1.

Finansijski sistem je sastavni dio privrednog sistema koji se sastoji iz vise elemenata
pomocu kojih treba da omoguci nesmetan tok finansijskih sredstava u jednoj drustvenoekonomskoj zajednici.
Karakteristike su dinamicnost, otvorenost I komplexnost.
Dinamicnost znaci da se u privrednom I finansijskom sistemu stalno desavaju promjene I
pojavljuju novi dogadjaji koji system dovode u privremena stanja ravnoteze I neravnoteze.
Karakteristika otvorenosti znaci da privreda zemlje mora biti otvorena prema
inostranstvu. Za normalno funkcionisanje privrednog sistema neophodni su uvoz, izvoz I
drugi oblici saradnje kako bi se obezbijedili neophodni resursi ili plasirali proizvodi.
Karakteristika komplexnosti implicira da se privredni sistem takodje moze posmatrati
kao zaseban i cjelovit sistem koji se sastoji iz veceg broja podsistema.
Finansijski sistem se sastoji iz kombinacije veceg broja institucija i ucesnika i finansisjkih
instrumenata. Razvijeni finansisjki sistem omogucava da savremene razvijene trzisne
privrede funkcionisu na relativno decentralizovan nacin.
Elementi finansijskog sistema su:
- finansijska trzista
- finansijske institucije
- finansijski instrumenti
2. Funkcije finansisjkih sistema:
- funkcija stednje. Finansijski sitem obezbjedjuje kanale za stednju. Slabo razvijen
sistem nudi mali broj alternativa i to u okviru bankarskog sistema. Razvijeni sistemi
omogucuju subjektima koji stede veci broj mogucnosti kako u izboru instrumenata tako i
uizboru institucija.
- funkcija blagostanja je funkcija ocuvanja i uvecanja blagostanja.
- likvidnosna funkcija razvijeni finansisjki sistem omogucava brzo pretvaranje novca u
finansijske instrumente i obrnuto.
- kreditna funkcija omogucava svim ucesnicima privrednog i drustvenog zivota da u
odredjenim bitnim trenucima za njih dodju do finansijskih sredstvava i kapitala radi
ostvarivanja specificnih ciljeva. Preduzeca mogu uzeti kredite radi realizacije svojih
investicionih projekata kojima ce povecati obim proizvodnje, smanjiti troskove i povecati
produktivnost.
- funkcija placanja. U uslovima razvijenog finansijskog sistema postoji veliki broj
alternativa placanju gotovim novcem. Tako se nude cekovi, kreditne i platne kartice.
- funkcija zastite od rizika razvijeni finansijski sistem pruza veci broj mogucnosti
zastite od rizika. Postoje i specijalizovane finansijske institucije koje se bave iskljucivo
pruzanjem citave lepeze takvih usluga.
- makroekonomska funkcija finansijski sistemi su svuda veoma regulisana oblast a
razlog za to lezi u cinjenici da putem njih organi vlasti pokusavaju da sprovode mjere
ekonomske politike i ostvaruju odredjene makroekonomske ciljeve.
4. Clan 2 ("Sl. list RCG", br. 28/06)

Hartije od vrijednosti su isprave koje vlasnicima daju prava u odnosu na

emitente u skladu sa zakonom i pod uslovima emisije.
Prema pravima koje daju, hartije od vrijednosti se dijele na vlasnicke i dunicke
hartije od vrijednosti.
Vlasnicke hartije od vrijednosti su akcije koje glase na dio kapitala
akcionarskog drutva i jedinice kolektivnih investicionih ema izdate u skladu
sa posebnim zakonom, kao i hartije od vrijednosti koje daju pravo sticanja ovih
hartija od vrijednosti
Dunicke hartije od vrijednosti su hartije od vrijednosti izdate u seriji, koje
imaocu daju pravo na isplatu vrijednosti na koju glase, sa ili bez kamate, kao i
druga prava u skladu sa propisima i odlukom o emisiji.

Dunicke hartije od vrijednosti, u smislu ovog zakona, su:

- obveznice kojima se emitent obavezuje da imaocu obveznice, u roku njene
dospjelosti, isplati iznos
vrijednosti na koji ona glasi i ugovorenu kamatu;
- certifikati o depozitu kojima se emitent obavezuje da imaocu certifikata
isplati iznos deponovanih
sredstava sa pripadajucom kamatom u utvrdenom roku;
3) dravni zapisi koje emituje Republika Crna Gora (u daljem tekstu:
Republika);
4) drugi finansijski instrumenti koji se propisima Komisije za hartije od
vrijednosti Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Komisija) odrede kao hartije
od vrijednosti, osim:
- ceka i mjenice;
- komercijalnih hartija od vrijednosti (uputnice, kreditna pisma, konosmani,
tovarni list, skladinice);
- drugog instrumenta za koji Komisija utvrdi da nije hartija od vrijednosti u
smislu ovog zakona.
Dunicke hartije od vrijednosti dijele se na kratkorocne i dugorocne, i to:
kratkorocne ako im je rok dospijeca kraci od godinu dana od dana emitovanja i
dugorocne ako im je rok dospijeca dui od godinu dana od dana emitovanja
5. Osnovni oblici preduzeca:
- privatno preduzece kod koga je vlasnik jedno lice.
Najznacajnije karakteristike:
- realtivno lako i brzo je formiranje, proces registracije mnogo je laksi nego kod
drugih oblika. U odredjenim slucajevima mogu se traziti odredjene licence ili
odobrenja za obavljanje privredne aktivnosti.
- Vlasnik zadrzava sav profit za sebe
- Vlasnik je licno odgovoran za poslovanje, dug i gubitak firme
- Zivotni vijek firme je ogranicen zivotnim vijekom vlasnika
- Ne oporezuje se firma vec njen vlasnik
- partnerska drustva gdje postoji dva ili vise vlasnika koji svoje odnose regulisu
ugovorom. Partneri se prilikom osnivanja dogovaraju o mnogim vaznim pitanjima
funkcionisanja firme kao sto su : definisanje i podjela posla, iznos ulozenog kapitala,
prava i obaveze pojedinih partnera, dioba profita
Karakteristike: lako osnivanje, oporezivanjepartnera a ne firme, teze pribavljanje
sredstava.
Prednosti: visoka flexibilnost, mogucnost privlacenja novih partnera, manja zakonska
ogranicenja itd
Partnerstva se dijele na opsta i ogranicena.
Opsta znace da je odgovornost svih partnera neogranicena.
Ogranicena znace da mora da postoji jedan opsti partner koji odgovara svojom
cjelokupnom imovinom za poslovanje ali postoji i veci broj ogranicenih partnera koji
odgovaraju samo za onaj dio sredstava koja su ulozili u firmu.
- Akcionarska drustva korporacije su najmocniji vlasnicki oblik preduzeca.
korporacija je oblik poslovne firme gdje postoji veci broj vlasnika koji to postaju
kupovinom djelova vlasnistva koje korporacije emituju. Ti djelovi vlasnistva su oliceni u
fin instrumentima akcijskog kapitala akcijama.

Formiranje akcionarskog drustva obuhvata podnosenje seta dokumenata u kojima

moraju biti sadrzani odgovori na pitanja: ime i adresa korporacije, svrha i razlozi za
formiranje, iznos kapitala i broj akcija koje su emitovane, opis akcija i pregled vlasnicke
strukture, prava i obaveze akcionara itd.
Prednost je ogranicena odgovornost vlasnika, neograniceni zivotni vijek. Vlasnistvo nad
akcijama tretira se kao fin aktiva koja se prenosi testamentom posle smrti vlasnika.
6. Cetiri osnovne karakteristike korporativne forme:
- ogranicena odgovornost investitora gdje je sustina da vlasnici akcija ne mogu
izgubiti vise od onoga sto su ulozili u njihovu kupovinu.
- slobodan transfer vlasnickog interesa je vrlo znacajna karakteristika u odnosu na
prenos vlasnistva kod partnerskih oblika firme. Kod korporacija dovoljno je da vlasnik
odluci da proda svoju akciju sto moze uraditi na berzi ili vanberzanski.
- svojstvo pravnog lica i neogranicen zivotni vijek. Korporacija se ne gasi smrcu
jednog od vlasnika, moze postojati jako dugo sto zavisi od uspjesnosti poslovanja i
ostvarenih rezultata.
- centralizovan menadzment kod korporacija dolazi do profesionalizacije posla
menadzera tj odvajanja funkcije vlasnistva i kontrole. Cesto se desava da je vlasnistvo
podijeljeno na veliki broj akcionara. Svi oni mogu da ucestvuju u operativnom
menadzmentu. Imaju pravo da ucestvuju na skupstini akcionara, najvisem organu
akcionarskog drustva na kome biraju direktore koji cine upravni odbor. Zadatak
upravnog odbora je da brine o zastiti interesa vlasnika i oni u tom smislu biraju top
menadzere koji su odgovorni z poslovne rezultate. Sustinska premisa u odnosima
izmedju vlasnistva i upravljanja je da karakter vlasnistva odredjuje karakter upravljanja.
7. Postoje dva osnovna aspekta akcija. Jedan je da akcije odrazavaju vlasnicke
odnose a drugi da predstavljaju finansijski instrument kojim se prikuplja kapital za
finansiranje poslovne aktivnosti emitenta. Otuda kada se govori o dugorocnim izvorima
finansiranja privrednih organizacija u obzir se uzimaju dva akcijski kapital i ug. Oni
predstavljaju dva osnovna elementa strukture kapitala.
Postoje dva prava koje pruzaju vlasnicima :
- pravo na upravljanje
- pravo na diobu dijela rezultata poslovanja firme kroz isplate dividende
Razlike finansiranja putem akcijskog kapitala u odnosu na finansiranje putem emisije
instrumenata duga:
- akcijski kapital daje pravo vlasnistva nad kompanijom, dok finansiranje dugom
podrazumijeva kreditni a ne vlasnicki odnos. Oni imaju pravo na naplatu glavnice i
kamte al ne i na dio dobiti kompanije.
- Finansiranje putem duga je vremenski ograniceno rokom njegovog dospjeca dok
finansiranje akcijskim kapitalom nema fixan rok dospjeca.
- Akcije daju vlasnicima pravo kontrole nad emitentima jer oni ulazuci svoja sredstva
u poslovanje firme preuzeli su veliki rizik. Lasnici obveznica nemaju ovo pravo sve
dok se obaveze prema njima izvrsavaju u roku. Oni sticu to pravo samo u slucaju
neizvrsenja obaveze.
- U slucaju neizvrsenja obaveze, likvidacije ili bankrotstva prednosti imaju vlasnici
obveznica. Tek kada se izmire sve obaveze po osnovu finansiranja dugom vrsi se
isplata vlasnicima akcija.
8. Osnovni elementi akcijskog kapitala:
- Nominalna vrijednost akcije je vrijednost po kojoj se akcije emituju i registruju u
knjigovodstvu A.D. nominalna vrijednost nije jednaka knjigovodstvenoj. One su samo
jednake u momentu emisije akcija. Knjigovodstvena vrijednost je uvjek veca od
nominalne. Nominalna vrijednost se dobija mnozenjem broja emitovanih akcija i

nominalne vrijednosti pojedinacne akcije. U slucajevima emitovanja akcija bez nominalne

vrijednosti one se u knjigovodstvu evidentiraju na strani pasive bilansa stanja po cojeni po
kojoj se prodaju investitorima. Kada se preduzece razvije trudice se da akcije proda po
cijeni koja je sto bliza trzisnoj sto je uvjek vece od nominalne vrijednosti.
- Kapitalni visak je razlika izmedju prodajne i nominalne cijene.
Preduzeca ce pokusati da iznos kapitalnih visaka bude sto veci.
- Zadrzana dobit nastaje kao rezultat uspjesnog poslovanja A.D. to je dio ukupne dobiti
korporacije koju ona ne zeli u cjelini da isplati vlasnicima akcija u obliku dividendi.
Ukupnu knjigovodstvenu vrijednost akcijskog kapitala cini zbir nominalne vrijednosti
emitovanih akcija, kapitalnog viska i zadrzane dobiti.
Zadrzana dobit je najvazniji elemenat jer on gura povecanj eknjigovodstvene cijene a
takodje ima implikacije i na trzisnu cijenu jer tada korporacija ispunjava svoj cilj kreiranja
vrijednosti za vlasnike.
9. Po svojoj prirodi obicne akcije predstavljaju prava vlasnika na dio imovine
preduzeca. Kod obicnih akcija vlasnici nemaju posebnih preferencija u pogledu na
dividendu ili bankrotstvo.
Karakteristike obicnih akcija:
- emitovanje akcija je nacin prikupljanja kapitala prodajom dijela vlasnistva emitenta
- svaka emisija akcija kreira promjene u strukturi vlasnistva
- obicne akcije su HOV koje nemaju fixan rok dospijeca
- vrijednost akciaj odredjuju investitori
- isplata dividende ne predstavlja zakonsku obavezu za preduzece
- vlasnici obicnih akcija imaju pravo glasa
Tri stanja u kojima se akcije mogu naci:
- autorizovane su one koje su odobrene za emisiju. Autorizovane predstavljaju
maximalan broj akcija koje preduzece moze da emituje
- emitovane su stvarno izdate akcije koje se nalaze u rukama akcionara. Vode se u
racunovodstvu emitenta ili po nominalnoj vrijednosti ili prodajnoj cijeni ukoliko se
emituju bez nominalne vrijednosti.
- tezaurisane su one koje su otkupljene od strane kompanije i privremeno povucene
iz opticaja.
10. Pravo glasa se sastoji u mogucnosti akcionara da na skupstini akcionara glasa za
izbor direktora koji ulaze u sastav upravnog odbora. Putem prava glasa akcionari
sotvaruju kontrolu nad poslovanjem preduzeca.
Pravo na dio dobiti je pravo na dividendu. Emitent akcija nema zakonsku obavezu da
isplacuje dio dobiti vlasnicima. Dividenda je dio neto dobiti koju korporacija moze ali i ne
mora da ostvari. Neto dobit je fin rezultat koji je vidljiv iz analize bilansa uspjeha kao
razlika ukupnih prihoda i rashoda uz umanjenje za iznos kamate i placenih poreza na
dobit korporacije.
Pravo prece kupovine se aktivira u slucaju da korporacija odluci da izdaje novu emisiju
akcija. Sustina prava je da omoguci postojecim vlasnicima da odrze svoj vlasnicki udio
kupovinom novih akcija. Ono se ostvaruje tako sto prilikom nove emisije svaki postojeci
akcionar dobija pravo da moze da kupi odredjen broj akcija te emisije srazmjerno svom
vlasnickom ucescu.
Pravo na uvid u osnovne poslovne rezultate A.D je pravo koje se sastoji u mogucnosti
da vlasnici akcija dobiju uvid u relevantne podatke i informacije o poslovanju preduzeca.
To znaci uvid u finansijske izvjestaje bilans stanja, bilans uspjeha itd.

Pravo na aktivu uslucaju likvidacije je pravo kojim akcionari dobijaju mogucnost da

ucestvuju u dijelu likvidacione mase u slucaju bankrotstva i likvidacije kompanije.
Pravo na transfer akcija je pravo na njihovu slobodnu prodaju. Akcionari otvorenih ili
javnih AD mogu akcije transferisati na druge investitore bez ikakvih ogranicenja. Nije
potrebna saglasnost menadzera, upravnog odbora i drugih akcionara. Kod zatvorenih AD
prenos akcija je slozeniji jer ovo pravo moze biti ograniceno statusnim odredbama
drustva.
11. Jedan od tipicnih nacina kako preduzece koristi akcije kao instrument kontrole je
kreiranje vise klasa kacija. Postojanje vise klasa obicnih akcija podrazumijeva da postoje
razlike izmedju njih u pogledu glasa, samim tim i kontrole ali i prinosa i rizika. Najcesci
razlog njihovog emitovanja je u potrebi formulisanja dodatnih mehanizama zastite
vlasnickih i kontrolnih pozicija. Za kreiranje vise klasa akcija posebno su zainteresovani
osnivaci, stari vlasnici a nerijetko i menadzeri i zaposleni. Ovaj mehanizam dolazi do
izrazaja u situacijama kada preduzecu nedostaje kapital za dalju expanziju a originalni
vlasnici nisu voljni da se odreknu vecinskog vlasnickog paketa. U tom slucaju spremni su
da emitovanjem nize klase akcija prikupe neophodan kapital i odrze svoje ucesce u
kontroli. Klase akcija se odnose na postojanje vise razlicitih grupa akcija u okviru iste vrste
najcesce obicnih akcija.

12. Preferencijalne akcije su akcije koje svojim vlasnicima donose povlastice i pripritet
po snovu dva pitanja a to su:
- u pogledu isplate prihoda gdje se dividenda vlasnicima preferencijalnih akcija mora
isplacivati prije dividende vlasnicima obicnih akcija
- u pogledu prava na aktivu u slucaju likvidacije kompanije gdje su prava vlasnika
preferencijalnih akcija mladja od prava vlasnika obicnih akcija.
Preferencijalne akcije najcesce ne sadrze pravo glasa. Investitori u ove fin instrumente
postaju suvlasnici emitenta ali nemaju pravo da ucestvuju u izboru organa upravljanja. Oni
to pravo mogu da steknu kada se dividenda ne isplacuje jedan duzi period. Po nekim
osnovnim karakteristikama one predstavljau vrstu hibrida izmedju HOV instrumenata duga
i obicnih akcija. Preferencijalne akcije imaju manji stepen rizika u odnosu na obicne.
Emitenti ne podlijezu sankcijama u slucaju neisplacivanja dividende.
2 tipa preferencijalnih akcija:
- kumulativne koje maximalno stite interese svojih vlasnika i u sebi sadrze pravo isplate
neisplacenih dividendi iz predhodnih godina.
- nekumulativne ne sadrze pravo kumuliranja neisplacenih dividendi.
Dividenda kod preferencijalnih se isplacuje na osnovu odluke skupstine akcionara a na
predlog upravnog odbora. Karakteristicno je da se definise u obliku fixne stope. Nemaju
rok dospijeca.
U odredjenim slucajevima kompanija emitent ima pravo da ih otkupi i to su preferencijalne
akcije sa pravom reotkupa.
Konvertibilne preferencijalne akcije daju pravo konverzije u neke druge HOV koje
emitent izdaje.
Mogu biti svrstane u vise klasa. Preferencijalne akcije klase A daju svojim vlasnicima
odredje4ne prednosti u pogledu dividende i prava na aktivu.
Participativne preferencijalne acije obezbjedjuju ucestvovanje u dijeljenju dobiti
kompanije zajedno sa vlasnicima obicnih akcija.

13. Prvi oblici industrijskih i bankarskih akcionarskih drutava javljaju se

pocetkom XX vijeka. Prva akcionarska drutva u Crnoj Gori nastala su u oblasti
finansija i industrije. Prva nikicka tedionica sa osnovnim kapitalom od
200.000 perpera, podijeljenih u 1000 akcija, osnovana je 1901. godine. Istu
glavnicu je imala i Prva zetska tedionica (Podgoricka banka), osnovana 1904.
godine.
Prvi pokuaji stvaranja trgovackih akcionarskih drutava u Crnoj Gori datiraju iz
prve decenije XX vijeka. Nikicko trgovacko akcionarsko drutvo osnovano je
1906. sa pocetnim
Narodna banka Kraljevine Crne Gore je osnovana 24. maja 1909. godine u
Baru. Na Trecoj skuptini akcionara, 29. aprila 1912. godine, izmijenjena su
pravila i sjedite banke izmjeteno na Cetinje. U avgustu 1921. godine sazvana
je skuptina akcionara i donijeta odluka da banka nastavi rad. Pravilima
potvrdenim u avgustu 1926.godine ime je promijenjeno u Trgovacka banka
Cetinje. Podgoricka banka osnovana je 1904. godine
14. Prvu grupu metoda za izracunavanje cijena akcija cine metode zasnovane na analizi
slobodnog gotovinskog toka.
Realna cijena se dobija diskontovanjem svih buducih neto priliva sredstava.
Ako sa P oznacimo cijenu akcija, r diskontnu stopu, Pr prihod, Tr troskove i CF neto
tokove sredstava cijenu akcija mozemo izracunati iz formule:
Pr Tr Pr2 Tr2
Prn - Trn
P = --------- + ------------ + ... + -----------1+r
( 1 + r )2
( 1 + r )n
Pri Tri
CFi
P = -------------- = -------( 1 + r )i
( 1 + r )i
Ove jednacine se mogu prosiriti uvodjenjem elemenata oporezivanja neto priliva ( 1 T ),
investicijama ( 1 I ) i stopom rasta prihoda ( 1 +g )
CF ( 1 T )( 1 I )(1 +g )
P = ----------------------------------rg
Metod diskontovanja dividendi sastoji se u odredjivanju cijene akcija kao zbira
sadasnjih vrijednosti svih ocekivanih buducih dividendi.
Svodjenje buducih iznosa dividendi na sadasnju vrijednost se vrsi pomocu diskontne
stope r koja odrazava dvije stvari:
- vremensku vrijednost novca
- rizik ocekivanih buducih dividendi
Ukoliko dividendu obiljezimo sa Div, cijenu akcija sa P, diskontnu stopu sa r, formula za
izracunavanje cijena akcija pomocu ove metode glasi:
Div1 Div2
Divn
Divi
P = ------ + ---------+ ... + -------- = ---------1 + r ( 1 + r )2
( 1 + r )n
( 1 + r )i
Postoje shvatanja da prilikom investicija u obicne akcije postoje dvije vrste akcija:
- akcije rasta kod kojih investitor ocekuje vise prihoda od buduceg rasta cijena
- akcije prihoda kod kojih investitor ocekuje vece efekte kroz isplate dividendi

Stopa prinosa vlasnika akcije bice jednaka:

Div1 + ( P1 Po )
R = -------------------Po
Iz jednacine mozemo izracunati sadasnju vrijednost akcije Po ukoliko znamo stopu
prinosa koja je ustvari diskontna stopa r.
Div1 + P1 Div1
P1
Po = ------------- = ------- + ------1 +r
1+r
1+r
Div1
Div2 + P2
Div1
Div2
P2
Po = --------- + ------------- = ------- + --------- + ------1 +r
( 1 +r )2
1 + r ( 1 +r )2 ( 1 +r )2
Div1
Div2
Divn
Pn
Po = -------- + --------- + .... --------- + -------1 +r
( 1 +r )2
( 1 +r )n ( 1 +r )n
Kako se ide sve vise u buducnost tako ce se cijena Pn sve vise smanjivati tj priblizavace
se nuli.
Div1
Div2
Divn
Po = -------- + --------- + .... --------1 +r
( 1 +r )2
( 1 +r )n

15. Sustina metode rasta dividendi je da se dividenda posmatra kao rastuca kategorija.
Pretpostavlja se da je dividenda u periodu t jednaka dividendi u prethodnom periodu t-1
uvecana po odredjenoj stopi rasta dividende g.
Dt = Dt-1 x ( 1 + g )
Stopa rasta dividende
Dt Dt-1
g = --------------Dt-1
Postoje 3 modela rasta dividendi:
- prvi se zasniva na pretpostavci o nultom rastu dividende koji pretpostavlja da
dividende nece rasti u buducnosti. U tom slucaju vlasnik moze ocekivati isplatu
konstantnih dividendi
Div1 = Div2 = ....= Divn
Cijena akcija po ovom modelu jednaka je
Divi
1
P = ------------ = Div ------------( 1 + r )i
( 1 + r )i
- Drugi metod zasniva se na konstantnom rastu dividendi koji pretpostavlja da
dividende rastu po jednakoj stopi rasta zauvjek

Div1 = Divo x ( 1 + g ),
Divn = Divo x ( 1 + g )n
Cijena akcije se izracunava
Divo ( 1 +g )
Divo ( 1 + g )2
Divo ( 1 + g )i
Po = ------------------ + -------------------- + ------------------- =
1+ r
( 1 + r )2
( 1 + r )i
Divo ( 1 + g )i
( 1 + g )n
Po = ----------------- = Divo ---------------( 1+ r )i
( 1 + r )n
Sredjivanjem izraza uz pretpostavku da je r > g dobijamo da je
( 1 + g )i
1+g
1+g
------------- = ------------- tj Po = Divo [ ---------- ]
( 1 + r )i
1+r
1+r
Odakle je
Div1
Po = --------rg
Stopa prinosa je
Div1
r = --------- + g
P
Treci model je model visestrukog rasta cija je sustina u predvidjanju rasta dividendi u
buducnosti. U ovom modelu se pretpostavlja da ce dividende rasti po razlicitim stopama
tokom vremena.
Pretposravimo da od perioda 0 do perioda T dividende rastu po stopi g1 a posle tog
perioda po stopi g2. Rast dividendi ce izgledati:
Div1 = Divo( 1 + g1 ), Div2 = Divo( 1 +g1 )2 i DivT = Divo( 1 + g )T
i
DivT+1 = Divo( 1 + g1 )T( 1 + g2 )....Divn = Divo( 1 + g1 )T( 1 + g2 )n-T
Divo( 1 + g1 )
Divo( 1 +g1 )2
Divo( 1 + g1 )T Divo( 1 + g1 )T( 1 + g2 )
Po = ------------------- + ------------------ + ... + ---------------- + -----------------------------+
1+r
(1 + r )2
( 1 + r )T
( 1 + r )T+1
Divo( 1 + g )T( 1 + g ) n-T
+ ---------------------------------( 1 + r )n
Divot
Div1T
P = ---------------------- + --------------------( 1 g1 )( 1 + r)t
( 1 g1 )( 1 + r)i
Metoda zasnovana na koriscenju P/E racija pretstavlja proporciju tekucih trzisnih cijena
I neto dobiti po akciji EPS.

EPS
P = --------- + SVRM
R
Ako obje strane podijelimo sa EPS dobijamo
P
1
SVRM
P/E = ------ = ----- + ----------EPS
r
EPS
Ukoliko kao nepoznatu uzmemo cijenu P dobijamo da je cijena jednaka
P = P/E x EPS
Ukoliko P/E koristimo kao metod za odredjivanje cijene akcija tada se on bazira na tri
bitna faktora:
- proporciji dividende I neto dobiti po akciji Div/EPS koji pokazuje koji dio dobiti ce biti
isplacen vlasnicima akcija u obliku dividende
- zahtijevanoj stopi rasta prinosa k koja se sastoji iz kamatne stope bez rizika I
premije na rizik investiranja u pojedinacnu akciju
- ocekivanoj stopi rasta dividende g koja odrazava ocekivanja investitora u fazi
povecanja dividende
16. Fundamentalna skola se bavi istrazivanjem odredjenih fundamentalnih faktora koji
mogu da uticu na kretanje cijena akcija. Sustina je u analizi prihoda kompanije I procjeni
potencijala njihovog rasta u buducnosti. Fokus fundamentalne analize je na analizi
finansijskih izvjestaja bilansa stanja, bilansa uspjeha, kapitalnog bilansa I bilansa
gotovinskog toka. U analizi se koriste tehnike: analiza racio brojeva, stopa prinosa, obrta
itd
Tehnicka skola I analiza zasnovana na njoj polaze od pretpostavke da se kretanje cijena
u buducnosti moze predvidjeti na osnovu njihovog kretanja u proslosti. Ova skola se
zasniva na analizi grafika. U kreiranju grafika neophodno je raspolagati istorijskim
podacima. Grafici se mogu formirati na razlicite nacine: svakodnevnim pracenjem cijena I
to na otvaranju I zatvaranju berze najvise I najnize. Bitan je interval u kome se prate
promjene cijena kao I period vremena za koji se analiza vrsi. U analizi grafika identifikuju
se razlicite figure, a zatim se vrsi predvidjanje buduceg toka I na taj nacin se donose
odluke o tome sta raditi sa konkretnom akcijom zadrzati je , kupiti ili prodati.
17. Prednosti akcijskog kapitala:
- emitovanje obicnih akcija ne povlaci fixni trosak za preduzece kao sto je to slucaj
kod uzimanja kredita, emitovanja obveznica ili preferencijalnih akcija. Dividenda nije fixna
obaveza I placa se ukoliko kompanija ostvari zadovoljavajuci nivo profita. U slucaju
poslovnih poteskoca emitent nema obavezu da isplacuje dividendu vlasnicima akcija
- Akcije nemaju fixan rok dospijeca
- emitovanjem akcija kompanija poboljsava svoj bonitet I kreditni rejting. Na taj
nacin preduzece dolazi do svjezeg kapitala sto predstavlja garanciju za kreditore.
- prodaja obicnih akcija je mnogo atraktivnija od prodaje obveznica, bondova, nota jer
donose veci prinos I niz drugih prava vlasnicima
Sa aspekta investitora pogodnosti od akcija:
- akcije su vrlo atraktivne jer donose veliki potencijal za ostvarenje dobiti

ogranicena odgovornost. Vlasnici akcija su suvlasnici kompanije ali ne mogu

izgubiti vise od onoga sto su investirali u akcije
lividnosti akcije su vrlo likvidne, mogu se prodati lako I brzo na sekundarnom
trzistu
prava akcije donose veliki broj praa

Sa aspekta emitenata nedostaci:

- emitovanjem obicnih akcija povecava se broj vlasnika sto moze dovesti do
gubitka kontrole nad kompanijom.
- Akcijski kapital je skup oblik finansiranja. Akcije su vrlo rizicni fin instrumenti,
vlasnici imaju pravo da ucestvuju u diobi dijela dobiti koju kompanija ostvari.
- Emitovanje instrumenata akcijskog kapitala je povezano sa visokim troskovima
emisije
- Nepovoljan poreski tretman gdje postoji problem dvostrukog oporezivanja
Sa aspekta investitora nedostaci:
- visok nivo rizika
- prava vlasnika su najmladja u slucaju likvidacije prava vlasnika su posljednja
- ogranicena prava kontrole
- ogranicen pristup informacijama
18. Finansijski derivati se nazivaju tako jer se njihova vrijednost izvodi iz vrijednosti neke
druge osnovne aktive koja se nalazi u njihovoj osnovi.
Oni predstavljaju vrstu uslovnih kontigentnih prava na druge oblike fin aktive.
Vrste derivata:
- terminski ugovori forvordi
- likvidni terminski ugovori fjucersi
- opcije
19. Forvord je kupoprodajni ugovor u kome se kupac I prodavac dogovaraju oko isporuke
odredjene kolicine aktive tacno odredjenog dana u buducnosti. Cijena po kojoj ce se
izvrsiti isporuka mora biti ugovorena unaprijed.
Sa spekta nacina placanja I isporuke trziste se dijeli na promptno I terminsko.
Promptno je gdje se isporuka I placanje vrsi odmah po zakljucenju posla ili nakon 2-5
dana
Terminska gdje s obracun placanje I isporuka vrse odredjenog dana u buducnosti
Fjucers je ugovor u kome kupac I prodavac potpisuju kupoprodanji ugovor po unaprijed
definisanoj cijeni ali ne vrse placanje do momenta dok se roba ne isporuci u buducnosti.
Razlika fjucersa I forvarda je sto se fjucersima moze trgovati na berzi pa imaju I veci
stepen likvidnosti. Zato s nazivaju likvidni terminski ugovori. Kod forvorda nema placanja
prije roka dospijeca. Kod fjucersa kupac I prodavac radi sigurnosti placanja I isporuke
obavezni su da poloze odredjeni depozit kod kliriniske kuce u vrijeme potpisivanja
ugovora.
20. Hedzeri su subjekti koji bavljanjem terminskih poslova sa fjucersima zele da se zastite
od rizika usljed promjena cijena osnovne aktive.
Spekulanti su ucesnici u terminskim poslovima sa motivom da trgovinom fjucersima
ostvaruju profit.
Da bi mehanizam fjucersa mogao uspjesno da funkcionise neophodno je da postoje
institucionalne pretpostavke. Prva je berza fjucersa.
Postoje 3 sistema trgovanja:
- berzansko gdje se vrsi javno izvikivanje naloga

vanberzansko tkz trziste preko saltera gdje se poslovi ne obavljaju na berzi vec
putem posrednika
elektronsko

Klirinska kuca je mehanizam preko koga se povezuju svi kupci I prodavci fjucersa I ona
garantuje sigurnost isporuke I placanja.
Standardizacija podrazumijeva postojanje razlicitih standardnih uslova u ugovorima koji
od fjucersa cine vrlo likvidnu HOV.
Takodje bitni elementi za funkcionisanje trzista fjucersa su sistem marzi ili margina I
mehanizam dnevnog prilagodjavanja.
Marze su depoziti koje kupci I prodavci moraju poloziti na svoje racune kod klirinske kuce.
Postoje dvije vrste marzi: inicijalne I margine za dnevno odrzavanje
Inicijalne marze predstavljaju vrstu ulaznice za trgovinu fjucersima. Kreiraju se
otvaranjem posebnih racuna kod brokersko dilerskih kuca sa kojima ucesnici saradjuju.
Marze odrzavanja su minimalni iznosi sredstava koje ucesnici moraju da imaju na svojim
racunima.
Dnevno prilagodjavanje znaci da se trgovina nastavlja I posle potpisivanja ugovora I
uplate sredstava na ime inicijelnih marzi.
21. Vrste fjucersa:
- robni
- finansijski
Robni fjucersi obuhvataju veliki broj razlicitih roba : metali I poljoprivredni proizvodi.
Finansijski fjucersi predstavljaju finansijske derivate koji su kreirani na razlicite druge fin
instrumente.
Finansijski fjucersi dijele se na:
- Valutni fjucersi su fjucersi o kupovini odredjenog iznosa strane valute u buducnosti.
Osnovna aktiva kod ovog tipa ugovora su devize.
- Kamatni fjucersi su efikasno sredstvo zastite od negativnih uticaja promjena kamatnih
stopa. Kupujuci kamatne fjucerse investitori kupuju HOV sa fixnim prinosom koje ce platiti
u buducnosti.
- Fjucersi na druge HOV u koje se cesto svrstavaju I kamatni fjucersi. Postoji mogucnost
kreiranja fjucersa I na druge vrste HOV obveznice kompanija, obicne I preferencijalne
akcije itd
- Fjucersi na trzisne indexe. Berzanski indexi odrazavaju promjene u visini cijena akcija
na berzama. Donose vlasnicima prednosti kao sto su nizi troskovi, mogucnost kupoprodaje bez pokrica, vecu likvidnost itd. Sustina ovih indexa je da se placanje povezuje sa
nivoom indexa.
22. Primarna uloga fjucersa se sasoji u zastiti i osiguranju od rizika tkz hedzingu.
Jedna od osnovnih karakteristika fjucersa je da podrazumijevaju isporuku I placanje
odredjenog dana u buducnosti. Ona se ogleda u mogucnosti savladjivanja gepa u
finansiranju. Subjekti mogu kupovati fjucerse I u slucaju da ne raspolazu cjelokupnim
iznosom sredstava potrebnih za kupovinu odredjene aktive u momentu zakljucenj
augovora. Takva situacija se naziva kupo prodaja bez pokrica.
Kupovinom fjucersa na odredjene vrste robe firma moze smanjiti rizik od promjene cijena I
osigurati nabavku sirovina I repromaterijala. Ona se na taj nacin stiti od porasta cijena u
pogledu sigurnosti nabavke robe kojuzeli.

Da bi trziste fjucersa moglo da zazivi neophodno je postojanje najmanje tri bitna

preduslova:
- mora postojati dovoljno osnovne aktive koja mora biti standardizovana.
- Mora postojati visok nivo konkurencije kako na strani ponude tako I na strani
traznje. Da bi se to ostvarilo potrebno je postojanje velikog broj akupaca I
prodavaca.
- Dijeljenje rizika predstavlja osnovnu karakteristiku trgovanja fjucersima I ostvaruje
se ukljucivanjem sto veceg broja ucesnika.
23. Opcija je pravo ali ne I obaveza da se kupi ili proda odredjeni osnovni instrument po
unaprijed ugovorenoj cijeni do tacno odredjenog dana u buducnosti.
Cijena po kojoj se to pravo stice je premija.
Opcioni sporazum je sporazum u kome se kupcu opcije daje pravo da kupi ili proda
odredjenu aktivu po fixnoj cijeni u okviru odredjenog perioda vremena. Prodavac opcije
ima obavezu da uradi ono sto vlasnik opcije od njega trazi tj da proda ili kupi odredjenu
aktivu u odredjenom vremenu I po ugovorenoj cijeni.
Elementi opcionog sporazuma:
- tip aktive
- ugovorena cijena je cijena po kojoj kupac moze da kupi ili proda aktivu
- rok dospijeca je krajnji datum do kada opcija moze da se iskoristi
Opcije su jedan od najznacajnijih instrumenata hedzinga pomocu koga se investitori na
mnogim segmentima fin trzista stite od razlicitih vrsta rizika u fin poslovanju. Pomocu
opcija je moguce smanjiti pa cak I eliminisati rizik promjena cijena pojedinih roba, HOV,
kamatnih stopa. Takodje jednaod uloga je u mogucnosti obavljanja spekulativnih poslova
gdje spekulanti prihvataju rizik od hedzera zarad mogucnosti ostvarivanja zarade.
Vrste opcija:
- kupovna call opcija daje vlasniku pravo da kupi odredjenu kolicinu osnovnog
instrumenta po fixnoj unaprijed ugovorenoj cijeni u toku odredjenog perioda vremena. Za
vlasnika opcije kaze se da ima dugu poziciju , a za prodavca da se nalazi u kratkoj poziciji.
- Prodajne put opcije daju vlasnicima pravo na prodaju odredjene kolicine osnovnih
instrumenata po unaprijed ugovorenoj I fixnoj cijeni u odredjeno periodu vremena.

24. Pomen novca na tlu dananje Crne Gore see u daleku prolost. U nedostatku
pouzdanih svjedocanstava, moe se samo pretpostaviti da je prvi novac na ovim
prostorima bio grcki stater s likom boga Zevsa iz IV vijeka prije nove ere. Sa mnogo vie
pouzdanosti moe se tvrditi da prvi datirani novac na naim prostorima potice iz II vijeka
prije nae ere. Rijec je o ilirskom novcu, kovanom u Risnu, najstarijoj kovnici novca na tlu
dananje Crne Gore
Ideju da iskuje crnogorski novac Njegou je dao Karlo Rodild, bankar i finansijski
magnat, tokom njihovog susreta u Napulju, u martu 1851. godine. Dugo se o ovom novcu
gotovo nita nije znalo. Neki istraivaci smatraju da je prerana Njegoeva smrt uslovila da
se iskuje samo jedan primjerak; po drugim uraden je samo probni uzorak; pretpostavka

koju navodi ivko Dragovic, to jest da je iskovano ukupno 32 primjerka Njegoevog novca,
nije medutim za odbacivanje. Iz sasvim skoranjih istraivanja vidi se da se jedan
primjerak nalazi u vlasnitvu bive italijanske vladarske dinastije.
Do 28. avgusta 1910. godine, kada je Crna Gora proglaena za Kraljevinu, emitovane su
cetiri emisije crnogorskog metalnog novca: dvije niklenog i bakarnog, a po jedna srebrnog
i zlatnog. Osim emisije srebrnog novca iz 1909. godine, koja je radena u Parizu, sve
ostale su iskovane u Dravnoj kovnici u Becu. Novcana jedinica je perper (grckihyperperos-profinjen) koji se sastojao
od 100 para. Idejno rjeenje, cini se veoma uspjeno, za srebrni i zlatni novac dao je Ilija
obajic, akademski slikar, dok je gravirao Stefan varc, poznati skulptor i medaljer, laureat
vie nagrada na internacionalnim izlobama u Parizu, Berlinu i Briselu.
25. Trziste novca je mjesto susretanja ponude I traznje kratkorocnih instrumenata.
Instrumenti trzista novca su fin instrumenti ciji je rok trajanja kraci od 1 god.
Novcano trziste sastoji se iz sest specijalizovanih trzista:
- kreditnog gdje dolazi do susretanja ponude I traznje za kratkorocnim kreditima
- eskontnog gdje se vrsi trgovina komercijalnim mjenicama tj njihov eskont ( otkup
prije roka dospjeca)
- lombardnog gdje se trguje lombardnim kreditima
- trzista ziralnog novca
- primarnog I sekundarnog trzista
- deviznog trzista
Trziste novca ima veliki znacaj na funkcionisanje nacionalne privrede I ostvarivanje mjera
ekonomske politike.
Doprinosi ostvarivanju veceg broja ciljeva:
- omogucava nesmetano obavljanje drustvene I privredne aktivnosti svih ucesnika
- obezbjedjuje kratkorocne izvore sredstava za odrzanje likvidnosti svih ucesnika
- omogucava ostvarivanje ciljeva kreditno monetarne politike
- pruza zastitu od rizika
Karkteristike: jasna pravila, jedinstven nacin poslovanja, trzisno , fer I konkurentno
ponasanje svih ucesnika, visoka efikasnost, koriscenje najsavremenije informativne
tehnologije
26. Dobro razvijeno sekundarno trziste za instrumente trzista novca cini idealnim mjestom
da preduzece skladisti visak sredstava u kratkim razdobljima dok se ne pokaze potreba za
njima. Trzista novca nude jeftin izvor sredstava preduzecima kojima je potrebna infuzija
kratkorocnih sredstava.
Neangazirana gotovina predstavlja oportunitetni trosak u smislu izgubljenog dohotka od
kamata. Trzista novca cine da se taj oportunitetni trosak smanji.investicioni savjetnici
cesto imaju odredjena sredstva angazirana na trzistu novca tako da mogu brzo reagovati
kad uoce priliku za ulaganje.
Ucesnici na trzistu novca:
- ministarstvo finansija SAD-a uvjek trazi sredstva trzista novca a nikada ih ne
pruza. Ono izdaje rizicne zapise I druge HOV koje drugi ucesnici trzista novca
traze.

federalne rezerve su agent za distribuciju svih drzavnih HOV.sistem federalnih

reervi ce kupiti HOV ministarstva finansija ako smatra da se ponuda novca treba
povecati.
Komercijalne banke drze veci postotak HOV americke vlade dijelom zbog propisa
koji ogranicavaju prilike za ulaganje u dostupne bankama.
Preduzeca kupuju I prodaju HOV bog velikih dolarskih iznosa koji su ukljuceni u
transakcije.
Investiciona preduzeca I brokerske kuce. Uloga brokerske kuce je da stvore
trziste za HOV trzista novca odrzavanjem zaliha iz kojih se moze stalno kupovati ili
prodavati. Fin kompanije prikupljaju sredstva na trzistima novca prodajo0m
komercijalnih zapisa. Zatim posudjuju sredstva potrosacima da bi kupili trajne robe.
Osiguravajuca rustva . drustva za osiguranje imovine i nezgoda moraju odrzavati
likvidnost jer potraznja za njihovim sredstvima nije lako predvidiva.
Pojedinci

Instrumenti trzista novca:

- rizicni zapisi su najzastupljenija likvidna HOV. Imaju dospijece od 91 dana, 182
dana ili 12 mjeseci. Vlada ne placa kamate na rizicne zapise.prinos ulagaca dolazi
od povecanja vrijednosti HOV od vremena kad je kupljena do vremena kada
dospijeva.
Rizik. Rizicnim zapisima je rizika neplacanja gotovo jednak nuli. Trziste za rizicne
zapise je duboko i likvidno. Duboko trziste je ono sa mnogo razlicitih kupaca i
prodavaca. Likvidno je ono na kojem se HOV mogu kupiti i prodati brzo .
Kod kompetitivne licitacije ulagaci navode i iznos HOV koje zele kupiti i cijenu koju
su za nhjih voljni platiti.
U nekompetitivnoj licitaciji dostavlja se samo broj HOV koje investitor zeli kupiti.
Kamatne stope na rizicne zapise. Rizicni zapisi su vrlo blizu da postanu potpuno
bezrizicni.
federalna sredstva. Federalne rezerve su postavile minimalnu obaveznu rezervu
koju sve banke moraju imati kako bi se osigurala njihova dovoljna likvidnost. Svrha
fed rezervi je omoguciti bankama promptnu infuziju rezervi u slucaju da su
umanjku.
Uslovi za fed sredstva. Fed sredstva su uglavnom prekonocni plasmani. Banke
svakodnevno analiziraju svoje pozicije rezervi pa ili posudjuju ili plasiraju u fed
sredstva zavisno da li imaju manjak ili visak rezervi.
Kamtne stope na fed sredstva. Sile ponude itraznje odredjuju kamatnu stopu na fed
sredstva.
Sporazumi o povratnoj kupnji . Preduzece moze prodati rizicne HOV po
sporazumu o povratnoj kupnji cime pristaje na otkup HOV na odredjen buduci
datum.
- Prenosivi depozitni certifikat je vrijedonosni papir koji izdaje banka a koji
dokumentira depozit te odredjuje kamatnu stopu i datum dospijeca. To je rocna
HOV. Prenosivi depozitni certifikat se naziva takodje instrumentom na donosioca.
- Komercijalni zapis je neosigurana zaduznica koju izdaju preduzeca i koje
dospijevaju za najvise 270.
- Bankovni akcepti su nalozi za placanje odredjenog novcanog iznosa nosiocu na
dati datum. Koriste se za finansiranje roba koje jos nisu preneene od prodavaca
kupcu. Prednosti : izvozniku se placa odma , izvoznik je zasticen od valutnog rizika,
izvoznik ne mora procjenjivati kredibilitet uvoznika jer uvoznikova banka garantuje
placanje.
- eurodolari depoziti denominirani u dolarima
-

27. Tri osnovna oblika organizacije trzista novca:

- Institucionalno podrazumijeva odredjene posrednicke fin organizacije u obliku posebne
berze novca za obavljanje poslova susretanja ponude I traznje kratkorocnih novcanih I fin
instrumenata.
- Neinstitucionalno je slobodno trziste novca koje nastaje zeljom clanova da zajednicki
obavljaju poslove, povecaju brzinu obavljanja transakcija, smanje troskove.
- Mjesovito ima elemente prethodna dva.
Nacin funkcionisanja trzista novca zavisi od odnosa tri najvaznije kategorije ucesnika:
- centralna banka
- depozitne fin institucije
- posrednicke fin organizacije
Centralna banka se cesto nalazi u ulozi regulatora trzista novca.
Depozitne institucije moraju da ispostuju odredjene uslove kao sto su: da su samostalne I
da imaju status pravnog lica, da imaju razvijene poslovne odnose sa centralnom bankom
itd.
Posrednicke institucije mogu obavljati transakcije za sebe, za depozitne institucije ili druge
ucesnike privrednog zivota koji nemaju direktan pristup trzistu.
Tehnologija rada na trzistu novca prilagodjena je njegovim osnovnim segmentima:
- trzistu ziralnog novca
- trzistu kratkorocnim HOV
Trgovina ziralnim novcem odnosi se na trgovinu trenutnim viskovima ili manjkovima
novcanih sredstava na ziro racunima ucesnika. Na ovom segmentu obavljaju se dvije
vrste transakcija:
- poslovi oko dnevnog novca gdje se trguje dnevnim viskovima ziralnog novca
- terminske gdje se trgovina viskovima/manjkovima ziralnog novca vezuje za
odredjen period vremena. Rijec je o pozajmnicama koje imaju rok duzi od 24h.
28. Trziste kapitala je mjesto povezivanja ponude I traznje za kapitalom.
Kapital je ukupan novcani iznos odlozene potrosnje sa rokom duzim od 1 god.
Tri osnovna izvora kapitala:
- domaca stednja koja se odnosi na viskove sredstava koja kreiraju domaci subjekti
iz razlicitih sektora : stanovnistva, privrede I javnog.
- Stednja od strane inostranih subjekata moze biti znacajan izvor kapitala. Transfer
inostrane stednje moze se vrsiti na razlicite nacine: kao pomoc, kroz direktne
investicije u realna dobra itd
- Transfer novca u kapital vrsi se posredstvom fin institucija I posrednika tj njihovom
aktivnoscu na segmentu trzista kapitala. Sustina je da fin institucije mogu dio svojih
kratkorocnih izvora novcanih sredstava da pretvore u dudgorocne plasmane.
Elementi trzista kapitala:
- kreditno trziste tj trzista instrumenta duga na kome se trguje dugorocnim kreditnim
instrumentima tj KOV koje odrazavaju duznicko-povjerilacke odnose.
- Hipotekarno trziste na kome se trguje hipotekarnim kreditima I HOV na bazi
hipoteka.
- Trziste instrumenata akcijskog kapitala odnosno berze akcije. Akcije odrazavaju
drugi osnovni odnos vlasnicki, postoje primarno I sekundarno trziste kapitala. Na
primarnom se vrsi primarna emisija tj prva prodaja akcija a na sekundarnom se vrsi
njihova preprodaja.
29. Devizno trziste je segment fin trzista na kome dolazi do susretanja ponude I traznje
za devizama.

Devize su sva potrazivanja izrazena u instranim novcanim sredstvima valutama.

Na deviznom trzistu se obavljaju poslovi kupoprodaje domace valute za devize, poslovi
zastite od deviznog rizika itd. Osnovna svrha postojanja ovog segmenta fin trzista je da
omoguci nesmetano obavljanje medjunarodnog platnog prometa I odrzanje medjunarodne
likvidnosti zemlje.
Specificnosti deviznog trzista:
- fin instrument koji je predmet trgovine devize su same po sebi specificne. Rijec je
o novcu koji je zakonsko sredstvo placanja u nekoj drugoj zemlji.
- Na poslovanje deviznog trzista utice veliki broj makroekonomskih faktora kao sto
su: mjere ekonomske politike, devizna politika itd
- Osjetljivo je na politicke uticaje I poremecaje
- Predstavlja vezu izmedju fin trzista razlicitih zemalja
Na dev trzistima se obavlja vise vrsta poslova: davanje I uzimanje deviznih depozita,
kupovina I prodaja deviza
Devizni kurs je cijena koja se formira na dev trzistu. Njegovo izrazavanje se naziva
notacija I moze biti dvojaka:
- direktno notiranje gdje se jedinica domace valute iskazuje u protivvrijednosti starne
valute
- indirektno gdje se jedinica strane valute iskazuje u protivvrijednostu domaceg
novca
30. Devizni kurs je cijena jedne valute izrazena u drugoj valuti.
Kao pocetak u razumijevanju nacina na koji se odredjuju devizni kursevi moze nam
posluziti ideja zakona jedne cijene a koji govori da ako dvije zemlje proizvode identican
proizvod cijena tog proizvoda bi trebala biti ista sirom svijeta .
Jedna od najvaznijih teorija odredjivanja deviznih kurseva je teorija pariteta kupovne moci
koja govori da ce devizni kurs izmedju valuta bilo koje dvije zemlje podesiti tako da
odrazava promjene visine cijena u tim dvijema zemljama. Ona sugerise da ukoliko visina
cijena u jednoj zemlji poraste u odnosu na drugu njena bi valuta trebala depresirati.
Faktori koji uticu na devizne kurseve:
- relativna visina cijena. U dugom roku rast visine cijena u zemlji uzrokuje
depresijaciju valute, a pad visine cijena u zemlji uzrokuje apresijaciju valute.
- Trgovacka ogranicenja. Rast trgovackih ogranicenja uzrokuje apresijaciju valute u
dugom roku
- Preferencije domacih dobara u odnosu na strana. Povecana traznja za izvozom
neke zemlje uzrokuje apresijaciju njene valute u dugom roku, obrnuto povecana
potraznja za uvozom uzrokuje depresijaciju valute.
- Produktivnost. U dugom roku ako zemlja postaje relativno produktivnija u odnosu
na druge zemlje njena valuta apresira.
31. Pojam primarnog trzista vezuje se za emisiju pojedinih fin instrumenata odnosno za
njihovu prvu prodaju i uvodjenje na trziste.
Javna ponuda je ponuda koj ase javno upucuje vecem broju neodredjenih i unaprijed
nepoznatih lica. Ovaj nacin emisije realizuje se uz pomoc investicionih bankara i
pokrovitelja emisije. Ove institucije pruzaju usluge oko pripreme emisije, davanja savjeta,
potpisivanja emisije itd. U okviru javne ponude pravi se razlika izmedju prve emisije akcija
i kasnijih emisija. Prvo emitovanje akcija naziva se inicijalna javna ponuda. Ona se tretira
kao trasakcija putem koje preduzeca iz nekog od zatvorenih oblika postaju javna tj
otvoreni korporativni vlasnicki oblik.
Ponuda prava. Kada se vrsi emisija nove serije akcija dolazi do povecanja njihovog
ukupnog broja cime se automatski smanjuje udio vlasnistva postojecih akcionara. Kako

emisija akcija ne bi dovela do pojave razvodnjavanja vlasnistva postoji pravo prece

kupovine koje se sastoji u obavezi emitenta da novu seriju akcija prvo ponudi postojecim
vlasnicima.
Ponuda prava je metod emitovanja akcija postojecim vlasnicima.
Jedna od varijanti emisije putem ponude prava je ponuda prava sa standby aranzmanom
gdje se emitent osigurava u slucaju pada trzisne cijene akcija ispod nivoa pretplatne
cijene.
Privatni plasmani. Na ovaj nacin akcije se prodaju privatno manjem broju unaprijed
poznatih investitora. Prednost je nizi troskovi jer nema troskova registracije. Problem
putem emisije privatnih plasmana su: teza prodaja, nemogucnost davanja relevantnih
informacija o firmi itd.
32. Primarna emisija obveznica vrsi se na osnovu ugovora o kreditu. Rijec je o pisanom
sporazumu izmedju emitenta kao korisnika sredstava i kreditora kao povjerioca.
Elementi ugovora o kreditu:
- Opte odredbe sadrze osnovne elemente vezane za emitovanje obveznica kao sto su :
nominala vrijednost koja predstavlja pocetnu vrijednost obveznice i bice isplacena
vlasniku na dan dospjeca
kamata
rok dospijeca koji moze biti : kratkorocni, srednjorocni i dugorocni
- Osiguranje izvrenja obaveza. U zavisnosti od toga da li postoji odredjena aktiva koja
se koristi kao obezbjedjenje ili osoguranje da ce obaveze po osnovu duga biti izvrsene
razlikujemo osigurane i neosigurane instrumente duga.
- Zatitne odredbe postoje zbog zastite interesa vlasnika obveznica i obezbjedjenja
sigurnosti isplata obaveza po osnovu duga. Postoje dvije grupe zastitnih odredbi:
* negativne kojima se ogranicavaju odredjene aktivnosti koje emitent moze preduzimati
kao sto su zabrana emitovanja novih instrumenata duga, zabrana koriscenja lizinga itd. *
pozitivne se odnose na odredjivanje specificnih aktivnosti koje emitent mora da preduzme
kao sto su odrzanje minimalnog nivoa obrtnog kapitala, periodicno stanje fin izvjestaja itd.
- Fond za otplatu je mehanizam putem kojeg se obezbjedjuje da emitent na dan
dospijeca nema suvise problema oko isplate glavnice duga.
- Odredbe o reotkupu (opozivu). Za obveznicu kazemo da je opoziva ukoliko emitent
moze da je otkupi prije roka dospjeca po odredjenoj cijeni. Cijena po kojoj emitent ima
pravo da otkupi obveznice zove se otkupna cijena i obicno je veca od nominalne
vrijednosti obveznice.

33. Clan 24 ("Sl. list RCG", br. 28/06)

Postupak emisije hartija od vrijednosti obuhvata:
- donoenje odluke o emisiji;
- podnoenje zahtjeva Komisiji radi dobijanja odobrenja za javnu ponudu,
odnosno za evidentiranje emisije;
- zakljucivanje ugovora izmedu emitenta i Centralne Depozitarne Agencije;
- sacinjavanje prospekta i objavljivanje javnog poziva za upis i uplatu hartija od
vrijednosti, kao i
objavljivanje rezultata javne prodaje u skladu sa ovim zakonom;

- upis emisije u registar emitenata kod Komisije i upis hartija od vrijednosti na

racune kupaca kod Centralne Depozitarne Agencije.
Odluka o emisiji hartija od vrijednosti
Clan 25 ("Sl. list RCG", br. 28/06)
Odluka o emisiji hartija od vrijednosti obavezno sadri:
- naziv i adresu emitenta;
- registarski broj emitenta u registru emitenata kod Komisije;
- naziv organa koji je donio odluku;
- mjesto i datum donoenja odluke;
- oznaku vrste i klase hartije od vrijednosti;
- redni broj emisije i ukupan broj emitovanih hartija od vrijednosti iste klase;
- broj i inicijalnu, odnosno nominalnu vrijednost hartija od vrijednosti, ukoliko
je utvrdena;
- prava sadrana u hartiji od vrijednosti;
- nacin prodaje hartija od vrijednosti;
- vrijeme pocetka i zavretka upisa i popis mjesta za upis i uplatu hartija od
vrijednosti;
- naznaku o zadranom pravu emitenta na prekid upisa i uplate hartija od
vrijednosti prije isteka utvrdenog
roka;
- ime, prezime i funkciju lica ovlacenih od emitenta za sprovodenje emisije
hartija od vrijednosti;
Ugovor o osnivanju akcionarskog drutva predstavlja i odluku o prvoj
emisiji akcija.
Odlukom o emisiji hartija od vrijednosti ne moe se ograniciti pravo kupovine
hartija od vrijednosti bilo kom licu, ako to pravo nije ograniceno zakonom, niti
se moe davati prednost bilo kom kupcu.
Registracija emitenata

34. Sekundarna trzista su trzista na kojima se vrsi promet vec emitovanih fin
instrumenata.
Trziste zasnovano na nalozima funkcionise na bazi naloga za trgovanje koje ucesnici salju
po specifiranoj cijeni po akciji. Broker izvrsava nalog sa brokerom na suprotnoj strani
najprije po povoljnoj cijeni a postoji vise naloga istih po cijeni sledeci kriterijum je vrijeme tj
ranije predat nalog.
Postoje dvije podvrste:
- Trite sa periodicnom aukcijom sa jednom cijenom bazira se na
odrzavanju aukcija u ravnomjernim periodicnim ciklusa na kojima se pomocu
utvrdjenog algoritma formira jedinstvena aukcijska cijena trgovanja. 16
Izmedu aukcija se prikupljaju svi nalozi, kako kupaca, tako iprodavaca
Formira se jedinstvena cijena
Izvravaju se samo oni nalozi koji su blizu jedinstvenoj cijeni
- Trite sa kontinuiranom aukcijom zasnovano na nalozima
karakteristike:
* transakcije se u toku aukcije zakljucuju po razlicitim cijenama.

* aukcija s eodvija u odredjeno vrijeme i traje u odredjenom intervalu.

Kod sistema dilerskog trzista zasnovanog na kotaciji , kupovne i
prodajne cijene HOV su kontinuirano izlozene investitorima a postavio ih je
marketmejker. Kolicinu kupovine ili prodaje marketmejker ne mora da izlozi sve
dok ne dobije poziv kontra partnera.
Uvijek su spremni da kupe i prodaju hartije po cijenama koje su javno objavili bid-ask
spread (kotacioni raspon)