskim prilikama (raspoloiva vlaga u tijeku vegetacije).

Valja izbjegavati uske meuredne razmake koji oteavaju uzdravanje tla po naelima integrirane
proizvodnje.

4. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE U RODNOM VINOGRADU

4.1. Sustav uzdravanja tla

Uzdravanje tla u vinogradu obuhvaa niz agrotehnikih zahvata kojima se osigurava opskrba korijena
vodom, zrakom i mineralnim hranjivima, odnosno postiu se povoljni uvjeti za rast i razvoj korjenova
sustava i time trsa u cjelini. Uzdravanjem tla utjee se na plodnost tla odnosno njegovu sposobnost
usvajanja i uvanja vode i hraniva, te se reguliraju problematini korovi i unose hraniva u tlo.
Sustavi uzdravanja tla u integriranom uzgoju groa su:
zatravljivanje,
obrada,
zastiranje,
kombinacija navedenog.

4.1.1. Zatravljivanje

U vinogradima u punoj rodnosti i na podrujima gdje je godinja koliina oborina via od 600 700
mm mehanika obrada tla se reducira, odnosno primjenjuje se samo u zoni ispod trsova, dok se
meuredni prostor uzdrava zatravljivanjem. U integriranom uzgoju groa zatravljivanje se smatra
najprimjerenijim nainom uzdravanja tla jer uva i potie plodnost tla u vinogradu:
sprjeava erozija estica tla,
smanjuje zbijanje tla,
poveava sadraj organske tvari i uva humus u tlu,
popravlja struktura i vododrnost tla,
poveava biogenost tla (mikroorganizmi, kine gliste i sl.),
smanjuje ispiranje hraniva (osobito duika).

Zatravljivanje, zajedno sa odravanjem ekolokih infrastruktura (ivice, cvjetne trake i sl.) na
gospodarstvu, takoer znaajno doprinosi poveanju raznolikosti vrsta i ekolokoj stabilnosti sustava,
odnosno:
regulaciji problematinih korova (ambrozija - Ambrosia artemisiifolia L., mranjak - Abutilon
theophrasti Med., preslica - Equisetum arvense L.),
regulaciji tetnih organizama poveanjem populacije korisnih organizama koji tu nalaze svoj
ivotni prostor.

Uvaavajui klimatske i pedoloke karakteristike pojedinog poloaja, vinograd se moe zatraviti
trajno, sjetvom viegodinjih vrsta, ili kratkotrajno, sjetvom jedno- ili dvogodinjih vrsta.
Karakteristike vrsta i njihovih smjesa za zatravljivanje trebaju biti takve da:
ne ometaju rast i razvoj vinove loze,
u sunim godinama ili u podrujima s manje oborina ne konkurira lozi za vodu,
imaju dobru sposobnost regeneracije (dobro podnose konju i maliranje),
razvijaju veliku masu korijena.
Iako se preporua vinograd zatraviti sjetvom pogodnih vrsta za zatravljivanje iji izbor se tada moe
prilagoditi specifinim potrebama i okolinim uvjetima, vinograd se moe zatraviti i prirodnom
vegetacijom. Tada se tlo prestane obraivati te se konjom formira tratina od vrsta prisutnih u
vinogradu. Kod provoenja samo jedne konje, potrebno ju je obaviti do 30 lipnja.

4.1.2. Trajno zatravljivanje

U podruju sa dovoljnom koliinom oborina i na tlima primjerene plodnosti vinograde treba trajno
zatraviti. Preduvjeti za trajno zatravljivanje su:
prosjena koliina oborina u tijeku vegetacije minimalno 250-300 mm uz ravnomjeran
raspored,
duboka tla dobre strukture s manjim udjelom skeleta,
sadraj humusa u tlu > 1,5 %,
vinogradi primjerene bujnosti.


4.1.3. Kratkotrajno zatravljivanje

U vinogradima koji ne udovoljavaju uvjetima za trajno zatravljivanje preporua se barem u dijelu
godine tlo zatraviti nekim od jednogodinjih vrsta koje se brzo razvijaju, stvaraju veliku organsku
masu i dubok korijen te se njihovim zaoravanjem u tlo unosi vea koliina organske tvari. Zbog toga
ovakav nain zatravljivanja esto zovemo zelena gnojidba. Vrste za zelenu gnojidbu uzgajaju se u
periodu kada nisu konkurencija vinovoj lozi za vodu i hraniva. Na svim poloajima primjereno je
zatraviti u periodu mirovanja vinove loze (od jeseni do proljea), a na nekim poloajima moemo
zatraviti u rano proljee. Kratkotrajno zatravljivanje obino se primjenjuje:
u podrujima s malom koliinom oborina ili nepovoljnim rasporedom u tijeku vegetacije,
na tlima loe strukture i niskog sadraja humusa radi popravljanja njihove plodnosti da bi se
potom mogla trajno zatraviti,
u mladim vinogradima da bi se izbjegla konkurencija za vodu i hraniva s vinovom lozom,
u svakom drugom redu u kombinaciji s trajnim zatravljivanjem, obradom ili zastiranjem.

Kratkotrajno se moe zatraviti:
na jesen
U periodu nakon berbe groa vinograd se moe zatraviti ozimim vrstama. Ovo je vrijeme osobito
povoljno jer posijane biljke iskoritavaju za klijanje jesensku vlagu te na proljee poinju ranije i bre
rasti, a sprjeava se i ispiranje duika koji je krajem vegetacije ostao u tlu.
u rano proljee
Sjetva se vee uz mehaniku obradu kojom se zbijeno tlo prorahli, a korijen posijanih biljaka potom
doprinosi stabilizaciji strukture tla. Izbor vrsta i vrijeme sjetve treba prilagoditi vremenskim prilikama
i stanju vlanosti tla te obzirom na to zasijati svaki ili svaki drugi red u vinogradu. Zeleni pokrov
potrebno je malirati ili zaorati kada dosegne visinu od oko 50 cm (prije nego procvjeta ili kad je u
cvatnji) ali svakako prije poetka cvatnje vinove loze.
kratkotrajno prirodno zatravljivanje na jesen
Kod ovog naina zatravljivanja razvijaju se trave i korovi koji su dio prirodne vegetacije jer od sredine
kolovoza tlo se vie ne obrauje. Poeljna je to vea raznolikost vrsta, a razvoj pokrova vrlo je razliit
obzirom na njezin sastav. Ovakav nain zatravljivanja uspjeniji je na podrujima s vie oborina nego
na sunijim gdje je za dobru pokrovnost tla primjerenije posijati odgovarajue vrste. Kod prirodnog
zatravljivanja tlo je preko zime barem djelomino pokriveno, a u proljee se pokrov zaore ili malira.

Tablica 4. Biljke primjerene za zelenu gnojidbu

Ime Latinski naziv
Vrijeme
sjetve
P-proljee,
J-jesen
Koliina
sjemena kg/ha
Napomena
Stoni graak Pisum sativum L. (Partim) P 100-130 Vee duik.
Graak za zrno Pisum sativum L. (Partim) P 120-150 Vee duik.
Jara grahorica Vicia sativa L. P 80-120 Vee duik.
Ozima grahorica Vicia villosa Roth J 80-120 Vee duik.
Facelia Phacelia tanacetifolia Benth. P 6-10
Zasjenjuje, brzo se razgranjuje,
ima plitak korijen, privlai pele.
Soja Glycine max (L.) Merrill P 60-80
Osjetljiva na mraz zbog toga
kasnija sjetva, vee duik.
Lupina Lupinus albus L. P 100-150
Duboko korijenje, dobra za laka
tla s manje vapna, vee duik.
Ozima uljana
repica
Brassica napus L. (Partim) J 10-15 Brz i jak rast.
Rotkva (crna)
Raphanus sativus L. var.
niger (Mill.) S. Kerner

Stona repa Beta vulgaris L.
Koristi vodu iz dubljih slojeva,
sprjeava razvoj korova, ne
prezimljuje.
Krmna ogrtica
Brassica rapa L. var.
silvestris (Lam.) Briggs
(Brassica rapa L. var.
oleifera Metzg.)
P/J 10-15
Dobra biljka za sadnju izmeu
biljaka koje ve rastu, dobar rast.
Krmna repica
Brassica napus L. var.
oleifera Metzg.
P/J 10-15
Slino ozimoj repici vie
korijenske i lisne mase.
Kukuruz Zea mays L. P 40-60
Osjetljiv na mraz, koristi dosta
vode.
Zob Avena sativa L. P 100-150 Veliko koritenje vode.
Ozima penica
Triticum aestivum (L) em.
Fiori et Paol.
P/J 120-150
Dobro se kosi, slama pokrije i
zatiti tlo od erozije, kod
proljetne sjetve nema klasova,
koristi dosta vode.
Ozima ra Secale cereale L. P/J 120-150 Isto kao i kod ozime penice.
Suncokret Helianthus annuus L. P 10-20
Za vrijeme cvjetanja koristi puno
vode, mogua rana sjetva.
Ozimi jeam Hordeum vulgare L. P 120-150 Brzo raste, dobro prekriva tlo.
Smjese za sjetvu
Ozima penica ili
ozimi jeam/ozima
grahorica
Triticum aestivum (L) em.
Fiori et Paol/Hordeum
vulgare L./
Vicia vilosa Roth
J 100/50
Dobra biljka za sadnju biljaka
koje ve rastu, mogue
prekrivanje travnatim busenjem
vie puta.
Suncokret/jara
grahorica
Helianthus annuus L./Vicia
sativa L.
P 100/50
Veliki korisnik vode (suncokret)
mogua rana sjetva (oujak).
Kukuruz/stoni
graak
Zea mays L./Pisum sativum
L. (Partim)
P 40-80
Kukuruz osjetljiv na mraz, ne
prerano.
Smjese
Trifolium alexandrium,
Sinapis alba, Phacelia
tanacetifolia Benth.
P 10
30 % aleksandrijska djetelina
(Trifolium alexandrium), 50 %
bijela gorica (Sinapis alba), 20
% facelia (Phacelia tanacetifolia
Benth.)
Vicia sativa L., Trifolium
incarnatum L.
P, J 40-50
Za dvogodinje zeleno koenje,
vie puta koena grahorica
(Vicia sativa L.), inkarnatka
(Trifolium incarnatum L.).
Biljke koje veu duik (N) donose 10-40 kg N/ha godinje

4.1.4. Zastiranje tla

Na sunim stanitima i lakim tipovima tala s malim kapacitetom za vodu, gdje uvjeti nisu prikladni za
trajno zatravljivanje, sline pozitivne efekte se moe postii zastiranjem tla organskim malem (slama,
kora, komadii drva).
Na poljoprivrednim povrinama podlonim eroziji zastiranje je obvezno u razdoblju 15. studeni do 15.
veljae.
Zastiranje:
sprjeava isparavanje vlage iz tla,
sprjeava eroziju na nagnutim terenima,
usporava rast korova,
ispod mala tlo ostaje vlano i u sunim godinama,
potie ivot u tlu- kine gliste, mikroorganizmi,
smanjuje utroak rada za obradu,
ne troi vlagu iz tla te nije konkurencija vinovoj lozi.
Pokrov ostaje na tlu najee tri godine nakon ega se zaore te je tada vrijedan izvor organske tvari u
tlu.
Zastiranje slamomnajei je nain zastiranja. U jesen nakon duboke obrade tlo se zastire sa 50 100
dt slame koja se ravnomjerno rasporedi u meurednom prostoru.
Obzirom na iroki raspon izmeu ugljika i duika (C : N = 80-100 : 1) da bi mikroorganizmi mogli
nakon zaoravanja razgraditi slamu potrebne su dodatne koliine duika. Na tlima s malim sadrajem
duika obino se dodaje 1 kg istog duika (4 kg KAN-a) na svakih 100 kg slame.

4.1.5. Njega tla u redu (ispod trsova)

Njegom tla u redu mora se osigurati prorahljivanje tla i kontrola korova. U integriranom uzgoju groa
na raspolaganju su nam slijedei naini:
- mehanika obrada, runo ili strojno,
- konja prirodne vegetacije i uklanjanje korova,
- sjetva nisko rastuih vrsta na podrujima s dovoljno oborina (npr. podzemna djetelina),
- zastiranje slamom ili travom pokoenom u meurednom prostoru,
- herbicidima ali ne vie od 25 % neto povrine vinograda.
Herbicide u integriranoj proizvodnji groa potrebno je primijeniti kao mjeru kojom se dopunjuju
druge agrotehnike mjere za uzdravanje tla, kojima se ujedno moe smanjiti njegova zakorovljenost.
Kod viegodinjeg koritenja herbicida dinamika ivota u tlu bitno se mijenja. Karakteristino je
smanjenje broja kinih glista u gornjem sloju tla (10 20 cm). Gliste koje ostanu, uglavnom se presele
u dublje slojeve tla (30 40 cm). esto se na tretiranoj povrini s vremenom namnoe korovne vrste
koje su otpornije ili posve otporne na koritene herbicide. Iste korovne vrste u poetku nisu
predstavljale vee potekoe. irina herbicidnog pojasa ne smije premaivati 25 % neto povrine
vinograda. Na primjer, u vinogradu u kojem je udaljenost izmeu redova 2 m, irina herbicidnog
pojasa moe biti najvie 50cm.

4.1.6. Obrada tla u mladom vinogradu

U mladim se vinogradima tlo najee obrauje da bi se osigurao nesmetan rast trsa i izbjegla
konkurencija za vodu i hraniva s vrstama za zatravljivanje. Obrada tla obuhvaa:
- jesensku obradu do dubine 15-30 cm radi poboljane akumulacije vlage u tlu,
- proljetnu i ljetnu plitku obradu na 10-15 cm dubine da bi se smanjio gubitak vlage iz tla i unitila
korovna flora.
Poljoprivredna mehanizacija ne smije se koristiti na poljoprivrednim povrinama ako je tlo zasieno
vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom (osim prilikom berbe).

4.2.Gnojidba

Osnovni je cilj vinogradarske proizvodnje poluiti iz godine u godinu stabilan prirod odgovarajue
kakvoe. Koliina i kakvoa priroda kod vinove loze regulira se prvenstveno uzgojnim oblicima i
optereenjem trsa, odgovarajuom agrotehnikom, uravnoteenom ishranom i prikladnom zatitom od
tetnih organizama, a osim navedenog bitno ovisi od niza promjenjivih veliina nazonih u okoliu;
kako abiotskih (toplina, svjetlost, voda, vjetar), tako i biotskih (tetni organizmi, sorta, podloga, starost
trsa).
Unoenje hranjivih tvari prilagoava se planiranoj proizvodnji i tako da se mora osigurati godinja
potreba za normalan rast i razvoj vegetativnih i generativnih organa vinove loze. Gnojidba u
integriranoj proizvodnji groa ima za cilj optimizirati, odnosno smanjiti potronju gnojiva, ime se
direktno utjee na zatitu okolia i vinograda kao stabilnog i raznolikog agroekosustava u odrivom
razvoju.
Gnojidba podrazumijeva i povratni unos svih organskih ostataka u vinograd (kompost), osim u sluaju
znaajne pojave tetnih organizama kada se preporua iznoenje i spaljivanje rozgve. Pri koritenju
komposta kao organskog gnojiva, obvezna je analiza na sadraj tekih metala.
Analizu tla potrebno je napraviti svakih pet (5) godina.

4.2.1. Gnojidba mladog vinograda

Jednogodinje, dvogodinje i trogodinje nasade u pravilu ne bi trebalo gnojiti budui da loza koristi
hraniva data u meliorativnoj gnojidbi.
Gnojidba duikom u manjim koliinama (0 30 kg/ha) moe se primijeniti od druge godine na tlima s
malo humusa, a u sluaju loe kondicije trsova i na povrinama predvienim za zelenu gnojidbu i
zatravljivanje.

4.2.2. Gnojidba rodnog vinograda

a) Gnojidba duikom

Gnojidba duikom rodnih vinograda zahtjeva specifino postupanje i odreuje se na osnovu slijedeeg:
1. opeg stanja nasada,
2. sadraja humusa u tlu,
3. stupnja mineralizacije organske tvari,
4. proizvodnih mogunosti sorte na odreenom poloaju,
5. vremenskih prilika,
6. primjene odgovarajuih agrotehnikih zahvata.

Maksimalna koliina istog duika za gnojidbu obraenih vinograda s obzirom na bujnost loze i
proizvodnost date su u Tablici 4. Prilikom gnojidbe duikom poeljno je koristiti manje koliine
duika (organskog ili mineralnog podrijetla) od maksimalno dozvoljenog. Najvii jednokratan unos
istog duika moe biti 40 kg/ha.

Tablica 5. Maksimalna godinja koliina istog duika u gnojidbi vinograda

Bujnost loze
Rodnost vinograda
niska < 5000 kg/ha srednja 5000-10000 kg/ha
Jaka 0-40 60
Srednja 50 70
Slaba 70 80

U sluaju trajnog zatravljivanja, zelene gnojidbe i zastiranja tla moe se poveavati koliina duika
sukladno iznosu ili potrebi zahvata.
Vrijeme gnojidbe treba prilagoditi vremenu najintenzivnijeg usvajanja hraniva i izvodi se najranije
polovinom travnja (od fenofaze B C) ili poetkom svibnja. U koliko se prihranjuje u dva navrata,
drugi dio se daje poslije cvatnje, ali najkasnije do kraja lipnja.
Nije dozvoljena gnojidba:
gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim povrinama bez obzira na pokrov od 15.
studenog do 15. veljae;
gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po povrini bez unoenja u tlo na svim poljoprivrednim
povrinama od 1. svibnja do 1. rujna.
b) Gnojidba fosforom i kalijem

Gnojidba fosforom i kalijem, zbog njihove slabije pokretljivosti u tlu, nije vezana za odreeno vrijeme,
ali najbolje ih je dodati u jesen deponatorom ili pri dubokoj obradi. Zabranjeno je primjenjivati ova
gnojiva na tla koja su prezasiena vodom, smrznuta ili prekrivena snijegom.
Ako se analizom ustanovi povean sadraj ovih hraniva u tlu (klase D i E, tablica 1.) obustavlja se
gnojidba ovim tvarima na dovoljno dugo vrijeme, a ako se nalaze na nivou C, gnojivo se dodaje u
koliinama koje su iznesene prinosom. Ako je sadraj fosfora i kalija na stupnju A ili B vri se
gnojidba do nivoa C, ali tako da se u jednoj godini moe dati najvie trostruka koliina godinjih
potreba vinove loze.

Tablica 6. Gnojidba s P i K kod klase opskrbljenosti C (dobra) za prirod 5 10 t na obraenim i
trajno zatravljenim tlima

Hranivo (kg/ha) Obraena tla Zatravljena tla
Fosfor 30 35
Kalij 70 80

4.2.3. Folijarna gnojidba u integriranoj proizvodnji

Budui da je osnovni cilj integrirane proizvodnje vinove loze racionalno gospodarenje svim resursima,
pri normalnoj opskrbljenosti tla hranivima ne treba folijarno gnojiti.
Folijarna gnojidba primjenjuje se samo u onim sluajevima gdje je to nedvojbeno opravdano. Pri
jasnim simptomima nedostatka hraniva (kloroze, nekroze itd.), prije svega mikrohraniva, izazvanih
razliitim imbenicima (izrazito visok ili nizak pH, previe vlano ili suho tlo) opravdana je primjena
folijarne gnojidbe i to najbolje nakon provedene kemijske analize uzoraka biljnog materijala.

5. AMPELOTEHNIKE MJERE

5.1. Rez vinove loze

Rez vinove loze jedan je od najvanijih ampelotehnikih zahvata koji se provodi svake godine nakon
sadnje vinograda. Rezom se utjee na:
redovitu rodnost trsa,
povoljan odnos rodnosti i bujnosti, te nadzemnih dijelova trsa i korijena,
kakvou groa,
uvjete za razvoj tetnih organizama,
ravnomjernu aplikaciju SZB.

Razlikuje se rez u zrelo i zeleni rez. Rez u zrelo provodi se u periodu mirovanja vinove loze. U prvim
godinama nakon sadnje rezom u zrelo formira se eljeni sustav uzgoja, a nakon formiranja, sustav
uzgoja se odrava i rezom se odreuje optereenje trsa. Pri rezu u zrelo treba odstraniti sve dijelove
trsa sa simptomima zaraze, a rodno drvo ostavljati samo od zdrave i dobro dozorile rozgve.
Zahvate zelenog reza se provodi na zelenim organima u tijeku vegetacije i svojevrsna su dopuna rezu u
zrelo. Njima se odstranjuju mladice iz starog drva i nerodne mladice (plijevljenje), vrne dijelove
mladica (pinciranje i vrikanje), dio listova u zoni grozdova (defolijacija), te dio grozdova
(prorjeivanje grozdova). U integriranoj proizvodnji groa pravovremenim i kvalitetnim
provoenjem zahvata zelenog reza znaajno se utjee na mikroklimu trsa, odnosno osigurava se dobro
pozicioniranje, osunanost i prozranost svih organa na trsu. Time se ini uvjete za razvoj gljivinih
bolesti nepovoljnim, a doprinosi kvaliteti primjene SZB.
Vrikanje mladica (prikraivanje svih mladica nakon to prerastu armaturu) poeljno je napraviti prije
nego se mladice nagnu na jednu stranu reda. Time potiemo rast zaperaka iji listovi imaju bolju
fotosintetsku aktivnost (utjee na dobru ishranjenost trsa), smanjuje se zasjenjenost trsa te se
odstranjuju vrni listovi koji su podloni zarazi tetnih organizama. U to vrijeme vano je i dobro
rasporediti mladice izmeu ica na armaturi ime se doprinosi jednakomjernom osvjetljenju i boljoj
primjeni SZB. Preporua se da broj mladica po dunom metru armature ne prijee 15 20. Ako je broj
vei, lisna masa je previe gusta te se smanjuje fotosintetska aktivnost lia i kvaliteta primjene SZB.
Pri odreivanju vremena i intenziteta defolijacije (odstranjivanju listova) u vrijeme dozrijevanja
groa treba voditi rauna da ne doe do oteenja bobica od direktnog sunevog zraenja.
Ponekad je na trsovima nuno obaviti i odstranjivanje dijela grozdova. Najee to inimo kada elimo
postii bolju kakvou:
kod jako rodnih sorata,
u godinama kad trs nosi veliki broj grozdova,
u kasnim godinama (kad se otegne cvatnja),
na loijim poloajima i dubokim plodnim tlima,
u mladim vinogradima,
u uvjetima sue.

Ostaci rezidbe i/ili berbe nee se spaljivati na poljoprivrednim povrinama. Spaljivanje takvih ostataka
doputeno je samo u cilju spreavanja irenja ili suzbijanja biljnih tetoinja o emu postoji slubena
nareena mjera.

6. NAVODNJAVANJE

Navodnjavanje se mora primjenjivati prema potrebi. Prekomjerno navodnjavanje tla moe uzrokovati
ispiranje hranjivih tvari. U vinogradima gdje je navodnjavanje potrebno, preporua se mjeriti dnevne
oborine i procijeniti manjak vlage u tlu. Za navodnjavanje mora se koristiti voda odgovarajue
kvalitete.
Najprihvatljivije je navodnjavanje kap po kap. Preporua se prikupljanje i koritenje oborinskih
voda na gospodarstvu.
Navodnjavanje se odvija sukladno uvjetima propisanim Zakonom o vodama (Narodne novine, broj
153/09, 130/11), osim u sluaju slobodnog koritenja voda u smislu koritenja oborinskih voda koje se
skupljaju na zemljitu vlasnika odnosno ovlatenika drugog stvarnog prava na zemljitu.

7. BERBA

Berba groa obavlja se kada groe dostigne tehnoloku zrelost, to znai u trenutku kada groe
sadri optimalan odnos eera i ukupnih kiselina.
U proizvodnji vina od groa dobivenog integriranim nainom proizvodnje u cijelosti se primjenjuju
odredbe Zakona o vinu (Narodne novine, broj 96/03, 25/09 i 55/2011) i Zakona o ureenju trita
poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine broj 49/09 i 22/11, 120/12) te propisa donesenih
temeljem ovih zakona.




8. INTEGRIRANA ZATITA VINOVE LOZE

U uzgoju vinove loze potrebno je provoditi integriranu zatitu vinove loze od tetnih organizama.
Pri odabiru mjera treba koristiti one koje nisu opasne za ljude i korisne organizme, trajno ne
oneiuju okoli, ne naruavaju prirodnu ravnoteu i ne djeluju negativno na raznolikost vrsta u
prirodi. Prednost pri izboru mjera zatite treba dati preventivnim (indirektnim) mjerama zatite.

8.1. MJERE ZATITE

8.1.1. Agrotehnike mjere

Izbor poloaja za podizanje vinograda treba zadovoljiti potrebe vinove loze uz uvjete koji ne pogoduju
razvoju tetnih organizama. Ekspozicija terena treba omoguiti dobru osunanost, a smjer redova
dobro provjetravanje i time brzo suenje biljnih organa. Uravnoteena gnojidba, rezidba,
odstranjivanje lia iz zone groa smanjuju opasnost zaraze sivom plijesni. Ouvanje bioloke
raznolikosti postie se zatravljivanjem meurednog prostora, uzgojem ivica i sadnjom drugih biljnih
vrsta pored vinograda.
Za podizanje vinograda doputeno je koristiti samo certificirani sadni materijal, sorata tolerantnih ili
manje osjetljivih na tetne organizme.

8.1.2. Mehanike mjere

Kada je to mogue sprjeavanje irenja tetnih organizama vri se mehaniki npr. izrezivanjem rakastih
tvorevina, zaraenih izdanaka i mladica, njihovim odstranjivanjem i unitavanjem.
Odstranjivanjem lia iz zone groa se smanjuje opasnost zaraze sivom plijesni.
Vinograd se moe tititi od napada ptica postavljanjem zatitnih mrea.

8.1.3. Fizikalne mjere

Suzbijanje korova plamenom.

8.1.4. Bioloke mjere

Bioloke se mjere provode ouvanjem i zatitom prirodnih neprijatelja tetnih organizama, stvaranjem
povoljnih uvjeta za njihov razvoj te unoenjem prirodnih neprijatelja ili antagonista tetnih
organizama.
Poljoprivredni proizvoa stvara pogodne ivotne uvjete za razvoj korisnih organizama tako da:
uva i sadi ivice, grmlje i drugo raznovrsno raslinje izvan vinograda kao stanite korisnim
organizmima (5 % povrine ostaviti neobraeno),
njeguje raznovrsne potkulture,
ureuje kamenjare i hrpe granja za sklonite korisnim ivotinjama,
postavlja kuice za korisne ptice,
postavlja visoke motke za privlaenje ptica grabeljivica,
prati, unosi i kontrolira korisnu faunu (prije svega grabeljive grinje, parazitske osice, osolike
muhe, zlatooke, stjenice i boje ovice),
redovito prati populaciju tetnih grinja na vinovoj lozi,
redovito prati i populaciju predatorskih (grabeljivih) grinja iz skupine Phytoseiidae i po
potrebi ih unosi u vinograd,
koristi bioloka sredstva za zatitu bilja (u daljnjem tekstu SZB).
8.1.5. Biotehnike mjere

Biotehnike mjere podrazumijevaju uporabu tvari i postupaka koji ne ubijaju tetne organizme
izravno, ve utjeu na njihovo ponaanje i razvoj.
Poljoprivredni proizvoa u okviru mogunosti koristi feromone (metodu zbunjivanja). Metoda
zbunjivanja preporua se u vinogradima koji su dovoljno veliki ili izolirani da postoji mala vjerojatnost
doleta ve oploenih enki iz okolnih vinograda.
Za smanjivanje populacije tetnih organizama preporua se koristiti i druge naine lova kukaca
(razliite mamce koji privlae svojom bojom ili mirisom) a u cilju smanjivanja njihove populacije.
Za zatitu od ptica, u vinogradima se mogu koristiti aparati koji zvukom odbijaju ptice od napada.
U suzbijanju tetnih organizama preporua se upotreba biotehnikih insekticida koji ometaju razvoj ili
presvlaenje liinki kukaca.

8.1.6. Kemijske mjere

Kemijske se mjere provode tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od gospodarskih
teta koje mogu izazvati tetni organizmi. Prije primjene kemijskih mjera zatite mora se provesti
procjena opasnosti od tetnih organizama, odnosno prognoza njihove pojave. Prognoza se mora
temeljiti na praenju klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praenju populacije tetnih organizama i
praenju fenofaze razvoja vinove loze. Poeljno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno
prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni kemijskih mjera zatite donosi se temeljem vlastite procjene ili
prema preporukama savjetodavne slube.

Pri izboru sredstava za zatitu od tetnih organizama prednost treba dati:
SZB ueg spektra djelovanja;
SZB koja nisu opasna za korisne organizme;
SZB koja nisu razvrstana kao opasna za okoli.
Sukladno Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, br. 70/05) poljoprivredni
proizvoai smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na nain i u svrhu koja je propisana u
uputama za uporabu na etiketi pojedinog SZB. Upisnik registriranih SZB vodi se u elektronikom
obliku kao baza podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a). Podaci o registriranim SZB
dostupni su svim korisnicima interneta putem web trailice na sljedeoj web adresi:
http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Pristup web trailici mogu je i putem naslovne stranice Ministarstva
poljoprivrede (http://www.mps.hr/). Na stranicama Ministarstva poljoprivrede redovito se objavljuju
svi propisi i relevantne informacije vezane za SZB.

Korisnici SZB su duni voditi i uvati evidenciju o SZB koja koriste najmanje pet (5) godina. U
evidenciju se upisuju najmanje sljedei podaci: trgovaki naziv SZB, datum i vrijeme poetka i
zavretka tretiranja, koliina primijenjenog SZB (doza, koncentracija), veliina povrine i tretirana
kultura. Evidencije se vode u elektronikom ili papirnatom obliku sukladno Pravilniku o integriranoj
proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.

Pri uporabi SZB potrebno je:
uvaavati naela dobre poljoprivredne i okoline prakse i primjenjivati mjere integrirane zatite
bilja od tetnih organizama,
koristiti SZB uinkovito radi odravanja populacije ciljanih tetnih organizama ispod
gospodarskog praga tetnosti uz smanjenja negativnog utjecaja na vrste koje ne pripadaju
ciljanoj skupini. Preporua se primjena SZB lokalno, tamo gdje je populacija tetnih
organizama prela gospodarski prag tetnosti, a ne po cijeloj povrini, radi ouvanja populacije
korisnih organizama,
primjenjivati i rukovati sa SZB sukladno propisima iz podruja SZB i uputama, oznakama,
upozorenjima i granienjima te drugim podacima i informacijama navedenim na etiketi,
koristiti odgovarajuu osobnu i posebnu zatitnu odjeu i opremu te ureaje za primjenu ovisno
o SZB i metodi tretiranja koju primjenjuju,
skladititi i uvati SZB namijenjena primjeni na propisan nain (u posebnoj prostoriji ili
posebnom ormaru u originalnoj ambalai, odvojeno od hrane i hrane za ivotinje te drugih
predmeta ope uporabe, izvan dosega djece, uz odreene uvjete glede temperature, vlage i
svjetlosti te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi).
Prostoriju ili ormare u kojima se uvaju SZB preporuuje se drati pod kljuem. Ne preporua
se uvanje veih nepotrebnih koliina SZB. Ako se radi potrebe uvaju vee koliine SZB,
takva prostorija mora biti izraena od vrstih i otpornih materijala koji se lako iste. Na podu
prostorije ne smije biti izravnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB dre u ormarima oni
moraju biti izraeni od otpornih i inertnih materijala koji ne upijaju i koji se jednostavno iste.
Potrebno je osigurati odreeni materijal za ienje (zemlja, pijesak) u sluaju oteenja
ambalae i izlijevanja SZB i spremnik predvien i oznaen za tu namjenu. Sadraj spremnika
predaje se ovlatenoj osobi sukladno posebnom propisu kojim je ureeno gospodarenje
otpadom,
praznu ambalau SZB koja su tekuem stanju, ispirati vodom najmanje tri puta, vratiti sadraj u
spremnik prskalice. Navedenim postupkom u najveoj mjeri smanjuje se mogunost
oneienja okolia. Neupotrjebljena SZB i otpadnu ambalau predaje se ovlatenoj osobi
sukladno posebnom propisu kojim je ureeno gospodarenje otpadom,
ureaje za primjenu SZB prati na polju, na mjestima gdje SZB ne moe doprijeti u povrinske
vode i gdje nema opasnosti po ljude i ivotinje. Preporua se, gdje god je to mogue, ostatke
kropiva razrijeene s vodom poprskati na tretiranu povrinu. SZB koja su registrirana na
temelju Zakona o sredstvima za zatitu bilja na etiketi sadre detaljne upute o nainu ienju
ureaja za primjenu. Ureaje za primjenu potrebno je odravati u ispravnom stanju,
zamjenjivati dotrajale i neispravne dijelove sukladno uputama proizvoaa s ciljem osiguranja
pravilne primjene SZB i sprjeavanja negativnog utjecaja na okoli. Ostaci SZB i kropiva ne
smiju se izlijevati u povrinske vode, kanalizaciju, dvorine i stajske odvode,
kod uporabe SZB koja su razvrstana i oznaena kao opasna za okoli od iznimne je vanosti
potivati propisane mjere opreza vezane uz zatitu povrinskih, podzemnih i pitkih voda te
korisnih organizama u vodi i tlu. Posebice je vano potivati zone sanitarne zatite izvorita
koje se uspostavljaju sukladno propisima o vodama i uspostavljene sigurnosne razmake od
povrinskih voda. Sigurnosni razmaci izraeni su u metrima mjerei od ruba obale i nalaze se
na etiketi pojedinog SZB,
sprijeiti zanoenje, voditi brigu o drugim mjerama opreza i ogranienjima navedenim na
etiketi SZB kao to su ogranienja plodoreda, uporabe odreenog SZB na lakim tlima i
krakim podrujima, nagnutim i erozivnim povrinama radi sprjeavanja otjecanja i
nakupljanja ostataka u niim dijelovima te o doputenom broju tretiranja tijekom vegetacije u
istom vinogradu.

8.1.7. Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja

Izvjetajno prognoznim poslovima u zatiti bilja predvia se pojava tetnih organizama, te vrijeme,
nain i mjere njihovog suzbijanja. Preporuke i informacije javno su dostupne na internetskim
stranicama (http://www.savjetodavna.hr i http://www.hcphs.hr). S namjerom da se preporuke priblie
to veem broju proizvoaa, Poljoprivredna savjetodavna sluba, na regionalnoj razini, objavljuje
preporuke za suzbijanje u lokalnim medijima (radiju i novinama), a Hrvatski centar za poljoprivredu,
hranu i selo - Zavod za zatitu bilja, na republikoj razini objavljuje prognoze na Hrvatskoj televiziji i
Hrvatskom radiju.
8.2. INTEGRIRANA ZATITA OD BILJNIH BOLESTI I TETNIKA

Zabranjuje se primjena:
sintetskih piretroida (esfenvalerat, lambda-cihalotrin, deltametrin, alfa-cipermetrin,
cipermetrin, gama-cihalotrin, beta-ciflutrin)
vrlo perzistentnih herbicida (dikvat).

Tretiranja uz ogranienje:
akaricidi (etoksazol, fenpiroksimat, heksitiazoks, klofentezin, fenazakin) - primijeniti
najvie jednom godinje i to poetkom vegetacije radi zatite korisnih grinja.

TETNI ORGANIZAM
I OPIS
MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA
Plamenjaa vinove loze
(Plasmopara viticola)

Znakovi zaraze mogu se nai
na svim zelenim dijelovima
vinove loze. Najei su na
listovima, a neto rjei na
viticama, cvatovima i
mladim bobama.
Gljiva prezimi u otpalom
liu.
Rast i razvoj ove bolesti
ovisi prvenstveno o
klimatskim uvjetima
(temperaturi i kii) te se
zatita mora orijentirati
prema klimatskim uvjetima
u toku vegetacije.
Plamenjaa se u
kontinentalnoj Hrvatskoj
najee javlja u svibnju i
lipnju.
Preventivne kemijske mjere:
Klimatski uvjeti u velikom dijelu Republike Hrvatske su takvi da se bez
kemijske zatite ne moe sprijeiti pojava ove bolesti.

Obvezno je:
Prvo prskanje obaviti prema preporukama za zatitu vinove loze
Poljoprivredne savjetodavne slube ili najkasnije kada su mladice
duge oko 10 cm, padne 10 mm kie i temperatura je preko 10 C.
Koristiti meteoroloke podatke za prognozu pojave ili pratiti
preporuke Poljoprivredne savjetodavne slube u zatiti od plamenjae.

Preporuuje se:
Prskati preventivno u kontinentalnom dijelu Hrvatske zbog jakog
potencijala razvoja bolesti.
Razmak izmeu prskanja ovisi o rastu mladica i grozdova, koliini
oborina i temperature te vrsti prethodno primijenjenog fungicida.
Za vrijeme cvatnje se ne preporuuje primijeniti SZB.
Ako je palo vie od 30 mm oborina nakon primjene SZB, razmak
izmeu prskanja potrebno je smanjiti ili prskanje ponoviti.
Nakon postizanja viednevnih maksimalnih temperatura iznad 35 C,
nije potrebno primijeniti SZB.

Za prva prskanja preporuujemo preventivne organske fungicide, zatim
slijedi primjena sisteminih fungicida ili tri prskanja sredstvima na osnovi
fosetila, jedan za drugim. Izmeu zadnjeg tretmana sisteminim i idueg
tretmana preventivnim fungicidima razmak ne bi trebao biti vei od 10
dana.
Pripravke na osnovi bakra rabiti u zadnjim prskanjima. Zadnje prskanje
obavlja se ovisno o klimatskim uvjetima, sorti i podruju uzgoja.

Zbog negativnog postranoga
djelovanja na grabeljive
grinje uporaba ditiokarbamata
i/ili kombiniranih sisteminih
ili bakrenih fungicida s
ditiokarbamatima ne
preporuuje se vie od dva
prskanja godinje. Dakle,
ditiokarbamati mogu se rabiti
najvie etiri puta tijekom
vegetacije, dva puta sami i
dva puta kombinirano. U
ditiokarbamate se ubrajaju
sljedee aktivne tvari:
mankozeb, metiram i
propineb. Da bi se sauvale
korisne predatorske grinje, te
fungicide ne treba rabiti u dva
uzastopna prskanja.

Pepelnica
(Uncinula necator)/Oidium
tuckeri

Znakovi zaraze mogu se nai
na svim zelenim dijelovima
vinove loze. Listovi mogu
biti zaraeni u svim
razvojnim stadijima.
Pepelnica moe
prezimljavati i u pupu
vinove loze.
Ova bolest se bolje razvija
kada su vie temperature.
Ako su bobe napadnute u
stadiju rasta, koica puca i
nastaju karakteristine
raspukline koje mogu sezati
do kotice.
Agrotehnike mjere:

Obvezno je:
Uravnoteiti intenzitet rasta i rodnosti vinove loze.
Vinova loza ne smije rasti izraziti bujno.
Obvezno uravnoteiti gnojidbu osobito duikom.
Preporuuje se skidanje listova u zoni grozdova i ostali zahvati kojima se
smanjuje zbijenost trsa.

Kemijske mjere:
U integriranoj zatiti bilja fungicide na osnovi sumpora treba rabiti kao
prioritetno sredstvo.

Preventivne mjere:
U vinogradu, u kojem je u prethodnoj godini bio jaka zaraza pepelnicom,
preporuuje se prvo prskanje obaviti kad mladica dosegne 10 do 15 cm
duine. U to vrijeme mogu se rabiti sistemini fungicidi ili fungicidi na
osnovi sumpora. Kasnije u sezoni valja rabiti druge fungicide protiv
pepelnice. Kad je ljeto vrue i suho, razmak izmeu dva prskanja ne treba
Sumpor u dozama ispod 200
g na 100 l vode nije tetan za
predatorske grinje, iznimka
su jako osjetljive grinje.
Sumpor u dozama preko 300
g na 100 l vode tetan je za
korisne grinje.
biti dulji od 12 dana. Ako se rabi samo sumpor, razmak izmeu dva
prskanja ne treba biti dulji od 5 do 6 dana.

Kurativne mjere:
Ako je ostvarena infekcija u vinogradu, potrebno je rabiti sistemine
fungicide u razmacima od 5 do 7 dana uz upotrebu 1000 1200 litara
kropiva/ha.

Crna pjegavost
(Phomopsis viticola)

Znakovi zaraze mogu se
vidjeti na mladicama, rozgvi,
a u nekih sorata i na
listovima i stapkama
grozdova.
Na odrvenjenim mladicama
u tijeku zime i proljea
mogu se vidjeti u obliku
malih okruglih crnih
jastuia. Tijekom proljea
neki pupovi kreu kasnije, a
neki uope ne prolistaju.

Agrotehnike mjere:

Obvezno je:
Saditi vinograd sadnim materijalom za koji je izdana biljna putovnica
i certifikat.
Ukloniti sve zaraene dijelove vinove loze prilikom zimske rezidbe.
Svu orezanu zaraenu rozgvu iznijeti iz vinograda i spaliti.

Kemijske mjere:
Provode se u zaraenim vinogradima s osjetljivim sortama.
Preporuuje se prskanje protiv crne pjegavosti kada su mladice duge 1 - 2
cm i ponoviti ga nakon 7 - 10 dana. Kasnije, uporabom mankozeba protiv
plamenjae suzbijamo i crnu pjegavost.
Zbog negativnog postranoga
djelovanja na korisne grinje
uporaba ditiokarbamata i/ili
kombiniranih sisteminih ili
bakrenih fungicida s
ditiokarbamatima ne
preporuuje se vie od dva
prskanja godinje. U
ditiokarbamate se ubrajaju
sljedee aktivne tvari:
mankozeb, metiram i
propineb. Da bi se sauvale
korisne grinje, te fungicide ne
treba rabiti u dva uzastopna
prskanja.

Siva plijesan
(Botrytis cinerea)

Znakovi zaraze najee se
mogu nai na grozdovima i
bobama vinove loze. Ako je
u rano proljee kino
vrijeme mogu biti zaraeni i
cvijetovi u cvatnji kao to su
zaraene stapke cvata, ali i
stapke cvijeta, pojedini
cvjetovi i cvjetne kapice.
Zaraeni cvjetovi se sue.
Vidljive tete se mogu uoiti
pred samu berbu.
Agrotehnike mjere:
Pri podizanju vinograda preporua se sadnja redova u smjeru strujanja
vjetrova kako bi se to krae zadravala vlaga unutar nasada.

Obvezno je:
Uravnoteiti gnojidbu, a ponajvie gnojidbu sa duikom.
Uravnoteiti rast i rodnost tj. urod. Obvezno provoditi mjere zelene
rezidbe.
Provoditi zatitu protiv pepelnice i grozdovih moljaca.

Kemijske mjere:

Preporuuje se:
Prvo tretiranje provesti nakon cvatnje, ako je pala kia za vrijeme cvatnje i
ili tik poslije cvatnje.
Izbor kemijskih sredstava u suzbijanju peronospore koji suzbijaju i
sivu plijesan.
Sljedea tretiranja provesti za vrijeme pred zatvaranje grozda te oko
are.
Zadnje tretiranje pred berbu ovisno o karenci primjenjivanog
fungicida 21- 28 dana prije planirane berbe.
Pri suzbijanju sive plijesni potrebno je svaki puta primijeniti sredstva na
osnovi druge aktivne tvari.

Crvena pale vinove loze
(Pseudopeziza tracheiphila)

Bolest se javlja na pojedinim
lokalitetima. Osjetljive su
sorte: Portugizac, Silvanac,
Plemenka, Carignan, Mller
Thurgau. Javlja se esto u
pleivikom vinogorju.
Crvena pale javlja se svake godine samo u odreenim vinogradima.
Kod tih vinograda se preporuuje prskati dva puta, i to u fazi 3 i 5 - 7
listova, ako u tom razdoblju padaju kie.

Apoplektino venue (esca)
(Mal d'esca)

Razlikujemo dva tipa
simptoma klasina eska i
mladenako venue.
Klasina eska javlja se u
akutnom ili kroninom
obliku. Uuoljivo je uenje
listova izmeu lisnih ila,
koje kasnije prelazi u
crvenkasto smeu boju.
Promjene se mogu jedne
godine pojaviti, a da
slijedee godine trs izgleda
zdrav. Znakovi zaraze
vidljivi su i na mladicama i
u drvu zaraenog trsa. Kora
na panju i krakovima trsa u
poodmaklom stadiju razvoja
bolesti uzduno puca.

Agrotehnike mjere:

Obvezno je:
Saditi certificiran sadni materijal.
Zaraene biljke iskriti, iznijeti van vinograda i zapaliti.
U vinogradima gdje ima trsova sa ovim ili slinim simptomima
obvezno je pribor za rezidbu redovito dezinficirati sa alkoholom ili
nekim drugim dezinfekcijskim sredstvom.
Kod redovite rezidbe izbjegavati otre rezove jer velike rane teko
zarastaju. Preporuuje se rane premazivati voarskim voskom koji sadri
fungicid. Biljke sa simptomima treba oznaiti tijekom ljeta (srpanj
kolovoz).
Trsovi sa blaim simptomima bolesti mogu se obnoviti otrim rezom do
zdravoga tkiva.

Tumori vinove loze
(Agrobacterium
tumefaciens)

Tumoraste izrasline mogu se
pojaviti na panju, krakovima
i rozgvi te rjee na
korijenovu vratu i korijenu.
Sa zaraenih trsova ranije
poinje opadanje lia.
Agrotehnike mjere:

Obvezno je:
Saditi certificiran sadni materijal.
Saditi vinograda na poloajima gdje u zadnjih 10 godina nije bio kasni
proljetni mraz koji moe otetiti trs.

Preporuuje se:
Saditi manje osjetljive sorte, koje su uz to cijepljene na manje
osjetljivim podlogama.
Ako se u nasadu pronau trsovi sa simptomima bakterijskog raka na
nadzemnim dijelovima, treba rezom odstraniti zaraeni dio trsa,
iznijeti ga iz vinograda i spaliti. Nakon rezidbe potrebno je
dezinficirati alat i rane na trsu.
Alat dezinficirati sa 96 % alkoholom, 4 % varikinom ili Vilkonom S.
Rane na trsu premazati sa 2 % otopinom fungicida na osnovi bakra.

Infektivne utice vinove
loze (fitoplazmoze)
(Grapevine yellows)

U toj skupini uzronika
posebno mjesto pripada
fitoplazmama koje uzrokuju
bolesti pod nazivom
Flavescence doree (FD) i
Bois Noire (BN). Znakovi
bolesti javljaju se nakon
cvatnje i najee se oituju
na itavom trsu.

Agrotehnike mjere:

Obvezno je:
Saditi certificiran sadni materijal.
U vinogradima u kojima ima fitoplazmoze obvezno je krenje
zaraenih trsova fitoplazmama, iznoenje i spaljivanje istih trsova.
U vinogradima s prisustvom fitoplazmi potrebno je suzbijati vektore
koji pomau u irenju ove bolesti.


Grozdovi moljci
uti grozdovi moljac
(Eupoecilia ambiguella)
Pepeljasti grozdovi moljac
(Lobesia botrana)

Leptiri grozdovih moljaca
odlau jaja na stapke,
cvjetne pupove, cvjetove, a
kasnije na bobe. Gusjenice
grozdovih moljaca hrane se
na cvatovima, a kasnije se
hrane i bobama.
U vlanim godinama u
veem broju javlja se uti
grozdov moljac, a u
Kemijske mjere:
Rok suzbijanja za I. i II. generaciju odreuje se kad je:
ulovljen kritini broj leptira od 75 na feromonskim mamcima;
Nakon kritinog ulova suma efektivnih temperatura dostigne (min. +
najvie temp.): 2 (10) = 110 C.

Tada je potrebno obaviti tretiranje.
U godini kad je populacija II. generacije vrlo visoka, katkad je
potrebno provesti dva prskanja.
Bioloki preparat na osnovi Bacillus thuringhiensis primjenjuje se
ee i to preventivno u razmacima do 8 dana izmeu tretiranja.U
nedostatku praenja feromonima, treba obavljati vizualne preglede:
pregledati nasad na prisutnost odloenih jaja;
kontrolirati pojavu prvih gusjenica na grozdovima.
Vano je postaviti
feromonske mamke u travnju.
Prvu generaciju tetnika koja
se javlja u vrijeme cvatnje ne
preporuujemo suzbijati jer u
pravilu nije tetna. Ako se
pomou feromonskih
mamaka utvrdi ekstremno
visoka populacija suzbijanje
prve generacije potrebno je
provesti.
Druga generacija koja se
javlja u vrijeme formiranih
bobica, izaziva kasnije pojavu
sive plijesni te nju moramo
pratiti i suzbijati.
sunim i toplim
godinama u veem se
broju javlja pepeljasti
grozdovi moljac.

B. thuringiensis mora se rabiti
pravovremeno. Prskanje je
potrebno ponoviti u sluaju
kie.

Lozina sovica
(Noctua pronuba)

tete ine gusjenice koje
mogu biti do 5 cm duge.
Sivosmee su, s tamnim,
gotovo crnim i utim
simetrinim oznakama rubno
na svakom lanku tijela.
Gusjenice lozine sovice
hrane se pupovima i mladim
listovima pa velike tete
mogu nanijeti u mladim
nasadima.


Grba korak
(Peribathodes
rhomboidaria)

tete ine gusjenice
poetkom vegetacije
izgrizanjem pupova.
Aktivne su nou pa ih je
teko uoiti.

Gospodarski prag tetnosti:
2 do 3 pojedena pupa.

titaste ui
Limunov crvac
(Pseudococcus citri)
ljivina titasta u
(Eulecanium corni)
Breskvina titasta u
(Eulecanium persice)
Vunasta lozina titasta u
(Pulvinara vitis)
Kalifornijska titasta u
(Quadraspidiotus
perniciosus)

titaste ui siu sokove, zbog
ega trs slabi, daje manji
prirod, a nakon
viegodinjeg napada mogu
se osuiti cijeli trsovi. Neke
vrste lue mednu rosu koja
ini dodatne tete jer se na
mednu rosu naseljavaju
aavice.

Agrotehnike mjere:
Izbjegavati preobilnu gnojidbu pogotovo duikom.

Kemijske mjere:
Prskanje se provodi lokalno samo na zaraenim trsovima; samo u
sluaju ire pojave prskati cijeli nasad. Prskanje protiv vunaste lozine
titaste ui (P. vitis) potrebno je provesti kad liinke ponu izlaziti
(svibanj - lipanj).

Crveni voni pauk
(Panonychus ulmi)

tetni organizam prezimi u
obliku zimskog jaja.
Zimskim pregledom jaja
kontrolira se jaina
populacije.

Obvezno uravnoteiti gnojidbu, a pogotovo sa duikom.
Preporuuje se upotreba insekticida i akaricida koji ne potiu razvoj
crvenog pauka.
Uporaba sumpora za
suzbijanje pepelnice moe
smanjiti populaciju grinja.

Obini crveni pauk ili
koprivina grinja
(Tetranychus urticae)

Prva generacija obinog
crvenog pauka nalazi se
na korovnim biljkama u
Gospodarski prag tetnosti:
Poetak vegetacije: 60 - 70 % pupova s jednom ili vie grinja.
Tijekom ljeta: 40 % listova s pokretnim oblicima.
Prisutnost prirodnih neprijatelja i uporaba SZB pridonose smanjenju
populacije grinja u vinogradu.

Uporaba sumpora za
suzbijanje pepelnice moe
smanjiti populaciju grinja.

vinogradu, a druga seli
na vinovu lozu. Najee
se tete vide krajem ljeta.
Mjesta na listovima na
kojima su grinje sisale
posvijetle, a kasnije itav
list pouti i otpadne prije
vremena. Na naliju lista
moe se vidjeti
pauinasta prevlaka u
kojoj su vidljive grinje.

Lozine grinje

Erinoza
(Eriophyes vitis)

Prezimi kao odrasli oblik
ispod ljuske pupa, pojavom
listia seli se na njega i tu
ini prve tete sisanjem
sokova. Na napadnutom listu
s gornje strane uoavaju se
nabrekline (ike) koje su u
poetku crvenkaste boje, a
kasnije poprime tamno
zelenu boju. Na naliju lista
vide se uleknua s bijelom
prevlakom, a s vremenom
takav list propada. tete su
jae u hladnim proljeima,
kada loza slabo napreduje.

Akarinoza
(Calepitrimerus vitis)

Odrasli oblici lozinih grinja
ikarica prezime ispod
ljuskica pupova i kore trsa.
Ve u fazi bubrenja pupova
grinje se zavlae dublje u
pup i siu sokove. Napadnuti
pupovi mogu se osuiti ili iz
njih istjeraju mladice koje
imaju skraene internodije
koji rastu u cik-cak smjeru.
Kasnije tijekom vegetacije
grinje se mogu nai na
naliju listova. Napadnuti su
listovi deformirani, s tamnim
uzdignutim rubom i arenom
mozainom plojkom.

Kemijske mjere:
Prskanje se provodi samo u sluaju jakog napada:
na poetku vegetacije, ako je tetni organizam bio prisutan u prethodnoj
godini;- ako su vremenski uvjeti povoljni za razvoj grinja.
Uporaba sumpora za
suzbijanje pepelnice moe
smanjiti populaciju grinja.










8.3. INTEGRIRANA ZATITA OD KOROVA
MJERE SUZBIJANJA KOROVA NAPOMENA
Agrotehnike metode:
Preporuuje se:
Plitka obrada.
Zatravljivane, periodino koenje.

Uporaba herbicida.
Obvezno:
Za suzbijanje korova irina herbicidnoga pojasa ne smije prijei prosjeno 1/3 meurednog razmaka.
Suzbijanje korova u vinogradima do 3. godine starosti se ne provodi herbicidima,
Preporuuje se:
U meurednom se prostoru kosi tratina, a korove u uskom pojasu redova treba suzbijati ekoloki
prihvatljivim herbicidima. Pri tome se pokuava uporaba herbicida to vie smanjiti.
Pri uporabi sredstava na osnovi glifosata najbolji uinci postiu se tijekom jeseni, poslije berbe.
Sredstva na osnovi oksifluorfena, terbutilazina rabe se samo u proljee.
Tijekom ljeta, ako je jaka zakorovljenost, rabe se sredstva na osnovi glufosinata.
Pri suzbijanju korova treba voditi rauna o pojavi rezistentnosti te u tretmanima koristiti sredstva razliitih
aktivnih tvari (razliita sredstva).




8.4. INTEGRIRANA ZATITA OD GLODAVACA

Za suzbijanje tetnih glodavaca u vinogradima (Arvicola terrestris voluharica i Apodemus
sp. poljski mievi) proizvoai smiju rabiti sve vrste zatrovanih mamaka koji su registrirani
za tu namjenu u RH (registracija za uporabu na otvorenom). Postupak postavljanja mamaka
mora biti usklaen s uputom proizvoaa. Pri uporabi zatrovanih mamaka proizvoai moraju
onemoguiti pristup domaih i divljih ivotinja. Zabranjena je primjena bilo kojeg kemijskog
sredstva po itavoj povrini tla.
Proizvoai se mogu sluiti svim oblicima mehanikih i vodenih klopki te razliitim
sredstvima s repelentnim djelovanjem (odailjai zvunih i magnetnih valova i dr.).


Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju groa napravilo Povjerenstvo u sastavu:
Tomislav Petrovi, dipl. ing., Ana Posedi, dipl. ing., Vesna Kostanjeveki, dipl. ing., Vlado
Novakovi, mr. sc. Lada Biak, mr. sc. Marija evar, mr. sc. Vladimir Juki, dr. sc. Brankica
Svitlica, Andreja Martonja Hitrec, dipl. ing., Sanja Krni Basta, dipl. ing., prof. dr. sc. Jasminka
Karoglan Konti, prof. dr. sc. Boena Bari, Branka Mihaljevi, dipl. ing.



KLASA: 080-01/12-01/187
URBROJ: 525-08/0459-12-14
Zagreb, 20. prosinca 2012. godine




M I N I S T A R

Tihomir Jakovina