Professional Documents
Culture Documents
Glazbeni Ključ-Sanja Šamanić
Glazbeni Ključ-Sanja Šamanić
KLJU
SANJA AMANI
PREDGOVOR
Tijekom kontinuiranog rada sa studentima Uiteljskog fakulteta, na kolegijima
Glazbeno pismo i Glazbeni praktikum, promiljala sam o sastavljanju prirunika koji bi
sadravao teorijski dio Glazbenog pisma i praktini dio namijenjen studentima kao vodi
ka glazbenoj pismenosti i osnovama sviranja na glasoviru (syntesajzeru). Proteklih
osam godina, prouivi dostupnu literaturu i primjenjujui u svakodnevnom radu sa
studentima razliite primjere i metode, sastavila sam - uz esto izmjenjivanje i
nadopunjavanje - ovaj prirunik.
U prvom dijelu prirunika nalazi se glazbena teorija u kojoj se u najuem smislu
predstavljaju osnovni pojmovi, znakovi, simboli, mjere i sl. Budui da studenti glazbeno
pismo odsluaju i najee poloe nakon prvog semestra studija, nerijetko se dogaa da
tijekom narednih pet semestara zaborave mnogo nauenih injenica. Jedan razlog je i taj
to se s poetkom sviranja na kolegiju Glazbeni praktikum u drugom semestru postepeno
poinju uvoditi glazbeni znakovi jer se moraju: prepoznati, razumjeti, prenijeti na
instrument i otpjevati, dakle najjednostavniji primjeri. Studentova panja je tijekom
uenja sviranja vie usmjerena na pravilno izvoenje i manuelnu tehniku. Stoga smatram
da im teorijski dio prirunika moe posluiti kao podsjetnik tijekom samostalnog
pripremanja za nastavu u predstojeim semestrima do kraja tree godine studija.
Drugi dio prirunika pripremljen je za praktini dio rada i podijeljen je u pet
dijelova, jer prati cjelokupnu nastavu Glazbenog praktikuma (I, II, III, IV, V). Svi
izabrani glazbeni primjeri tijekom proteklih godina koriteni su u nastavi pa bi trebali
posluiti kao dobra i temeljita priprema studenta za izvoenje glazbeno odgojnih i
obrazovnih ciljeva u buduem radu s djecom. Sadri 140 primjera djejih pjesama koje
postupno prate i razvijaju sviraku tehniku na glasoviru, kao i pjevake kompetencije
studenata.
GP I sadri 30 primjera uglazbljenih brojalica i pjesmica. Prvih 15 predvieno je
za savladavanje poetnih koraka pri upoznavanju instrumenta glasovira, te sviranje i
pjevanje s desnom rukom. U ostalih 15 primjera zapoinje se sa sviranjm akordike
pratnje s lijevom rukom s ciljem da zavretkom semestra student bude sposoban svirati
najjednostavnije primjere s obje ruke i iste pjevati.
GP II predvia daljnje razvijanje manuelne, kao i tehnike pjevanja u C-duru s 15
ponuenih primjera bogatije melodije i opsenijeg opsega. Nakon toga slijedi 10 primjera
s koritenjem prvog predznaka u ljestvici F-dur koji ukljuuju i predblagdanske Boine
djeje pjesme.
GP III razvija vjetinu breg izvoenja i izraajnijeg pjevanja u ljestvicama s
jednom i dvije povisilice. Sastoji se od 10 primjera u G-duru i 15 odabranih primjera u Dduru, koji je inae i najzastupljenija i najea ljestvica koja se koristi u djejoj glazbenoj
literaturi jer se nalazi u optimalnom opsegu djejeg glasa.
1. TEORIJA GLAZBE
1.1. Osnovni pojmovi glazbe
Glazba je umjetnost koja tonovima i zvukovima izraava umjetnikove misli i
osjeaje.
Teorija glazbe je glazbena disciplina koja prouava zakonitosti u glazbenoj
umjetnosti.
Zvuk je sve ono to razabiremo uhom (um, topot, zveket, buka), a nastaje
nepravilnim titranjem nekog tijela.
Ton je izraajno sredstvo glazbene umjetnosti koji nastaje pravilnim titranjem
nekog elastinog tijela (ice, jezika, stupca zraka). Osobine tona jesu: trajanje, visina,
jaina i boja.
Osnova na kojoj se temelje svi pristupi uenju glazbe je poznavanje i
razumijevanje glazbene teorije, odnosno notnog pisma i glazbenih zakonitosti.
Note su grafiki simboli tonova. Njima se predouje visina tona i svojim oblikom
prikazuju odnose meusobnih trajanja.
Notno crtovlje slui za biljeenje nota i glazbenih znakova.
1
5 crta
1
4 prazn ina
Sastoji se od pet crta i etiri praznine, (koje brojimo odozdo prema gore).
Iznad i ispod crtovlja prema potrebi koriste se i pomone crte.
Okomita crta kojom spajamo dva ili vie crtovlja radi meusobne ovisnosti
notnog materijala zove se akolada.
1.1.1. Kljuevi
U glazbi postoji mnogo tonova koji se nalaze na razliitim visinama i njihove
pozicije se razlikuju od instrumenta do instrumenta. Da bi se tono odredilo mjesto tona,
njegovo ime i visina, koriste se kljuevi. U dananjoj glazbenoj praksi koriste se kljuevi:
C, G i F. U nastavi kolegija na uiteljskom fakultetu koristimo G i F klju.
g1
G-klju ili violinski klju pie se od druge crte i oznaava poziciju note g1.
Naziva se polovinka. Polovinka traje upola krae od cijele note, tj. dvije
polovinke traju zajedno kao jedna cijela nota.
Naziva se etvrtinka. Dvije etvrtinke traju zajedno kao jedna polovinka. etiri
etvrtinke traju kao jedna cijela nota.
polovinska stanka
etvrtinska stanka
osminska stanka
esnaestinska stanka
=
=
1.2. Metrika
1.2.1. Glazbeni metar
Glazbeni metar po broju dijelova moe biti: dvodoban, trodobam, etverodoban,
peterodoban i esterodoban.
Naglaeni dio glazbenog metra naziva se teza ( ), a nenaglaeni arza ( ).
Zbog toga se obiljeava:
dvodobni metar
trodobni metar
etverodobni metar
peterodobni metar
esterodobni metar
takt
taktna crta
kraj
Vrsta takta obiljeava se na poetku skladbe (iza notnog kljua) ili u njenom
tijeku ako dolazi do promjene mjere.
Donji broj oznaava trajanje jedne taktovne jedinice (dobe), a gornji broj oznaava koliko
tih doba i jedinica ima u taktu.
- -
- -
dvoetvrtinska
dvoosminska
dvoesnaestinska
1.
2.
1.
2.
1.
2.
1. 2.
ili
Trodobne mjere:
tropolovinska
troetvrtinska
troosminska
troesnaestinska
1.
2.
3.
etveroetvrtinska
etveroosminska
etveroesnaestinska
esterodobne mjere:
esteroosminska
1.
2.
3.
4.
ili
1.
2.
3.
4.
5.
6.
1.3. Ritmika
1.3.1. Ritam
Ritam je sastavni dio glazbenoga izraavanja. Predstavlja vremensku organizaciju u
glazbi, a nastaje notama koje su razliitog trajanja i naglaenosti. Sastavni dio ritma ine i
pauze ili stanke. Ukupnost ponavljanja ritmikih elemenata (nota i pauza) odreen je
pravilima ritmike mjere.
1.3.2. Sinkopa je ritmika figura koja nastaje spajanjem nenaglaenog dijela takta
s naglaenim. Druga (srednja) nota je najduljeg trajanja i naglaena je. Sinkopirani ritam
je karakteristian za jazz-glazbu.
1.3.3. Triola je ritmika grupa nota koju dobijemo podjelom dvodobne ritmike
skupine. Triola ima sve tri note jednakog trajanja, prva je naglaena, a oznaena je
uglatom zagradom i brojem tri.
1.3.4. Predtakt
U svakom taktu postoji odreeni broj doba koje su zadane oznakom ritmike
mjere, no postoji iznimka. Predtakt ili nepotpuni takt je sluaj kada skladba zapoinje s
manjim brojem doba u prvom taktu i zavrava s brojem doba koje su nedostajale u prvom
taktu.
10
NOTE S TOKOM
Kad je s desne strane note napisana toka, ona produljuje trajanje note za pola
njene vrijednosti. To takoer vrijedi i za pauzu.
KORONA
= 3 dobe
= 1.5 dobu
= 3/4 dobe
= 3 dobe
= 1.5 dobu
= 3/4 dobe
Korona ili fermata je grafiki znak koji se upisuje iznad ili ispod note, pauze ili
akorda, najee na kraju skladbe ili odlomka. Ona produljuje trajanje za pola oznaene
note, a moe biti postavljena i iznad taktne crte kao kratak prekid. Najee njeno
produljenje ovisi o karakteru, tempu skladbe ili procjeni dirigenta.
11
1.4. Melodija
Melodija je niz tonova razliite visine i trajanja koji ine zaokruen tonski oblik
(glazbenu frazu) i u glazbeno-sadrajnom smislu tvore smislenu i dovrenu cjelinu.
1.4.1. Visina tona
Nazivi osnovnih tonova
Osnovni tonski niz od sedam osnovnih tonova ponavlja se na klavijaturi sedam
puta. Tonovi se imenuju na dva naina: solmizacijom i abecedom.
Solmizacija: do, re, mi, fa, so, la, ti
Abeceda :
c, d, e, f, g, a, h
(ita se)
ce, de,e, ef, ge, a, ha
U glazbi se koriste oba naina imenovanja osnovnih tonova.
Prikaz rasporeda osnovnih tonova na klavijaturi:
abeceda
solmizacija
C
do
D
re
E
mi
F
fa
G
so
A
la
H
ti
C
do
Ako pogledamo tipke na glasoviru u cjelini, osnovni tonski niz moemo tono
odrediti po jednakom rasporedu crnih tipki (niz od dvije, pa niz od tri crne tipke), a
poetni ton c nalazi se uvijek ispred niza od dvije crne. Od poetnog tona c (do) do
idueg tona c razmak je od osam tonova, a naziva se oktava. Po poloaju na cijeloj
klavijaturi, koju nazivamo tonski sustav, oktave se imenuju (i zvue) razliito.
12
8 va
g a h c d e f g a h c d e f g a h c d e f g a h c d e f g a h c
f
8 va
A2 H2 C1 D1 E1 F1 G 1 A1 H 1 C D E F G A H c d e f g a h c d e f g
Subkontra
Kontra oktava
Velika oktava
Mala oktava
Prva oktava
Druga oktava
Tre a oktava
etvrta oktava
Peta
cis
dis
eis
13
fis
gis
ais
his
dis
fis
gis
ais
hes
(be)
as
g ges
fes
es
ces
h
des
c ces
Svira se:
des
es
ges
fes
e
as
hes
be
dis es
fis ges
be
14
as
Na klavijaturi u opsegu osnovnog tonskog niza na dva mjesta nema crnih tipki
izmeu bijelih. To je poloaj izmeu e-f i h-c.
Kod povienja tona e svirat emo na poloaju note f. Kao povienja note h
sviramo na poloaju note c .
eis
f
his
c
fes
e
15
ces
h
gis a
fis g
Dvostruka snizilica (bb) upisuje se kad elimo notu sniziti za dva polustepena i
tada se osnovnom imenu tona dodaje nastavak eses.
Svi predznaci napisani ispred note vae samo u tom taktu, a napisani ispred kljua
vrijede cijeli red tog crtovlja. Kad je glazbeni primjer napisan u nekoliko redova, na
poetku svakog idueg reda predznaci i klju upisuju se iznova, a oznaka ritmike mjere
samo na poetku.
16
Kromatski cijeli stepen nastaje dvostrukim povienjem ili snienjem istoimenog tona
(dva kromatska polustepena).
17
ljestvica
C dur ljestvica
II
III
IV
VI
VII
polustepen
VIII
Svaka ljestvica ima tri glavna stupnja koji su vrlo vani za harmonizaciju
melodije.
Glavni stupnjevi jesu: I tonika
IV subdominanta
V dominanta.
18
elimo li C-dur ljestvicu prenijeti (transponirati) s jednog tona na drugi, tada se moramo
pobrinuti da redoslijed cijelih stepena i polustepena ostane isti. Prijeemo li primjerice na
ton g u slijedu od osam uzastopnih nota - moramo na poziciji izmeu VII i VIII stupnja
povisiti ton f u fis i tako emo dobiti redoslijed stepena i polustepena koji odluuju o biti
dur-ljestvice.
1.5.2. Pregled dijatonskih dur-ljestvica s povisilicama
19
20
a mol prirodni
a mol harmonijski
II
III
IV
VI
VII
VIII
21
22
23
C
G
Es
As
E
Ces
Des
Cis
Ges
Fis
Predznaci ljestvica upisuju se odmah iza kljua i odnose se na odreeni dur ili
paralelnu mol-ljestvicu. Redoslijed predznaka je uvijek napisan istim redoslijedom. To
nam olakava lake prepoznavanje ljestvica s vie predznaka.
his
Cis dur
ais mol
ces
24
Ces dur
as mol
1.6. INTERVALI
Razmak u visini izmeu dva tona zove se interval. Naziv intervala oznaava
meusobnu udaljenost u tonskom nizu brojei od poetnog tona ukljuujui s tonom
kojim ga mjerimo.
melodijski
harmonijski
Intervali prema smjeru kretanja (melodijski) mogu biti uzlazni ili silazni.
uzlazni
silazni
25
etverozvuk (septakord)
peterozvuk (nonakord)
esterozvuk
11
1.7.1. KVINTAKORD
Kvintakord je trozvuk koji se sastoji od osnovnog tona, njegove terce i kvinte.
Vrste kvintakorda:
durski
molski
poveani
smanjeni
II
IV
III
26
VI
VII
a- mol
II
IV
III
VI
VII
27
28
veliini i vrsti. Spomenut emo samo dominantni septakord koji se najee koristi u
harmonizaciji. Na dominanti ili V stupnju C- dur ljestvice glasi ovako:
C D7
30
1.8. DINAMIKA
Dinamika je glazbeni izraz koji ukazuje na jainu i glasnou izvoenja.
Upisuje se kraticama ispod melodijske linije. Osnovne oznake za dinamiku jesu:
piano (tiho) i forte (glasno).
PIE SE :
ppp
pp
p
mp
mf
f
ff
fff
ITA SE:
pianissimo possibile
pianissimo
piano
mezzopiano
mezzoforte
forte
fortissimo
fortissimo possibile
IZVODI SE:
najtie mogue
najtie
tiho
srednje tiho
srednje glasno
glasno, snano
najjae
najjae mogue
Allegro
31
itd.
1.9. TEMPO
Tempo je glazbeni izraz koji oznaava brzinu izvoenja skladbe i pridonosi
izrazitom ritmikom bogatstvu glazbe. Najee se u literaturi imenuju talijanskim
nazivima, to je inae internacionalna terminologija u klasinoj glazbi. Oznake za tempo
upisuju se iznad kljua, a dijele se na tri osnovne grupe:
Polagana tempa: grave teko
largo iroko, otegnuto
lento sporo
adagio polagano
32
znak repeticije
1.
2.
33
D.C. al segno
Gle,
sti - e
pje - va ve - dri
svijet.
Cezura ( ' ) je znak za kratak prekid fraze, tj. za uzimanje daha prilikom pjevanja
primjera.
Markato (akcent) oznaava se poloenim slovom V(>) iznad note i izvodi se
naglaeno. Naglaeno izvoenje moe se obiljeiti i znakom sf (sforzato) ili sfz
(sforzando).
34
2. Praktini dio
2.1. Glazbeni praktikum I
Glazbeni praktikum I sadri 30 primjera uglazbljenih brojalica i pjesmica. Prvih 15
predvieno je za savladavanje poetnih koraka pri upoznavanju instrumenta glasovira, te
sviranju i pjevanju s desnom rukom. U ostalih 15 primjera zapoinje se sviranje
akordike pratnje s lijevom rukom s ciljem da zavretkom semestra student bude
sposoban svirati najjednostavnije primjere s obje ruke i iste pjevati.
Poetak sviranja na instrumentu obuhvaa nekoliko razliitih segmenata koji su
sastavni dio svakog poetnog uenja sviranja. To su: pravilno sjedenje za klavirom,
postava ruku, upoznavanje klavijature, nain dobivanja tona, prepoznavanje i
razumijevanje notnih znakova, trajanja, kao i velikog broja teoretskih pravila koja su
navedena u prvom dijelu prirunika.
U poetku se itanje nota odvija sporo i s naporom, jer je panja neiskusnog
sviraa preoptereena, budui da mora istovremeno koordinirati razliite vjetine:
proitati notu, odsvirati na klaviru, uti ton i sluhom (esto i vizualno) prepoznati i
provjeriti njenu tonost. Prvih 15 primjera predvieno je za savladavanje poetnih
koraka, te savladavanje pravilnog sviranja i pjevanja s desnom rukom.
Kad se student upozna s osnovnim pozicijama desne ruke, pokretima prstiju i
izvoenjem melodije pjesmice vokalno, zavren je prvi dio postignua koja se oekuju u
realizaciji Glazbenog praktikuma I. Sljedei korak je ukljuivanje lijeve ruke koja svira
pratnju glazbenog primjera. Pratnja se moe izvoditi na vie naina. Za poetno sviranje
pratnje najvanije je upoznati i primijeniti sviranje pratnje lijevom rukom, dok
istovremeno desna izvodi glavnu melodiju.
U velikom broju djeje glazbene literature melodija i tekst nalaze se zapisani u
crtovlju, a iznad toga, na poetku takta nalazimo velika tiskana slova koja nam odreuju
poziciju lijeve ruke. Kada poloimo prste lijeve ruke na klavijaturu, s lijeva na desno,
slijedi nam prvo mali prst (5), potom etvrti (4), srednji (3), kaiprst (2) i zatim palac (1).
Za sviranje pratnje najbolje je koristiti peti (5), trei (3) i prvi (1) prst, jer je to
najpraktinija pozicija za aku ruke i njenu postavu na klavijaturi. Ona podrazumijeva
sviranje svih kvintakorda, bez obzira na poziciju ili broj predznaka. Tiskano slovo (C ili
G) oznaava poziciju na koju emo poloiti peti prst i pridodati trei i prvi te upotpuniti
suzvuk koji je predvien za pratnju melodije. U teoretskom dijelu prirunika opisani su i
navedeni kvintakordi na glavnim stupnjevima ljestvica i kazuju nam koje note sadre.
Poeljno je lijevu ruku vjebati odvojeno od desne ruke. Kad se savlada
snalaenje na klavijaturi u smislu poznavanja pozicije zadanog tona i pri promjeni
pozicije akorda, recimo C, zatim-G i potom F, pa razliitim redoslijedom, onda se
pristupa spajanju i koordinaciji u sviranju lijeve i desne ruke istovremeno. Vano je da se
ritmiki obrazac pratnje u lijevoj ruci nikada ne mijenja, dok je u desnoj mogua ea
promjena ritmikih figura, stanki i sl. Zbog kontinuiteta pjesme koja se izvodi vrlo je
vano da je lijeva ruka konstantna jer time pridonosimo stabilnosti ritmike u pjesmi. Kad
imamo u prvom taktu etiri osminke koje slijede jedna za drugom, onda u svakom
iduem taktu takoer imamo isti broj pokreta i nota sve do kraja pjesme.
35
36
37
38
2.1.3 Vjebe
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
LITERATURA
1. ***Nastavni plan i program za osnovnu kolu Glazbena kultura. Prosvjetni vjesnik.
Posebno izdanje br. 2, Zagreb, 1999.
2. Babi, D. Izgubljena cipela. Helvetica, Rijeka, 1999.
3. Banov, N. Od proljea do proljea. Adami, Rijeka, 2004.
4. Banov, N. Od brojalice do pjesmice. Lambert, Rijeka, 2006.
5. erfi Bonjak, V. Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Centar za predkolski odgoj
Osijek, Osijek, 2001.
6. Eimovi, R., Krek, I. Radost u glazbi, prirunik za nastavnike. kolska knjiga, Zagreb,
2000.
7. Fukar, S. Muziki odgoj predkolske djece. kolska knjiga, Zagreb, 1961.
8. Goli, I. Pjesmarica. HKD sv. Jeronima, Zagreb, 1998.
9. Goran, Lj., Mari, Lj. Zapjevajmo slono svi. kolska knjiga, Zagreb, 1987.
10. Goran, Lj., Mari, Lj. Spavaj, spavaj, zlato moje. kolska knjiga, Zagreb, 1991.
11. Ivanovi, M., Tavar, A. Glazbena krinjica, 1, 2, 3. Profil international, Zagreb, 1998.
12. Jurii, G., Sam Palmi, R. Brojalica snani glazbeni poticaj. Adami, Rijeka, 2002.
13. Kabiljo, A. Zapjevajmo, maleni. kolska knjiga, Zagreb, 1991.
14. Leki, I. Cvrak. kolska knjiga, Zagreb, 2003.
15. Manasteriotti, V. Muziki odgoj na poetnom stupnju. kolska knjiga, Zagreb, 1977.
16. Manasteriotti, V. Zbornik pjesama i igara za djecu. kolska knjiga, Zagreb, 1997.
17. Novai, S., Kutnjak, P., Njiri, N., Makjani, V. Glazbena kultura. kolska knjiga,
Zagreb, 1990.
18. Novosel, I. Ivanice. Visoka uiteljska kola u Petrinji, Petrinja, 2003.
19. Novosel, I., Krnic, I. Pria, pjesma, brojalica. Visoka uiteljska kola u Petrinji, Petrinja,
2003.
20. Njiri, N. Pjevanka. kolska knjiga, Zagreb, 1994.
21. Njiri, N. Put do glazbe. kolska knjiga, Zagreb, 2001.
22. Peri-Polonijo, T. Hrvatske narodne uspavanke. Profil international, Zagreb, 2000.
23. Pogaj, J. Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj koli. kolska knjiga, Zagreb,
1988.
24. Rakija, B. Muziki odgoj djeteta. kolska knjiga, Zagreb, 1971.
25. Riman, M. Dijete pjeva. Uiteljski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2008.
26. Riman, M. Zvonii. ICR, Rijeka, 2001.
27. Sam, R. Glazbeni doivljaj u odgoju djeteta. Glosa, Rijeka, 1998.
28. Sam, R. Sviramo uz pjesmu. Glosa, Rijeka, 1992.
29. Spiller, F. Muziki sustav. olta, Zagreb, 1996.
30. Spiller, F. Klavirska poetnica Cvrgudan. Edicija Klavir, Zagreb, 2000.
31. Videk, N., Goli, I., Junakovi, S. Prianka, pjevanka, crtanka. HKD sv. Jeronima,
Zagreb, 1996.
32. Vidulin Orbani, S. Djeja srca. Corrlin, Pula, 2006.
33. Zavrki, J. Teorija glazbe. kolske novine, Zagreb, 1997.
34. Zavrki, J. Tratinice. kolske novine, Zagreb, 1992.
104
PREDGOVOR .................................................................................................... 2
1. TEORIJA GLAZBE .......................................................................................4
1.1. Osnovni pojmovi glazbe ............................................................................4
1.1.1. Kljuevi .......................................................................................................................5
1.1.2. Notno trajanje .............................................................................................................5
1.1.3. Stanke (pauze).............................................................................................................6
105
106