OSNOVE EKONOMIJE – 1.

CJELINA

1. Rast?
Kvantitativan. Uži pojam.

2. Razvoj?
Kvalitativan. Širi pojam.

3. Gospodarski rast?
Povećanje proizvedenih proizvoda i usluga ili realnog dohotka u ukupnom iznosu
BDP-a ili po stanovniku na području neke društvene zajednice i u određenom
razdoblju.

4. Rezultat povećanja realnog BDP-a?

Povećanje ponude proizvodnih čimbenika, produktivnost.

5. Granica proizvodnih mogućnosti?

Zamišljena količina proizvodnje koju neko gospodarstvo može postići uz dano
tehnološko znanje i dostupnu količinu inputa.

6. Pomicanje granice proizvodnih mogućnosti?

Čimbenici rada, čimbenici kapitala, bolje iskorištavanje resursa.

7. Gospodarski razvoj?
Razvoj društva u cjelini. Razina kvalitete življenja.

8. Gospodarski razvoj?
Samoodrživa transformacija ekonomije i društva koja nastaje prihvaćanjem novih
tehnologija, tranzicijom u naprednije ekonomsko društvo praćeno porastom kvalitete
života.

9. Kategorije?
Stanovništvo, siromaštvo, očekivano trajanje života, pismenost, dostupnost
električne energije, vode, računala, nejednakost.

10. Čimbenici gospodarskog rasta?

Stanovništvo, akumulacija kapitala, tehnološki napredak.

11. Stanovništvo?
Visoka stopa akumulacije kapitala, efikasna alokacija resursa, dobna struktura
stanovništva, razina urbanizacije, učinkovitost investicija, razina zdravstvene zaštite i
kvaliteta prehrane, suvremeni obrazovni sustav.
12. Akumulacija kapitala?
Proces stvaranja dodatnih zaliha kapitala (strojevi i oprema) kako bi se koristili u
proizvodnom procesu.

13. Razlozi nižih stopa rasta u nerazvijenim zemljama?

Neefikasnost alociranja i ulaganja kapitala, usporen tehnološki napredak, manja
proizvodnost kapitala te veći gubitci kapitala zbog korištenja, veći porast
stanovništva.

14. Opadajući prinos kapitala?

Povećanom upotrebom kapitala u proizvodnom procesu uz ostale fiksne inpute,
korištenje dodatnom jedinicom kapitala, ostvaruje se manji output.

15. Tehnološki napredak?

Ostvarenje više razine outputa uz nepromijenjene razine kapitala i rada korištenjem
tehnologije koja omogućuje bržu i efikasniju proizvodnju.

16. O čemu ovisi gospodarski rast?

Tehnološkom napretku, količini kapitala po radniku.

17. Izvori tehnološkog napretka?

Inovacije i otkrića, širenje znanja, novi oblici industrijske organizacije, povećana
specijalizacija, ljudski kapital.

18. Uvećana proizvodnja ili vrijednost?

Kada stanovništvo redistributira raspoložive resurse.

19. Ubrzani gospodarski rast?

Stope gospodarskog rasta koje ostvaruju ubrzano rastuće ekonomije uz godišnje
stope gospodarskog rasta od 10% i više.

20. Eksponencijalni gospodarski rast?

Ubrzani gospodarski rast pri kojem stopa gospodarskog rasta svake godine raste
prema nekom fiktivnom iznosu.

21. Klasični modeli gospodarskog rasta?

Gospodarski rast ograničen je brzinom rasta stanovništva i ograničenim resursima
gdje porat stanovništva izaziva pad proizvodnje u budućnosti. Gospodarski rast kao
funkcija rasta stanovništva i investicija, tehnološkog usavršavanja i podjele rada te
štednje.

22. Neoklasični model gospodarskog rasta?

Gospodarski rast kao funkcija rada, kapitala, prirodnih resursa te nematerijalnih
čimbenika – stopa obrazovanja stanovništva.
23. Egzogeni gospodarski rast?
Određen je tehnološkim napretkom i otkrićima. Neoklasični model gospodarskog
rasta.

24. Endogeni gospodarski rast?

Određen je ljudskim kapitalom i drugim čimbenicima na koje se može utjecati
gospodarskim politikama. Suvremeni model gospodarskog rasta. Uvjetovan
ekonomskom politikom.

25. Teorija konvergencije?

Očekivanje da se razvijene i nerazvijene zemlje približe istim stopama gospodarskog
rasta.

26. Divergencija?
Udaljavanje stopa gospodarskog rasta. Javlja se jer gospodarski ne može biti
beskonačan.

27. Ograničenja gospodarskog rasta?

Prva studija koja je istražila ograničenje gospodarskog rasta i dala naznake mogućih
velikih kriza u 21. stoljeću kao posljedice preiskorištenosti resursa radi ostvarivanja
ubrzanja gospodarskog rasta.

28. U čemu se ogleda uspješnost kreatora ekonomske politike?

U sposobnosti upravljanjem i prilagođavanjem promjenama čimbenika rasta.

29. Na što utječu brojni ograničavajući čimbenici?

Na dinamiku gospodarskog rasta.

30. Potrošačko društvo?

Društvo u kojem se potiče masovna proizvodnja i prodaja dobara kao dominantna
ekonomska aktivnost.

31. Čimbenici?
Pretjerano iskorištavanje prirodnih resursa, pretjerani rast stanovništva, klimatske
promjene, rastuća nejednakost, ispuštanje CO2, energetska ovisnost gospodarskog
rasta, opadajuća produktivnost: svi proizvodni čimbenici podložni su djelovanju
zakona opadajućih prinosa dugotrajnim korištenjem, zakon opadajućih prinosa,
povećano korištenje tehnologije, cijena nafte, prezaduženost, jačanje monopola,
problem proizvodnje hrane, korupcija, politička nestabilnost, socijalni nemiri, uvoz
veći od izvoza.

32. Mogu li ekonomisti predvidjet krize i prognozirati kretanja gospodarskog rasta?

Ne mogu.
33. 19. i 20. stoljeće?
Gospodarski rast bez pravog razvoja.

34. Predviđanja?
Europa (najveći gubitnik): u svjetskom BDP s 15% 2016. godine na 9% 2050. godine.
Prelazi s G7 na E7.

35. G7?
Osnovano 1975. godine. Forum koji okuplja lidere vodećih svjetskih industrijskih
zemalja: SAD, UK, Francuska, Njemačka, Japan, Kanada.

36. E7?
Grupa od 7 najznačajnijih ekonomija u nastajanju: Kina, Indija, Indonezija, Brazil,
Rusija, Meksiko i Turska. SAD, Kina i Indija u 2030, najveće svjetske ekonomije. Kina i
Indija najbogatije zemlje – znatno veća uloga u rješavanju globalnih pitanja.
Natjecanje za zapošljavanje radne snage.

37. Međunarodna ekonomija?

Znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem zakonitosti u međunarodnoj
razmjeni roba, pri čemu podrazumijevamo proizvode, usluge, rad, kapital, novac,
devize, informacije i tehnologiju.

38. Međunarodna trgovina?

Ukupan opseg razmjena među zemljama cijelog svijeta – ukupnost razmjene na
globalnom tržištu. Složenost transakcija – valute, devizni tečaj.

39. Društvena podjela?

Podjela radnog procesa na faze – za svaku fazu zadužen je poseban zaposlenik ili
poslovna jedinica (porast produktivnosti).

40. Privatno vlasništvo?

Kako bi nešto mogli prodati to moramo i posjedovati.

41. Višak proizvoda?

Temelj za realizaciju trgovine (roba za robu).

42. Trampa?
Izravna razmjena jednog za drugo dobro bez upotrebe nečega kao što su novac ili
sredstvo razmjene. Važna gospodarska djelatnost kojom se omogućuje robno –
novčana razmjena između proizvođača i potrošača.

43. Raznolikost dobara?

Veći izbor dobara (osim domaće čokolade ponuđena je i ona proizvedena u Belgiji).
44. Različitost usluga?
Razlika u sklonostima potrošača različitih zemalja (Hrvati preferiraju talijanski
namještaj).

45. Opadajući troškovi?

Povećanjem proizvodnje zbog ekonomije obujma smanjuju se troškovi po jedinici
proizvoda.

46. Različitost u uvjetima proizvodnje?

Svaka zemlja ima različite proizvodne mogućnosti ( geografski, klimatski, društveno –
politički, kulturni, tehnološki čimbenici).

47. Interpersonalna funkcija?

Posredovanje u proizvodnji i trgovini robe između ekonomskih subjekata.

48. Interlokalna funkcija?

Povezuje različite lokacije proizvodnje i potrošnje unutar jedne ili više država.

49. Inertemporalna funkcija?

Pravodobna opskrba potrošača proizvodima iako proizvodnja i potrošnja nisu
ekonomski usklađene.

50. Unutarnja trgovina?

Trgovina unutar granica jedne države.

51. Vanjska trgovina?

Gospodarska djelatnost koja obuhvaća razmjenu proizvoda i usluga s inozemstvom –
ukupna razmjena materijalnih i nematerijalnih dobara među zemljama.

52. U užem smislu?

Promet robe između poslovnih subjekata različitih zemalja.

53. U širem smislu?

Uz međunarodnu razmjenu obuhvaća i razmjenu gospodarskih usluga, promet
kapitala, ljudi i prijenos informacija.

54. Otvoreno gospodarstvo?

Gospodarstvo koje se uključuje u međunarodnu trgovinu proizvoda i usluga u drugim
zemljama.

55. Zatvoreno gospodarstvo?

Gospodarstvo koje se ne uključuje u međunarodnu trgovinu. Država samostalno
proizvodi potrebna dobra za podmirenje vlastitih potreba kojima trguje unutar
zemlje. Dugoročna neodrživost.
56. Učinkovitost proizvodnje?
Mjeri se utroškom rada u proizvodnji jedinice proizvoda.

57. Teorija apsolutnih vrijednosti Adama Smitha?

Slobodna trgovina koja se temelji na sustavu apsolutnih prednosti neke zemlje koja
se na najbolji način koristi svojim prirodnim resursima, proizvodi neko dobro i izvozi
ga s najnižim troškovima. Apsolutna prednost – kada se u proizvodnji proizvoda troši
manje rada.

58. Teorija komparativnih prednosti Davida Richarda?

U uvjetima slobodne trgovine zemlja se mora specijalizirati za one proizvodnje u
kojima ostvaruje komparativnu prednost, veću produktivnost u odnosu na
proizvodnje u kojima se to ne ostvaruje. Komparativna prednost – kada proizvođač
ima manji oportunitetni trošak proizvodnje nekog proizvoda nego drugi proizvođač.

59. Teorija životnog ciklusa Raymonda Vernonda?

Životni ciklus novog proizvoda utječe na porast domaće potrošnje dok domaća
proizvodnja tog proizvoda ostvaruje rast, zrelost, pad, nestajanje s tržišta.

60. Teorija Konkurentskih prednosti Michaela E. Portera?

Uspješnim korištenjem Porterovim četirima činjenicama te njihovim međusobnim
kombiniranjem na međunarodnom tržištu zemlja ostvaruje konkurentsku prednost.

61. Faktorski uvjeti?

Uvjeti čimbenika (ljudski potencijali, resursi znanja, kapital, fizički resurski,
infrastruktura).

62. Uvjeti potražnje?

Struktura domaće potražnje, veličina potražnje i obrazac rasta , inernacionalizacija
potražnje.

63. Vezane i podržavajuće proizvodnje?

Dobavljači kupci i srodne industrije.

64. Strategija poslovnih organizacija, struktura i konkurencija?

Strategija i struktura, ciljevi, osobni ciljevi, konkurencija među domaćim poslovnim
organizacijama.

65. Slobodna trgovina?

Razmjena proizvoda i usluga bez ograničenja.

66. Carine?
Porezi na uvoz robe ili rijeđe izvoz robe (najčešće izražena u postotku od vrijednosti
robe).
67. Kvote?
Kvantitativna ograničenja uvoza.

68. Protekcionizam?
Zaštitna politika koju proizvodi neka zemlja kako bi domaće gospodarstvo zaštitila od
strane konkurencije primjenom carine i drugih necarinskih ograničenja.