Saobraaj i ivotna sredina

Sead ii 013/12-DS

1.Naini smanjenja buke

Postoje dva pristupa globalnom rjeavanju ekolokog problema buke
zrakoplova:

Tehniki - utiavanjem motora zrakoplova u eksploataciji (hush-kit);

izmjenom motora i zamjenom bunih zrakoplova novim modelima

Organizacijsko tehnoloki koji ukljuuje reguliranje lokalne gustoe

prometa i zadravanja zrakoplova u zraku te racinalizaciju poetno
zavrnih operacija na zranim lukama.

Prvi i najutjecajniji nain smanjenja buke jeste taj da se izvor buke stia, a to
znai da se grade tii motori i zrakoplovi.

2.Postupak u polijetanju (FAA)

Kod postupka u polijetanju postoji postupak koji je formulirao FAA( Ameriki savezni
zrakoplovni ured ) , a koji je prihvaen od ICAO, te je jedna varijanta tog postupka koji je
formulirao ICAO.
Prema tom postupku pri dostizanju visine od 3000ft, moe se smatrati da je preletno
podruje osjetljivo na buku.
U prvom segmentu se primjenjuje tehnika penjanja zrakoplova koji sve do visine od 1500ft
(stopa) leti s potiskom za polijetanje ime postie bre udaljavanje od zemlje i na taj nain
smanjenje buke na zemlji.
Taj postupak se moe primjeniti na sve postojee transportne zrakoplove, odnosno ne
zahtjeva ugradnju nikakve nove opreme niti u zrakoplovu niti na zemlji.

Sl.1 Granine vrijednosti razine

buke prema ICAO

Buka pri polijetanju po ICAO-u

- Buka u prilazu po ICAO-u

- Bona buka po ICAO-u

3.Postupci u slijetanju

U svrhu smanjenja buke koja se stvara prilikom slijetanja, uvedeni su sljedei postupci:

a) standardni postupak

b) poveanje visine na kojoj se hvata signal kuta poniranja

c) prilaz u dva stupnja

d) postupak Lufthansae
e) prilaenje i odlet po krivocrtnoj putanji
f) selektivno koritenje USS

4.Emisija zagaivaa iz zrakoplovnih motora

Prevoenje putnika i robe zrakoplovom obavlja se na velikim visinama pa oneiavanje

atmosfere nikgoa izravno ne ugroava, zbog toga se okoli oneiuje na globalnoj razini i
tee se uoava na lokalnoj razini. Stoga je ta problematika dugo bila izvan interesa
ekolokih strunjaka, da bi znatan porast zranog prometa poveao i njegov udio u
oneienju okolia i potaknuo potrebu ne samo lokalne ekoloke zatite ve i zatite na
globalnom planu.
Oneienje zraka zranim prometom ovisi o raznim initeljima kao to su:

1. tip zrakoplova
2. tip zrakoplovnog motra

3. optereenje motora pri polijetanju, slijetanju, penjanju, krstarenju i dr.

Tabela 1 tetne tvari u ispunim plinovima zrakoplovnog motora u raznim fazama

leta

Reim
rada
motora

Faktor
optereenja
motora

Projeno
trajanje
faza
(min)

5.Utjecaj ekolokih normi na razvoj mlaznih motora

Pojedini ekoloki zahtjevi u proizvodnji motora s unutarnjim sagorijevanjem meu najvanijim su

smjernicama u razvoju novih konstrukcija. Tako je npr. u vicarskoj kompaniji Swissair upravo
koncentracija u ispunim plinovima jedan od glavnih imbenika pri odluci koji e se od motora CFM
56 ili IAE V2500 biti ugraen u zrakoplove Airbus A 320/321 / 1 /.
Glavni naglasci u ravoju mlaznih motora do sada su bili usredotoeni na potisak, ekonominu potronju
goriva i ekonomino odravanje, da bi se od i ekoloke znaajke motora imale visoku komercijalnu vanost.
Svaki proizvoa motora mora dobiti od mjerodavnih vlasti uvjerenje da odreeni tip motora zadovoljava
kriterije propisane zakonom o razini doputenog isputanja tetnih plinova. Pri izdavanju uvjerenja
mjerodavni organi vlasti duni su pridravati se sledeih optih naela :

- svakom proizvoau motora bit e doputeno da za potrebe testiranja odreenog tipa motora sam izabere
koliko motora eli testirati, pri emu moe odluiti da testira samo jedan motor;

- izvrit e se najmanje tri testiranja motora, to znai da e se, ako je za testiranje izabran samo jedan
motor, on testirati najmanje tri puta;
- ako je izabrani motor testiran nekoliko puta, za krajnji rezultat e se uzeti aritmetika vrijednost rezultata
testova. Kranji rezultat provjere (x) zapravo je vrijednost (Xi) dobivena za svaki motor koji je testiran;
- proizvoa motora je duan dostaviti mjerodavnim tjelima vlasti sve podatke o motoru koji je predmet
testiranja, kako to ve zahtjeva Annex 16;
- motor koji se prijavi za testiranje poslije e predstavljati referentni model za taj tip motora. Odstupanja
drugih motora u vezi s isputanjem tetnih plinova u odnosu na referenti model moraju biti odobrena od
mjerodavnih nacionalnih vlasti.