Didaktika – uvodno predavanje

Izv.prof.dr.sc. Renata Jukić

 OKVIRNI PLAN RADA - DIDAKTIKA
(2.upisni ciklus 2023./2024.)
16.03. - dogovor oko sadržaja kolegija, obveza, načina rada, vrednovanja
- uvod, obveze, temeljni didaktički pojmovi
- teorije učenja/poučavanja
- poučavanje i učenje u suvremenoj nastavi
23.03. - cilj i zadaci odgoja i obrazovanja
- odgojno-obrazovni sadržaji
- kurikulumsko planiranje nastavnog procesa (temeljni pojmovi, teorije kurikukluma, skriveni kurikulum)
- nastavne metode i socijalni oblici rada
06.04. - diskusija - kurikulum (na temelju filma "Freedom writers")
- struktura nastavnog procesa
- mediji u odgoju i obrazovanju
13.04. - školska ekologija
- evaluacija nastave
ISPITNI ROKOVI

1. ispitni rok 17.04.2024.

2. ispitni rok 24.04.2024.

3. ispitni rok 02.05.2024.

https://www.youtube.com/watch?v=Xz2B1nNNUeY (2.04)
absent professor
(Predavanja – Što god to značilo) -didaktika
• PRATITI I SUDJELOVATI!
• UČIMO ZAJEDNO!
• OBVEZE: 1. ESEJ (tema: Kurikulumsko planiranje; 2. PISMENI ISPIT)
LITERATURA
Obavezna literatura:
• Bognar, L., Matijević, M. (2005),
Didaktika, Zagreb: Školska knjiga.
• Kiper, H., Mischke, W. (2008),
Uvod u opću didaktiku, Zagreb:
Educa.
• Meyer, H. (2005), Što je dobra
nastava? Zagreb: Erudita.
Dopunska literatura:
• Cindrić, M., Miljković, D., Strugar, V. (2010),
Didaktika i kurikulum. Zagreb : IEP-D2.
• Desforges, C. (2001), Uspješno učenje i
poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa.
• Dryden, G., Vos, J.(2001), Revolucija u učenju.
Zagreb: Educa.
• Jelavić, F. (1995), Didaktičke osnove nastave.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
• Klippert, H. (2001), Kako uspješno učiti u timu.
Zagreb: Educa.
• Hentig, H. (1997), Humana škola : škola mišljenja
na nov način : vježba praktičnog uma. Zagreb:
Educa.
• Matijević, M., Radovanović, D. (2011), Nastava
usmjerena na učenika: prinosi razvoju metodika
nastavnih predmeta u srednjim školama. Zagreb:
Školske novine.
• Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake.
Zagreb: Educa.
• Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007), Projektno
učenje. Osijek : Sveučilište Josipa Jurja
Strossmayera, Filozofski fakultet, Učiteljski fakultet
• Što je predmet bavljenja didaktike?
• Što očekujete da ćete naučiti na ovom kolegiju?
• S kojim se praktičnim problemima i situacijama očekujete suočiti u
budućem poslu nastavnika?
• Za koje probleme i situacije u budućem poslu trebate dodatnu
pripremu i znanja?
• Koji su gorući problemi s kojima se danas nastavnici susreću u svom
nastavnom radu?
Tko se povede za praksom bez teorije, taj je kao
kormilar koji se ukrca na lađu bez kormila i
kompasa i nikad nije siguran kuda plovi.

Leonardo da Vinci
https://www.youtube.com/watch?v=iG9CE55wbtY
&list=PL70DEC2B0568B5469
POVIJEST…
J.A. Komensky
Didaktika
- opća vještina o tome kako valja
poučavati svakoga u svemu
• 1657. god.
• nastavu organizirao po
razredima i nastavnim
predmetima
• koncepcija školske godine i
rasporeda sati
• zornost i aktivnost u nastavi
• maturalno putovanje
• permanentno obrazovanje
1., 2., 3., industrijska revolucija

4. industrijska revolucija

https://www.youtube.com/watch
?v=-VvH0MRwMUs
 GENERACIJE koje danas žive na svijetu
• Zašto nam je bitno poznavati
karakteristike generacija?
• Baby boomersi
• X generacija
• Y generacija
• Z generacija
• Alpha generacija
BABY BOOM GENERACIJA
• Baby boomersi čine generaciju rođenih nakon Drugog svjetskog rata do
početka 60-ih godina prošlog stoljeća. Naziv ove generacije slikovito
opisuje trend velikog porasta rađanja djece koji se pojavio završetkom rata.
• Odrastali su u 50-im godinama prošlog stoljeća, u vrijeme kad su revolucije,
što glazbene što socijalne i političke, bujale.
• Za Baby boomerse koji su rođeni u prosperitetnom, post-ratnom svijetu
često se kaže da su izrazito fokusirani na karijeru i pomalo egocentrični.
• Stariji pripadnici ove generacije posebice su orijentirani na posao, pravila
i tradiciju.
Većina ih je financijski neovisna i iako uskoro odlaze u mirovinu.
 GENERACIJA X
Rođeni: 1961.-1980.
Imaju godina u 2024: 44 – 63
• "work hard, play hard" generacija
• “MTV generacija”
• Mnogi od njih odrastali su s ključem oko vrata, u obiteljima s oba zaposlena
roditelja ili kao djeca rastavljenih roditelja. Bili su svjedoci početka rada
bankomata, započeli svoje karijere usporedno s pojavom .com, nezgrapne
mobitele vukli su za sobom u torbi i dostigli odraslu dob upravo onda kada je
internet postao dio svakodnevnog života. Vidjeli su pad Berlinskog zida, kraj
Hladnog rata, raspad komunizma i kraj aparthejda u Južnoj Africi, sve to u
pozadini grunge žanra američke glazbe i razbijanja niza iluzija.
• Generacija X predstavlja snagu na koju treba računati. Imaju veliku kupovnu
moć i utjecaj na druge generacije te se očekuje da će im životni vijek biti dulji
od baby boom generacije.
GENERACIJA Y – Milenijalci
Rođeni: 1981-1994
Imaju godina u 2024: 30 – 43

• sofisticirana i tehnološki napredna

generacija, imuna na tradicionalni
marketing i prodajne reklame, jer oni ne
samo da su odrasli sa tim, već su bili izloženi
televiziji i drugim medijima od svog ranog
djetinjstva
• mladi, prijemčivi, i spremni da prihvate sve
nove trendove, uključujući i one ključne za
poslovanje: potrošačke navike, upotrebu
novih tehnologija i interneta
Z generacija (gameri, youtuberi,...)
GENERACIJA Z – iGeneration
Rođeni: 1995. -2011.
Imaju godina u 2024: 13 - 29
Alpha generacija
• Futurist, demograf i govornik TEdx-a Mark McCrindle vodi kampanju kojoj je cilj sve
rođene nakon 2011. godine prozvati "Generacijom Alpha".
• Prema njemu, svakog tjedna se diljem svijeta rodi 2,5 milijuna "pripadnika" te nove
generacije, a jedno od obilježja im je što će odrastati uz tablete u ruci, nikada neće živjeti
bez pametnog telefona, i bit će im "prirodno" neku misao prilagoditi internetu u roku par
sekundi. Masovne tehnološke promjene učinit će Generaciju Alpha najprilagodljivijom
ikad, smatra McCrindle.
• "U prošlosti pojedinac nije imao gotovo nikakvu moć sam po sebi. Sada svatko kroz
tehnologiju može kontrolirati svoj život."
• Trenutačno dakle svatko tko ima manje od 9 godina pripada toj generaciji, iako se naziv
još nije prihvatio u znanstvenim krugovima. McCrindle se sa svojim timom nada da će se
ime ipak "zakačiti" u javnosti, jer si sigurni da najmlađa "tehnološka" generacija dijeli
nabrojane osobine.

• https://www.youtube.com/watch?v=8YokKyedP7o
J.H. Pestalozzi
(1746.-1827.)
• didaktika (grč.): •didaskein – učiti, didásko – učim, didaktikos – poučan,
poučavajući, učenje, poučavanje naukovanje.
• Didaske - znanost, nastava, poučavanje, didáscolos – učitelj

didaktika danas sebe vidi kao znanost kojoj je predmet intencionalno

sustavno organizirano učenje orijentirano na razvoj pojedinca – osobnost
Tri su čimbenika tu ključna:
• 1. pojedinac (sa svojim dispozicijama, iskustvom, stupnjem razvoja
pojedinih osobina),
• 2. djelotvorno učenje (stvaranje novog iskustva),
• 3. okolina (socijalna, školski odnosno nastavni /i dr.( sadržaji s kojima
pojedinac dolazi u “organizirani” dodir /interakciju/ radi stvaranja
potrebnih iskustava).
Što proučava Didaktika?
• bitne probleme odgoja i obrazovanja u procesima nastave i učenja ali i
u drugim situacijama odgojno-obrazovnih procesa;
• opće zakonitosti nastave i učenja, ali i drugih oblika učenja i
obrazovanja izvan nastave
Predmet proučavanja:
ciljevi i zadaci nastave i učenja, analiza procesa nastave i učenja i
zakonitosti tih procesa, istraživanje pravila i principa nastave i učenja,
izbor i strukturiranje sadržaja nastave i učenja, istraživanje metoda,
strategije i puteva učenja i obrazovanja itd.
UČENJE
• Svaka relativno trajna promjena u ponašanju ili znanju prouzrokovana
određenom interakcijom ili skupom interakcija s okolinom.

Dvije bitne karakteristike učenja:

1. relativno trajna promjena i
2. interakcija s okolinom.
• Učenje - proces prilagođavanja na stalno promijenjenu okolinu,
proces modifikacije ponašanja.
• Učenje - proces u kojem pojedinac na temelju svog iskustva nastoji
zadovoljiti brojne osobne ciljeva. Da bi pojedinac mogao nešto
naučiti, on treba željeti da to nauči, kako bi postigao ono što želi.
• motivacija, cilj učenja, spremnost onoga tko uči, traženje rješenja,
sposobnost izvođenja generalizacija, prenošenje naučenog na nove
situacije i sl.
POUČAVANJE
• Umijeće poučavanja često se definira kao oblikovanje i upravljanje
obrazovnim okruženjem i iskustvom osobe koja uči sa svrhom
poticanja i ostvarenja željenih ishoda učenja.
• Iz toga proizlazi da je preduvjet uspješnog poučavanja poznavanje
samog procesa učenja, kao i činitelja koji ga olakšavaju ili otežavaju na
različitim obrazovnim razinama.
OBRAZOVANJE
Pedagoški i didaktičko osmišljeno, više ili manje sustavno organizirano
poučavanje i učenje kojim pojedinac stječe opća i posebna znanja o
svijetu oko sebe.
Obrazovanjem pojedinac razvija svoja intelektualna, emocionalna,
socijalna i praktična umijeća i navike.
Omogućava nam oblikovanje pogleda na svijet, gradeći temelje za
permanentno povezivanje znanja, vještina i sposobnosti i njihovu
primjenu u svakodnevnom životu.
VRSTE OBRAZOVANJA
• a) formalno obrazovanje – sustav općeg, strukovnog i visokoškolskog
obrazovanja, do razine poslijediplomskih studija;
• b) neformalno obrazovanje – organizirana društvena djelatnost koja
zadovoljava dopunske, dodatne ili alternativne potrebe učenja i koja
može, ali ne mora biti povezana sa sustavom formalnog obrazovanja;
• c) samoobrazovanje ili informalno obrazovanje – učenje koje
pojedinac izvaninstitucionalno organizira za sebe.
NASTAVA
• Temeljni, složeni i institucionalizirani oblik odgojnoobrazovnog
djelovanja u kojem se partnerski, organizirano i sustavno uči.
• U starijim tekstovima nastava je određena trima čimbenicima koji se
nalaze u dinamičnom odnosu: učenikom, učiteljem i nastavnom
građom.
• DANAS???
• NASTAVNIK?
https://www.youtube.com/watch?v=E7uyJCMqBWU
• Trebaju li učitelji ljubav? (prof. Predrag Pale) 24.31