NOVA GLOBOLNA POZORNICA

ta je cyber kontinent ? On je svuda i nigdje. Naseljava ga 800 miliona ljudi koji ive gotovo
svuda u fizikom svijetu i elektronski su povezani.
Kako je globalna ekonomija promijenila pravila konkurencije? Prosperitet vie ne zavisi
iskljuivo od materijalnog bogatstva . I veliina vie nije vana - kompaniji vie nije potrebno
veliko domae trite , kako bi bila uspjena .
Zato su platforme tako vane? One omoguavaju izuzetno brzu razmjenu robe i informacija ,
na primjer, fenomena raznolik kao to su bankomat kartice, globalno pozicioniranje satelita i
engleski jezik.
Koje su nove uloge vlade u globalnoj ekonomiji ? Centralne vlade moraju da olakavaju
firmama da investicije lake dolaze u zemlju. Najbolji nain : Ne ometajti preduzetnitva
regiona-drava. Pitanja i razmiljanja o tim pitanjima, je upravo ono o emu Kenichi Ohmae
pie u svojoj knjizi Nova globalna pozornica.
Svi e se sloiti da je glavna okosnica ove knjige globalizacija. Globalizacija kao irenje ideja,
mrea meuzavisnosti, povezanost, odnosno sjedinjavanje ekonomskih i kulturnih segmenata
svih zemalja.
Kenichi u ovoj knjizi opisuje globalnu ekonomiju u poreenju sa irskom plesnom grupom
Riverdance, to je veoma zanimljivo. Uporeivanjem Riverdance-a sa globalnom ekonomijom
pravi se interesantna paralela izmeu svijeta zabave i onoga to volimo da zovemo stvari bez
kojih svijet ne bi funkcionisao. Tek kad je Riverdance zaplesan u Kini, stekao je svjetsku slavu.
Takoe, ekonomija postaje globalna sa razvojem kineske ekonomije koja ima izrazito
progresivan trend. Glavna slinost se, po meni, ogleda u meunarodnom karakteru oba
fenomena. Iako Riverdance ima duboke irske korijene, on je u sutini internacionalan, jer u sebi
okuplja plesae iz svih krajeva svijeta iz SAD-a, Australije, panije, Rusije... Isto tako,
globalna ekonomija i funkcionie tako dobro zato to je rasprostranjena svuda (i sama rije
globalna upuuje na to), zato to su u nju ukljueni akteri iz cijelog svijeta sa svim svojim
kulturolokim, privrednim, ekonomskim, socijalnim i demografskim osobnostima. Naravno, kao
ni u plesu, ni globalna ekonomija ne bi imala svrhu ni smisao da svako plee za sebe. Meusobna
povezanost svih sudionika svjetske privrede jedna je od najbitnijih osobina ove pojave.
Intraktivnost u kontaktima je realnost koja se svakodnevno deava oko nas i koja, ako nismo
spremni na nju, zna brzo da nas dezorjentie i zbuni. ak i one koji su uesnici svega toga, to zna
da izbaci iz kolosijeka, a ta tek moe da uradi onima koji su nita vie do obini posmatrai.
Mada, kad se bolje razmisli, ni ne postoje obini posmatrai. Globalna ekonomija nikoga ne
zaobilazi. Njene posljedice kae svakoga, bili mi direktno ili indirektno ukljueni u neki od
velikog broja njenih pojavnih oblika. Globalni tokovi gotovine, kupovina preko kreditnih kartica,
dravni deficit (ili ako je sree suficit), inflacija na svjetskom i dravnom nivou... sve su to
samo neki od formi u kojima se globalna ekonomija javlja, jer ona je u stvari nevidljiva, ali njeni
uinci su evidentni svuda u svijetu. Ostavlja traga u svakom, ak i najzabaenijem, oku
globalne pozornice i svojim rukama uspijeva da dotakne svakoga, ak i one koji misle da su
najzatieniji.

Primjeri globalne ekonomije irom svijeta najbolje objanjavaju njenu specifinu prirodu.
Kad smo ve pominjali Kinu i njen znaaj, uzmimo jedan kineski grad koji je odlian primjer
razvoja globalne ekonomije Dalian, grad blizu jugoistonog rta poluostrva Liaodong. S
obzirom na pitomu klimu, luke u Dalianu nikad ne smrzavaju, pa to omoguava trgovinu tokom
cijele godine. Pored toga, Dalian ima i prelijepu prirodu koja je bogata i ljepotama i resursima.
Meutim, uprkos prirodnim bogatstvima i resursima, Dalian je svoj prosperitet nalazio gledajui
ka spolja, ka novim tritima. Sagraen od strane Rusa u XIX vijeku i od strane Japanaca
postavljen za centar teke industrije, Dalian je preuzeo ulogu peditera za cijelu sjeveroistonu
Kinu. Iz usnule luke, Dalian je postao industrijski centar koji se i dan danas iri i povrinom i
brojem stanovnika, a i jedna je od regija koja ima neutoljivu glad za novom radnom snagom.
Razvoj grada je vrlo transparentan za samo dvije generacije ivot se ovdje promijenio iz
korijena. Sofisticiranost potreba dananjih stavnovnika jasno pokazuje kolike su i kakve razlike u
nainu ivota prije sedamdesetak godina i sad. Ranije loe plate, lo smjetaj, loa ishrana, bez
ikakvih interesantnih zabava i rekreacija, a sada plate po ugledu na zapad, javi prevoz,
kvalitetniji smjetajni prostor, veliki broj mjesta za odmor i rekreaciju... Promjena politike u
zemlji doprinijela je razvoju Daliana. Decentralizacija je bila pravi korak i odrijeene ruke
gradnaelnika i ostalih lokalnih efova pomogle su da napredak bude bri i oigledniji iz dana u
dan. Naravno, glavne odluke stiu iz srca drave, ali dok god gradonaelnici uspijevaju da
ostvare gdinje stope rasta iznad 7% dvije godine za redom za njih nema problema. Kada bi svi
vei svjetski gradovi imali ovako strogu politiku i kada bi je ispunjavali njihovom prosperitetu ne
bi bilo kraja.
Ideje koje su postojale u socijalizmu, komunizmu su iskorijenjne. Ne postoji vie planska
ekonomija i centralizacija. Slobodno trite sada ima glavnu rije. Ono odluuje ko e biti
najbolji, ko e pobijediti, ko e zaraditii vie. Eliminacijom konkrencije pobjeujete. A kako u
tome da uspijete ? Morate biti bolji to je jedini nain. Pobijediti konkurenciju cilj.
Revolucija koja se dogaa u prenosu podataka ve je imala uticaj na prirodu novca i kretanja
kapitala. Novac sada moe tei kroz podruja najvieg prinosa na uloeno. Stare pojmove o
korporativnoj vrijednosti sve vie ugoavaju derivativni finansijski instrumenti. Tradicionalna
ekonomska misao uveliko zavisi od nacionalne politike. U zemljama gdje spoljni svijet
ozbiljno utie na domau privredu, stara ekonomska teorija vie ne dri vodu.
Irska kao zemlja odakle je potekao Riverdance - Danas je Irska ekonomski prilino razvijena
zemlja i jaka. Meutim, ona nije oduvijek takva bila. Na poetku svoje nezavisnosti Irska je bila
veoma siromana. Jedino to je imala bila su zelena polja i doline. Ili se tako inilo tadanjim
stanovnicima koji su se masovno iseljavali iz nje. Kako su decenije prolazile Vlada je
pokuavala (odnosno Agencija za industrijski razvoj) da gradnjom industrijske infrastrukture i
pruanjem poreskih olakica malo pobolja stanje u zemlji. Meutim, ono to je Ircima stvarno
vratilo samopouzdanje je to da oni koji su u 80-im emigrirali iz Irske ponovo su se vraali i to
obogaeni iskustvima kontaktima sa drugim narodima i sa visokim obrazovanjem. Tako da taj
svijet vie nije predstavljalo mjesto gdje e se pobjei ve mjesto za ovjekovo usavravanje.
Irska se poetkom 90-ih specijalizovala u oblastima informacijske tehnologije i
telekomunikacije. Radna snaga za tako neto nije predstavljala problem, jer je Irska ve imala i
previe mladih i obrazovanih graana spremnih da rade. I tako, zahvaljujui razvijanjem nekih
novih oblasti (gore navedenih) u iju korist ide i to to je maternji jezik Ircima engleski, zatim

neka kulturna obiljeja koja su pomogla Irskoj da bude poznata u svijetu (Riverdance, rock grupa
U2 itd..), uopte otvorenost zemlje ka inovacijama je ono to je dovelo ovu zemlju do onoga to
ona danas predstavlja - zemlja koja ima veliku korist od globalne ekonomije i koja je samim tim
veoma razvijena.
Kenichi Ohmae govori o jo jednoj zemlji za koju se na poetku mislilo da nee biti ni blizu
onoga to je danas. U prolosti, Finska je bila udaljena od svih velikih trgovinskih mjesta
najdalje shto je mogla biti. I kako je tako udaljena zemlja sa veoma visokim porezima uspjela.
Kada se SSSR raspao, Finska je ostala bez jednog od svojih najvanijih trgovinskih partnera.
Meutim, Finci koji su uvijek vaili za snalaljiv narod, znali su da im je jedini spas ako se
okrenu ka ostatku svijeta i pokau svoju otvorenost u saradnji. Takoe, iako ponosni na svoj
maternji finsko jezik, Finci su svjesni da je malo ljudi koji ga mogu savladati. Tako da engleski
jezik smatraju kao osnovu daljeg napretka. Odnosno, neto bez ega nema uspjeha, i njegovo
uenje zapoinje vrlo rano u finskim kolama. Otvorenost i proireni horizonti - to je ono glavno
to Finci posjeduju. Npr, dva Nokijina direktora su Norveanin i Amerikanac. Fincima je bitno
da su to nadareni i energini ljudi, a ne kojoj nacionalnosti pripadaju. Zahvaljujui otvorenosti ka
globalnoj ekonomiji sada se 60% akcija finskih preduzea nalaze u rukama stranih investitora i
tako vode globalnu pozornicu, a studenti i dalje dolaze da usavravaju svoje znanje u tu divnu
zemlju - Finsku.
Novac putuje lake nego ikad ranije. Dovoljno je nekoliko sekundi da se izvrsi transakcija,
prebacivanja novca iz Australije u Ameriku. Svojom kreditnom karticom moete platiti u
prodavnici, koja se nalazi u dravi udaljenoj, hiljadama kilometrima daleko od vae zemlje. Sve
to uz pomo tehnologije. Sve to zahvaljujui inovacijama, povezanosti, umreavanju. Ne postoji
vie zatvorena ekonomija. Sve informacije su vam odmah dostupne. Sve to vam zanima moete
saznati za nekoliko minuta, zahvaljujui internetu.
Informacije prkose preprekama, nebitno koje su to prepreke, da li su fizike ili politike.
Regije-drave i nove ekonomske platforme, a ne tradicionalne nacije ili tradicionalna ekonomija
je upravo ono to predstavlja sr globalne ekonomije.
Globalna ekonomija je nevidljiva, ali svi dobro primjeuju i osjeaju njene posljedice. Velike
krize ne zaobilaze nikoga, kao ni veliki skokovi. Kiber-tehnologija omoguila je nevjerovatno
brz protok velike koliine svih vrsta podataka teksta, slike, glasa, muzike, video zapisa.
Svakodnevno shvatamo da bez informacionih tehnologija i poznavanja istih ne bismo nigdje
stigli. I oni koji se jo uvijek odupiru ni ne stiu nigdje. Oni propadaju.
Novac pokree svijet. Opte poznata injenica. Zato se globalna ekonomija i mjeri odnosima
cijene i zarade. Koliko moemo kupiti i na koji nain potroiti ono to smo zaradili? Da li
zaraujemo dovoljno da pokrijemo sve trokove? Jesmo li, na kraju, na pozitivnoj nuli? I je li to
dobro? Naravno, to se novca tie, uvijek moe vie i bolje.
Globalna ekonomija je Ovdje. I Danas. Deava se upravo sad, dok mi ekamo da se desi. Na
sreu, sve smo svjesniji toga i sve se bre uklapamo u nove ablone. Prihvatamo je ne bez straha,
ali sa velikim nadama i oekivanjima. Bie krahova, ali svi veliki fenomeni upravo su tako
nastali preko lomljenja starih i graenje novih poinjalo je na jakim temeljima, sa povremenim
gubicima, ali to sve ide za plaanje cijene progresa.