Nova ekonomija predstavlja globalnu i dinaminu ekonomiju zasnovanu na znanju, tehnolokim inovacijama, obrazovanju i sposobnostima.

Pojava Nove ekonomije povezana je sa izraenom globalizacijom i razvojem informatikog drutva 80-tih godina 20-tog stoljeda. Jedinstvena definicija Nove ekonomije ne postoji, ali se najede kao njeni neizbjeni elementi istiu ekonomski rast i intenzivno ukljuivanje informatike i komunikacijske tehnologije (ICT sektora) u sva podruja ekonomije i drutva. Kao najpotpunija definicija Nove ekonomije istie se ona prema kojoj je to: Ekonomski model zasnovan na meusobno povezanim politikama, iji je cilj dostidi odriv dugoroni rast, pri emu uvezane informatike tehnologije dramatino povedavaju koliinu i vrijednost informacija dostupnih pojedincima, preduzedima, tritima i vladama, omogudujudi im da vre efikasniji izbor i ostvaruju superiornije performanse. (Mann & Rosen, 2001) Nova ekonomija bazira se na tri osnovna principa (Meadows, et al., 1972):kompleksnost, haos, sinergija. Kompleksnost u ekonomskoj nauci predstavlja novi znaajni pojam. Karakterie je izraena individualnost. Kompleksni sistemi podrazumijevaju veliki broj komponenti i visok stepen slobode. Otvoreni su prema okolini, te se zbog svoje sloenosti i specifinosti ne mogu analizirati, ved im treba holistiki pristupati. Sinergija se odnosi na odsustvo bilo kakvih sukoba unutar sistema, iako svaki od elemenata sistema ima razliite ciljeve. esto se pojam sinergija koristi za izraavanje vede vrijednosti cjeline u odnosu na prostu sumu pojedinanih dijelova te cjeline. Ovakvo tumaenje sinergije nije njeno izvorno znaenje, nego je to tumaenje njenih posljedica. Cyberekonomija. Razvoj informaciono-komunikacijskih tehnologija, a posebno Interneta, doveo je do primjene razliitih oblika elekronskog poslovanja. Koncept e-poslovanja predstavlja novi oblik organizacije poslovanja koji doprinosi rastu konkurencije na tritu, usljed vede brzine i jednostavnosti obavljanja poslovnih transakcija. esto se istie da one kompanije koje u bududnosti ne budu u e-biznisu, nede ni biti u biznisu. Neka od podruja primjene e-poslovanja su: elektronska trgovina, elektronsko bankarstvo, online finansijske transakcije, e-marketing, online izdavatvo, itd. Teleworking-rad na daljinu. U novoj ekonomiji zaposleni imaju mogudnost rada kod kude, a meusobna komunikacija najede se odvija putem elektronske pote, Internet telefonije i video konferencija. Klijentnocentrino okruenje. Uloga klijenata postaje sve znaajnija. Razvoj informacionokomunikacijskih tehnologija, a posebno Interneta omogudio je izgradnju one-to-one odnosa sa klijentima i time pospjeio isporuku dodatne vrijednosti. Virtualne zajednice, kao partnerstva kompatibilnih subjekata ime se postiu prednosti bolje koordinacije, sniavanje trokova, jaanje trine pozicije, bolji rezultati poslovanja i, u konanici, vede zadovljstvo klijenata, to je i svrha ovih udruivanja.

Lifelong Learning (LLL)- Cjeloivotno uenje. Znanje organizacije postaje u savremenom poslovanju temelj konkurentske prednosti. Organizacija svoje poslovanje bazira na sposobnim i obrazovanim timovima i pojedincima Promjena organizacije preduzeda i naina njihovog djelovanja, usljed pojave Nove ekonomije, je nuna, inae de izostati rezultati koji se ogledaju u sljededem: nove industrije u podruju trgovine i e-trgovine postaju sve znaajnije u udjelu nacionalne proizvodnje, vedina industrija i preduzeda, ak i tradicionalne proizvodnje, nastoji se koristiti naprednim tehnologijama, statiki pojam komparativnih prednosti, koji se zasnivao na raspoloivosti resursa, na prometnim putevima, te na blizini trita potroaa i niim trokovima proizvodnje, gubi znaaj, ekonomski uspijeh bit de sve vie determiniran sposobnodu preduzeda za efikasnom implementacijom sve brojnijih tehnolokih inovacija i razvijanjem preduzetnikih vjetina, najznaajniji faktor uspijeha postaje obrazovana radna snaga. Osnovna obiljeja savremenog poslovanja su: tehnoloke promjene, konkurencija, i zahtjevi potroaa. Tehnologija je izmijenila nain obavljanja poslova, njihovu prirodu i razloge zbog kojih se obavljaju.Savremene informacione tehnologije i informacioni sistemi postaju strateko oruje kompanije. Stoga se kao najznaajniji efekti implementacije e-Uprave istiu: redukcija papirologije, ubrzavanje javne administracije, tani i aurni podaci u svim odjeljenjima javne uprave, bri, efikasniji i graanima transparentniji postupci, spreavanje zloupotrebe (linih) podatka, jeftinije administrativne procedure i postupci, sigurni i stabilni sistemi, tehnologija i javno dostupni servisi, znatna uteda novca i vremena graana, zadovoljni korisnici (graani i poslovni subjekti), zadovoljni zaposleni u javnoj upravi

Elektronsko poslovanje ili krade e-poslovanje (engl. E-business) moe se definirati kao svako poslovanje, odnosno poslovni proces koji se odvija elektronskim putem primjenom savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Model poslovanja kompanije sa krajnjim potroaima B2C (Business-to-Customer). Kompanije nude svoje proizvode i usluge pojedinanim potroaima. Ovaj model jedan je od najrasprostranjenijih i podrazumijeva veliki broj obavljenih poslovnih transakcija; Model elektronskog poslovanja meu kompanijama B2B (Business-to-Business) predstavlja razmjenu i poslovni odnos izmeu dvije ili vie kompanija; Model elektronskog poslovanja meu krajnjim potroaima C2C (Customer-to-Customer) je relativno nov model koji podrazumijeva transakcije izmeu potroaa -fizikih osoba. Kompanije imaju ulogu posrednika koji pruaju odreene usluge, u smislu obezbjeenja neophodnih preduvjeta, ugovaranja i obavljanja poslova, za to napladuju odreenu naknadu kao cijenu svoje usluge. Model poslovanja izmeu drave ili preduzeda javnog sektora i privatnih preduzeda G2B (Government-to-Business) je model u kojem se drava i preduzeda iz javnog sektora javljaju kao ponuai, a privatne kompanije kao kupci. To su najede koncesije, javni konkursi i aukcije koje se organiziraju radi prodaje odreenih roba. Model elektronskog poslovanja izmeu privatnih kompanija i drave ili javnih preduzeda B2G (Business-to-Government). U ovome modelu drava i preduzeda iz javnog sektora javljaju se na strani potranje i kupuju proizvode i usluge koje nude privatne kompanije. Ovaj model uglavnom se javlja u formi tendera. Model elektronskog poslovanja izmeu kompanije i njenih uposlenika B2E (Business-to-Employees) obuhvata interne aktivnosti kojima organizacija prua usluge, informacije i druge proizvode svojim uposlenicima. Takoer, zaposleni elektronskim putem naruuju sredstva i materijal koji im je potreban za rad. Model elektronskog poslovanja izmeu vlade i graana G2C (Government-to-Citizens) podrazumjeva elektronski servis organa dravne uprave. Kao primjer moe se istadi izdavanje linih dokumenata elektronskim putem. Online prodaja vlastitih roba i usluga Kompanije su ved odavno prepoznale privlanost Interneta kao komunikacijskog kanala za predstavljanje svoje ponude i fiziki najudaljenijim kupcima (soft and hard goods, usluge). Stoga, vedina kompanija, danas, ima svoje Web stranice putem kojih nude svoje proizvode/usluge; Model elektronske trgovine (e-commerce) Najrasprostranjenija definicija je ona po metodologiji Evropske Unije koja definie elektronsku trgovinu kao skup komercijalnih transakcija to se odvijaju preko elektronskih mrea (najede Interneta), a koje imaju za krajnji cilj prodaju ili nabavku proizvoda i usluga. Model elektronskog bankarstva i online finansijskih transakcija. Dobra strana automatizacije bankarskog poslovanja je ta to je omogudeno koritenje usluga 24 sata dnevno.

Razvojem elektronskog prenosa sredstava, (EFT-Electronic Fund Transfer) koji omogudava transfer sredstava u momentu pladanja, sa rauna dunika na raun korisnika, znatno se mijenjaju finansijski instrumenti i tehnologija poslovanja. Finansijske transakcije mogu da se prenesu na neogranienu udaljenost u minimalnom vremenskom razmaku, putem postojedih komunikacijskih mrea u zemlji i inostranstvu, bez tradicionalnog pripremanja naloga i ostale pratede dokumentacije. Elektronsko bankarstvo, kao specifian dio elektronskog poslovanja, ima mnogo prednosti u odnosu na klasino poslovanje: smanjenje trokova transakcija, bri obrt sredstava, siguran i bezbjedan platni promet, uteda vremena, mogudnost obavljanja transakcija sa radnog mjesta, stalni uvid u stanje na raunu i promet. Model e-marketinga podrazumijeva obavljanje svih marketinkih aktivnosti koritenjem savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Koritenjem ovih tehnologija postiu se znaajna unapreenja u svim marketinkim funkcijama: obavjetavanje o tritu, istraivanje trita, itd. Elektronsko izdavatvo podrazumijeva objavljivanje razliitih autorskih radova na Internetu kako bi se uinili dostupnim najiroj javnosti (e-magazine); samooizdavatvo (engl. Self-Publishing)- kada autor sam objavi svoje radove i izvri sve neophodne tehnike pripreme; saradniko elektronsko izdavatvo (engl. Co-operative e-Publishing)- izdavatvo u saradnji sa profesionalnim izdavakim kudama; Najpoznatije izdavake kude koje se bave e-izdavatvom su Pearson, Simon & Shuster i Random House Poslovni procesi mogu se opisati kao niz logiki povezanih aktivnosti koje koriste resurse preduzeda, a iji je krajnji cilj zadovoljenje potreba kupaca za proizvodima ili uslugama odgovarajude kvalitete i cijene, u adekvatnom vremenskom roku, uz istodobno ostvarivanje neke vrijednosti. Najede se poslovni proces usporeuje s projektom, meutim najznaajnije razlike podrazumjevaju: ?

Svaki poslovi proces podrazumjeva: Svrha Vlasnik/menader Poetak i kraj Inputi/Ulazi i Outputi/Izlazi Mjerenje uspjenosti procesa Unutarnji i/ili vanjski dobavljai i potroai Procesna orijentacija Nunost savremenog poslovanja u 21 stoljedu, ali i vana strateka odluka; Omogudava da se stvarna radna praksa povee s funkcioniranjem preduzeda u cijelini; Promatranje preduzeda kroz njegove procese daje objektivniju sliku poslovanja. Horizontalna komunikacija uspostavljanje interakcije izmeu pojedinih odjela unutar kompanije, institucije i slino. Najznaajnije prednosti su: ekonomian nain oblikovanja procesa, veda fleksibilnost poslovanja, orijentiranost na potroaa-vede zadovoljstvo potroaa, veda produktivnost, uinkovitost i brzina obavljanja poslova... Najvedi nedostaci su: Time-consuming implementacija - pomak ka procesnoj orijentaciji zahtjeva mnogo vremena, odreivanje kljunih procesa ovisi o sposobnosti menadera, otpor zaposlenih spram promjenama... Procesni timovi imaju sve vedu odgovornost, mogudnost donoenja odluka, potpuna informiranost, fleksibilnost itd. Upravljanje poslovnim procesima Business Process Management (BPM) Nerijetko se Six Sigma filozofija oznaava kao zaetak implementacije Upravljanja poslovnim procesima, to podrazumjeva: Incijativu kompanije za unapreenje procesa s ciljem postizanja vede efikasnosti i uinkovitosti;

Kontinuirano poboljanje kvalitet poslovnih procesa; Orijentacijau na operativne rezultate, to je njena kljuna izdiferenciranost u odnosu na druge incijative sline prirode. Polazita Six Sigma filozofije: Svaka aktivnost ili zadatak se trebaju konceptualizirati kao proces ili dio procesa; Svaki se proces moe procijeniti prema prosjenoj uspjenosti i varijaciji; Procesi su optimalni kada su rezultati procesa na oekivanom nivou;

Pored Six Sigma filozofije i Reininjering Poslovnih Procesa (Business Process Reeingineering -BPR) se smatra jednim od prethodnika Upravljanja poslovnim procesima, a ukljuuje: Radikalni redizajn poslovnih procesa radi postizanja poboljanja trokova, kvalitete, usluga i brzine... Oblikovanje potpuno novih procesa; Ali za razliku od Upravljanja poslovnim procesima podrazumjeva vremenski ogranieno trajanje. Principi Business Process Reeingineering (BPR) u sreditu zanimanja je korist za kupca BPR nije samo automatizacija postojedih procesa ved je usmjeren ka inovaciji i kreiranju novih procesa Stalna poboljanja Oni koji rade na BPR implemntaciji su samostalniji i odgovorniji kolektivno znanje i iskustvo u preduzedu su dostupni svima uz primjenu IT i sistema za upravljanje znanjem (Konwledge Management Systems - KMS). Postoje razliita organizacijska shvatanja BPMa: Top-down metodologija dizajnirana za organizaciju, upravljanje i mjerenje organizacije bazirana na kljunim procesima; Sistematian pristup analiziranju, redizajniranju, poboljanju i upravljanju specifinim projektnim ili programskim procesima; Incijativa za smanjenje trokova fokusirana na povedanje produktivnosti specifinih procesa; Set novih softverskih tehnologija koje olakavaju upravljanje i mjerenje izvrenja procesa.

Najznaajniji motivi implementacije BPM strategije jesu:

Smanjenje trokova i povedanje produktivnosti; Poboljanje kvaliteta procesa; Poboljanje menaderske koordinacije i organizacijske responzivnosti; Povedana kontrola procesa; Bolje upravljanje resursima; Vede zadovoljstvo klijenata; Poboljanje postojedih proizvoda, uvoenje novih proizvoda... Sistem za upravljanje poslovnim procesima je platforma za povezivanje arhitekture preduzeda, modela poslovnih procesa, sistema za upravljanje poslovnim tokovima i informacione arhitekture kao podrke izvoenju poslovnih procesa. Povezivanje tradicionalnog informacionog sistema, sistema za upravljanje poslovnim tokovima, sistema za interaktivno komuniciranje grupe korisnika i sistema za upravljanje poslovnim procesima rezultiralo je novom tehnologijom nazvanom Procesna informacijska tehnologija. Ovaj sistem omogudava: modeliranje, analizu i simulaciju procesa transformaciju modela u programski kod integraciju sa poslovnim aplikacijama i sa drugim programskim rjeenjima izvoenje procesa prilagodbu sistema u realno datom vremenu, prilagodljivost i upravljanje iznimkama kontrolu i pradenje poslovnih tokova analizu uspjenosti poslovnih procesa nakon njihovog izvoenja E uprava E-uprava se temelji na efikasnom i efektivnom koritenju savremenih tehnologija, posebno World Wide Web-a, pri povezivanju: uprave i graana (G2C- government-to-citizens), uprave i poslovanja (G2B- government-to-business), uprave i njenih zaposlenika (G2E- government-to-employees), uprave odnosno javnih institucija i drugih javnih institucija (G2G- government-to-government). eUprava je strategija i nain funkcioniranja javne uprave, pogotovo u kontekstu pruanja adekvatnih usluga korisnicima uz primjenu savremenih tehnolokih rjeenja.

Razliita polazita pri definiranju eUprave: 1. poslovna perspektiva: E-Uprava je uprava koja prepoznaje mogudnosti i uticaj informacionih i komunikacionih tehnologija na upravljanje u uslovima digitalne ekonomije i koja ih maksimalno koristi da pobolja interne procese u cilju pruanja visokokvalitetnih usluga i uspostavljanja menadmenta orijentisanog prema korisnicima. perspektiva korisnika: E-Uprava je primjena alata i tehnika e-Poslovanja na poslovanje javne uprave kako bi se poboljao kvalitet usluga i smanjili trokovi za graane i poslovne organizacije: Efektivan i efikasan metod za sprovoenje poslovnih transakcija, Mogudnost da se pobolja efektivnost i efikasnost funkcionisanja javne uprave, Mnogo veda transparentnost funkcionisanja javne uprave prema graanima, Koridenje informacione i komunikacione tehnologije da bi se graanima omogudio jednostavan pristup do poboljanih korisniku orijentisanih servisa i to u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. . perspektiva tehnologije: Pojam e-Uprava se odnosi na upotrebu informacionih tehnologija (npr. WAN, Internet, mobilno raunarstvo) od strane javne uprave, koje imaju mod da promjene odnose sa graanima, preduzedima i drugim granama javne uprave (ministarstvima, agencijama). Ove tehnologije mogu posluiti u nizu razliitih oblasti: bolja isporuka vladinih usluga graanima, poboljana interakcija sa preduzedima i industrijom, ovladivanje graana kroz pristup informacijama i efikasnije upravljanje vladom. e-Uprava je Web bazirana tehnologija koju koristi lokalna, kantonalna, entitetska i dravna uprava (javna uprava) kao komunikacioni kanal koji je ponuen posjetiocima, graanima, poslovnim partnerima, drugim upravama i zaposlenima preduvjeti za razvoj e uprave Pristup Internetu, te odgovarajuda ICT arhitektura i aplikacije za obradu, pristup i razmjenu podataka; E-format baza podataka (npr. Elektronski registar graana,Elektronski registar poslovnih subjekata; Elektronski registar matinih knjiga roenih, vjenanih i umrlih;Informacioni sistem pravosudnih organa; Elektronski registar matinih knjiga roenih, vjenanih i umrlih; Informacioni sistem pravosudnih organa; Elektronski katastar nepokretnosti; Elektronski registar nevladinih organizacija;

udruenja graana i fondacija; Elektronski katastar nepokretnosti; Elektronski registar nevladinih organizacija, udruenja graana i fondacija..) Informatika pismenost na odgovarajudem nivou; Elektronski kanali komuniciranja i razliite vrste kontakt centara uglavnom baziranim na web kanalima; Odgovarajudi sistem sigurnosti (ija se ugroenost najede definira kao najvedi izazov eUprave); Budet, odnosno dostatna finansijska sredstva; Korisnici oekuju: brzu i kvalitetnu uslugu; jedinstvenu uslugu odnosno princip jedan alter vie razliitih usluga; Samousluivanje - usluga (ili pak informacija) dostupna po principu 24X7 (24 sata u 7 dana). Servisi za graane (12): Porez na promet (poreska prijava, obavjetenje o procjeni), Servisi traenja zaposlenja kod Zavoda za zapoljavanje, Socijalno osiguranje, Lina dokumenta (paso, lina karta i vozaka dozvola), Registracija automobila (novih, koridenih i uvezenih), Dobijanje graevinske dozvole, Prijava policiji (npr. u sluaju krae), Javne biblioteke (dostupnost kataloga i alata za pretragu publikacija), Izvodi iz matinih knjiga (roenje, vjenanje, smrt), Prijava na konkurs za vie obrazovanje/fakultet, Obavjetenje o preseljenju (promjena adrese) Usluge u vezi za zdravstvom (interaktivni savjeti u vezi sa dostupnodu usluga u razliitim bolnicama; zakazivanje pregleda). Servisi za privredu (8): Socijalni doprinosi za zaposlene, Porez na dobit preduzeda: poreska prijava, obavjetenje, Porez na dodatu vrijednost (PDV): poreska prijava, obavjetenje,

Registracija novog preduzeda, Podnoenje podataka kancelarijama koje se bave statistikom, Carinske deklaracije, Dozvole u vezi sa ivotnom sredinom (ukljuujudi i izvjetavanje), Javne nabavke. Servisi za slubenike Baze podataka potrebne javnim slubenicima, Informacije potrebne javnim slubenicima, Obrazovanje javnih slubenika (e-Uenje), Chat room, Oglasna tabla. Uvoenje e-Uprave ukljuuje tri kljuna elementa: Izradu strategije e-Uprave, podrazumjeva stalnu orijentaciju ka korisniku usluga. Formulaciju akcionog plana (e-Plan), koji treba konkretizirati korake koji se trebaju poduzeti radi implementacije strategije. Taktiku izvedbu, realizacija svih stratekih ciljeva. Meutim, koji ciljevi su strateki? 1. Ciljevi unapreenja procesa iskoritenje kapaciteta, propusnost, servisi za potrebe korisnika i slino. 2. Ciljevi stratekog unapreenja smanjenje varijacija procesa, fokus na korisnika usluge, te iskoritenje svih poslovnih mogudnosti. 3. Ciljevi transformacije zahtjeva se restruktuiranje javne uprave zasnovane na osnovu ogranienih i nepreciznih saznanja o vjerovatnosti uspjeha transformacije. Javna uprava mora redefinisati svoju uslunu poziciju, nain ulaganja u tehnologije, konfiguraciju svojih poslovnih sistema i partnerstvo sa drugim organima uprave.

Definiranje akcionog plana (e-Plan) podrazumjeva analizu isplativosti realizacije definiranih politika. Pri tome, plan bi trebao odrediti: dugoronu vrijednost strategije, koliko je strategija usklaena s postojedim ciljevima, procjenu trokova (tehnologije, opreme, osoblja,...), odjele u kojima de se primjeniti strategija, potrebno osoblje ( adekvatna obuka postojedeg kadra ili pak zapoljavanje novih kadrova,...) rizike koji se mogu pojaviti kao posljedica ovakve inicijative, koje nove tehnologije su potrebne? uinak na postojede tehnologije, podrku i odravanje po zavretku implementacije, vizija bududnosti: ta nakon implementacije i ta se oekuje u bududnosti u smislu teholokih i stratekih faktora? Najedi razlozi neuspjeha implementacije mogu biti: Nedostatak motivacije uposlenika. Loa komunikacija. Naime, svi u kompaniji mora znati koje informacije su potrebne, te kako ih iskoristiti. Slabo liderstvo. Menadment treba da bude temelj koji de usmjeravati i stalno isticati vanost korisnika. Poimanje implementacije kao kompleksnog rjeenja. Implementaciju treba organizirati u nekoliko dijelova koji se mogu kontrolirati. Izbjegavanje rigidnih pravila koja se ne mogu mijenjati. Pravila trebaju biti fleksibilna da bi se omogudila prilagodba potrebama korisnika. Previe implementacija voeno je tehnologijom umjesto samim procesom, odnosno strategijom. Implementacija ne ukljuuje samo neophodnu tehnoloku polugu, ved i neophodno osoblje, procedure, aktivnosti i slino. Problemi u radu uprave 14 skuptina donosi zakone (koji su u nekim segmentima ak i proturjeni), administracija ne radi po evropskim standardima, principi i praksa rada na nivou jedne optine ili kantona su razliiti od principa rada na nivou druge optine, kantona ili federacije,

loa preglednost rada i poslovanja, ne postoje jedinstvene baze podataka na bilo kom nivou, nedostaje elektronsko komuniciranje ni po horizontalnom ni po vertikalnom nivu, nedostaju hardverski i softverski standardi, koriste se razliiti operativni sistemi, aplikacije i baze podataka, ne postoji globalni plan automatizacije dravne administracije, postojedi sistemi djeluju izdvojeno, nepovezano i ne mogu obezbjediti graanima potrebne informacije, gotovo nikako se ne koriste moderni naini komuniciranja e-mail, Internet,... ne postoje usluge graanima preko Web siteova, e-Government nije u upotrebini. ta nove tehnologije mogu da obezbjede? da se pobolja kvalitet, raspoloivost i brzinu rada, da se poveda efikasnost razmjene informacija po vertikalnoj i horizontalnoj razini, izmeu korisnika i davaoca usluga, lokalne uprave, kantona, entiteta i drave, i to u oba smjera, da se pobolja demokratski dijalog s graanima i osigura njihovo ukljuivanje u demokratske procese, da se pobolja transparentnost. ta de se dobiti uvoenjem e-Uprave? Jednokratno i tano prikupljanje svih relevantnih informacija na mjestu njihova nastanka; Adekvatno uvanje svih prikupljenih informacija do trenutka njihove upotrebe; Odgovarajudu cirkulaciju informacija koja omogudava da se prava informacija u pravi as nae na pravom mjestu; Aurnu obradu informacija i aurno izvjetavanje; Donoenje optimalnih odluka baziranih na tanim podacima; Koritenje podataka po unaprijed odreenim procedurama i pravima pristupa. CILJ E UPRAVE? Unapreenje rada svih javnih uprava (optina, kantona, entitetskih vlada), Unapreenje tehniko-tehnoloke osnove, Obezbjeivanje kvalitetnog izvravanja zadataka i poslova,

Aurno i kvalitetno izvravanje zakonom definisanih obaveza, Povedanja stepena informisanosti svih uesnika. rezultati primjene e-Uprave? preglednost poslovanja, ureenost dokumentacije, sistematino prikupljanje podataka, upravljanje procesima, ugled i prepoznatljivost, zadovoljstvo davaoca i korisnika usluga, upravljanje trokovima. Faze uvoenja Prva faza (informacije) je ona u kojoj se sada nalazi Bosna i Hercegovina Druga faza (interakcija) - formiranje inteligentnih infrastruktura Treda faza (integracija) - omogudava se dvosmjerna komunikacija etvrta faza (transformacija)-jedinstveni alter Zadatak e-Uprave nije i ne moe biti samo prosto prikupljanje i obrada podataka, ved i stvaranje i distribucija neophodnih informacija i elemenata znanja koji se koriste u procesu odluivanja. e-Uprava treba da omogudi: jednokratno i tano prikupljanje svih informacija na mjestu njihova nastanka; adekvatno uvanje svih prikupljenih informacija upotrebe; odgovarajudu cirkulaciju informacija koja omogudava da se prava informacija u pravo vrijeme nae na pravom mjestu; aurnu obradu informacija i aurno izvjetavanje; donoenje optimalnih odluka baziranih na tanim podacima; koritenje podataka po unaprijed odreenim procedurama i pravima. Reforma javne uprave Promjena ponaanja prema zahtjevima vremena, Optimalne reforme,

Briga o rezultatima a ne o procedurama, Promocija modernizacije, Iskustva drugih, Poboljanje komunikacije u administraciji i sa eksternim subjektima, Kultura neprestanog poboljanja Kriticni faktori?????? Politiari i inovnici, Nadlenosti, organizacione jedinice i odjeljenja, Nepovjerenje u tehnoloka dostignuda, Strah za sigurnost sistema i podataka, Izvori finansiranja, Organizacioni problemi, Medijska podrka, Tehniki problemi. Prepreke e-Poslovanju neefikasni procesi, zastarjele aplikacije, nedostatak vostva, nezainteresovani kadrovi rascjepkane i razasute informacije. Ukloniti ove prepreke nije lako, ali drugog izbora nema. TRENDOVI KOJI UPRAVLJAJU E UPRAVOM?

Inovativne uprave nastoje preoblikovati smijer kretanja dosadanjeg poslovanja koristedi se prednostima novih tehnolokih mogudnosti.

IZAZOVI e-Uprave Prva grupa - sigurnost i privatnost podataka o graanima Druga grupa - nesrazmjer u koritenju ICT-a Tredi izazov - efikano upravljanje znanjem etvrti izazov - planiranje i financiranje e-Government projekata PREDUSLOVI ZA RAZVOJ e-Uprave pristup Internetu, adekvatna komunikaciona i informatika infrastruktura uprave; baze podataka u elektronskom obliku; aplikacije za obradu, pristup i razmjenu podataka; pristupne take za izvrenje servisa (PC preko Interneta, razne vrste terminala koji su dostupni na javnim mjestima, mobilni ureaji i sl.); sistem sigurnosti koji se ogleda u pristupu servisu putem odgovarajudih sigurnosnih mehanizama (smart kartica, GSM kartica, PIN kodovi i sl.). ZRELOST E UPRAVE Borci za infrastrukturu - Zemlje koje su u realizaciji programa e-Uprave ostvarile manje od 30% zacrtanih ciljeva. Izvrsni izvoai - Zemlje koje su u realizaciji programa e-Uprave ostvarile vie od 30% i manje od 40% zacrtanih ciljeva. Vizionari - Zemlje koje su u realizaciji programa e-Uprave ostvarile vie od 40% i manje od 50% zacrtanih ciljeva. Inovativni lideri - Zemlje koje su u realizaciji programa e-Uprave ostvarile vie od 50% zacrtanih ciljeva. VLADA BEZ PAPIRA? Priprema materijala za sjednice Vlade; Centralizovano kompletiranje materijala (na serveru); Prenos materijala za sjednice sa centralizivanog mjesta (servera) na raunare lanova Vlade; Pregled priprema za sjednicu iz ministarstava; Individualni upis komentara na materijalu za sjednicu; Koritenje raunara na sjednici uz mogudnost promjene dnevnog reda, ubacivanja novih materijala i sl.;

Izrada zapisnika sa sjednice; Arhiviranje materijala sa odrane sjednice; Arhiviranje zapisnika; Pretraivanje po materijalu sa prethodnih sjednica Izrada izvjetaja. EFEKTI SJEDNICE BEZ PAPIRA? Skradenje vremena pripreme materijala, Bolji izvjetaji o radu vlade, Bolja klasifikacija materijala po tajnosti, Automatizacija dijela procesa objave dokumenata (za javnost), Bra dostava materijala lanovima Vlade, Bre izmjene i dopune poslanog materijala, Smanjenje trokova papira i tampe, Arhivirani materijal je uvijek na raspolaganju i pogodan za pretraivanje, Kvalitetniji proces donoenja odluka (raspoloive informacije iz dokumenta ). SAMOUSLUZIVANJE? Sve vedi broj korisnika usluga sada vie ne uzima kljueve od automobila da bi otili po uslugu, nego sve vie uzimaju tastaturu da bi to ostvarili. Korisnici trae rjeenja koja im moe ponuditi samousluivanje, koje im nede utediti samo vrijeme, nego im dati i odreena ovlatenja. Oni trae informaciju ili uslugu bez pomodi administrativnog osoblja, njih zanimaju rjeenja na bazi samousluivanja koja su dostupna 24 sata, 7 dana u nedelji i svih 365 dana. Da bi mogla ostvariti samousluivanje javna uprava mora izgraditi novu infrastrukturu i dizajnirati nove protokole koji de modernizovati proces samousluivanja. Integracija poslovnih procesa je presudna za kvalitetno usluivanje korisnika. Pojava smousluivanja kao kljunog zahtjeva korisnika znai da javna uprava, da bi to omogudila, mora brzo raditi da bi integrisala postojede aplikacije, procese i opremu. Mora se ipak naglasiti da je to veoma sloen i teak zadatak. Javna uprava mora da poveda broj usluga koje de nuditi On-line i mora ih prilagoditi potrebama korisnika.

Korisnici usluga vole mjesta na kojima im se sve nudi pod jednim krovom. Integrisana rjeenja da usitnjene usluge ne Ovo je vrijeme pomaka prema integrisanim rjeenjima. INTEGRISANA USLUGA nove tehnologije organizacioni modeli usluni procesi interakcije izmeu korisnika i javne uprave korisnicima orijentisana usluga proirena uprava INTEGRISANE APLIKACIJE Da bi ostvarila svoje poslovne ciljeve, javna uprava mora usvojiti integrisane aplikacije za pruanje usluga svojim korisnicima. Implementacija integrisanih aplikacija i praksa poslovanja koje one podravaju, bide u sve vedoj mjeri presudne za osiguranje kvalitetnih procesa. To se ne moe ostvarivati samo u domeni same javne uprave, ved i u domeni njenih odnosa i sa ostalim poslovnim partnerima i korisnicima. Rezultat bi trebao biti integracija javne uprave sa svim neophodnim okruenjem. WEB APLIKACIJA Najveda prednost Web-aplikacija u kontekstu e-Poslovanja je njihova sposobnost da srue postojede granice organizacije i da omogude svim poslovnim partnerima da u realnom vremenu pristupaju svim informacijama relevantnim za zajedniko poslovanje, bez obzira na hardver i softver kojim uesnici trenutno raspolau. Mogudnost povezivanja bez ikakvih ogranienja dramatino smanjuje trokove komunikacije i koordinacije pri obavljanju zajednikih poslovnih transakcija. PROBLEMI NA RELACIJI GRADJANI, JAVNA UPRAVA,ZAPOSLENI, PRIVREDA? INTEGRISANA INFRASTRUKTURA?Zahtijeva:integrisane modele, okrenutost korisniku i sposobnost podrke sloenim poslovnim rjeenjima. PREPREKE: neefikasni procese, zastarjele aplikacije, nedostatak vostva, nezainteresovane kadrove rascjepkane i razasute informacije.