SVEUILITE U RIJECI

TEHNIKI FAKULTET
Preddiplomski sveuilini studij strojarstva

Zavrni rad

HIDRAULIKA ANALIZA PADA TLAKA KROZ SUSTAV

CJEVOVODA RAZLIITE HRAPAVOSTI
Mentor: Izv. prof. dr. sc. Lado Kranjevi

Rijeka, rujan 2014

Dorian Cuculi
0069054557

Ja, Dorian Cuculi, student zavrne godine Preddiplomskog sveuilinog studija strojarstva na
Tehnikom fakultetu u Rijeci, izjavljujem da sam ovaj rad u potpunosti izradio samostalno.

______________________

Tijekom izrade ovoga rada prueni su mi struna pomo i savjeti za izradu zavrnog rada od
strane Izv. prof. dr. sc. Lade Kranjevia i Dipl. ing. Stefana Ivia. Na njihovom vodstvu i
mentorstvu im iskreno zahvaljujem. Osim usmjeravanja kod izrade rada pruili su mi priliku da
steknem nove vjetine i novo znanje koje e mi biti od velike koristi u daljnjem obrazovanju i
buduoj profesionalnoj karijeri.

1. UVOD .................................................................................................................................... 6
2. METODE PRORAUNA STRUJANJA FLUIDA U CJEVOVODU .................................. 8
2.1. Jednadbe za proraun strujanja fluida u cjevovodu ........................................................... 8
2.1.1. Darcy-Weisbach ........................................................................................................... 8
2.1.2. Hazen-Williams ......................................................................................................... 13
2.2. Hrapavost cjevovoda ......................................................................................................... 16
2.2.1. Zakoni protoka u hrapavim cijevima (J. Nikuradse) ................................................. 16
3. MODELIRANJE STRUJANJA U ZADANOM PRIMJERU ............................................. 20
3.1. Opis zadanog primjera ....................................................................................................... 20
3.2. Modeliranje strujanja upotrebom programa EPANET ...................................................... 22
3.3. Rezultati numerikih prorauna za zadani primjer ............................................................ 23
Simulacija 1 ......................................................................................................................... 25
Simulacija 2 ......................................................................................................................... 28
Simulacija 3 ......................................................................................................................... 31
4. PRIKAZ LABORATORIJSKE OPREME .......................................................................... 33
4.1. Sustav cjevovoda ............................................................................................................... 33
4.2. Radni stol ........................................................................................................................... 34
4.3. Senzori ............................................................................................................................... 36
4.4. Pumpe ................................................................................................................................ 37
5. AUTOMATIZIRANA UPOTREBA SOFTVERA EPANET ............................................. 40
6. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 43
7. LITERATURA ..................................................................................................................... 44
8. SAETAK ............................................................................................................................ 45
9. DODATAK .......................................................................................................................... 46

1. UVOD

U radu se opisuje hidraulika analiza mree cjevovoda, posebno promatrajui utjecaj hrapavosti i
kvalitete cijevi na pad tlaka u cjevovodu. Rad sadri opis problema i zadanih primjera,
numerike proraune, modeliranje simulacije strujanja fluida upotrebom raunalnih programa,
rjeavanje i optimizaciju mree cjevovoda te usporedbu eksperimentalnih mjerenja sa
rezultatima modelirane simulacije.
Za bolje razumijevanje problema potrebno je opisati metode izrade prorauna i optimizacije
sustava cjevovoda, koje su osnovane na jednadbama za proraun strujanja fluida kroz cjevovod.
Razumijevanje numerike podloge, jednadbi i raunarskih metoda kojima se koristimo prilikom
opisa i rjeavanja problema bitno je i zato to se u raunalnom programu kojim se koristimo za
modeliranje simulacija prorauni ostvaruju upravo pomou tih metoda i jednadbi. S obzirom na
to da se u radu, osim na openitu analizu mree cjevovoda, posebno osvre na problematiku
vezanu uz utjecaj hrapavosti cijevi na pad tlaka u cjevovodu opisati emo rad i eksperimente
koje je njemaki fiziar Johann Nikuradse proveo u svrhu ispitivanja utjecaja hrapavosti cijevi na
protok fluida u cjevovodima kako bi se bolje upoznali sa tom problematikom i lake je razumjeli.
U radu je detaljno opisan EPANET, softver u kojem se moe modelirati mreu cjevovoda i
simulirati protok fluida kroz tu mreu uz odreene zadane uvjete. Priloeni su primjeri izrauna i
simulacija izraenih u programu EPANET te je opisano njegovo podruje primjene. Za
unaprjeenu uporabu navedenog raunalnog programa i optimizaciju cjevovoda uz automatsko
pokretanje niza prorauna koriten je Python, skriptni programski jezik ope namjene (otvoreni
besplatni kod), proiren sa cross-platform softver aplikacijom Spyder, koji slui za znanstveno
programiranje u Python-u. Programirao sam kod kojim se poziva EPANET i otvara modeliranu
mreu cjevovoda te se promijenom podataka u ulaznoj datoteci dobiva razliite rezultate u
izlaznoj datoteci, iz koje oitavamo podatke relevantne za opis zadanog problema. Osim brzog i
jednostavnog mijenjanja varijabli i raunanja veeg broja razliitih sluajeva, pomou tog koda
moe se napraviti optimizacija cjevovoda upotrebom raunarskih metoda te izraunati odreene
varijable iju vrijednost elimo dobiti ili nai idealnu vrijednost neke varijable s obzirom na
eljene rezultate.
Osim podataka dobivenih preko simulacija u raunalnim programima istraivanje moemo
proiriti i sa eksperimentalno dobivenim podacima. Za opis eksperimentalnog ispitivanja opisana
je laboratorijska oprema sa fakulteta koja je od nedavno na raspolaganju za koritenje uz
6

asistenciju i nadzor mentora Izv. prof. dr. sc. Lade Kranjevia i Dipl. ing. Stefana Ivia.
Naveden je i prikaz laboratorijske opreme, no zbog tehnikih razloga u sklopu ovoga rada nije
bilo mogue obaviti eksperimentalna mjerenja.
Prilikom izrade rada, uz usmjeravanje, savjete i pomo svojih mentora, stekao sam vjetine
koritenja strunih programa, programiranja i praktine primjene znanja steenog na
preddiplomskom studiju strojarstva na Tehnikom fakultetu u Rijeci, to e mi biti od velike
koristi u buduem studiranju na diplomskom studiju te u ostvarivanju daljnje profesionalne
karijere.

2. METODE PRORAUNA STRUJANJA FLUIDA U CJEVOVODU

U ovom poglavlju opisane su metode i jednadbe prorauna strujanja fluida u cjevovodu te

njihova primjena. Za poetak navodimo i opisujemo dvije najee upotrebljavane jednadbe
kod analize mree cjevovoda, to su Darcy-Weisbach te Hazen-Williams jednadbe. Drugi dio
poglavlja odnosi se na rad njemakog fiziara Johanna Nikuradsea koji objanjava utjecaj
hrapavosti cijevi na fluid koji struji njome te zakone strujanja fluida kroz hrapavu cijev.

2.1. Jednadbe za proraun strujanja fluida u cjevovodu

Cjevovod je skup spojenih cijevi kroz koje protjee fluid. Sustav ili mreu cjevovoda ini tank s
fluidom (iz kojeg se obino fluid odvodi u cjevovod pomou pumpi da bi se postigao potrebni
protok), cjevovod te ventili i razni senzori za mjerenje veliina vezanih za kretanje fluida
(protok, brzina, tlak).

2.1.1. Darcy-Weisbach

Nazvana je po svojim tvoriteljima, matematiaru Juliusu Weisbachu i inenjeru strojarstva

Henryju Darcyju. Koristi se u dinamici fluida za izraunavanje duinskih gubitaka u cijevima
koji se javljaju zbog hrapavosti cijevi i za proraune protoka u otvorenim kanalima. Sadri
bezdimenzijsku veliinu koju nazivamo Darcyjev koeficijent trenja (Darcy-Weisbach
koeficijent, Moodyjev koeficijent) koja je zavisna o Reynoldsovom broju Re. Darcyjev
koeficijent trenja moe se dobiti rjeavanjem Colebrookove jednadbe ili oitavanjem iz
Moodyjeva dijagrama.
Jednadbu moemo izraziti preko parametara kojima opisujemo laminarno strujanje fluida u
cjevovodu. Pad tlaka p je zavisan o duljini cijevi L, promjeru cijevi D, srednjoj brzini strujanja
i viskoznosti fluida .

Nadalje mogue je kreirati bezdimenzijske koeficijente za koje je eksperimentalno odreeno da

su direktno proporcionalne veliine:

(1.1)
gdje je C koeficijent utvren za cijevi krunog poprenog presjeka

Iz izraza (1.1) proizlazi:

(1.2)
Brzina se moe izraziti slijedeim izrazom:

iz kojeg moemo izvesti izraz za dinamiki tlak koji glasi:

(1.3)
ako dobivenu jednadbu za pad tlaka (1.2) podijelimo s izrazom za dinamiki tlak (1.3)
dobijemo slijedei oblik jednadbe:

Reynoldsov broj za strujanje u cijevi definiran je izrazom:

pa slijedi:

gdje je Darcyjev koeficijent trenja u sluaju laminarnog strujanja jednak:

(1.4)
Iz jednakosti (1.4) slijedi da je pad tlaka jednak:

(1.5)
Uzimajui u obzir da je

izraz (1.5) za pad tlaka preoblikujemo u Darcy-

Weisbachovu jednadbu (1.6).

(1.6)
U sluaju turbulentnog strujanja potrebno je uvrstiti jo dvije varijable, hrapavost e te gustou
fluida . Kako je pad tlaka proporcionalan duljini cijevi odnos izmeu bezdimenzijskih varijabli,
uzevi u obzir relativnu hrapavost e/D, jednak je:

Kod turbulentnog strujanja za izraun Darcyjevog koeficijenta koristimo se Colebrookovom

jednadbom (1.7), implicitnom jednadbom koja se zasniva na eksperimentalno dobivenim
rezultatima prouavanja turbulentnog protoka kroz cijevi razliite hrapavosti. Jednadbu se
najee koristi na nain da se iterativnim raunanjem dobiva pribline vrijednosti Darcyjevog
koeficijenta, a s obzirom da postoji mnogo varijanti Colebrookove jednadbe, eksperimentalno
dobivene za primjenu u razliitim sluajevima, najee se koristi priblina Colebrookova
formula uz priblinu greku od 1%, veinom radi jednostavnosti izrauna.
U implicitnom obliku ona glasi:
10

(1.7)
Moodyjev dijagram (Slika 2.1. Moodyjev dijagram) nam omoguuje da direktno oitamo
vrijednosti Darcyjevog koeficijenta hrapavosti u ovisnosti o relativnoj hrapavosti e/D i
Reynoldsovom broju Re , ali samo na podruju laminarnog strujanja (Re 2100... 2300) i
prijelaznog strujanja (Re 4000... 108).

11

Slika 2.1. Moodyjev dijagram

Materijal cijevi u cjevovodu ovisi o tome u kakvom okruenju se cjevovod nalazi i za kakvu
vrstu i koliinu fluida je namijenjen. Za svaki materijal postoji odreeni interval hrapavosti
povrine, a za neke materijale kao to je lijevano eljezo taj se interval mijenja s vremenom,
veinom zbog hre ili estica koje se nakupe na povrini cijevi nakon dueg koritenja.
Koeficijent hrapavosti za cijevi odreenih materijala moe se vidjeti u tablici (Tablica 2.1.
Hrapavost cijevi "e" u milimetrima). Primjena cijevi od materijala navedenih u tablici je velika,
od industrijske primjene, kanalizacije, poljoprivrede, medicine, graevine i mnogih drugih. Slike
nekih od navedenih cijevi su prikazane na slici ispod (Slika 2.2. Slike cijevi).

Tablica 2.1. Hrapavost cijevi "e" u milimetrima

Beton

0.3 - 3

Lijevano eljezo (novo)

0.25 - 0.8

Lijevano eljezo (koriteno)

0.8 - 1.5

Lijevano eljezo (staro)

1.5 - 2.5

elik

0.045 - 0.09

Bakar, mjed, aluminij

0.001 - 0.002

PVC

0.0015 - 0.007

12

Slika 2.2. Slike cijevi

2.1.2. Hazen-Williams

Ova empirijska jednadba nazvana je po njezinim tvorcima Allenu Hazenu i Gardneru Stewartu
Williamsu. Povezana je sa protokom vode, padom tlaka u cjevovodu zbog hrapavosti cijevi i
fizikalnim svojstvima cjevovoda. Uglavnom se koristi za dizajniranje i proraun sustava
cjevovoda za navodnjavanje ili vatrogasnih sustava. Za razliku od Darcy-Weisbach jednadbe
Hazen-Williams ima usko podruje promjene vrijednosti Reynoldsovog broja (koeficijent C nije
funkcija brzine ili promjera cijevi, neovisan je o Re) i ogranienu primjenu s obzirom na veliinu
cijevi, to olakava raunanje ove jednadbe. Njen najvei nedostatak je to to je primjenjiva
samo u sluaju kada je radni fluid voda te ne uzima u obzir temperaturu i viskoznost vode.
Koeficijent gubitaka zbog hrapavosti cijevi C dobiva se eksperimentalno i tonost prorauna
ovisi o pravilnom odabiru tog koeficijenta. On ovisi o materijalu, obliku i starosti cijevi. to je

13

njegova vrijednost vea, to je manja hrapavost cijevi. Tipine vrijednosti koeficijenta C dane su
u tablici (Tablica 2.2. Vrijednosti koeficijenta C)

Tablica 2.2. Vrijednosti koeficijenta C

60

Ruzinavi cjevovod

65 - 85

Staro lijevano eljezo (40 g.)

130

Novo lijevano eljezo

140 -150

Novi elik

90 - 100

Cigla (kanalizacija)

100 - 140

Beton

130 - 140

Mjed i aluminij

150

Fiber reinforced plastic (FRP) i PVC

Hazen-Williamsova jednadba razvila se iz Chzy formule (2.1), koju je sastavio francuski

inenjer hidraulike Antoine de Chzy, a glasi:

(2.1)

gdje je:

brzina fluida,

koeficijent hrapavosti,

hidrauliki radijus,

povrina krunog presjeka cijevi,

poplavljena povrina presjeka,

pad tlaka po duljini cijevi.

14

Hazen i Williams taj izraz mijenjaju u empirijski dobivenu formulu jednostavnu za koritenje,
Hazen-Williams jednadba (2.2)

(2.2)
gdje je:
k

faktor konverzije sustava jedinica (k=1.318 za US, k=0.849 za SI)

U tom obliku jednadba se koristi u raznim softverima, proraunima i simulacijama radi svoje
praktinosti i jednostavnosti, ali veinom za vrlo jednostavne sluajeve jer se kod velikih i
kompleksnih sustava sa velikim veliinama i brojem varijabli greke eksponencijalno
poveavaju.

15

2.2. Hrapavost cjevovoda

U ovome dijelu rada prouiti emo rad njemakog fiziara i inenjera Johanna Nikuradsea vezan
za utjecaj hrapavosti cijevi na protok fluida kroz cjevovod i spomenuti neke od njegovih
eksperimenata i zakljuaka.
Johann Nikuradse je njemaki fiziar podrijetlom iz Gruzije, koji je kao diplomirani student pod
mentorstvom Ludwiga Prandtla, njemakog inenjera i matematiara, radio na raznim
istraivanjima i eksperimentima u hidrodinamici. Njegov najpoznatiji rad je "Zakoni protoka u
hrapavim cijevima" u kojemu navodi razna eksperimentalna mjerenja i proraune vezane za
protok fluida kroz hrapave cijevi, koristei se pijeskom i esticama razliite veliine da bi
poveao hrapavost u cijevima prilikom provoenja eksperimenata. Prilikom izlaganja navodi
mnoge druge istraivae i znanstvenike i njihove radove kao okosnicu za izradu svoga rada,
meu kojima i Henryja Darcyja i svog profesora Ludwiga Prandtla.

2.2.1. Zakoni protoka u hrapavim cijevima (J. Nikuradse)

U poetku izlaganja rada Nikuradse se osvre na Darcyjev eksperiment turbulentnog strujanja

vode kroz cijevi. Darcy je koristio 21 cijev razliitih materijala (lijevano eljezo, olovo, kovano
eljezo, lijevano eljezo sa asfaltnim slojem, staklo), a izuzevi staklene cijevi sve ostale su bile
duljine 100 metara i promjera od 1.2 do 50 centimetara. Darcy je napomenuo da je koliina
fluida koja istjee na izlazu iz cijevi, iscjedak, ovisan o tipu povrine cijevi i njezinom promjeru,
kao i nagibu cijevi. Ako se uzme u obzir da je ovisan o Re zakljuio je da za danu relativnu
hrapavost k/r (gdje je k prosjena dubljina hrapavosti, a r polumjer cijevi) faktor blago mijenja
svoju vrijednost promjenom Re. Naime, faktor se smanjuje poveavanjem Re , ali stopa pada
vrijednosti opada poveavanjem relativne hrapavosti, iz ega slijedi da za odreenu vrijednost
relativne hrapavosti prestaje biti ovisan o Re. Darcyjev rad proiruje Herv Bazin sa
empirijskom formulom u kojoj je iscjedak ovisan o nagibu i promjeru cijevi. Nikuradse nastavlja
svoj rad sa opisivanjem eksperimenata koje je proveo uporabom ureaja za hidraulika
istraivanja (Slika 2.3. Nikuradseov ureaj).

16

Slika 2.3. Nikuradseov ureaj

U prvoj stavci eksperimentalnog rada Nikuradse opisuje radna svojstva ureaja za testiranje.
Tijekom eksperimenta promatra pad tlaka (visina stupca vode), brzinu fluida u pojedinim
dijelovima cjevovoda neposredno nakon putanja fluida u opticaj pomou pitotove cijevi,
koliinu iscjetka (protok fluida na izlazu iz cjevovoda) i temperaturu vode. Cijevi koje je koristio
u testu su od vuenog mjeda, krunog poprenog presjeka, a veliine cijevi su navedene su u
tablici (Tablica 2.3. Dimenzije mjedenih cijevi).
Tablica 2.3. Dimenzije mjedenih cijevi
D (mm)

Le (mm)

L1 (mm)

L2 (mm)

La (mm)

X (mm)

X/D

25

750

500

500

50

1800

72

50

1495

1000

1000

75

3570

71.4

100

4000

1500

1000

550

7050

70.5

gdje je D unutarnji promjer cijevi, Le duljina prilazne cijevi, L1 prvotno izmjerena duljina, L2
naknadno izmjerena duljina, La duljina izlazne cijevi, X ukupna duljina, a X/D relativna ukupna
duljina.
17

U drugoj stavci eksperimentalnog rada opisuje izradu i odreivanje hrapavosti u cijevima. Za

poveavanje hrapavosti na unutarnjoj povrini cijevi koristio je graevinski pijesak prosjene
veliine zrnca 0.8 milimetara sa maksimalnim odstupanjem od 0.02 milimetra. Cijevi su bile
zahrapavljene na nain da su se postavile u vertikalni poloaj, pa se unutranjost cijevi premazala
tankim lakom, a prije nego ta se lak osui u cijev bi se umetnuo pijesak. Nakon odreenog
vremena lak se u potpunosti osui, a pijesak koji nije bio u doticaju s lakom i povrinom cijevi
samo se izbacio iz unutranjosti cijevi.
U treoj stavci rada opisuje nain na koji se mjerio statiki tlak i brzina u odreenim tokama na
cijevima. Kroz izbuene rupe umetnula bi se pitotova cijev (Slika 2.4. Pitotova cijev) vanjskog
promjera 2 milimetra, a vrh je smjeten na polovici polumjera cijevi, kao to je prikazano na
slici.

Slika 2.4. Pitotova cijev

Primijetio je da u sluaju promijene smjera cijevi dolazi do greke u oitavanju tlaka, pa je uveo
gradijent statikog tlaka, kvocjent ispravljenog pada tlaka p1-p2 i promatrane duljine cijevi L
(udaljenost izmeu rupa za mjerenje). Gradijent statikog tlaka glasi:

U etvrtoj stavci objanjava sve preliminarne testove koje je proveo prije izvoenja
eksperimenta, uglavnom vezane uz zrnca pijeska i adhezivni lak.
U evaluaciji rezultata dobivenih u testu navodi izraze kojima opisuje zakone ponaanja fluida u
provedenim eksperimentima. Opirno opisuje zakon otpora fluida, raspodjelu brzina,
eksponencijalni zakon (koriten za aproksimaciju prethodna dva kod sluajeva s hrapavim
18

cijevima) te Prandtlovu duljinu mijeanja kod turbulentnog strujanja fluida. Duljina mijeanja
odnosi se na srednji slobodni put estice fluida koja prilikom gibanja zadrava svoja svojstva do
neke karakteristine udaljenosti, nakon ega se izmijea s okolnim fluidom.
Usporedbom sminih naprezanja koja se javljaju kod protjecanja fluida kroz cijevi Nikuradse
zakljuuje da postoji ista raspodjela duljine mijeanja u glatkim i u hrapavim cijevima. Ta
injenica dovodi do zakljuka da je turbulencija u cijevi neovisna o hrapavosti povrine cijevi,
osim u tankom sloju fluida koji protjee tik uz povrinu stjenke.
Provedeni eksperimenti izvedeni su s vrijednostima Re u rasponu od Re = 104 do Re = 106.
Nikuradse zatim dijeli rezultate eksperimenata na tri faze, ovisno o veliini Re i dolazi do
zakljuka:
1. Za male vrijednosti Re faktor trenja jednak je za glatke i za hrapave cijevi. Uzrok tome je to
projekcija neravnina lei u potpunosti unutar zone laminarnog strujanja.
2. Za prijelazni dio poveanje faktora trenja promatrano je uz poveanje Reynoldsovog broja.
Debljina sloja laminarnog strujanja u ovom sluaju granii sa veliinama neravnina na povrini
cijevi.
3. Za velike vrijednosti Re faktor trenja neovisan je o Re te se sve projekcije neravnina proteu
kroz laminarni sloj. Ako uzmemo da je k/r relativna hrapavost faktor trenja izraen je formulom:

19

3. MODELIRANJE STRUJANJA U ZADANOM PRIMJERU

3.1. Opis zadanog primjera

U ovom poglavlju opisan je primjer modeliranog cjevovoda u raunalnom programu EPANET.

U opisanom primjeru promatraju se promjene veliina u cjevovodu, s naglaskom na pad tlaka,
koje su uzrokovane promjenom hrapavosti unutarnje povrine cijevi. Simulacija se provodi za tri
sluaja s razliitim poetnim postavkama da bi mogli usporediti njihov utjecaj na dobivene
rezultate. Cjevovod u zadanom primjeru sastoji se od slijedeih elemenata:
- GRUNDFOS UPA 15-90 cirkulacijska pumpa
- cijevi materijala PVC (ANSI), Sch 80 hrapavost 0,005
- bakrene cijevi (ANSI) Sch 80 hrapavosti 0,002
Za prvu simulaciju:
- jedna pumpa
- PVC cijevi nominalnog promjera 1/2" (13,8 mm) i 1/4" (6,5 mm)
- jedna PVC cijev promjera 3/4" (19,05 mm)
- jedna bakrena cijev promjera 1/2"
Za drugu simulaciju:
- dvije paralelno spojene pumpe
- PVC cijevi nominalnog promjera 3/4" (19,05mm) i 1/2" (13,8 mm)
- jedna PVC cijev promjera 1" (24,3 mm)
- jedna bakrena cijev promjera 1/2"
Za treu simulaciju:
- dvije serijski spojene pumpe
- PVC cijevi nominalnog promjera 3/4" (19,05mm) i 1/2" (13,8 mm)
20

- jedna PVC cijev promjera 1" (24,3 mm)

- jedna bakrena cijev promjera 1/2"
Osnovnu shemu po kojoj je raen cjevovod za zadani primjer prikazuje slika na slijedeoj
stranici (Slika 3.1. Shema cjevovoda). Dio cjevovoda u kojem mijenjamo cijevi da bi dobili
razliite rezultate sastoji se od tri paralelne grane koje se razlikuju po promjeru cijevi i
koeficijentu hrapavosti. Gornja je grana podijeljena na dva ogranka kako bi mogli izmjeriti
gubitke prilikom grananja cijevi.

Slika 3.1. Shema cjevovoda

Krivulja pumpe koritene za proraun GRUNDFOS UPA 15-90 odreena je tokama
prikazanim u tablici (Tablica 3.1. Vrijednosti za krivulju pumpe) i moe se vidjeti na slici (Slika
3.2. Krivulja pumpe).

21

Tablica 3.1. Vrijednosti za krivulju pumpe

1

10

Q (l/s)

0,05

0,1

0,15

0,2

0,25

0,3

0,35

0,4

0,45

H (m)

8,6

7,5

6,8

5,9

4,95

3,7

2,7

1,1

10
9
8
7
6
H (m) 5
4
3
2
1
0
0

0,05

0,1

0,15

0,2

0,25

0,3

0,35

0,4

0,45

Q (l/s)

Slika 3.2. Krivulja pumpe

3.2. Modeliranje strujanja upotrebom programa EPANET

EPANET je besplatni raunalni program koji slui za modeliranje strujanja vode u sustavima
cjevovoda. Razvijen je od strane agencije iz Sjedinjenih Amerikih Drava EPA (Environmental
Protection Agency) iji je glavni cilj zatita ljudskog zdravlja i okolia provoenjem propisa
osnovanih na zakonima koje donosi Kongres. Za proraune gubitaka u cjevovodu EPANET
koristi tri jednadbe, Darcy-Weisbach, Hazen-Williams i Chzy-Manning. Jedna od glavnih
prednosti EPANET-a je to moe modelirati starenje vode (kvaliteta vode) i provoditi simulaciju
protoka koja se odvija u odreenom vremenskom periodu u kojem se zbivaju odreene
promijene.

22

Sustav cjevovoda sastoji se od cijevi, vorita, pumpi, ventila, vodenih spremnika i rezervara. U
EPANET-u promatramo:
- protok vode u cijevima
- tlak u voritima
- visinu vode u spremnicima i rezervarima
- starenje vode
- kemijsku koncentraciju kroz cjevovod tijekom nekog perioda simulacije
Primjer cjevovoda modeliranog u EPANET-u moemo vidjeti na slikama (Slika 3.3. Simulacija
1, Slika 3.4. Simulacija 2, Slika 3.5. Simulacija 3) koje su ujedno i sheme za zadani primjer za
kojeg izvodimo numerike proraune u EPANET-u, iji se rezultati mogu vidjeti u slijedeem
poglavlju.

3.3. Rezultati numerikih prorauna za zadani primjer

U zadanom primjeru pratimo visinu i tlak u voritima te brzinu i protok fluida kroz cijevi i
njihove duljine i promjere. Cjevovod se sastoji od paralelno spojenih cijevi razliitih promjera i
hrapavosti. Osim razliitih dimenzija i hrapavosti cijevi simulacije se razlikuju i u razliitom
spoju radnih pumpi. U prvoj simulaciji samo je jedna pumpa, u drugoj je paralelni spoj dviju
pumpi, a u treoj serijski spoj dviju pumpi. Paralelnim spojem pumpi dvostruko se poveava
protok u cijevima dok je tlak konstantan, a serijskim spojem dvostruko se poveava tlak, uz
konstantni protok. Razlika u tlakovima u voritima i protocima u cijevima za razliite djelove
cjevovoda u EPANETU se moe prikazati vizualno, kao to je za zadani primjer prikazano sa
ratliito obojanim cijevima i voritima uz legendu na kojoj se vidi koja boja predstavlja koji
interval vrijednosti (Slika 3.3. Simulacija 1, Slika 3.4. Simulacija 2, Slika 3.5. Simulacija 3).
Rezultati dobiveni u EPANET-u za tri razliite simulacije mogu se vidjeti u tablicama (Tablica
3.2. Simulacija 1, Tablica 3.3 Simulacija 2, Tablica 3.4. Simulacija 3). Ispod svake tablice
izdvojeni su rezultati koji prikazuju granine (minimalne i maksimalne) vrijednosti tlaka,
protoka i brzine fluida u cjevovodu. Na temelju tih podataka moemo odabrati senzore koje
emo koristiti za mjerenje podataka u eksperimentalnoj analizi. Prikaz laboratorijske opreme
ukljuujui i mjerne ureaje biti e opirnije opisan u slijedeem poglavlju.
23

Slika 3.3. Simulacija 1

24

Simulacija 1

Tablica 3.2. Simulacija 1

vorovi:
J1
J2
J3
J4
J5
J6
J7
J8
J9
J10
J11
J12
J13
J14
J15
J16
J17
J18
J19
J20
J21
J22
J23
J24
J25
J26
J27
J28

Visina (m)
-0,22
-0,22
-0,39
2,82
2,6
2
1,94
1,94
1,94
1,94
1,94
1,92
1,92
1,92
1,92
1,91
1,91
1,91
1,91
1,94
1,91
1,91
2
1,85
1,85
1,46
0,17
0,17

Tlak (m)
-0,67
-0,57
-0,49
2,72
2,5
0,8
0,44
0,14
0,04
0,14
0,24
0,02
0,22
0,02
0,22
0,01
0,11
0,21
0,11
0,44
0,41
0,41
0,8
0,65
0,65
0,96
-0,33
-0,33

25

Nastavak tablice 3.2. Simulacija 1

Cijevi:

P1
P2
P3
P4
P5
P6
P7
P8
P9
P10
P11
P12
P13
P14
PVC
Bakar
P17
P18
P19
P20
P21

Duljina Promjer
Protok Brzina
(m)
(mm)
(l/s)
(m/s)
0,4
13,8
0,37
2,5
0,3
13,8
0,37
2,5
0,4
13,8
0,37
2,5
1,1
13,8
0,37
2,5
0,3
13,8
0,2
1,36
0,3
13,8
0,03
0,17
0,1
6,5
0,01
0,38
0,4
6,5
0,01
0,38
0,4
6,5
0,01
0,38
0,1
6,5
0,01
0,38
0,1
6,5
0,01
0,38
0,4
6,5
0,01
0,38
0,4
6,5
0,01
0,38
0,1
6,5
0,01
0,38
1,1
19,05
0,18
0,63
1,1
13,8
0,17
1,14
0,3
13,8
0,03
0,17
0,3
13,8
0,2
1,36
0,7
13,8
0,37
2,5
2,35
13,8
0,37
2,5
0,3
13,8
0,37
2,5

Tlak:
max = 2,72 m
min = 0,01 m
Protok:
max = 0,37 l/s
min = 0,01 l/s
Brzina:
max = 2,5 m/s
min = 0,17 m/s

26

Slika 3.4. Simulacija 2

27

Simulacija 2

Tablica 3.3. Simulacija 2

J1
J2
J3
J4
J5
J6
J7
J8
J9
J10
J11
J12
J13
J14
J15
J16
J17
J18
J19
J20
J21
J22
J23
J24
J25
J26
J27
J28
J3a
J3b
J3d
J3e
J3c

Visina (m) Tlak(m)

-0,18
-0,63
-0,18
-0,53
-0,31
-0,41
2,29
2,19
2,24
2,14
1,75
0,55
1,67
0,17
1,65
-0,15
1,65
-0,25
1,65
-0,15
1,65
-0,05
1,63
-0,27
1,63
-0,07
1,63
-0,27
1,63
-0,07
1,6
-0,3
1,6
-0,2
1,6
-0,1
1,6
-0,2
1,67
0,17
1,59
0,09
1,59
0,09
1,75
0,55
1,5
0,3
1,5
0,3
1,19
0,69
0,13
-0,37
0,13
-0,37
-0,36
-0,46
-0,42
-0,67
-0,42
-0,47
2,35
2,3
2,35
2,1

28

Nastavak tablice 3.3. Simulacija 2

Duljina
Promjer
Protok
Brzina
(m)
(mm)
(l/s)
(m/s)
P1
0,4
19,05
0,79
2,78
P2
0,3
19,05
0,79
2,78
P3
0,1
19,05
0,79
2,78
P4
1,1
19,05
0,79
2,78
P5
0,3
19,05
0,62
2,17
P6
0,3
19,05
0,2
0,71
P7
0,1
13,8
0,1
0,68
P8
0,4
13,8
0,1
0,68
P9
0,4
13,8
0,1
0,68
P10
0,1
13,8
0,1
0,68
P11
0,1
13,8
0,1
0,68
P12
0,4
13,8
0,1
0,68
P13
0,4
13,8
0,1
0,68
P14
0,1
13,8
0,1
0,68
PVC
1,8
24,3
0,42
0,9
Bakar
1,8
13,8
0,17
1,17
P17
0,3
19,05
0,2
0,71
P18
0,3
19,05
0,62
2,17
P19
0,7
19,05
0,79
2,78
P20
2,35
19,05
0,79
2,78
P21
0,3
19,05
0,79
2,78
P2a
0,1
19,05
0,79
2,78
P2b
0,1
13,8
0,4
2,65
P2c
0,1
13,8
0,4
2,65
P2d
0,1
13,8
0,4
2,65
P2e
0,1
13,8
0,4
2,65

Tlak:
max = 2,3 m
min = 0,05 m
Protok:
max = 0,79 l/s
min = 0,1 l/s
Brzina:
max = 2,78 m/s
min = 0,68 m/s

29

Slika 3.5. Simulacija 3

30

Simulacija 3

Tablica 3.4. Simulacija 3

J1
J2
J3
J4
J5
J6
J7
J8
J9
J10
J11
J12
J13
J14
J15
J16
J17
J18
J19
J20
J21
J22
J23
J24
J25
J26
J27
J28
J4a

Visina
(m)
Tlak (m)
-0,07
-0,52
-0,07
-0,42
-0,12
-0,22
0,41
0,31
0,87
0,77
0,68
-0,52
0,65
-0,85
0,64
-1,16
0,64
-1,26
0,64
-1,16
0,64
-1,06
0,63
-1,27
0,63
-1,07
0,63
-1,27
0,63
-1,07
0,62
-1,28
0,62
-1,18
0,62
-1,08
0,62
-1,18
0,65
-0,85
0,61
-0,89
0,61
-0,89
0,68
-0,52
0,58
-0,62
0,58
-0,62
0,46
-0,04
0,05
-0,45
0,05
-0,45
0,34
0,24

31

Nastavak tablice 3.4. Simulacija 3

P1
P2
P3
P4
P5
P6
P7
P8
P9
P10
P11
P12
P13
P14
PVC
Bakar
P17
P18
P19
P20
P21

Duljina
Promjer
Protok
Brzina
(m)
(mm)
(l/s)
(m/s)
0,4
19,05
0,47
1,64
0,3
19,05
0,47
1,64
0,4
19,05
0,47
1,64
1,1
19,05
0,47
1,64
0,3
19,05
0,37
1,28
0,3
19,05
0,12
0,42
0,1
13,8
0,06
0,4
0,4
13,8
0,06
0,4
0,4
13,8
0,06
0,4
0,1
13,8
0,06
0,4
0,1
13,8
0,06
0,4
0,4
13,8
0,06
0,4
0,4
13,8
0,06
0,4
0,1
13,8
0,06
0,4
1,8
24,3
0,25
0,53
1,8
13,8
0,1
0,68
0,3
19,05
0,12
0,42
0,3
19,05
0,37
1,28
0,7
19,05
0,47
1,64
2,35
19,05
0,47
1,64
0,3
19,05
0,47
1,64

Tlak:
max = 1,28 m
min = 0,04 m
Protok:
max = 0,47 l/s
min = 0,06 l/s
Brzina:
max = 1,64 m/s
min = 0,4 m/s

32

4. PRIKAZ LABORATORIJSKE OPREME

U ovom poglavlju navedena je i opisana oprema za hidraulika ispitivanja u mehanici fluida koja
je od nedavno dostupna za provoenje eksperimenata na Tehnikom fakultetu u Rijeci, na
zavodu za mehaniku fluida i raunarsko inenjerstvo. Dva glavna sastavna dijela opreme za
provoenje eksperimenata su hidrauliki radni stol i sklopivi radni stol sa ploama za
postavljanje cjevovoda. Dodatna oprema su cijevi razliitih dimenzija i materijala, mjerni ureaji
i pumpe, od kojih je jedna ve ugraena u hidrauliki radni stol.

4.1. Sustav cjevovoda

Mrea cjevovoda sastoji se od serijski i paralelno spojenih cijevi razliitih dimenzija i

hrapavosti. Za zaustavljanje protoka kroz odreene dijelove cjevovoda koriste se ventili
postavljeni na odreenim mjestima u cjevovodu. Na voritima ili ravanjima i spojevima cijevi
koristimo posebno oblikovane cijevi u obliku "L" ili "T" spoja. U veem dijelu cjevovoda koriste
se cijevi istog materijala (PVC) i promjera, a promatra se promjene na koje se utjee sa
uvoenjem cijevi od drugog materijala (promjena hrapavosti) i promjera. Na tim mjestima
cjevovoda postavljamo i mjerne ureaje kako bi mogli izmjeriti pad tlaka u cjevovodu. Primjer
cjevovoda sa oznaenim dijelovima moe se vidjeti na slici (Slika 4.1. Dijelovi cjevovoda).

33

Slika 4.1. Dijelovi cjevovoda

Na slici (Slika 4.1. Dijelovi cjevovoda) sa brojem 1 oznaeni su zaporni ventili kojima
reguliramo protok u cijevima, sa brojem 2 senzori protoka na ulazu u cijevi, sa brojem 3 senzori
za mjerenje pada tlaka u cijevima, a sa brojem 4 cijev razliitog promjera. U svrhu ispitivanja
utjecaja hrapavosti na pad tlaka moe se namjerno zahrapaviti cijev i koristiti u eksperimentu.

4.2. Radni stol

Glavni dio opreme za provoenje eksperimenta je hidrauliki radni stol H1D Volumetric
Hydraulic Bench (Slika 4.2. H1D Volumetric Hydraulic Bench), proizvedenog u tvrtki
TecQuipment, koji se sastoji od rezervara, preciznog volumetrijskog sustava mjerenja, radne
povrine i podvodne pumpe, a slui za recirkulaciju vode u cjevovodu. Ima i spremnik za vodu
sa pokazivaem razine vode. Moe raditi sa vanjskom dobavom vode ili bez nje ako je spremnik
napunjen vodom. Za regulaciju protoka koristi se kontrolni ventil kojim namjetamo pumpu.
Cjevovod je sloen na radnoj povrini koja je spojena na radni stol. Raspored laboratorijske
opreme i cijevi na radnoj povrini moe se vidjeti na slici (Slika 4.3. Laboratorij za mehaniku
fluida).

34

Slika 4.2. H1D Volumetric Hydraulic Bench

Slika 4.3. Laboratorij za mehaniku fluida

35

4.3. Senzori

Prilikom eksperimenta pomou senzora mjerimo veliine koje nas zanimaju, a to su protok i tlak
fluida u cjevima. Senzore postavljamo na mjesta u cjevovodu u kojima elimo znati te
vrijednosti, a to je najee neposredno prije ulaska fluida u cijev (protok, tlak) i na izlazu iz
cijevi (pad tlaka).

4.3.1. Senzori protoka

Za mjerenje protoka koristi se beskontaktni ultrazvuni senzor protoka FFU (Slika 4.4. FFU
senzor protoka) proizveden u njemakoj firmi SICK koja proizvodi senzore za protok, tlak,
visinu i temperaturu fluida u cjevovodima i spremnicima. FFU senzor protoka radi na principu
dva senzora postavljena nasuprot jedan drugome koji izmjenino alju i primaju ultrazvune
signale. Kada je gluid statian oba senzora primaju signale u fazi, a kada se fluid giba signali su
primljeni s pomakom u fazi proporcionalnim sa brzinom protoka. Senzor je praktian za
koritenje kod nedostatka prostora, brzih i jednostavnih mjerenja i graen je kompaktno pa je
otporan na oteenja i ekstremne uvjete u radnom prostoru.

Slika 4.4. FFU senzor protoka

36

4.3.2. Senzori tlaka

Za mjerenje tlaka koristi se univerzalni elektroniki prijenosnik PBT, ija je najvea prednost
njegova robusnost i jednostavnost primjene (Slika 4.5. PBT senzor tlaka). Proizveden je u istoj
firmi kao i senzor protoka FFU. Postoje verzije ovog senzora koje su namijenjene za mjerenje
tlaka od 0 do 1 bar, a za sluajeve veih cjevovoda od 0 do 600 bara.

Slika 4.5. PBT senzor tlaka

4.4. Pumpe

U ovom eksperimentu koriste se tri pumpe, jedna je ugraena u hidrauliki radni stol dok su
druge dvije spojene na cjevovod na radnoj povrini laboratorija za mehaniku fluida. Pumpa u
hidraulikom radnom stolu radi na principu efekta vodenog ekia, odnosno promjenama
pritiska vode prilikom zatvaranja dotoka. To je ciklika pumpa na vodeni pogon, poznata pod
imenom hidrauliki ovan (Slika 4.6. Pumpa "hidrauliki ovan"). Sastoji se od tanka, pumpe i
umreenog cjevovoda. Princip rada prikazan je na slici (Slika 4.7. Princip rada hidraulikog
ovna). Ispod slike je objanjenje prikazanih dijelova pumpe na slici.

37

Slika 4.6. Pumpa "hidrauliki ovan"

Slika 4.7. Princip rada hidraulikog ovna

Na gornjoj slici (Slika 4.7. Princip rada hidraulikog ovna) su oznaeni sastavni dijelovi pumpe.
Brojem 1 je oznaena ulazna cijev, brojem 2 istjecanje fluida iz ispusnog ventila, brojem 3 je
oznaen izlaz vode iz pumpe, brojem 4 ispusni ventil, brojem 5 nepovratni ventil, a brojem 6
posuda pod tlakom.
Druga vrsta pumpe koritena u eksperimentu je cirkulacijska pumpa GRUNDFOS UPA 15-90
koja se koristi za tlani poticaj fluida u cjevovodu. Pokree se na prekida i veoma je esta u
kunoj uporabi (radijatori, sudoperi, tuevi). Maksimalni radni tlak je 6 bara, a porast tlaka u
cjevovodu ukljuivanem pumpe je 0.5 do 0.75 bara. Postie protoke do 1.4 m3/h (3.889 l/s).
Koristi se u temperaturnim granicama fluida od 2 do 70 C i na vanjskoj temperaturi 2 do 40 C.
38

Krivulja pumpe opisana je u poglavlju 3.1. u tablici (Tablica 3.1. Vrijednosti za krivulju pumpe) i
moe se vidjeti na slici (Slika 3.2. Krivulja pumpe). Nacrt pumpe moe se vidjeti na slici (Slika
4.8. Nacrt pumpe GRUNDFOS UPA 15-90).

Slika 4.8. Nacrt pumpe GRUNDFOS UPA 15-90

39

5. AUTOMATIZIRANA UPOTREBA SOFTVERA EPANET

U svrhu podrobnije analize modelirane mree cjevovoda u EPANET-u uz strunu pomo svog
mentora Dipl. ing. Stefana Ivia napisao sam programski kod u programskom jeziku Python koji
slui za manipuliranje ulaznim podacima u ulaznoj datoteci EPANET-a, pokree izraune u
EPANET-u te vraa rjeenja u izlaznoj datoteci. Isti se kod moe proiriti na nain da se uvede
metoda bisekcije, pa se na temelju razlike tlaka dobivenog simulacijom u usporedbi sa
eksperimentalno izmjerenim tlakom moe traiti nepoznata vrijednost hrapavosti odreenih
cijevi.
Python je high-level skriptni programski jezik ope namjene (otvoreni besplatni kod) koji
omoguuje pregledno i jednostavno programiranje. injenica da je sve ee koriten od strane
mnogih strunih i nestrunih programera olakava rad u njemu jer je, osim slubenih korisnikih
prirunika, dostupno mnogo primjera i savjeta za rjeavanje problema tijekom rada u Pythonu.
Python moe biti proiren sa cross-platform softver aplikacijom Spyder, koja slui za znanstveno
programiranje u njemu.
Primjer cjevovoda za koji je raen ovaj kod je slian onome iz poglavlja 3, sa slike (Slika 3.1.
Shema cjevovoda). Shema ovog cjevovoda je pojednostavljena radi smanjene koliine podataka
za proraun. U ovom primjeru obraamo pozornost na promjene hrapavosti bakrene cijevi, dok
su sve ostale cijevi plastine (PVC). Sve cijevi u ovom sustavu cjevovoda su istih dimenzija
promjera D = 13.8 mm. Hrapavost PVC cijevi dana je po Sch 80 hrapavost = 0.005. Hrapavost
bakrene cijevi je Sch 80 hrapavost 0.002. Koristi se ista pumpa (GRUNDFOS UPA 15-90) a
slika sheme moe se vidjeti na slici (Slika 5.1. Pojednostavljena shema cjevovoda).

40

Slika 5.1. Pojednostavljena shema cjevovoda

Nakon modeliranja cjevovoda u EPANET-u ulazni podaci zapisani su u tekstualnom formatu u

ulaznoj datoteci (.inp) koju je mogue otvoriti te zatim iitati ili mijenjati podatke u svrhu
stvaranja novih prorauna. Rezultate prorauna moe se itati iz izlazne datoteke (.rpt) nakon
svakog provedenog prorauna. Cilj je bio stvoriti predloak ulazne datoteke koji sadri ulazne
vrijednosti za proraun, a zatim mijenjamo te vrijednosti upisom novih podataka te stvaramo
novi predloak koji postaje ulazna datoteka za nove proraune. To je ostvareno itanjem
predloka, pronalaenjem eljene vrijednosti (hrapavost bakrene cijevi), te upisivanjem nove
vrijednosti hrapavosti na mjesto stare. Promijenjeni predloak spremamo kao novu ulaznu
datoteku koju koristimo kod slijedeeg pokretanja prorauna. Zatim se oitavaju rezultati novog
prorauna i usporeuju se sa rezultatima prethodnog prorauna (pokrenutog sa prvotnim
predlokom kao ulaznom datotekom). Usporeujemo eksperimentalno izmjeren pad tlaka sa
dobivenom vrijednosti pada tlaka u proraunu simulacije. Slijedei korak je pronalaenje
hrapavosti bakrene cijevi za koju bi pad tlaka bio jednak nuli. To radimo pomou metode
bisekcije tako da traimo vrijednost hrapavosti za koju je funkcija pada tlaka jednaka nuli
(traimo nul-toku funkcije).
41

Metoda bisekcije slui za rjeavanje jednadbe f(x)=0 koja u naem sluaju predstavlja funkciju
razlike u tlaku u ovisnosti o hrapavosti cijevi. Funkcija se mora gledati na intervalu hrapavosti
[e1 , e2] s obzirom da mora postojati korijen funkcije x0 na tom intervalu, to znai da mora biti
zadovoljen izraz 5.1

5.1
U svakom koraku raunamo vrijednost funkcije na polovici intervala:

Nakon odreenog broja iteracija dovoljno se pribliimo nul-toki funkcije pa nam program vraa
vrijednost hrapavosti u toj toki. Kod s objanjenjem navedenih koraka nalazi se u prilogu
(Prilog 1. Programski kod).
Meu ulaznim podacima u predloku za bakrenu cijev je hrapavost cijevi e = 0.002. Novu
hrapavost upisuje korisnik. Program izrauna tlak pkalkulirani u bakrenoj cijevi, a zatim ga usporedi
sa eksperimentalno izmjerenim tlakom pmjereni = 0.6 m, pa se dobije razlika tlaka:

Metodom bisekcije rjeavamo funkciju f(e)=0 kojom traimo e za koji je prazlika jednak nuli,
odnosno kada su izmjereni i proraunati tlak jednakih vrijednosti. Nakon 12 iteracija program
vraa vrijednost e = 5.67358398438 to je traena hrapavost cijevi.

42

6. ZAKLJUAK

Cilj ovog rada bio je opisati i objasniti problematiku vezanu uz gubitke u sustavu cjevovoda
zbog hrapavosti unutranje povrine cijevi. Upoznavanjem sa tom problematikom preko rada
Johanna Nikuradsea i opisom jednadbi za proraun strujanja fluida u cjevovodu dobili smo
potrebno predznanje za razumijevanje zadanih primjera cjevovoda modeliranih u softveru
EPANET i potrebne laboratorijske opreme za eksperimentalna istraivanja u mehanici fluida.
Rjeavanjem zadanih primjera putem simulacije u EPANET-u dobili smo uvid u rezultate
mjerenja proraunatih u softveru, te ih iskoristili za dizajn i konstrukciju laboratorija za
mehaniku fluida te odabir laboratorijske opreme za izvravanje eksperimentalnih mjerenja na
slinim sustavima cjevovoda. Na kraju smo iskoristili cjevovod modeliran u EPANET-u da bi
napravili programski kod kojim e se u programskom jeziku Python pozivati niz prorauna u
EPANET-u u svrhu nalaenja hrapavosti cijevi za koju imamo izmjerenu vrijednost pada tlaka.

43

7. LITERATURA

[1] Johann Nikuradse: "Laws of flow in rough pipes", National Advisory Committee for
Aeronautics (NACA), Technical memorandum 1292, Washington, Studeni 1950.
[2] Lado Kranjevi: Mehanika fluida, skripta za studente Tehnikog fakulteta u Rijeci",
Rijeka, 2010.
[3]

GRUNDFOS

Pumps

Corporation:

http://www.em-trade.com/documents/Grundfos

%20catalog/UPA15-90.pdf, s interneta, 13. rujna 2014.

[4] SICK Sensor Intelligence: http://www.sick.com/group/EN/home/products/product_portfolio
/instrumentation/Pages/flow_sensors.aspx, s interneta, 13. rujna 2014.
[5] SICK Sensor Intelligence: http://www.sick.com/group/EN/home/products/product_portfolio/
instrumentation/Pages/pressuresensors.aspx, s interneta, 13. rujna 2014.
[6]

EPA

United

States

Environmental

Protection

Agency:

http://www.epa.gov/nrmrl/wswrd/dw/epanet.html, s interneta, 12. rujna 2014.

[7] Stefan Ivi i dr.: "Python u raunarskom inenjerstvu", Numerike metode, priprema, obrada
i vizualizacija podataka, v0.1, 4. oujka 2014.
[8] Johann Nikuradse: "Laws of turbulent flow in smooth pipes", National Advisory Committee
for Aeronautics (NACA), Technical memorandum F-10, Washington, Listopad 1966.
[9] Dr. Bertu Akntu: "Flow in closed conduits", CVE 372 Hydromechanics, Department of
Civil Engineering, Middle East Technical University (METU), Northern Cyprus Campus
[10]

Plumbing

Engineering

and

Design

Handbook

of

Tables:

http://aspe.org/sites/default/files/webfm/pdfs/TableBookErrata.pdf, sa interneta, 12. rujna 2014.

44

8. SAETAK

U ovom radu obuhvaeno je podruje mehanike fluida usmjereno na utjecaj hrapavosti unutarnje
povrine cijevi na gubitke u sustavu cjevovoda, a tonije u mrei cjevovoda. U poetku rada
objanjena je teorijska osnova te numeriki prorauni i jednadbe za proraun strujanja fluida u
cjevovodu, a problematika hrapavosti cijevi detaljno je opisana kroz rad i eksperimente
njemakog znanstvenika Johanna Nikuradsea. U nastavku rada uvedeni smo u osnove koritenja
softvera EPANET, besplatnog raunalnog programa koji slui za modeliranje strujanja vode u
sustavima cjevovoda. Opisan je primjer modeliranog cjevovoda u tom programu te su detaljno
opisane tri simulacije izvedene u njemu. Rezultati simulacija posluili su nam za izbor
laboratorijske opreme (senzora i pumpi) kao i za dizajn radne povrine laboratorija za mehaniku
fluida, koji se nalazi na Tehnikom fakultetu u Rijeci na odjelu za raunarstvo i mehaniku fluida.
Detaljno je opisan laboratorij i oprema koja se koristi u eksperimentalnim mjerenjima. Na kraju
rada opisan je programski kod napravljen u programskom jeziku Python za automatiziranu
upotrebu EPANET-a. Pomou tog koda generiramo niz prorauna u EPANET-u kojima moemo
raunati hrapavost cijevi, pad tlaka i optimizirati cjevovod.

45

9. DODATAK

Prilog 1. Programski kod:

46

47