Pedagogija

Prof.dr.sc. Dubravka Miljkovi

Sadraj kolegija

to je i ime se bavi pedagogija

to je odgoj, koji mu je cilj, koji su mu sadraji
Temeljna odgojna podruja
Proces odgoja razvoj slike o sebi
U potrazi za sreom
Osobine dobrih ljudi i kako ih razvijati
Stilovi odgoja i njihove posljedice
Komunikacija u odgoju i obrazovnju
Upravljanje razredom

Literatura
sadraj predavanja
Miljkovi, D., Rijavec M. (2010.). Razgovori sa zrcalom.
Zagreb: IEP-D2 (6. izd.)
Miljkovi, D., Rijavec M. (2008.). Tri puta do otoka sree.
Zagreb: IEP-D2 (2. izd.)
Rijavec, M., Miljkovi, D. (2010.). Tko su dobri ljudi.
Zagreb: IEP-D2 (2. izd.)
Rijavec, M., Miljkovi, D. (2010.). Pozitivna disciplina u
razredu. Zagreb: IEP-D2
www.iep.hr
Vukasovi, A. (1991.). Pedagogija. Zagreb: Zagreb

Pedagogija
gr. PaidagwgoV
paidagogos
(pais=dijete;
agein=voditi)

Djeak s pedagogom koji sjedi

oko 375.-350. p.n.e.
The Metropolitan Museum of
Art, New York

Pedagogija
opa

posebne

predkolska

komparativna povijest
pedagogije

kolska
obiteljska
organizacijska
vojna

p. sporta

to je odgoj?
proces formiranja ovjeka sa svim njegovim
osobinama
bitna i stalna drutvena kategorija
uvjet opstanka

ODGOJ
Intencionalni - funkcionalni
namjerni, svrhoviti,
planski

nenamjerni,
neplanirani

ODGOJ
iri smisao ui smisao
usvajanje znanja,
vjetina i navika
razvijanje tjelesnih i
intelektualnih snaga
i sposobnosti
izgraivanje i
oblikovanje linosti
(karakter, pogled na
svijet, EQ,
motivacija)

izgraivanje i
oblikovanje linosti
(karakter, pogled na
svijet, EQ,
motivacija)

Odgoj obrazovanje - nastava

OSNOVNA
PREDKOLSKO
KOLA
RAZDOBLJE

O V

G
SREDNJA
KOLA

VISOKA
KOLAFAKULTET

RAZDOBLJE
NAKON
REDOVNOG K.

Nastava = obrazovanje + odgoj

Mo i granice odgoja
1.
2.
3.
4.

pedagoki optimizam
pedagoki pesimizam
teorija konvergencije
suvremeno shvaanje

Jan Amos Komensky

Od svakog se
odgajanika moe
izgraditi ovjek
(ili skoro svakog: 1 od
1000 ipak ne uspije)

J.A. Komensky
(1592.-1670.)

nastavu organizirao po
razredima i nastavnim
predmetima
koncepcija kolske
godine i rasporeda sati
zornost i aktivnost u
nastavi
maturalno putovanje
permanentno
obrazovanje

J.H. Pestalozzi (1746.-1827.)

Kako Gertruda ui svoju
djecu
Abeceda opaanja

uloga majke u odgoju

odgoj glave, srca, ruke
odgoj je nuan za SVE
razvijanje djejeg
miljenja: krajnja svrha
nastave

L. N. Tolstoj (1828.-1910.)
teorija slobodnog
odgoja (dijete je idealno
bie)
osniva i uitelj prve
alternativne kole
sloboda nastavnih
oblika i metoda
nunost individualnog
pristupa svakom djetetu
od 1861. izdavao svoj
pedagoki list Jasna
Poljana

Nai krajevi
1859. god.:
Napredak - list za
uitelje,
odgojitelje i sve
prijatelje
mladei.

Najglavniji uzgojni faktori i njihove

dunosti (Stjepan Basariek, 1875.)
Uzgojna obuka (Davorin Trstenjak,
1907.)
Majke, domovina na vas gleda
(Marija Jambriak, 1890.)
to da itaju nae mlade djevojke
(Jagoda Truhelka, 1892.)
Kako se ue slijepa djeca itati i
pisati (Vinko Bek, 1888.)
Stramputice u odgojivanju. Roditelji
se omraze djeci, ako jim zabrane
nevinu kakovu zabavu; ako su hladni
na njihovo milovanje i veselje.
(1862.)

HPKZ: Knjinica za uitelje

1.dio: Uzgojoslovje 1880.

2. dio: Obe obukoslovje
1882.
3. dio: Posebno
obukoslovje - 1884.
4. dio: Povijest
pedagogije 1881.
promovirao pedagoki sustav
Herbarta i herbartovaca

Mo i granice odgoja
2. pedagoki pesimizam
XIX.st.: J.Lamarck;
Ch. Darwin
ovjek je produkt
naslijea
teorija
nativizma

djeca nasljeuju
grijehe svojih predaka
H.Ibsen: Sablasti
E.Zola: ovjek-zvjer

Mo i granice odgoja
3. teorija konvergencije
nasljee + okolina

W. Stern (1871.-1938.)

Mo i granice odgoja
4. suvremeno shvaanje
L

JA

Kad bi odgoj bio dovoljan

Donald (10mj) i Gua (7,5mj)
odgajani zajedno 1 god.
intelektualno
napredovali podjednako
govor: D
razmijevanje govora: u
poetku G
motoriki razvoj: G
emocije: G
W.N. i L.A.Kellogg, 1933.
Majmun i dijete

Kad bi nasljee bilo dovoljno

Amala (2+2) i Kamala (8/9+6)

Indija, 1920.god.
bez osjeta hladnoe
bez sloenih emocija
razvijen noni vid
izuzetan sluh i njuh
ne mogu uspravno
hodati
ne mogu govoriti

Temeljna obiljeja odgoja

1. svjesno, namjerno djelovanje
2. povijesna kategorija
3. lanac koji povezuje generacije

4. drutveno uvjetovan

Podjela odgoja

prema bitnim
odreenjima
ovjeka

tjelesni odgoj
intelektualni
moralni
estetski
radni

prema dobi

predkolski
kolski
visokokolski
odgoj odraslih

prema mjestu i
specifinostima odgojnog rada

obiteljski
domski
specijalni
vjerski
u proizvodnim
uvjetima
u slobodnom
vremenu
...

s obzirom na vrijeme
u prolosti
suvremeni odgoj
odgoj u budunosti