Golub, l, Juraj Kriani - tra1itelj mudrosti, Prilozi 39-40 (1994), str.

201-210

201

JURAJ KRIANI - TRAITEU MUDROSTI

IVAN GOLUB
(Katoliki

bogoslovni fakultet,

Zagreb)
UDK 1 (091) Kriani, J.
Izvorni znanstveni lanak
Primljen: 14. IX. 1994.

Pozvan da govorim na znanstvenom skupu Stanje istraivanja povijesti

hrvatske filozofije o Jurju Krianiu, dvojio sam izmedu vie tema. Najvie
izmedu jedne bibliografske - gdje bih popisao i opisao to je o Krianiu kao
filozofu pisano, i jedne - ne znam kako da je nazovem - gdje se sam Kriani
sagledava kao mislilac u cjelini. Rekoh sebi - i dr. Ljerki Schiffler-Premec, predsjednici Organizacijskog odbora simpozija - da ono prvo moe raditi i onaj tko
se poinje baviti Krianiem, a ovo drugo onaj koji je dugo drugovao s Krianiem. Trideset tri godine drugovanja, da ne relrnem prijateljevanja s Krianiem, doprinijelo je da se prijatelji poneto upoznaju.
Juraj Kriani' roden u Obrhu 1617/1618, poginuo pod Beom 1683, hrvatski mislilac, djelatnik i stradalac, slutei skori kraj rekao je: "Ja sam od svojeg
djetinjstva, ostavivi brigu za svako drugo ustrojstvo ivota, dao se svim srcem
jedino na traenje mudrosti, i na ispravljanje, dotjerivanje i usavravanje naeg
iznakaenog, tonije reeno izgubljenogjezika; i na njegovanje svoga i svenarodnoga uma. I na tome sam bijedan i nesretan ovjek, istroio sav svoj strasni
ivot.' Doista, Juraj Kriani je trailac odnosno trailaki mislilac.
Traenje mudrosti - to je Krianiev izbor. Lice izbora ima i svoje nalije.
Lice je odabiranje jednog, a nalije odricanje od drugog. Kriani se odrekao
lijepih mogunosti koje su mu se nudile u domovini i u svijetu. Otklonio je da
1 Bibliografija Krianievih djela i radova o Krianiu: A L. GoIjdberg and I. Golub,Bibliography, u: Juraj Kriani (1618-1683) Russophile and Ecumenic Visionary, ed. Thomas Eekman and
Ante Kadi, The Hague, 1976, str. 329-353; IV~J;l Golub, Bibliografija o Jurju Kri1aniu od 1974. do
1979, Historijski zbornik 31-32 (1978-1979) 325-329; Ivan Golub, The Slavic VISion of Juraj Krilani, Zagreb-Dubrovnik, 1993.
2 S, A Belokurov, Jurij Kriani v RossU, u: Belokurov S. A, Iz duhovnoj izni moskovskogo
XVII v., Moskva, 1902, str. 261.

obestva

202

Golub, l, Juraj Kriani -lTatUelj mudrosti, Prilozi 39-40 (1994), str. 201-210

bude rektorom Ilirsko-ugarskog kolegija u Bologni u kojemu je jo prije etiri

godine bio pitomcem; odbio je da ide u dvore Zrinskih; otklonio da ide na dvor
Ivana Drakovia, palatina, koji mu je obeavao napredovanje u vidljivoj Crkvi.
Pisao je: Ne idem za astima, ni za promaknuima, ni za nagradama - Non
praetendo honores, non promotion es, non praemia".' Kriani je s pravom
dakle gledajui prevaljen put ivota rekao da je ostavio brigu za svako drugo
ustrojstvo ivota i dao se jedino na traenje mudrosti.
Njegovo traenje - kako kae sama rije traenje - jest hod po tragu. 1tag
pak taj jest aristotelovska filozofija u tomistikoj recepciji, platonistika inspiracija u augustinovskoj tradiciji, ruska mudrost upisana vie u rusku duu
nego u rusku knjigu, biblijSka poruka u patristikom tumaenju.
Kriani koji e se nazvati uenikom sv. irila Konstantina Filozofa,' koji
e se hvaliti svom zemljaku Rafaelu Levakoviu Croati da posjeduje irilov

ivotopis glagoljicom pisan,' kao da se u izboru mudrosti nadahnuo Konstantinom Filozofom, koji odabra mudrost. Izbor mudrosti pak najtjenje je povezao s odabirom rijei. Sv. iril Konstantin Filozof eli da njegovim radom na
jeziku Bog govori slavenskim jezikom. Nadahnue za takav stav dobio je zacijelo
iz posvjedoenog i osvjedoenog itanja, pae uenja spisa Grgura Nazijanskoga
Thologa.' Grgur, teolog-pjesnik nije htio drugo nego da po njemu Bog govori
grkim jezikom.' Kriani e slino, da li zavisno i od Grgura Thologa, koji je
nadahnuo Konstantina Filozofa, htjeti svojim radom na jeziku da Bog govori na
slavenskom jeziku.' Grgur Tholog, Konstantin Filozof, Juraj (Kriani) FilozofTholog - kao filozofi - ljubitelji mudrosti i kao filolozi -ljubitelji rijei, slue
svojim jezikom Bogu, kako bi Bog govorio na grkom, na slavenskom jeziku:
neka Bog govori grki, neka govori slavenski; oni su sluge Rijei.

3 Nav. dj., str. 256.

4 Juraj Kriani, Objasn 'enje vivodnoo pismeslovenskom, Priredio, uvod napisao i tekst preveo
Josip Hamm, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti II Zagrebu, Juraj Kriani - Sabrana
djela, knjiga 1, uredio akademik Vladimir Stipeti, Zagreb, 1983, str. 62; Ivan Golub, La lingua di
Krifuni: profos/avo, paleaslavo, pans/avo, neos/avo, ll: Orientalia Christiana Periodica, Commentarii
de re orientali aetatis christanae sacra et profana, editi cura et opere Pontificii Instituti Orientalium
studiorum 59 (Roma 1993) Fasciculus 11, 214-215.
s S. A. Belokurov ,Jurij Kriani v Ross;;, Priloenija, str. 214.
6 Thm~ pidlfk, Costantjllo Cirillo e Gregorio Nazianzeno, u: Homo imago et amicus Dei,
Miscellanea in honorem Ioannis Golub, curavit editionem Ratko Peri- Ovjek slika i prijatelj Boji,
zbornik II ast Ivana Goluba, priredio Ratko Peri, Collectanea Croatico-Hieronymiana de Urbe,
Pontificium Collegium Croaticum Sancti Hieronymi Romae, 1991, str. 112-113.

7 Toma pidlfk, La Theologie et la po~ie selon Grgoirede Nazianze, u: Homo imago et amicus
Dei, nav. dj., str. 97-111.
8 Ivan Golub, La lingua di Kri1t:mi~, nav. dj., str. 465-482.

Golub, 1, Juraj Kmani - traiitelj mudrosti, Prilozi 39-40 (1994), str. 201-210

203

Kao traitelj mudrosti Kriani ide tragom aristotelovske filozofije ponudene u skolastikoj posudi tomizma.' Thko Kriani donosi definiciju filozofije
stupnjevito. Najprije definira mudrost, zatim znanje i onda filozofiju: Mudrou se zove znanje o najveim i najviim stvarima ... Znanje je poznavanje
stvari po uzrocima, i znati znai neku stvar poznavati po uzrocima. Ako tko ne
zna uzroka ne zna ni same stvari. Filozofija ili mudroljubije jest grka i naem
jeziku neprimjerena rije; a pravilno se naki moe nazvati ljubav i udnja za
mudrou; a filozofom se moe nazvati ljubitelj mudrosti.!O Kriani potom
nabraja etiri glavna uzroka u svom sveslavenskom jeziku: tvorni, tvarni, oblikovni i svrni: 1Woritely, Podbilina, Obliczie i Konec.1l I zakljuuje: Iz svega
dosad reenoga proizlazi da filozofirati ili mudrovati nije nita drugo nego
razmiljati i prosuivati o uzrocima sviju stvari: od ega je, iz ega je, kojim likom
i emu biva ovo i ono." I smjesta prelazi na praktinu filozofiju: Svaki
razuman mu mora biti filozof u onim stvarima koje na njega spadaju: napose
(to mora biti) politiar ili svaki nosilac vlasti. Nosilac vlasti mora doista poznavati mnoge i premnoge uzroke, ako hoe o stvarima pravo suditi. Nitko
naime ne sudi pravo o nekoj stvari ako ne zna iz kojega korijena i vrela ona
izvire, ili od ega je, iz ega je, kako i na to stvorena.13
Na rubu ovog svojim sveslavenskim jezikom napisanog teksta Kriani je
latinski poslije, moda kod ponovnog itanja za sibirskih izgnanikih noi,
pripisao rijei koje predstavljaju nov pomak: Jednostavnije govorei filozofija
nije umijete niti znanost, ve radije briljiva i promiljena razboritost iliti
vjetina sudenja o svim stvarima - Simplicius loquendo: filosofia non est ars,
neque scientia aliqua; sed est potius diligens et meditata prudentia, siue peritia
iudicandi de rebus omnibus.!4 Ovime Kriani kao da pomie filozofiju na
pOdruje kreposti, vrline, imenuje ju naime razboritou, no reflektiranom
razbori tou.
Zbunjuje poneto nastavak njegove misli: Filozofija naime ui suditi pravo
o svim stvarima te ne zabluditi lako niti se prevariti. Filozof nita ne zna i sve
zna. Nita ne zna initi i sve zna suditi, ako je naime savreni filozof." Para9 Ivan Golub, Pojam filozofije u Jurja Kriania, u: Bogoslovska smotra 37 (1967) 469-475;
Ante Paanin, Pojam mudrosti u filozofiji Jurja Kriania, u: Zivot i djelo J urja Kriania, Zagreb,
1974, str. 7-14.

10 Jurij Kriani, Politika, Podgotovil k peati V. V. Zelenin, perevod i kommentarii A. L.

Goljdberg, pod redakciej akademika M. N. 1ihomirova, Moskva, 1965, str. 104.

11 Nav. dj., str. 104-105.

12 Nav. dj., str. 105.

13 Nav. dj., str. 105-106.

14 Nav. dj., str. 106.
15 Nav. mj.

204

Golub, l, Juraj Kriianit -Iratite!j mudrost; Prilozi 39-40 (1994), sn: 201-210

doksalni ovaj iskaz to dolazi nakon pomaka u praktinu filozofiju zbunjuje jer
kreposti su operativne, a Kriani je filozofiju nazvao razboritou. I sad
Kriani veli da filozof nita ne zna initi. Krianiu, odgojenu na Bibliji koja
ne samo da sadri paradokse nego se i sama sva ukazuje kao paradoks, ne
manjkaju paradoksi.
Kriani kao da uri k eljenom obliku filozofije, ispisuje poglavlje naslovljeno 0 politikoj mudrosti."1lJ veli: Dno i temelj politike razumnosti ove
su dvije rijei: Poznaj samoga sebe i ne vjeruj inorodnicima.17 Zanimljivo da e
Kriani upotrijebiti izraz razumnost namjesto mudrost, termin blii razboritosti. U uvodu u svoje ivotno djelo Razgovori o vladateljstvu Kriani
donosi isto naelo politike mudrosti: Svjetovna kraljevska mudrost stoji na
ovim dvjema rijeima: Poznaj sebe. Ne vjeruj inorodnicima!18
litavi kao prireiva kritikog izdanja i prevodilac itavo Krianievo
navedeno djelo mogu rei da je njegova pOlitoloko-politika suma Razgovori
o vladateljstvu u stvari oprimjereno i zaloeno tumaenje ovih dvaju temelja
politike mudrosti, gdje Kriani sad die glas kao Demosten, sad plae i jaue
kao Jeremija (to najee, tako da e se sam nazvati Javkanica). Boli ga, ljuti ga
nerazumnost sunarodnjaka. Vrlo otvoreno ukazuje na dobre i loe strane
slavenske udi. Najvie se okomljuje na vjerovanje tudineima. Navodim: 00putamo da nas tudinei na tisuu naina varaju ... Mi primamo u svoje drutvo
tudince jer smatramo da iz ljepolinosti tudinaca stierno za sebe miljenje da
smo mi lijepi; dobivamo meutim miljenje da smo runi i prezir. Patimo od
tuevladstva (xenarhia), da tuinci nama vladaju ... Patimo od pomame za tuim
(xenomania) i od vjerovanja tuincu (xenopistia), jer se u tuince pOUZdajemo,
u njih stavljamo nadu, njima vjerujemo, njima se radujemo i od njih oekujemo
obranu. Meutim iskustveno utvrujemo da su nam oni od kojih oekujemo
dobra neprijatelji.190vo je napisao pred 300 godina!

Nego da se vratimo na aristotelovsko-tomistiki trag u Kriania. Kriani

poznaje Aristotela ne samo kolski nego i izravno, ne tek u izvodima nego i u
djelima. Nudi svom osloboditelju caru Fedoru Alekseeviu da e mu prevesti
Aristotelovu Politiku. Kriani zna i Platona. Vidi se to iz navoda. Istina je da su
u njegovo vrijeme cvali razni Florilegiji koji su predstavljali tematske zbirke
izreka mudraca i svetaca. Kriani se oito i njima sluio. No on je i dalje mislio.
16

Nav. dj., str. 108-11l.

17 Nav. dj., str. 108.

18 Nav. dj., str. 15; Kriani osobito cijeni i citira praktine, politine filozofe Iustusa Lipsiusa
i imuna Starowolskoga.
19 Rwskoe gosudtlrstvo v polovine XVII v., IZd. P. A. Bezsonov, sv. ll, Moskva, 1859-1860, str.
276; Ivan Golub, Biografska pozadina Kri1anievih djela, u: ivot i djelo Jurja Kriania, Zbornik
radova, uredio Radovan Pavi, Biblioteka Politika misao 7, Zagreb, 1974, str. 66-76.

Golub, 1, Juraj Kri1anit - traitelj mudrosti, Prilozi 39-40 (1994), str. 201-210

205

Kriani e od tomistikog aristotelizma

uzeti viestruku uzronos!. Njome

e kao kakvim optikim pomagalom istraivati zbilju. ak i onda kada mu svjetlo
kojim e se pri tome sluiti bude prvotno objava. 1tidentski koncil koji je kao
kontroverzist morao dobro poznavati dao mu je zacijelo u tome primjer i poticaj.
Govorei o opravdanju, najteolokijem od svih teolokih sporova s protestantizmom, Koncil upotrebljava viestruku uzronos!. Kazuje to je !Vorni, to
svrni, to instrumentalni uzrok opravdanja."
Zanimljivo je da e Kriani dati posebno mjesto misliocu Aureliju Augustinu. Od augustinizma, osobito onog politikog, od samog Augustina Kriani
ima smisao za teologiju povijesti. 21 Sv. Augustin veliki je Krianiev uitelj u
razmiljanjima nad smislom Zbivanja i nad hodom ovjeanstva kroz vrijeme.
Dogaanje u svojoj minuloj, sadanoj i buduoj dionici to je Krianievo preodabrano pOdruje filozofskog i teolokog razmiljanja." Na primjeru Krianieve teologije povijesti zorno se vidi povezanost tomistikog i augustinovskog
razmiljanja.
U djelU "De Providentia Dei" Kriani kroz viestruku uzronost motri
zbivanja. Tvorni uzrok svega to se dogaa jest Providnos!. Svrni uzrok jestkako je nauio od kolske teOlogije - slava Boja, ali konkretno to je slava Boga
koji se utjelovio - Isusa Krista - za to je mogao dobiti nadahnue od 1tidentskog koncila, ili, jo konkretnije, Crkva koju je Bog Isus Krist sebi pritjelovio. U djelU pak 1blkovanie istorieskih proroestV24 Kriani tumai
povijest, njen teoloki smisao. Podsjea na Augustina i njegovo uiteljsko djelo
o teologiji povijesti De civitate Dei. Odstupa od raznih onodobnih tumaenja.
Kriani nije teolog povijesti samo u njenoj minuloj dimenziji nego i u
njenoj sadanjoj i buduoj dionici. Kriani ne razmilja samo nad povijeu

20 Concilium (oecumenicum XIX) 1Hdentinum, Sessio VI, 13. Ianuarii 1547, Decretum de
iustificatione, Caput 7, u: Henricus Denzinger - Adolfus Schommetzer, Enchiridion Symbolorum,
definitionum et declarationum de rebus fidei et morum, editio XXXIII, Barcinone-Friburgi Brisgoviae-Romae-Neo-Eboraci MCMLXV, nr. 1529.
21 Uvod u latinsko-hrvatsko izdanje: Aurelije Augustin, O dravi Boljoj - De civitate Dei, sv. l,
prijevod Thmislav Ladan, Zagreb, 1982; tu se nalaze vrijedne rasprave Agostina 1tape o Augustinovoj
teologiji (VII-XCVI), Roberta Russela o Augustinovoj filozofiji (XCVII-CXXCIII) i Sergia Coua
o Augustinovim politikim pogledima (CXXIXCL) te obimna bibliografija. Dosta je zanimljiva,
makar ve tri desetljea stara, knjiga Herberta A. Deanea: The Political and Social Ideas of St.
Augustine, New York-London, 1963.

22 Ivan Golub,Kria1Jit 's Theolag)! of History, u: Synthesis Philosophica, Zagreb, 1993, vol. 8, fase.
2: Croatian Philosophy (IJ), str. 231-253.
23 O Promysle. Soi1Jenie togo le avtora kak i Russkoe gosudarstvo v polovine XVIJ veka.
Fragmenti. Izd. P. A. Bezsonov, Moskva, 1860.

24 Sobranje soinefJij Jurija KriafJia, vyp. 2, u: tenija v Imperatorskom obestve istorii i

drevnostej rossijskih, Moskva, 1891, str. 1-124.

206

Golub, l, Juraj Kri1ani~ - tra1itelj mudrost4 Prilozi 39-40 (1994), str. 201-210

nego i djeluje u njoj, nije samo prouavatelj nego i initelj povijesti, ne ita samo
njezin trag nego i utiskuje svoj trag.
Ono to Kriani osobito duguje vie Augustinovu nego augustinijanskom nadahnuu jest da se ljubavlju i prijateljstvom spoznaje i upoznaje drugoga. Nikoga se ne upoznaje osim po prijateljstvu - Nemo cognoscitur nisi per
amicitiam. Th Augustinovu misao nisam dodue naao u Krianievim djelima
kao navod, no nalazim je kao nadahnue, kao stav. Na naslovnici Krianieva
djela Sveukupna knjinica raskolnika - Bibliotheca Schismaticorum Universa nalazimo iz Biblije posuene rijei >,veritate et caritate." U Kriania su
istina i ljubav jedna cjelina, jedna spoznajna cjelina. Prijateljstvo nije samo
udoredna vrijednost nego i spoznajna stvarnost.
Kriani je, sam veli, sve inio i itao to je doprinosilo poznavanju slavenskoga svijeta. Njegov pristup pak Obiljeen je ljubavlju, prijateljstvom prema
tom svijetu, ali ga to ne prijei da iba slavenske slabosti. Peter Bezsonov koji je
u prolom stoljeu otkrio Kriania i iitao njegove rukopise u nedovrenoj
Krianievoj biografiji, koja postoji samo u jednom primjerku u kunoj biblioteci Nikite Iljia Thlstoja u Moskvi, utvruje: Krianievo srce bilo je ispunjeno
najveom ljubavlju prema Boanstvu; ni koraka, ni retka, ni trenutka bez Boga
i misli na njega; 'Nevidljivoga' je on vazda osjeao, nosio i ostavljao preda se kao
'vidljivoga'. Samo iz te ljubavi bilo je mogue crpsti takovu ljubav prema
svojemu narodu, slavenskom narodu kakvom je plamtio Kriani i kakva je na
tlu surove stvarnosti prerastala u romantiku, skoro platonsku ljubav; samo je
takvo srce moglo arko zavoljeti RUSiju sred hladnoe koja je stalno i odasvud
nadirala, samo je ono moglo oprostiti Rusima i na oprotaju ni rijeju ne
spomenuti oprotenje; samo s takvom 'narodnom' ljubavlju bilo je mogue zalagati se za ovjeanstvo; i ovjeanstvo to dalje tim vie i vie cijenit e plodove
te ljubavi u Kriania, kraj svih nacionalnih sukoba i sporova."

Doista, kasnija e vremena potvrditi da je Kriani bio izvrstan poznavalac

tadanje Rusije. tovie, i vidjelac njene budunosti. Ne samo dakle poznavalac
injenica nego i vidjelac buduega. Doista, Hans-Joachin Thrke u svojoj knjizi
o ruskom drutvu i dravi 17. stoljea kao motto uzimlje Krianieve rijei gdje
Kriani veli makar nije prorok, ali predvia to e se s RUSijom i u Rusiji
dogoditi. 27 Moemo rei da je Thrkeova knjiga na neki nain potvrda Krianieva
predvidanja, da ne kaemo prorokovanja.
25 Ivan Golub, L 'autographe de ['ouvrage de Kriani Bibliotheca Schismaticorum Universa des
archives de la Congrigation du Saint Office a Rome, u: Orientalia Cristiana Periodica, 39 (1973) fase.
1, str. 131-161.
26

P. Bezsonov, Sobranie soinenij Jurija Kriania, sv. 1., Moskva, 1882, str. 3; Ivan Golub,

Kri1ani, Bibliofilska izdanja, Niz Iskoni 3, Kranska sadanjost, Zagreb, 1987, str. 243-246.

27 Hans Joachim Tork.e, Die Staatsbedingte Gesellschaft im Moskauer Reich, Zar W1d Zemlja in
der altrUSSischen Hemchaftsverfassung (1613-1689JJ Leiden, 1974.

Golub, l, Juraj Kri!ani - tra1itelj mudrost~ Prilozi 39-40 (1994), str. 201-210

207

1 prijateljski stav prema Rusiji, dobrohotnost prema Slavenima nesumnjivo

je razlogom da je Kriani tako dobro poznavao slavenski, napose ruski svijet
ne samo na razini sadanjosti i prolosti nego i na razini budunosti. Prijateljstvo
kao spoznajna vrijednos!."
Slavenska, napose ruska Zbilja, knjika i jo vie ona ivljena, utjecala je na
filozofiju. On e za Slavene, posebice za Ruse rei: 1 ono to je
sveti Ciprijan, muenik govorio poganskim filozofima o kranima: mi smo, veli
on, filozofi ne rijeima, nego stvarima; mi ne propovijedamo knjigama i rijeima
strpljivost, pOdnoenje napora, ednost i umjerenost, ve to djelima pOkazujemo; to ja jamano mogu rei o nama. Rusi, velim, nisu filozofi rijeima, nego
stvarima." Kao da je sretao, a moda i jest, ruske starce o kakvima e govoriti
Dostojevski; kakvih ima i u mojoj Podravini. Ljudi jednostavni, a izuzetno zrela
suda i visoke savjesnosti.
Krianievu

Ipak, Krianiev spomenuti iskaz o slavenskoj, da tako reknemo, urodenoj

kao da je u proturjeju s njegovom osudom glavinjanja Rusa
izmedu staroga i novoga, sve zbog manjka razboritosti.'" A filozofija, zabiljeio
je Kriani, jest briljiva i promiljena razboritost - dilegens ac meditata
prudentia.31 Mislim da se ne radi o proturjeju. U Rusa i u Slavena uope ima
dovoljno filozofa - mudraca inom, stvarima, a ima dakako i onih kojima razbor
nije svojstven.
filozofinosti,

Postavlja se pitanje je li Kriani filozof politik i je li poetik? Odgovor je na

prvo pitanje nesporan. A na drugo? Moda na nj odgovora vie od Krianievih
pjesama ovaj njegov zapis: Filozofija gotovo i nije drugo nego udivljenje nad
28 U vezi s prijateljstvom kao spoznajnom vrijednou neka bude spomenuta jedna zanimljiva
pojedinost. Tie se prouavanja Jurja Kriania. Uz Petra Bezsonova dvojica koja su mnogo
doprinijela poznavanju Jurja Kriania nesumnjivo su Sergej Belokurov i Vatroslav Jagi. Prvi
pristupa Kri:laniu s razdaljenjem, drugi ne krije naklonost prema hrvatskom stradalniku (Vatroslav
Jagi, tivot i rad Jurja Kriania, Zagreb, 1917). Na kraju stoljea na poetku kojeg su ova dvojica
izalla sa svojim djelima o Krianiu moemo rei: to se tie shvaanja Kriania Belokurovljeva
stroga Udaljenost i sama nepristranost rodila je neshvaanjem Kri:lania; vrijede izvori to ih je
objavio Belokurov ali ne i prosudba Kri:lania. Jagieva empatija ili suivljenost s Krianiem dala
je uiteljsko djelo i iznijela slutnje koje kasnija istraivanja i pronalaenja novih vrela najee potvrduju. I tako su Kriania, koji je prijateljskim pristupom slavenskom, napose ruskom svijetu, taj svijet
najoolje uJXlznao, najbolje uJXlznali oni koji su mu prijateljski prili pri izuavanju j cjelovito ga shvatili.

29 LM. Morduhovi, Jzrukopisnogo llasledstvaJu. Krianila, u: Istorieskij Arhiv, 26 (1958) 162.

30 RussIwe gosudarstvo v polovine XVIl v.,

sv. II, str. 172-175.

31 Juraj Kri:lani, Politika, str. 106. Na drugom mjestu u obliku razgovora izmedu Borisa i
Vukasina Kriani krijui se oito pod imenom Vukasina govori o filozofiji: Filosofiam [l]varii varie
definiunt. Aliqui dixerunt. Filosofia [I] est maximarum et exceUentissimarum rerum scientia. A1ii
dixerunt: Filosofia [ll est mortis meditatio. A1ii aliter. Mihi autem illa scientia [sententia?] prae aliis
placet, quae dicit: Filosofia [t] est peritia recte iudicandi de rebus omnibus. Hoc est, (iJosofia [l] non est
ars uUa mirabilis de rebus obscuris ad efficiendum aliquod opus materiale: sed est diligens quaedam artificiosa et ordinata rerum consideratio... (Morduhovi,lzrnkopimogo naskdswaJu. Kritania, str. 159).

208

Golub, 1, Juraj Kriani - tralitelj mudrosti, Prilozi 39-40 (1994), sn: 201-210

Bojim djelima ili divljenje nad svijetom. Ljudi smatraju da su mudri, a nisu.
Ljudska se mudrost svrava u divljenju. Divljenje je pak znak neznanja. Onim
se stvarima, naime, obiavamo diviti kojima ne poznajemo uzroke. Agdje znamo
uzroke, ne udimo se. Tko dakle svlada svu filozofiju i sve znanosti, nije dosegnuo kraj znanja, ve je doao do kraja svog intelekta te priznaje njegovu
nemo. Na ovjeka se odnosi ona rije Svetoga pisma: Kad zavri ovjek tada
poinje."

Nije manje filozofska nego to je poetska rije Antuna Branka imia:

"Pjesnici su uenje u svijetu. Kriani je uenjem vema nego svojim stihovima poetik. Najvie je pjesnik u djelima gdje se najvie udio, pa i snebivao,
iuavao. Thko u djelu "Oblienje na Soloveckuju elobytnu, najljepem,
knjievno gledano, Krianievu djelu."
Kriani eka svog filozofskog barda, koji e provjeriti sve Krianieve
izvore, utvrditi aktivne i pasivne utjecaje, sazdati sintezu. Led je probijen i put
utrt. U Krianievu naime glavnom djelu "Razgovori o vladateljstvu utvrdio
sam njegove filozofske izvore, provjerio navode, ukazao na utjecaje - sve u
sklopu tumaenja samog djela kojeg kritiko izdanje prireujem, no unato
davnim najavama jo nije dovreno. Filozofsko i teoloko razmiljanje o smislu
zbivanja, razlogu hoda ovjeanstva kroz vrijeme, usmjerenosti povijesti - o
emu sam u vie navrata pisao" - predstavlja okosnicu Krianieve misaonosti
i vrak njegova razmiljanja.

Juraj Kriani kao traitelj mudrosti ne ide samo tragom drugih nego utiskuje i svoj trag. Njega uope zanima hod, da ne reknem hodoae ovjeanstva
kroz vrijeme. On je nadasve filozof i teolog povijesti. Povijest za nj nije groblje
injenica. Niti su dogaanja u svojoj minuloj, sadanjoj i buduoj dimenziji,
tragovi (da ostanemo na slici traga) izdvojeni, posuti, otocima nalini. Kriani
ih povezuje smislom. Izgradio je na filozofskoj osnovi, zapravo istkao nitima
filozofije i vlaknima teologije tkivo osebujne koncepcije zbivanja. Mogli bismo
je nazvati politikom teOlogijom ili teolokom politikom, ekleziolokim providencijalizmom ili providencijalistikom ekleziologijom, eklezijaInim inkarnacionizrnom ili eklezijaInim kristocentrizmom ... Kriani je utisnuo neizbrisiv
trag koji je istina zamela sibirska pustara, ali ne i zatrla.
32 V.

Valjdenberg, Gosudarstvenyja idei Kriania, Petrograd, 1912, str. 41.

33 Sobranje soinenij Jurija Kria1lia, sv. III, u: tenija vImperatarskom obestve istarii i
drevnostej rossijskih, Moskva, 1893, str. 1-167.

34 Ivan Golub, Krianieva teoloko poimanje zbivanja, u: ivot i djelo Jurja Kriania, Zagreb,
1974, str. 105-129; Ivan Golub, Kritani thoiogien Sa conception ecclesiologique des venements et
de [,histoire, u: Eekamn - Kadi, Juraj Kriani (1618-1683) RussophiJe and Ecumenic Visionary,
nav. dj., str. 165-179; Ivan Golub, Krifartieva koncepcija povijesti, u: Radovi o ivotu i djelu Jurja
Kriania, JAZU, sv. IV, Zagreb, 1986, str. 1-21; Ivan Golub, Kri1alli's Theology of History, u:
Synthesis Philosophica 16: Croatian Philosophy II, Zagreb, 1993, str. 231-253.

Golub, l, Juraj Krianit - traitelj mudrosti, Prilozi 39-40 (1994 JJ str. 201-210

209

Na koncu ivota Juraj Kriani stupa u dominikanski red i uzimlje si redovime Augustin. Ogrnut dominikanskim platem, kakvim je bio ogrnut i
Thma Akvinski, i nazvavi se Augustinom, Juraj Augustin Kriani oznaio jepoput starozavjetnih proroka koji su znakovnom gestom iskazivali Zbilju -sebe
kao mislioca: izvana aristotelovski tomist, iznutra augustinSki duh, Oblijem
skolastik, duhom patrist, zdruitelj filozofije i teologije u razlikovnu, ali ne i
razdijeljenu cjelinu, a itavim biem traitelj mudrosti, ljudske i boanske,
osobito mudrosti jezika, strastveni i stradalaki traitelj, kako veli njegova rije
strastni: Ja bo od detinstva svaego, ostavivi peali o vsaka m inom itja
ustrojenju, udalsja esm vsim sercem na edino mudrost no iskanje: i na naego
skaenogo, a pravie zgublenoga jazika izpravljanje, svitlanje i soveranje: i na
svoego i vsenarodnogo uma okraanje. I na tom esm bedny i nesreny lovek ves
svoj strastny ivot iztroik"
Zagreb, 12. rujna 1994. na 311. godinjicu pogibije Jurja Augustina Kriania. Thmpore belli.
niko

JURAJ KRIANI - TRAITEU MUDROSTI

Saetak
Juraj Kriani (1618-1683), hrvatski mislilac, djelatnik i strada lac, slutei kraj rekao je

kako je sav svoj bijedni i nesretni ivot istroio na traenje mudrosti i ispravljanje jezika.
Doista, Kriani je trailac odnosno trailaki mislilac. Njegovo traenje pak - kako kazuje
sama rije 'traenje' - jest hod po tragu. Trag pak taj jest aristotelovska filozofija u
tomistikoj recepciji, platonistika inspiracija II augustinovskoj tradiciji, ruska mudrost
upisana vie u rusku psihu nego II rusku knjigu, biblijSka poruka II patristikoj interpretaciji.
Kriani ne ide samo tragom drugih, nego utiSkuje i svoj trag. Njega uope zanima
smisao hoda ovjeanstva kroz vrijeme. On je nadasve filozof i teolog povijesti. Povijest za
nj nije groblje injenica. Niti su dogadanja - u svojoj minuloj, sadanjoj i buduoj dimenziji

- tragovi (da ostanemo na slici traga) izdvojeni, posuti, otocima nalini. Kriani ih povezuje
smislom. Izgradio je na filozofskoj osnovi, zapravo istkao na nitima filOZOfije i na vlaknima
teOlogije tkivo osebujne koncepCije zbivanja. Utisnuo je neizbrisiv trag koji je istina zamela
sibirska pustara, ali ne i zatrla.
Na koncu ivota Juraj Kriani stupa u dominikanski red i uzimlje si kao redovniko
ime fra Augustin. Ogrnut dominikanskim platem i nazvan Augustinovim imenom Kriani, Juraj Augustin Kriani, oznaio je - poput starozavjetnih proroka koji su znakovnom
gestom iskazivali Zbilju -sebe kao mislioca: izvana aristotelovsld tomist, iznutra augustinski
3S S. A Belokurov,
obestva,

str. 261.

Jurij Kri1ani v Rossii, in: Belokurov, Iz duhovnoj izni moskovskogo

210

Golub, l, Juraj Kritoni~ - tratitelj mudrosti, Prilozi 39-40 (1994), str. 201-210

duh, oblijemskolastik, duom patrist. A itavim biem traitelj mudrosti, osobito mudrosti
jezika. Strastveni i stvaralaki traitelj, kako veli njegova rije strastni; Od djetinjstva
svojega dao sam se jedino na traenje mudrosti i na ispravljanje naeg iznakaenogjezika
i na to sam istroio sav svoj strastni ivot. Strastveni i stradalaki ivot.

JURAJ KRIANI - A SEARCHER FOR WISDOM

Summary

Juraj Kriani (161S-1683), a Croatian thinker, toiler and a sufferer, anticipating his
death, said that be had spent all ofhis miserable and happless life searching for wisdom and
correcting language. Kriani was trulyasearcher, i. e. a searching thinker. His search
followed the path of Aristotelian philosophy in 1bomistic reception, a Platonic inspiration
in Augustinian tradition, a Russian wisdom recorded in the Russian psyche rather than in
Russian books, a Biblical message in patristic interpretation.
Kriani did not merely follow the trails of others, he also set his own one. He was
interested in the meaning of the walk of mankind through time. He was above all a
philosopher and atheologian of history. For him history was never a fact cemetery; neither
were events - in their past, present and future dimensions - isolated, hidden, islandlike
trails. Kriani connected them by meaning. He built the tissue of a peculiar conception of
events on a philosophical basis; he actually wove it from the threads of philosophy and the
fibers oftheology. He left an inerasable trail that was, to be true, hidden, but not destroyed
by the Siberian wasteland.
Near the end of his life, Kriani joined the Dominican order and adopted Brother
Augustine for his monastic name. Wrapped in Dominican cloak and named after Augustine, Juraj Augustin Kriani - like the Old '!estament prophets who expressed realitiy
through a significative gesture - marked himself as a thinker: Aristotelian Thomist on the
outside, Augustinian spirit on the inside, scholastic by form, patristic by soul. Entirely
devoted to the search for wisdom, especially for the wisdom of the language, Kriani was
a passionate and creative searcher, as expressed by his word impassioned: Ever since
my childhood my only task has been the search for wisdom and correction of our disfigured
language and that is what I spent all of my impassioned life on.. A life of passion and
suffering.