EKONOMIJA JAVNOG SEKTORA –

SAVREMENI KONTEKST

Sedmica 1

1
 FOKUS EJS

• Javni sektor (JS) analizira ulogu države u ekonomiji,

uključujući državne/javne institucije, organizacije,
preduzeća i druge entitete kojima upravlja država
• Savremena ekonomija nezamisliva bez uloge države
na tržištu (Kriza 2008/2009)
• Kada uključujemo državu u ekonomsku analizu
govorimo o mješovitoj privredi

2
 FOKUS EJS - izazovi

• Nekada teško razgraničiti državne i privatne

institucije
• Granice između toga šta su javne a šta privatne
institucije su nejasne
• Primjer: kompanije i vlasništvo države?

3
 DEFINICIJA JAVNOG SEKTORA

• Razlika JS (države) u odnosu na PS:

1. Odgovornost za rukovođenje u državnim
institucijama i organizacijama vezana direktno ili
indirektno za izborni proces
2. Država ima na raspolaganju elemente prisile – u
privatnom sektoru svi elementi razmjene su
dobrovoljni

4
 PITANJA EJS

• Zašto se država uključuje u jedne a ne u druge privredne

aktivnosti?
• Zašto se mijenjala uloga države u ekonomiji u povijesnom
kontekstu?
• Zašto država ima različite uloge u različitim zemljama?
• Da li se država nekada previše, odnosno premalo uključuje
u ekonomiju?
• Kako uloga države u ekonomiji može biti efikasnija?
• Da li država radi dovoljno dobro ono što treba da radi? ...

5
 A ŠTA JE TO DRŽAVA?
• Lakše je identificirati nego definirati
• Priroda države varira ali moguće je identificirati tri osnovne osobine
države:
1. ELEMENTI PRISILE – džrava je najvažnija pojedinačna institucija u
društu i ona posjeduje monopolsku moć u nekim aktivnostima koje
obavlja.
2. ELEMENTI ODGOVORNOSTI – država se također suočava sa
ograničenjima, kako zbog aktivnosti drugih država tako i zbog
aktivnosti koje sama radi a zbog postojanja ograničenja definiranih
ustavom, zakonima, pravilima, normama, sudstvom.
3. SPECIFIČNA MOTIVIRANOST – motivi zaposlenih u državnom sektoru
bi trebalo da budu da služe “javnom interesu” i da imaju zadovljstvo
da služe svojoj državi i građanima.

6
 RAZLIČITI POGLEDI NA ULOGU DRŽAVE U
EKONOMIJI – historijski kontekst

MERKANTILISTI

• XVIII stoljeće
• Francuski ekonomisti
• Aktivna uloga države primarno u stimuliranju
trgovine i proizvodnje

7
 RAZLIČITI POGLEDI NA ULOGU DRŽAVE U
EKONOMIJI – historijski kontekst
KLASIČNA EKONOMIJA
• Adam Smith (1723-1790)
• Djelo “Bogatstvo naroda” (1776)
• XIX i početak XX stoljeća (do VEK)
• Minimalna uloga države na tržištu
• Konkurentno okruženje i motivisanost profitom i
vlastitim interesom
• Slijedeći sopstvene služe javnom interesu
• Laissez faire – englezi J. S. Mill i Nasau Senior – država se
ne upliće u privatni sektor
8
 RAZLIČITI POGLEDI NA ULOGU DRŽAVE U
EKONOMIJI – historijski kontekst
KEJNZIJANSKA EKONOMIJA

• J. M. Keynes (1883-1946)
• “Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca” (1936)
• Druga polovina XX stoljeća – nakon VEK
• Nezaposlenost 25 % i 1/3 GDP-a iz 1929.
• Aktivna uloga države u stimuliranju ekonomskih
aktivnosti u vrijeme krize
• Državni intervencionizam – stimuliranje ukupne
potrošnje državnim instrumentima

9
 RAZLIČITI POGLEDI NA ULOGU DRŽAVE U
EKONOMIJI – historijski kontekst
NEOKLASIČNA EKONOMIJA
• Druga polovina XX stoljeća
• Uloga države reducirana
• Intervencija države izaziva “Crowding-out”
• Racionalni agenti i odluke
• Koriste se sve dostupne informacije
• MONETARIZAM – fokus na novcu
• EKONOMIJA PONUDE – poduzetništvo
• RATEX – racionalna očekivanja, informacije, ..
10
 RAZLIČITI POGLEDI NA ULOGU DRŽAVE U
EKONOMIJI – historijski kontekst
NOVA INSTITUCIONALNA EKONOMIJA

• Kraj XX stoljeća – Douglas C. North (1920)

• “Institucije, institucionalne promjene, i ekonomske
performanse” (1990)
• Neoklasična ekonomija pretpostavlja da su institucije države
efikasne i bez troškova
• Uključili u ekonomiju neekonomske institucije
• Institucije utječu na transakcijske troškove – direktni i indirektni
troškovi institucija
• Bolje institucije znače bolji ekonomski uspjeh

11
 VELIČINA (POTROŠNJE) DRŽAVE
• Rast učešča javne potrošnje u GDP-u posljednjih 100
godina
• Trend evidentiran u zemljama svih nivoa razvijenosti
• Rast iznosio od oko 5 % GDP-a početkom XX stoljeća
do oko 30 % početkom XXI
• Razlozi

12
VELIČINA DRŽAVE

13
 STILIZIRANI FAKTORI O JAVNOJ
POTROŠNJI
1. Učešće javne potrošnje u GDP-u pokazuje uzlazni
trend
2. Promjene potrošnje prate ciklična kretanja
3. Rastući trend u skoro svim ekonomijama do
početka 1980-ih godina
4. Odstupanja izmeđi zemalja po visini i stopi rasta
5. Finalna potrošnja države rasla sporije od rasta
ukupnih rashoda

14
 TRI GLAVNA POJAŠNJENJA RASTA
JAVNOG SEKTORA
1. WAGNEROW ZAKON – tendencija da državna
potrošnja raste brže od rasta GDP-a
2. TEORIJA FISKALNE ILUZIJE – glasači biraju vlade
koje obećavaju više javnih programa – veća javna
potrošnja
3. BAUMOL EFEKAT – rast cijena radnointenzivnih
grana i pad u industrijskim granama (npr.
obrazovanje)

15
 TRŽIŠNI NEDOSTACI
TRŽIŠNI POJAŠNJENJE PRIMJER INTERVENCIJA
NEDOSTACI DRŽAVE
Javna dobra Dobra i usluge koja Javna rasvjeta, Javno snadbijevanje
i/ili usluge su opšta dobra i ulaganja u odbranu
nisu prisvojiva

Eksterni efekti Efekti aktivnosti Otpad, zagađivanje Oporezivanje ili

pojedinaca koji okoline, gužve u podsticaji u cilju
utječu na druge saobraćaju, i sl. izjednačavanja
socijalnih troškova i
koristi
Asimetrične Različite Tržište polovnih Regulacija kvaliteta,
informacije informacije koje proizvoda, zdravstvo obaveznos na
imaju subjekti na transparentnost
tržištu
16
 TRŽIŠNI NEDOSTACI
TRŽIŠNI POJAŠNJENJE PRIMJER INTERVENCIJA
NEDOSTACI DRŽAVE
Rastući prinosi u Opadanje prosječnih Prirodni monopoli Državno vlasništvo,
ekonomiji troškova sa poput vodovoda, reguliranje privatnog
povećanjem električne opskrbe, gasa monopola
proizvodnje
Redistribucija na Tržište dovodi do Isključenst pojedinih Javne politike za
tržištu nekorektne grupa na tržištu, npr. preraspodjelu resursa i
raspodjele resursa siromašnih ili osoba sa reduciranje nejednakosti
posebnim potrebama
Stabilizacija Nemogućnost Tržišne neravnoteže Intervencija države u
tržišta ostvarivanja koje se pojavljuju u funkciji povećanja
automatske vrijeme kriza i recesija zaposlenosti na tržištu
ravnoteže na tržištu
Meritorna dobra Pojedinci nisu u Ulaganje u zdravstvo ili Donošenje zakona o
ili usluge stanju da prepoznaju obrazovanje obaveznom obrazovanju,
vrijednosti ovih subvencioniranju
dobara ili usluga pojedinih kategorija
17
 GLAVNE AKTIVNOSTI JS
1. REGULACIJA – kreira “pravila igre”
2. STABILIZACIJA – u uslovima kriza
3. PROIZVODNJA – dobara i usluga
4. POTROŠNJA – dobara i usluga
5. PROMJENA CIJENA – direktno i/ili indirektno
6. POTPORE – direktne potpore za razne ciljeve
7. REALOKACIJA RESURSA – npr. eksternalije
8. REDISTRIBUCIJA DOHOTKA - nejednakosti

18
 OGRANIČENOSTI DRŽAVE
1. OGRANIČENE INFORMACIJE – teškoća u
predviđanju efekata raznih programa i aktivnosti
države
2. OGRANIČENA KONTROLA NAD PRIVATNIM
SEKTOROM – teško znati reakcije privatnog sektora
3. OGRANIČENA KONTROLA NAD BIROKRATIJOM – -
delegira - interni problem
4. OGRANIČENOST ZBOG POLITIČKOG PROCESA –
različite interesne grupe

19
 EKONOMSKA PITANJA JS
• Odluke o: šta, kako, za koga proizvoditi?
• Funkcija proizvodnih mogućnosti
• Kolektivan izbor

20
 ANALIZA U JS

• Analiza uloge JS sastoji se od 4 faze:

1. Poznavanje aktivnosti i načina organizacije – bitno
radi rashoda države
2. Predviđanje posljedica – koristi od programa i
tko?/koliko? troškova
3. Ocjena alternativnih politika – poznavanje
posljedica i kriteriji za ocjenu
4. Tumačenje političkog procesa - grupe

21
 EMPIRIJSKE ANALIZE U JS

• Ekonometrijski modeli – modeliranje JS

• POZITIVNA EKONOMIJA – predviđanja mogućih
promjena u privredi
• NORMATIVNA EKONOMIJA – ocjena alternativnih
politika i troškova-koristi; poželjnost različitih
pravaca djelovanja
• Normativna koristi pozitivnu ekonomiju
• Neslaganja ekonomista – npr. Rodrik i dr. (2002),
Sachs (2003)

22
 SAŽETAK
• Javni sektor
• Mješovita privreda
• Merkanitilizam
• Klasična ekonomija
• Laissez faire
• Kejnzijanska ekonomija
• Nova institucionalna ekonomija
• Uzroci rasta države
• Stilizirani faktori
• Tržišni nedostaci
• Atkvinosti EJS
• Nedostaci uključivanja države u ekonomiju
• Pozitivna ekonomija
• Normativna ekonomija

23