1.

Dionik
Engl-Stakeholder,pojam je napravljen po uzoru na dioničare.
Dionik u poduzeću ima stanovit udio (stake) interesa koji mu daje pravo da se (barem) miješa u
rad tog poduzeća.

2. Adrema
Adrema,lista medija ili adresanata jedno je od osnovnih i neizostavnih pomagala u odnosima s
medijima.
Ona je sadržana od sljedećih ključnih podataka koje držimo u računalu:
- Ime medija
- Adresa medija
- Ime i prezime novinara ili urednika
- Funkcija u redakciji
- Telefonski broj
- Adresa elektroničke pošte…

3. Vrste laži
- Bijela laž
- Siva laž
- Crna laž

4. Objasnite vrste javnosti

- Ne javnosti - Ravnodušne
- Prikrivene javnosti - Jednoproblemske
- Osviještene javnost - Aktnoproblemske
- Aktivne javnosti - Sveproblemske javnosti..

5. Medijski planovi
Zahvaćaju samo onaj njihov dio koji se izravno tiče ostavrivanja strateških odnosa s medijima,onaj
odnos koji mi nastojimo stvoriti našom incijativom.
Medijske planove dijelimo na;
- Vijesti
- Priče
- Nastupi
- Događaji

1
6. Što može poduzeti novinar kod uskraćivanja informacija
U slučaju uskraćivanja informacija novinar ima pravo podnijeti tužbu,ili objaviti( informirati javnost
tom informacijom)

7. Javna informacija
Informacija u posjedu javnih vlasti

8. Koji su odnosi s medijima najskuplji

Oni odnosi kojih nema

9. Mjerenje potencijalne zapaženosti

Razvili su oglašivači uvidjevši da premali broj objavljenih oglasa Ne utječe na publiku i da
povećanjem njihova broja učinak raste. Mjerenje potencijalne zapaženosti- Da se rečenica ne
odnosi na novinarski prilog nego na poruku koju obično pojednostavljujemo i svodimo na riječ-
dvije.

10. Reaktivni odnos s medijima

Je zapravo biti spreman na suradnju s medijima, reaktivni odnos s medijima je osnovni oblik rada
pa se za njih mora osposobiti svaka organizacija

11. Navedi razliku između Publiciteta i Oglašavanja

Oglašavanje – Kupovanje medijskog prostora i vremena
Publicitet- Jedan od oblika slanja poruka prema određenim skupinama koje se ne plaćaju,
Podrazumijeva da se nešto objavi zbog toga što zavređuje da bude objavljeno

12. Prijevarno oglašavanje

Nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Prikrivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma
(pisani tekst, fotografija, slika, crteži i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao
oglašavanje.

13. Meke informacije

- novinarstvo živi od njih
- glasine, aluzije, tračevi
- zato moramo znati ima li novinar u sve jednako povjerenje ili nekima vjeruje više
- vjerodostojnost i pouzdanost su bitne vrline dobrog novinarskog suradnika

2
14. Na čemu se temelje strateški odnosi s medijima?
Strateški odnosi su dio nadogradnje koja donosi korist.
Započinju našim angažmanom
Nastoji se graditi kompleksniji imidž naše organizacije u pomno izabranim medijima
To znači da moramo znati kakav imidž želimo i koji su nam mediji najvažniji

15. Fizički kliping

- u obliku fotokopija objavljenih članaka ili magnetoskopskih snimki radijskih emisija

16. Siva laž

- činjenice se iskrivljuju najčešće prešućivanjem nekih važnih dijelova priče bez kojih je
doživljavamo drukčije nego da nam je bila predočena u cijelosti
- nekim akcentima iskrivljena prava slika

17. Advertioar (angloameričkom medijskom svijetu)

- mješoviti žanr oglašavanja i novinarstva
- riječi za oglašavanje
- urednički, odnosno, novinarski sadržaj
- uvijek istaknuto da se radi o plaćenom oglasu

18. Koje su značajke osobne iskaznice?

1. Jasnoća, 2. Čitkost, 3. Upotrebljivost, 4. Izmjene i dopune

19. Najvažnije pitanje medijske strategije?

- TKO SMO.

20. Kada događaj postaje vijest?

Događaj može postati vijest ako o njemu netko izvijesti.

21. O čemu treba voditi račun PRI KUPNJI MEDIJSKOG PROSTORA?

3
22. Kada osoba nema pravo na zaštitu privatnosti?
(1) Svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti.
(2) Osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u vezi
s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja.
(3) Osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom
sama privela pozornost javnosti ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani.
- 184 Članak 8.
Nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad
zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju.

23. APRV?
Analiza- Plan- Realizacija- Vrednovanje

24. Objasnite ulogu i značaj Jamesa.

25. Kako glasi osnovni etički naputak za odnose s medijima?

„Ne planiraj ništa o čemu ne bi rado čitao u sutrašnjim novinama“.

26. Na čemu se temelje kratkoročni medijski planovi?

Na pojedinačnim, prepoznatljivim i provjerljivim realizatorima.

27. Izračunavanje oglasne protuvrijednosti

Do nje dolazimo tako da količinu medijskog vremena ili prostora koju je naša organizacija stekla
pomnožimo s cijenom oglašavanja za jedinicu vremena ili prostora u tim medijima. Taj iznos množi
se sa 3, 5 7 ili 9, ovisno koliko je puta novinski prilog vjerodostojniji od oglasa.
Izračunata oglasna protuvrijednost zbirni je pokazatelj koji nam omogućuje da izrazimo što smo na
području odnosa s medijima učinili u određenom razdoblju, najčešće u 1 godini.

4
28. Od kakvih informacija živi novinarstvo?
Novinarstvo iživi od "mekih informacija" — glasina, aluzija i tračeva. Takve, meke informacije o nama,
najčešće dolaze od nagih protivnika. To im nipošto ne umanjuje važnost. Naprotiv, da novinari ne idu
tragom glasina, aluzija i tračeva, mnoge novinarske priče, pa i one najzanimljivije, ostale bi nenapisane.
Utoliko je važnije da novinar zna gdje može što provjeriti i kome može vjerovati.

29. Principi HUOJ-a

Članovi HUOJ-a suglasni su:
1. Održavati najviše standarde profesionalnih nastojanja, integriteta, povjerljivosti, financijske
korektnosti i osobnog vladanja.
2. Odnositi se pošteno i iskreno prema poslodavcima, zaposlenima, klijentima, kolegama u struci i
ostalim profesijama i javnosti.
3. Poštivati običaje, pravila i kodekse klijenata, poslodavaca, kolega i stručnjaka u drugim
zanimanjima u svim zemljama svog djelovanja.
4. S posebnom pažnjom osigurati poštivanje etičkih načela pri zapošljavanju, što uključuje
izostanak diskriminacije u bilo kojem obliku.
5. Raditi unutar zakonskih i u struci važećih okvira PR prakse u svim zemljama djelovanja.
6. Podržavati profesionalno osposobljavanje i razvoj članova profesije.
7. Poštivati ovaj kodeks i pridržavati ga se i poticati druge da čine isto.

30. Kako dijelimo odnose s medijima? (118.str.)

Na reaktivne, strateške (preaktivne) i krizne.

31. Novinarski klub- značaj i uloga

U nastojanju da se stekne naklonost novinara nema ničega lakog. Naprotiv, na organizaciji je da se
pobrine kako bi postojao krug novinara koji su joj naklonjeni i za koje bismo mogli redi da joj izražavaju
stanoviti stupanj privrženosti. Takva skupina organizaciji naklonjenih novinara, žargonom struke odnosa s
medijima naziva se "novinarskim klubom". Svaka bi se organizacija trebala potruditi da okupi no brojniji i što
kvalitetniji novinarski klub.

32. Nabrojite instrumente infrastrukture

Adrema, sugovornici, arhiva, osobna iskaznica, objave za medije, informativni materijal,
konferencija za medije, najčešća pitanja i odgovori, novinarska mapa, novinarski web centar,
praćenje i analiza medijskih objava, medijski priručnik.

5
33. OTS
Mjerenje potencijalne zapaženosti (eng. opportunity to see) je brojka koja nam kaže koliki je dio
jedne populacije imao priliku vidjeti određeni oglas. Kao i kod oglasne protuvrijednosti, i ovdje
oglas zamjenjujemo odgovarajućim novinskim prilogom i dobivamo brojku koju možemo
uspoređivati s brojkama iz prijašnjeg razdoblja ili s brojkama konkurencije itd.

34. Tri komponente rehabilitacije

Briga za uklanjanje štete, ponovno uspostavljanje normalne aktivnosti i uklanjanje uzroka.

35. Na koje se vrste javnosti dijeli jedan društveni okoliš?

Ravnodušne, jednoproblemske, akutnoproblemske i sve problemske javnosti.

36. Primjena advertorijala u SAD-u i RH

Oglašavanje u medijima u RH je odvojeno od uredničkog i novinarskog rada, a svaka „vezana
trgovina“ smatra se prikrivenim oglašavanjem koje je u RH zabranjeno.
U angloameričkom medijskom svijetu postoji mješoviti žanr oglašavanja i novinarstva gdje su
pravila igre stroža i jasnija: uz advertorial je uvijek istaknuto da se radi o plaćenom oglasu.

37. Koje su najvažnije komponente u životu organizacije u postkriznom razdoblju?

Tek kada kriza viŠe ne pobuđuje osobitu pozornost, rad na podređuju odnosa s medijima može se
vratiti u normalne okvire. Kada de se to dogoditi, ne ovisi toliko o samoj organizaciji koliko o
novinarima i njihovom zanimanju za krizu i nakon toga je okončana. Tek kada vidimo da kriza i
njezini uzroci i posljedice više ne zanimaju novinare, možemo pouzdano zaključiti da postkrizno
razdoblje završava.
Postkrizno razdoblje završava analizom rada u doba krize, arhiviranjem dokumenata i unošenjem
stresnih iskustava u krizni medijski plan, koji dopunjavamo i prilagođavamo na temelju novih
znanja. Ako smo kroz krizu možda prošli nepripremljeni i bez kriznog medijskog priručnika, sada
znamo koliko nam je nedostajao, pa se prihvaćamo njegove izrade.

38. Od kojih se poslova sastoje krizni odnosi s medijima?

Od predkriznog (preventivnog), kriznog (akutnog) i postkriznog (rehabilitacijskog) rada.

6
39. Koje dijelove ima priručnik gdje su sabrana najčešća novinarska pitanja?
Priručnik s najčešćim pitanjima i odgovorima ima 2 dijela:OPĆI I SPECIFIČAN
OPĆI - sadržajem podsjeća na osobnu iskaznicu
- predstavlja niz pitanja o poslovanju organizacije
- taj se dio ne mijenja u dužem vremenskom razdoblju
SPECIFIČAN – namijenjen aktualnim temama
- mora biti ažuran i aktualan pa ga je zato najbolje u određenom roku (npr. 1
na mjesec)pregledavati, dopunjavati, mijenjati,…

40. Kada se priprema projektni plan?

- oni se pripremaju kada su na pomolu važniji događaji i kada je potrebna primjena sofisticiranijih
instrumenata na području odnosa s medijima, nego što su konf.za novinare i sl.
- njihov osnovni cilj je da nam olakšaju realizaciju većeg broja zadaća koje, zbog njihove
međusobne povezanosti i ovisnosti držimo projektima
- oni nas štite od mogućih propusta i zaborava, omogućuju nam i kontrolu i racionalizaciju rutinskih
poslova,…

41. Kako se pišu priče?

- one se mogu ispričati kraćim ili duljim nizom vijesti, ali i cjelovitim , duljim novinarskim prilozima
- su trajne pripovijesti koje gradimo polako i upotrebljavamo prema potrebi (npr. Sama organizacija
je svojevrsna priča koju moramo ispričati)

42. Koji se tekstovi u tisku ne smatraju oglašavanjem?

- osim klasičnog oglašavanja, koje se temelji na kupovanju oglasnog vremena i prostora, postoje i
razni oblici slanja poruka prema određenim ciljnim skupinama koji se ne plaćaju, a jedan od njih
je PUBLICITET.
- iako mediju nije plaćen NOVINSKI PRILOG je u pravilu vjerodostojniji od oglasa, te zbog toga
neki oglašivači nastoje proizvesti takve oglase da budu nalik novinarskim prilozima.

43. Kada se formira novinarski klub?

Samo nabolje organizacije uspijevaju postidi visok stupanj novinarske naklonosti. U pravilu, gradi se
višegodišnjom poštenom suradnjom, nikada iznevjerenim povjerenjem i redovitom brigom o uvjetima u
kojima novinari obavljaju svoj posao. Oni kojima pomažemo, pomoći ce nama

7
44. Koji je zadatak vanjskih čimbenika?
- pruža nam pregled vanjskih prilika i neprilika na području ostvarivanja odnosa s medijima
- zadaća je da nam pokaže kolika je dobit iz dosadašnjih ulaganja u odnose s medijima, obzirom
na situaciju u drugim usporedivim org., ponajprije u neposrednoj konkurenciji, a i u ponajboljima
u grani u Hrvatskoj i u svijetu
- najjednostavnije se provodi:
*pregledom do sada objavljenih priloga (klipinga) i izradom analize medijskog imidža
*razgovorima s novinarima i urednicima koji pokrivaju našu djelatnost
*pregledom informiranja o slobodnim organizacijama u onim zemljama u kojima je djelatnost
grane kojoj pripada naša grana najrazvijenija
*razgovarati s raznim vanjskim poznavaocima naše organizacije koji će nam možda otkriti štošta
što su nam sugovornici iz organizacije prešutjeli,…

45. „Ne daj da te uhvate u kretanju prethodnih 10“?

Bitka za publiku mnoge novinare zamara i čini se da su novinari u prosjeku sve mladi i da sve brže napuštaju
redove svog ceha. Tome pridonose i nestabilne prilike u medijskim kućama, i to ne samo kod nas, nego i u svijetu. S
jedne smo strane svjedoci industrijalizacije novinarskog rada, koja je popraćena zahtjevima za višom
produktivnosti, povedanom diferencijacijom unutar novinarskog ceha, a i sve većim pritiscima koji idu za ko-
mercijalizacijom novinarskog rada. Ovome se pridružuju i promjene u vlasničkim i upravljačkim strukturama, a i
sukobljavanje uredništava, sindikalnih i društvenih organizacija te političkih i drugih interesnih frakcija. Medijska
scena nikada nije stabilna — starim se akterima stalno pridružuju neki novi, neki zauvijek nestaju, a i oni koji ostaju s
vremenom se mijenjaju. U takvoj ludnici nije malo novinara kojima je samo do toga da kako-tako prežive.
S novinarima je preporučljivo biti ljubazan. Ako netko i vjeruje u jedanaestu Božiju zapovijed ("Ne daj da te
uhvate u kršenju prethodnih deset"), to još nije razlog da bjesni na novinara koji ga je uhvatio "spuštenih
hlača". Novinari se trude da obave svoj posao, kao što ostali sudionici u odnosnima s medijima nastoje obaviti
svoj. Oni se međusobno razlikuju, ali obavljaju isti posao, posao bez kojeg se slobodno društvo ne može ni
zamisliti. Zaposleni su u medijima i samo ih ti mediji smiju plaćati za njihov rad.

46. Što je dužan učiniti urednik u slučaju neobjavljivanja ispravka?

- objavljivanje ispravaka može se zahtijevati u roku 30 dana od objave informacije
- zahtjev za ispravak se podnosi gl. uredniku u pisanoj formi
- ukoliko se ne objavi oštećenom se daje pravo da sudu podnese tužbu protiv gl. urednika
- Glavni urednik ili direktor programa ima pravo na neobjavljivanje ispravka iz razloga taksativno
navedenih u članku 3. stavak 4. Pravila, ali je dužan o razlozima neobjavljivanja pisano
obavijestiti tražitelja u roku predviđenom za objavu ispravka.

8
Neki od razloga neobjavljivanja ispravaka:
 u traženom ispravku nisu navedene činjenice niti okolnosti u vezi s navodima o informaciji,
 bi objava ispravka bila u suprotnosti sa zakonom i dobrim običajima,
 zahtjev za objavu ispravka nije potpisao podnositelj zahtijeva, odnosno ovlaštena osoba
državnog tijela ili pravne osobe

47. Koji plan i zašto ima status poslovne tajne?

Dugoročni medijski plan je tip organizacijskog dokumenta s kojim vodstvo organizacije mora biti upoznato i
složiti se s njim, ah to nije javni dokument niti je namijenjen svim zaposlenicima. Jer, dobro pripremljen
dugoročni medijski plan je strateški dokument koji sadrži i sve bitne elemente konkurentskog pozicioniranja pa
zato, u pravilu, ima status poslovne tajne.
Dugoročnim medijskim planom moraju biti precizno odredena sredstva koja ce organizacija uložiti u svoj rad
s medijima, a treba biti utvrđen i način na koji de mjeriti ono što se dobiva zahvaljujući tim uloženim
sredstvima.
Kako je svaki dobar medijski plan izveden iz podrobnog poznavanja sadašnjeg trenutka, mijenjanje ključnih
elemenata (priče) u njemu podrazumijeva i promjenu medijske strategije,

48. Objasnite profesionalne međuodnose članova HUOJ-a?

- članovi HUOJ-a trebaju širiti svijest i poštovanje prema struci odnosa s javnošću gdje god je to
moguće na način da:
NPR.: omogućuje stjecanje radnog iskustva studentima zainteresiranim za nastavak karijere u
OSJ, sudjeluju u radu Udruge kroz njena tijela i odbore, ohrabruju zaposlenike i kolege da
se priključe radu Udruge i podrže ga, prikazuju pripadnost Udruzi isticanjem njenog logotipa na
poslovnim dokumentima, jasno naznače prednost koju članovi Udruge ostvaruju prilikom
natječaja za nova radna mjesta u struci,….

49. Opišite izvedbene planove prema sadržaju i trajanju?

Kratkoročni medijski planovi su izvedbeni planovi u kojima su navedene vijesti, priče, nastupi i
događaji za koje previrđamo da ćemo ih mori pri premiti i ostvariti u predstojećem kratkoročnom
(jedno-, dvo-, tromjesečnom ili polugodišnjem) razdoblju, zatim izvori koji su kadri da ih predstave
novinarima, novinari i mediji te zaokrufrni kronologijom svega navedenog.
Kratkoročni medijski planovi sačinjeni su od posve konkretnih i opipljivih činjenica, međutim, predvidljivost
mnogih od njih je vrlo upitna. U kratkoročne medijske planove, naime, zapisujemo što ćemo učiniti mi, što de,
prema nagim očekivanjima, učiniti novinari i kakav de biti medijski rezultatRazdoblje za koje pripremamo
određeni kratkoročni medijuski plan može trajati od mjesec dana do najviše šest mjeseci. Kraće ili duže
trajanje ovisi o unutarnjoj i vanjskoj dinamici izraženoj količinom objavljenih medijskih priloga.

9
50. Objava za medije (oblik obrnute piramide)?
- time hoćemo reći da u PRVOM stavku iznosimo BIT PRIČE , a u slj. Stavcima dajemo
pojašnjenja
- tri su razloga za takvu uporabu:
1)ako novinar u uvodnome dijelu ne navede bit, objava će završiti u košu,
2)objavu za medije novinari prije objavljivanja često skraćuju, a skraćivanjima započinju na kraju
teksta,
3)vrijeme čitatelja je ograničeno pa mnogi ne pročitaju uvijek cijelu objavu za medije , nego ono
što je bitno, a to je sadržavao u uvodu.

51. Sadržaj novinarske mape?

1)osobna iskaznica organizacije
2)fotke sugovornika ili dr. relevantne fotke
3)novinarska pomagala (kemijska, blok i dr. sitni znaci pažnje,..)
4)aktualni informativni materijal
5)aktualna objava za medije
6)promotivne i prezentacijske tiskovine (letci, brošura o organizaciji,..)

10