Odabrani Hadisi

Odabrani hadisi Allahova
Poslanika, sallallahu alejhi ve

sellem

] Bosanski Bosnian [
Pomoni ured za davu - Rijad
Prevod : Grupa studenata

Revizija : Ebu Usama el-Deziri
2010 - 1431
:
:
2010 - 1431
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
Prenosi se u vjerodostojnom hadisu:
"Neka Allah da udoban ivot ovjeku koji uje od mene hadis pa ga zapamti
da bi ga prenio nekom drugom; mnogo je onih koji prenose znanje uenijim od sebe, i
mnogo je onih koji prenose znanje a nisu ueni." Sahihul-dami'u (2/1145), broj 6763.
PREDGOVOR
Zahvala pripada Allahu, Njega hvalimo, od Njega pomo i oprost traimo,
Njemu se kajemo i Njemu se utjeemo od zla nas samih i naih loih dijela. Koga
Allah uputi niko ga u zabludu odvesti nee, a koga On u zabludu odvede niko ga
uputiti nee. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha Jedinog, Koji sudruga
nema, i svjedoim da je Muhammed Allahov rob i poslanik. Neka je Allahov salavat i
selam njemu, njegovoj asnoj porodici i ashabima.
Kako je velika odgovornost upuivanja ljudi dobru i ukazivanja na Pravi put, i
kolika je Allahova blagodat da se ovjek nae u skupini Allahovih estitih robova,
koji postupaju u skladu sa Njegovim erijatom (zakonom), slijedei u tome Njegovog
poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. elja nam je, kada govorimo o
tome, da naglasimo svakom ko radi na polju daveta i poduavanja islamu da bude u
svom nijjetu iskren prema Allahu, tako e uitelj nastojati da obavi svoj zadatak na
nain koji e ostvariti oekivane ciljeve predviene planom i programom. A uenik je
svjestan da kroz ove nauke koje ui sadi u sebi sadnicu koja e dati plemenite
plodove, svjetlo i uputu, te da se od njega oekuje trud, vrsta volja, rad na poveanju
i traganju za znanjem.
Nastojali smo, pravei ovaj plan i program, pripremiti nune teme koje
odgovaraju nivou uenika. Obzirom da se ove teme ue samo u jednoj godini,
nastojali smo obuhvatiti temeljne erijatske znanosti i ono to svaki musliman mora
znati, izlaui tematiku na jednostavan nain, jasnim izrazima, ime se ostvaruje cilj
ne ostavljajui nedoumice kod uenika.
Pripremajui nastavni plan i program predmeta hadis, nastojali smo spomenuti
samo vjerodostojne hadise Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, ija su
znaenja i pouke nama sasvim jasne. Na taj nain e poimanje biti jasnije i
razumijevanje dublje uz potpuno ispunjenje cjelina plana i programa, jasnou
njegovih pitanja i nastojanja da bude povezan sa stvarnou u kojoj ljudi ive.
Uspjean uitelj je onaj koji oblikuje uenika shvatanja kroz nastavni program i
budi kod njih udnju za poveanjem znanja i razumijevanjem lekcija na ispravan
nain. S te strane e nastojati da primjene naueno, onako kako to diktira obrazovna
odgovornost. Ogromna je obaveza stavljena na plea daija i uitelja, a ona se ne moe
ostvariti osim zajednikim trudom predavaa i uenika, uz prisustvo sredstava koja
olakavaju shvatanje, poput udbenika, pribora za poduavanje i tome slino.
Allaha Uzvienog molimo da Odjel za nauku pri Organizaciji "Islamski vakuf"
uini uspjenim u izboru i ponudi, i molimo Ga da pomogne i nadahne uitelja i
uenika da upotpune sve neophodno za ostvarenje plemenitog cilja u irenju
erijatskog znanja i objanjenju istine.
Na cilj je Allahovo zadovoljstvo, neka je salavat i selam na naeg poslanika
Muhammeda.
UVOD U HADISKU NAUKU

Uzvieni Allah je poslao Svog vjerovjesnika Muhammeda, sallahu alejhi ve
sellem, sa Kur'anom i sunnetom i sauvao Svoju knjigu od iskrivljivanja, dodavanja
ili oduzimanja. Kae Uzvieni:
"La joj je strana, bilo s koje
dostojnog"1, i kae:
strane, ona je Objava od mudroga i hvale
"Mi, uistinu Kur'an objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti"2.
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je protumaio Kur'an rijeima i djelima, a sunnet je

doao da pojasni plemeniti Kur'an. U ovom predgovoru uenik se moe upoznati sa
sutinom hadisa, razlikama izmeu njega i Kur'ana, vrstama hadisa i metodama
prenoenja hadisa onakvog kakav je doao do nas.
1
2
Fussilet, 42.
El-Hidr, 9.
DEFINICIJA SUNNETA ILI HADISA:

Kau uenjaci da je hadis ili sunnet sve ono to se pripisuje Poslaniku, sallahu
alejhi ve sellem, od rijei, djela, odobravanja utnjom, tjelesnih i moralnih osobina.
RAZLIKA IZMEU KUR'ANA, HADISUL-KUDSIJA I HADISA:

1. Kur'an: rijei i znaenje Kur'ana su od Allaha a njegovo itanje je ibadet. On
je mu'diza1 i u svojoj najkraoj suri, preneen je mutevatir 2 predajom i nema
sumnje u njegovu vjerodostojnost. Nije dozvoljeno dunupu niti eni u stanju
hajza ili nifasa itanje ili dodirivanje Kur'ana. Nije dozvoljeno prenoenje
Kur'ana po znaenju.
2. Hadisul-kudsi: rijei i znaenje su od Allaha a njegovo itanje nije ibadet niti
je on mu'diza. Takoe, nije zabranjeno dunupu ili eni u stanju hajza ili
nifasa itanje hadisul-kudsija niti dodirivanje knjige u kojoj je zabiljeen. On
moe biti sahih (vjerodostojan), daif (slab) i mevd'u (izmiljen), a njegovo
prenoenje po znaenju je dozvoljeno. Hadisul-kudsi je ono to prenosi
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, od svoga Gospodara. Na primjer: Prenosi
se od Ebu-Zerra, radijallahu anhu, da Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
prenosi da je Allah, d.., rekao:

:

- -

...

"O robovi moji, zaista sam ja zabranio zulum 3 samom Sebi, i uinio sam ga
zabranjenim meu vama, pa nemojte jedni drugima zulum initi." 4
3. Hadis: rijei hadisa su od Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, a itanje hadisa
nije ibadet niti je on mu'diza. Moe biti sahih, hasen (dobar), daif i mevd'u.
Dozvoljeno je dunupu i eni u stanju hajza ili nifasa njegovo itanje i
dodirivanje knjige u kojoj je zapisan, a njegovo prenoenje po znaenju je
dozvoljeno.
HADIS KAO DOKAZ:

1
mu'diza: nadnaravna pojava

mutevatir predaja: predaja koju prenosi velik broj prenosilaca hadisa tako da je nemogue da su se sloili na lai.
3
zulum: nepravda
4
Muslim, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana zuluma, broj 2577.
2
Hadis je erijatski dokaz poput Kur'ana, jer su Kur'an i hadis dva izvora
islamskog zakonodavstva, osim to je hadis doao kao tuma onog to je objavljeno u
Kur'anu. Dokaz iz Kur'ana da je hadis erijatski argument su rijei Uzvienog:
"A tebi objaljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima ono to im se
objavljuje, i da bi oni razmislili"1.
A dokaz z sunneta su rijei Poslanika, sallahu alejhi ve sellem:

:

.
"Drite se mog sunneta i sunneta pravovjernih upuenih halifa, vrsto se
toga drite i zagrizite ga svojim kutnjacima"2.
BILJEENJE SUNNETA:
Na poetku svoje misije Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je zabranio pisanje
hadisa zajedno sa Kur'anom na istom listu iz bojazni da se ne pomijeaju. Na ovo
upuuje hadis kojeg biljei Muslim od Ebu-Seida el-Hudrija, radijjallahu anhu, da je
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:

- -

:

-

.

-

"Ne piite ono to govorim, a onaj ko je napisao neto mimo Kur'ana neka
to izbrie."3
Kae uenjak Nevevi: "Zabrana je bila u vrijeme kada je postojao strah da se
hadis pomijea sa Kur'anom, a nakon to je nestao strah, dozvoljeno je biljeenje.
Neki uenjaci smatraju da je bila zabrana samo da se pie hadis sa Kur'anom na istom
listu kako se ne bi pomijeali i doveli uaa u nedoumicu, a Allah najbolje zna"4.
Nakon to se Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, prestao bojati mijeanja hadisa
sa Kur'anom, dozvolio je ashabima biljeenje hadisa. Na dan oslobaanja Mekke
naredio je Ebu-ahu da biljei hadise, a Abdullah ibn Amr ibn 'As, radijallahu
anhuma, je biljeio ono to uje od Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Takoe, od
onih koji su pisali bio je i Alija, radijallahu anhu. Na pisanje hadisa upuuje knjiga
Amra ibn Hazma, u kojoj su hadisi o nasljedstvu, sunnetima i krvarini, kao i knjiga
1
2
3
4
En-Nahl, 44.
Ebu-Davud, Knjiga o sunnetu, poglavlje: Obaveza pridravanja sunneta, broj 4607.
Muslim, Knjiga o zuhdu i rekaiku, poglavlje: Provjeravanje u prenoenju hadisa i propis zapisivanja znanja, broj 3004.
erhun-Nevevi li Sahihil-Muslim, 8. tom, 130. str.
koju je Ebu-Bekr poslao Enesu, radujallahu anhuma, kad ga je postavio namjesnikom

Bahrejna, u kojoj su hadisi o sadaki i nisabima zekata.1
Ashabi, radijallahu anhum, poput etverice pravovjernih halifa, su posebno
vodili rauna o pisanju hadisa. Zatim se znanje proirilo a ashabi se rasuli po po
islamskim pokrajinama sve do vremena hilafeta Omera ibn Abdulaziza ibn Mervana,
rahimehumullah. On je naredio svojim namjesnicima u pokrajinama: "Pogledajte
hadise, Poslanika sallahu alejhi ve sellem, pa ih sakupite"2, a stanovnicima Medine je
napisao: "Pogledajte hadise Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, pa ih zabiljeite,
zaista se bojim nestanka znanja i umiranja uenih." 3
Smatraju uenjaci da je period biljeenja hadisa za vrijeme Omera ibn
Abdulaziza, rahimehullah, ustvari, period zvaninog biljeenja hadisa, dok je samo
zapisivanje i uvanje hadisa na listovima knjiga, ploama i koama bilo poznato za
vrijeme ashaba, radijallahu anhum. Meu prvim koji su biljeili sunnet i zapisivali ga
u posebne knjige je imam Malik ibn Enes, rahimehullah, koji je preselio 173. god. po
Hidri . On se smatra prvim od onih koji su pisali u ovoj naunoj oblasti, a njegova
knjiga se zove "El-Muvette ala ebvabil-fikh". A prvi koji je pisao hadise sa senedom
(lancem prenosilaca), sakupljajui hadise svih ashaba, je Ebu-Davud ibn Sulejman ibn
el-Darud et-Tajalisijj, koji je preselio 204. god. po Hidri. Poslije njih dvojice
napisano je mnotvo razliitih knjiga o hadisu, spomenut emo neke od tih knjiga:
1. EL-DAMI'U: poput zbirke El-dami'u Es-sahih od imama Buharije, koji je

preselio 256. po Hidri, rahimehullah. Sakupio je u ovoj zbirki hadise o
akaidu, propisima, adabima, tefsiru i sl.
2. EL-MUSNED: poput zbirke Musned imama Ahmeda ibn Hanbela, koji je
preselio 241. po Hidri, rahimehullah. Sakupio je u ovoj zbirki predaje
svakog ashaba ponaosob.
3. EL-MU'ADEM: poput zbirki El-Mu'adem el-Kebir, El-Mu'adem elEvsat i El-Mu'adem es-Sagir od Taberanija, a mu'ademi su knjige u
kojima su hadisi poredani po ejhovima. U veini sluajeva hadisi su poredani
po alfabetu el-hida kao to su mu'ademi Taberanija, gore spomenutog.
4. EL-'ILEL: poput zbirke Kitabul-'ilel od Darekutnija i Ebu-Hatima. To su
knjige u kojima su sakupljeni hadisi sa i'letom, to jest koji u sebi imaju neki
skriveni nedostatak zbog kojeg su slabi.
5. EL-ATRAF: poput zbirke Tuhfetul-eraf bim'arifetil atraf od Hafiza EbulHadada el-Muzzija, rahimehullah. To su knjige koje spominju dio hadisa
koji upuuje na ostali dio i u kojima su sakupljeni senedi tog hadisa.
6. EL-MUSTEDREK: poput zbirke Mustedrekul-Hakim. U njoj je sakupio
Hakim hadise koji ispunjavaju arte Buharije i Muslima a oni ih nisu
spomenuli u svojim zbirkama.
1
2
3
Pogledaj: erhun Nevevi li Sahihil-Muslim, 8. tom, 130. str.

Fethul-bari, 1. tom, 204. str.
Sunenu Ed-Darimi, 1. tom, 126. str.
EST POZNATIH ZBIRKI HADISA:

1. SAHIHUL-BUHARI: od imama Buharije, rahimehullah, preselio 256. po
Hidri.
2. SAHIHUL-MUSLIM: od imama Muslima, rahimehullah, preselio 261. po
Hidri.
3. SUNEN EN-NESAI: od Ahmed ibn uajba en-Nesaia, rahimehullah, preselio
303. po Hidri.
4. SUNEN EBI DAVUD: od Sulejmana ibn El-ea'sa, rahimehullah, preselio
375. po Hidri.
5. DAMI'U ET-TIRMIZI: od Ebu 'Ise Muhammed ibn 'Isa et-Tirmizia,
rahimehullah, preselio 267. po Hidri.
6. SUNEN IBN MADE: od Muhammeda ibn Jezida ibn Made rahimehullah,
preselio 275. po Hidri.
Kada se kae da hadis biljei grupa (dema'a), misli se na est hadiskih zbirki,
dva sahiha i etiri sunena.
A kada se kae da ga biljee sedmerica (seb'a), doda se na est gore spomenutih
zbirki Musned Imama Ahmeda.
A kada se kae da ga biljee peterica (hamse), misli se na etiri sunena i Musned
Imama Ahmeda.
Kada se kae da hadis biljee trojica (selase), misli se na sunene osim IbnMade.
SENED (LANAC PRENOSILACA) I METN (TEKST HADISA):

Pod senedom se podrazumijeva lanac prenosilaca hadisa koji vodi do teksta
hadisa, nazvan je senedom jer se hadis oslanja na taj lanac.
A pod metnom se podrazumijeva dio hadisa koji poinje nakon zavretka lanca
prenosilaca.
Na primjer, hadis koji je spomenut u ovoj knjizi pod brojem 57: Biljei Buharija
u svom Sahihu: Rekao nam je Sulejman ibn Harb da je rekao u'be od Katade od
Enesa ibn Malika da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:
(... )
'Kod koga se nau tri osobine osjetie slast imana...', sened u ovom hadisu
su rijei Buharije: "Rekao nam je Sulejman (...) da je Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao", a metn: "Kod koga se nau tri osobine osjetie slast imana..."
Islamski uenjaci su napisali mnoga i ogromna djela o zatiti sunneta i vodili su
rauna o senedima i metnovima hadisa. Kae Ibn Mubarek, rahimehullah: "Sened je
od vjere, da nije seneda rekao bi ko hoe ta hoe"1.
Odatle je nastala poznata hadiska nauna disciplina MUSTALAHUL HADIS za
izuavanje seneda (lanca prenosilaca) i metna (teksta hadisa), kako bi uenjak
razlikovao hadis koji se prihvata i radi po njemu od onog koji se odbija i ne radi po
njemu.
VRSTE HADISA U POGLEDU PRIHVATANJA I ODBIJANJA

A. Sahih:
Sahih hadis je hadis iji je sened (lanac prenosilaca) spojen, a prenosi ga pravedan
ravija od njemu slinog do kraja seneda, u kom nema uzuza niti 'illeta.
Sahih hadis ima pet uslova:
1- Spojenost seneda, tj. da je svaki ravija (prenosilac) uzeo hadis od onog
ko je prije njega, i tako od poetka pa do kraja seneda.
2- Pravednost ravije, tj. da je musliman, pametan i ne ini velike grijehe.
3- Pouzdanost ravije, tj. da ima dobro pamenje i da uva knjigu u kojoj
pie hadis.
4- Da u hadisu nema uzuza, a az znai da pouzdan ravija prenosi neto
to se suprostavlja onome to je prenio ravija koji je pouzdaniji od
njega.
Predgovor Sahihu Muslim, poglavlje: Dokaz da je sened od vjere.
5- Da u hadisu nema 'illeta, a 'illet je skriveni razlog koji umanjuje

valjanost hadisa iako vanjtina hadisa upuuje na njegovu valjanost.
B. Hasen:
To je hadis iji je sened (lanac prenosilaca) spojen, kojeg prenose pravedne ravije
kod kojih je, pa makar jednog od njih, pouzdanost slabija, i u kojem nema uzuza niti
'illeta.
C. Da'if:
To je hadis koji nije na stepenu hasen hadisa gubljenjem jednog od njegovih
uvjeta.
erijatski propis rada po da'if hadisu:

Mustehab je raditi po ovom hadisu ako se radi o hadisu koji govori o
vrijednostima odreenih dijela, uz tri uslova:
1. da hadis nije jako slab,
2. da hadis potpada pod erijatsko pravilo po kome se radi,
3. da se ne smatra, budui da se radi po njemu, da je
vjerodostojan, nego da se radi po njemu uz
predostronost.
D. Mevd'u:
To je krivotvoreni i izmiljeni hadis koji se pripisuje Poslaniku, sallahu alejhi ve
sellem.
erijatski propis rada po mevd'u hadisu:

Idma'om (konsenzusom) uenjaka ovog ummeta nije dozvoljeno prenoenje
ovog hadisa.
Kae Poslanik, sallahu alejhi ve sellem:
:-

"Ko prenese od mene hadis znajui da je laan, pa i on je jedan od onih
koji lau na mene."1
Predgovor Sahihu Muslim, poglavlje: Obaveza prenoenja hadisa od pouzdanih ravija i ostavljanje od laljivaca.
10
PRVI HADIS
ISKRENOST U NIJJETU
11
Kae Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu: "uo sam da je Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem rekao:
'Zaista se djela vrednuju prema nijetima, i zaista svakom ovjeku pripada
ono ta namjerava. Pa onaj ko je uinio hidru Allahu i Njegovom Poslaniku,
hidra mu je bila Allahu i Njegovom Poslaniku, a onaj ko je uinio hidru radi
dunjaluke koristi ili zbog ene da bi je oenio, njegova hidra je bila onome
kome ju je uinio. '"1
Znaenje manje poznatih rijei:
hidra - preseljenje iz nevjernike zemlje u islamsku
Biografija ravije (prenosioca hadisa):
On je asni ashab, voa pravovjernih Omer ibn el-Hattab ibn Nufejl el-Kurei
el-'Adevi, radijallahu anhu. Primio je islam prije Hidre. On je drugi pravovjerni
halifa, a hilafet mu je trajao deset i po godina. Preselio je kao ehid u mjesecu zulhidetu 23. god. po Hidri.
Kratki komentar hadisa:
Uenjaci su saglasni da je nijjet neophodan u injenju dijela da bi se za njih
dobila nagrada. Takoe su saglasni da se nijeti srcem i da nije uslov da se izgovara
rijeima.
Pouke hadisa:
1. Iskren nijjet Uzvienom Allahu i slijeenje Poslanika, sallahu alejhi ve sellem,
su dva uvjeta za primanje bilo kojeg djela u islamu.
2. Ako musliman ini dunjaluka djela sa valjanim nijjetom bie nagraen, pa
time postaju sva njegova djela ibadet Uzvienom Allahu. Na primjer: uitelj u
njegovom pouavanju, uenik u uenju, slubenik na svom poslu, trgovac u
svojoj trgovini i njima slini, smatra se da su u ibadetu ako imaju valjan nijjet.
3. Ako je musliman imao namjeru da uradi neko dobro djelo, a nije bio u stanju
da ga obavi ima nagradu za svoj nijjet.
4. Iskren nijjet u ime Allaha je razlog uspjeha na dunjaluku i ahiretu.
Buharija (1/3), broj 1, knjiga: Poetak objave, poglavlje: Kako je poela objava Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, i Muslim
(3/151), broj 1097, Knjiga o upravi, poglavlje: Rijei Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Zaista se djela vrednuju prema
nijjetima" sa drugaijim tekstom.
12
DRUGI HADIS
OBAVEZA ODRAVANJA ROBINSKIH VEZA
Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu aleji ve sellem,

rekao:
"Ko voli da mu se povea opskrba i produi ivot neka odrava rodbinske veza."1
1
Buharija (2/728), broj 5986, knjiga: 'Itikaf, poglavlje: Ko voli da mu se povea opskrba, i Muslim (4/1982), broj 5986, Knjiga
o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Odravanje rodbinskih veza i zabrana njihovog prekidanja.
13
Biografija ravije:
Enes ibn Malik el-Ensari, rahimehullah, asni ashab, sluga Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem. Sluio ga je deset godina. Prenio je mnogo hadisa i ubraja se meu
fakihe i uene ashabe. Preselio je 92. god. po Hidri.

Odravanje rodbinskih veza je djelo sa kojim je Uzvieni Allah zadovoljan, daje
sevape na ahiretu i poveava opskrbu na dunjaluku. U ovom hadisu Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, nas pouava da onaj koji voli da mu Allah povea rizk (opskrbu) i da
mu produi ivotni vijek i uini ga berietnim treba odravati rodbinske veze. Tu vezu
treba odravati sa svojom rodbinom po porijeklu i tazbinstvu, tako to e im ini
dobroinstvo, biti suosjeajan prema njima, blag prema nemonim i nee zapostaviti
nikog od njih. Udjeljivanje siromasima je sadaka a udjeljivanje rodbini je sadaka i
odravanje rodbinskih veza.
Pouke hadisa:
1. Podsticanje na odravanje rodbinskih veza je djelo sa kojima je Uzvieni Allah
zadovoljan i za njega daje sevape na ahiretu.
2. Uzvieni Allah je uinio odravanje rodbinskih veza uzrokom poveanja
opskrbe na dunjaluku.
3. Uzvieni Allah je uinio odravanje rodbinskih veza uzrokom produenja
ivota i injenja ivota berietnim.
TREI HADIS
STRAH OD ALLAHA I LIJEP AHLAK
Prenosi se od Ebu-Zerra, Dundub ibn Denadeta, i Mu'az ibn Debela,

radijallhu anhuma, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Boj se Allaha gdje god da si, loe djelo poprati dobrim, izbrisae ga i lijepo se sa
ljudima ophodi."1
1
Tirmizi (4/355), broj 1987, poglavlje: Ono to je preneeno o ophoenju sa enama, kae Tirmizi: "Ovaj hadis je hasen sahih."
14
Biografija ravija:
1. Ebu-Zerr el-Gaffari, radijallahu anhu, je asni ashab, jedan od zahida i
muhadira. Rano je primio islam, ali je kasno obavio hidru te nije uestvovao
u Bici na Bedru. Uinio je mnogo plemenitih djela. Preselio je 32. god po
Hidri, za vrijeme hilafeta Osmana, radijallahu anhu.
2. Mu'az ibn Debel el-Ensari el-Hazredi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab.
Primio je islam u osamnaestoj godini, uestvovao je na Bedru i u bitkama
poslije Bedra. Dostigao je najvii stepen znanja o erijatskim propisima i
Kur'anu. Bio je namjesnik ama za vrijeme hilafeta Omera, radijallahu anhu,
gdje je i umro 18. god. po Hidri.

Ovaj hadis se ubraja u Poslanikove, sallahu alejhi ve sellem, vesijete u kojima
oporuuje svojim ashabima da ive po njima i da muslimani slijede te oporuke u
svakom vremenu i na svakom mjestu da bi bili sretni na dunjaluku i ahiretu. Nakon
to je Ebu-Zerr primio Islam u Mekki, naredio mu je Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, da ide svom narodu elei da ih Allah njegovim uzrokom uputi na Pravi put.
Pa nakon to je vidio koliko mu je stalo da ostane sa njim, sallahu alejhi ve sellem, u
Mekki, a znao je da nema kudreta za to, rekao mu je da se boji Allaha gdje god da je,
jer je to pree njemu od boravka u Mekki. Ovo je naredba i svakom muslimanu.
Mogue je da je ovaj hadis obraanje Mu'azu da izvrava Allahove naredbe i ostavi
zabrane, jer Allah vidi ta on radi i dobro je obavijeten o njimu gdje god bio. I jo mu
je rekao, sallahu alejhi ve sellem, da se ophodi prema ljudima onako kako bi volio da
se oni prema njemu ophode, da ih potedi neprijatnosti, da ih savjetuje i da bude vedra
lica kako bi im se srca zbliila i ljubav meu njima upotpunila. A ovakvo ponaanje
donosi mnogo hajra i klju je uspjeha.
Pouke hadisa:
1. Naredba da se treba bojati Allaha javno, tajno i na svim mjestima.
2. Kada ovjek uradi loe djelo a zatim zatrai oprost od Allaha i uradi dobro
djelo, to dobro djelo poniti loe.
3. Naredba da se ophodi prema ljudima na najljepi nain i da se otklanjaju
neprijatnosti od njih.
4. Da lijep ahlak upotpunjuje bogobojaznost.
15
ETVRTI HADIS
PODSTICANJE NA SPREMANJE ZA SUDNJI DAN I POLAGANJE RAUNA

:
:

:

":

.".

Prenosi Mu'az ibn Debel, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve

sellem, rekao:
"Nee se pokrenuti stopala Allahovog roba na Sudnjem danu sve dok ne bude
pitan o etiri stvari: o svom ivotu - u ta ga je utroio, o svojoj mladosti - u emu
16
ju je proveo, o svom imetku - kako ga je stekao i uta ga je potroio i o svom

znanju - ta je po njemu radio."1
Biografija ravije:
1.
Ebu-Zerr el-Gaffari, radijallahu anhu, je asni ashab, jedan od zahida i

muhadira. Rano je primio islam, ali je kasno obavio hidru te nije uestvovao
u Bici na Bedru. Uinio je mnogo plemenitih djela. Preselio je 32. god po
Hidri, za vrijeme hilafeta Osmana, radijallahu anhu.
2. Mu'az ibn Debel el-Ensari el-Hazredi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab.

Primio je islam u osamnaestoj godini, uestvovao je na Bedru i u bitkama
poslije Bedra. Dostigao je najvii stepen znanja o erijatskim propisima i
Kur'anu. Bio je namjesnik ama za vrijeme hilafeta Omera, radijallahu anhu,
gdje je i umro 18. god. po Hidri.

Dani naeg ivota na ovom dunjaluku su odbrojani, ivotni vijek je ogranien a
zatim e doi smrt u koju nema sumnje. I nakon proivljenja ljudi iz njihovih
kaburova, bie pitan svako od njih o danima njegovog ivota kako ih je proveo, u
dobru ili zlu? Bie pitan o danima svoje mladosti, koja je period ivosti i aktivnosti,
kako ih je proveo, da li u korisnom znanju i dobrom djelu kako bi bio nagraen. Zatim
e biti pitan o svom imetku da li ga je stekao na dozvoljen nain i utroio u onome to
je obavezno i pohvalno? Bie pitan, takoe, o svom znanju koje je stekao da li je radio
po njemu i druge pouavao, jer korisno znanje je ono po kojem radi onaj koji ga
posjeduje i pouava druge njemu. Molim Uzvienog Allaha da nam omogui da
stiemo znanje iskreno radi Njegovog lica.
Pouke hadisa:
1. Dokaz da e ljudi biti proivljeni poslije smrti, da e polagati raun i biti
nagraeni shodno djelima.
2. Podsticanje na primjenu korisnog znanja i dobrog djela.
3. Podsticanje na sticanje imetka na halal nain i njegovo troenje u dobrotvorne
svrhe.
Hadis prenosi Taberani u El-Mu'adem el-Kebir (20/60), a tekst hadisa je: "Nee se sastaviti stopala Allahovog roba ... ", ejh
Albani smatra da je vjerodostojan, pogledaj Sahihut-tergib pod brojem 3593.
17
PETI HADIS
OD UPUTE ISLAMA JE SAMILOST PREMA IVOTINJAMA

.
:

Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,

rekao:
"Idui putem neki ovjek jako je oednio, pa kad nae bunar, sie u njega
i napi se vode, a zatim izae. Kad odjedanput pas, od ei isplazio jezik i jede
18
vlano tlo. 'Ovog psa je snala jaka e kao to je i mene bila snala', ree taj
ovjek, te sie u bunar i napuni svoju cipelu vodom, a zatim je stavi u svoja usta
da bi se popeo, te napoji psa. Uzvieni Allah mu se zahvali i oprosti grijehe."
Rekoe ashabi: "Allahov Poslanie, zar u injenju dobroinstva prema
ivotinjama imamo nagradu?" a on odgovori: "U injenju dobroinstva svakom
ivom hajvanu ovjek ima nagradu."1
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je
islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, nastojei da to vie stekne znanja. Smatra se ashabom koji je
zapamtio najvie hadisa. Preselio je 57. god. po Hidri, s tim da ima i drugih miljenja
o godini njegove smrti.

Na din islam je din milosti. Ta milost nije ograniena na ljudski rod nego ona
obuhvata i blagost prema ivotinjama.
Islam podstie muslimana da bude milostiv prema ljudima i prema hajvanima.
Ovo je pria o ovjeku koji je iao putem i jako oednio, te je siao u bunar i napio se
vode. A nakon to je izaao vidio je psa kako je isplazio jezik i lie vlano tlo od
estoke ei koja ga je snala. Pa ree sam sebi: "Zaista je ovaj hajvan osjetio estoku
e kao to sam i ja bio osjetio", te odlui da ga napoji, zatim sie po drugi put u
bunar napuni svoju obuu vodom i napoji psa. Pa mu se Allah zahvali na tom
postupku i oprosti mu njegove grijehe.
Ako su ljudi u savremenom dobu upoznali kroz oblike drutvene aktivnosti,
organizacije koje pozivaju na samilost prema ivotinjama, pa islam stavlja ovaj hadis
kao najbolji primjer ove samilosti. Tako da nema nikakvog prostora za sumnju u
uzvienost i plemenitost ciljeva ove vjere i u njenom prednjaenju u svakom korisnom
civilizacijskom napretku.
Pouke hadisa:
1. Islam podstie na blagost i samilost prema ivotinjama.
2. Samilost u islamu nije ograniena samo na ljudsku vrstu.
Buharija (2/870), broj 2466, Knjiga o albama, poglavlje: Bunari na putu kada nikom ne smetaju, i (5/2238), broj 6009, Knjiga
o adabima, poglavlje: Samilost prema ljudima i ivotinjama, i Muslim (4/1761), broj 2244, Knjiga o selamu, poglavlje:
Vrijednost napajanja i hranjenja ivotinja.
19
ESTI HADIS
ADABI ISLAMA PRILIKOM JEDENJA I PIJENJA

- -

Prenosi Ibn-Omer, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,

rekao:
"Kada neko od vas jede neka jede svojom desnom rukom, a kada pije
neka pije svojom desnom rukom, zaista ejtan jede i pije svojom lijevom
rukom."1
Biografija ravije:
Muslim (3/1598), broj 2020, Knjiga o piu, poglavlje: Adabi jedenja i pijenja.
20
Abdullah ibn Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhuma, je plemeniti ashab,

prenio je mnogo hadisa. Bio je najvri u slijeenju sunneta. Preselio je 73. god. po
Hidri.

Od uzvienih ciljeva islama je odgajanje Muhammadovog, sallahu alejhi ve
sellem, ummeta na lijepom ahlaku i pohvalnim svojstvima. Zbog toga islam poziva da
se prilikom jela i pia upotrebljava desna ruka. Meutim, ima ljudi koji oponaajui
ejtana u njegovim djelima tokom jedenja i pijenja ine djela koja se suprostavljaju
Allahovom erijatu i dinu.
Ovaj hadis nas pouava da musliman treba jesti i piti desnom rukom i da mu nije
dozvoljeno jedenje i pijenje lijevom rukom. Jer ejtan jede i pije svojom ljevicom, a
muslimanu je nareeno da se kloni ejtanskog djela i ahlaka. Mi u Allahovom
Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, imamo divan uzor, on je jeo i pio desnom rukom,
poinjao je s desnom stranom prilikom oblaenja, a lijeva ruka je bila za ostale radnje.
Pouke hadisa:
1. Podsticanje na jedenje i pijenje desnom rukom i da je to od islamskih adaba.
2. Jedenje i pijenje lijevom rukom je ejtansko djelo i ahlak.
SEDMI HADIS
VANOST MEUSOBNE SARADNJE MU'MINA

Prenosi Ebu-Musa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,

rekao:
"Mu'min prema mu'minu je poput graevine, jedan dio uvruje i jaa drugi", a
zatim je isprepleo svoje prste.1
Biografija ravije:
1
Buharija (2/862), broj 2446, Knjiga o sporenju, poglavlje: Pomo mazlumu, i Muslim (4/1999), broj 2585, Knjiga o
dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Samilost, suosjeanje i potpomaganje izmeu mu'mina.
21
Ebu-Musa Abdullah ibn Kajs ibn Sulejm el-E'ari je plemeniti ashab, bio je
namjesnik Kufe. Preselio je 50. god. po Hidri.

Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je uporedio mu'mina sa graevinom
u njegovom potpomaganju i podupiranju brata mu'mina. Zaista, graevina nije
potpuna niti ima od nje koristi ako se njeni dijelovi meusobno ne podupiru, ne bude
li tako njeni zidovi e popucati i graevina e se sruiti. Takav je i mu'min, nije
neovisan u svojoj vjeri i dunjalukom ivotu od pomoi i podrke njegovog brata
muslimana. On nee moi ostvariti brojne koristi ako ne bude imao pomagaa, a Allah
najbolje zna.
Pouke hadisa:
1. Portvovanost Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, u nastojanju da pojanjava
znaenja i pribliava ih ljudskom razumu pravei poreenja i navodei
primjere.
2. Podsticanje na meusobno potpomaganje meu mu'minima.
OSMI HADIS
PREPORULJIVOST LIJEPOG GOVORA I VEDRA LICA
Prenosi Ebu-Zerr, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,

rekao:
"Ne omalovaavaj nita od dobrih djela, pa makar to bilo da sretne svoga brata
vedra lica."1
Biografija ravije:
1
Muslim (4/2026), Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Preporuljivost vedra lica kod
susreta.
22
Biografija ovog ravije je spomenuta u komentaru treeg hadisa.

Pouava nas ovaj hadis da musliman ne treba potcjenjivati ono to erijat smatra
dobrim. Takoe, pouava nas da musliman prilikom susreta sa svojim bratom
muslimanom bude veseo i nasmijan, jer ljudi umanjuju znaaj ovog djela i potcjenjuju
ga a ne znaju kakav uticaj ima. Susretanje muslimana na takav nain budi osjeaj
ljubavi i radosti. A vanjski izgled ovjeka govori o njegovoj unutranjosti.
Pouke hadisa:
1. Neomalovaavanje dobrog djela pa makar ono bilo sasvim neznatno.
2. Podsticanje na blagost i vedrinu lica u ophoenju sa prijateljima.
3. Podsticanje na ono to jaa bratske i islamske veze.
DEVETI HADIS
UDALJAVANJE OD SUMNJIVIH STVARI
Kae Ebu-Muhammed Hasan ibn Alijj ibn Ebi-Talib, radijallahu anhuma, sin
kerke Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, i njegov amidi: "Zapamtio
sam od Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Ostavi ono to ti
je sumnjivo i dri se onog u to nema sumnje.'"1

Ono to ti je sumnjivo nejasne stvari
Onog u to nema sumnje - ono to je jasno i dozvoljeno
1
Tirmizi (4/668), broj 2518, i kae: "Ovaj hadis je hasen sahih", i Nesai u zbirci Es-Sunen es-sugra (8/327), broj 5711,
poglavlje: Podsticanje na ostavljanje sumnjivih stvari.
23
Biografija ravije:
Hasan ibn Alijj ibn Ebi-Talib el-Haimi el-Kurei, radijallahu anhuma, je
plemeniti ashab, roen je u Medini. Bio je razborit, blag, dobroudan i rjeit, od
najumnijih i najpronicljivijih ljudi. U licu je najvie liio Allahovom Poslaniku,
sallahu alejhi ve sellem. Preuzeo je hilefet a zatim odustao od njeg i ustupio ga
Muaviji, radijallhu anhu. Preselio je 49. god po Hidri.
Musliman treba da gradi svoje stvari na jasnom ubjeenju i na onom to je
vjerovatno, te da ima znanja o svojoj vjeri, kako ne bi inei nejasne i sumnjive stvari
upao u haram. Ukazuje nam ovaj hadis na obavezu ostavljanja onog u iju
dozvoljenost sumnjamo i uzimanja onog u to nemamo sumnju, sa im je srce
smireno i dua zadovoljna. Zato, uvaj se, muslimanu, da radi ono u ta sumnja. A
ako ti je neka stvar nejasna, pitaj o njoj i ne uputaj se u nju sve dok ne bude znao da
je dozvoljena, izvravajui naredbu Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem.
Pouke hadisa:
1. Naredba da se ostavlja sve u emu ima podozrivosti i sumnje u stvarima vjere
i dunjaluka i da se dri onoga to je sasvim jasno.
2. Zabrana ulaenja u sumnjive stvari.
DESETI HADIS
ISLAM ZABRANJUJE MITO

.

:

Prenosi se od Ebu-Hurejre da je rekao:

"Prokleo je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, onog koji podmiuje i
onog koji prima mito."1
prokleo je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem dovio da ga Allah udalji od
Svoje milosti
onog koji podmiuje ko daje svoj imetak da bi dobio ono na ta nema pravo.
Biografija ravije:
1
Tirmizi (3/622), broj 1336, poglavlje: Ono to je preneeno o propisu onog koji podmiuje i onog koji prima mito, i u hadisu je
dodata rije "u sudu", i Ahmed u svom Musnedu (2/387), broj 9011 i 9019, sa tekstom: "Prokleo je Allah ..."
24

Prenosi nam Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, molio Allah da udalji od Svoje milosti onog koji podmiuje. A to je onaj koji
daje imetak nekom ovjeku da bi tako pridobio njegovu naklonost i da bi mu ovaj
zauzvrat dao ono na ta neko drugi ima pravo kako bi tim mitom ostvario cilj na
nepoten nain. Prokleo je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, i onog koji
prima mito jer uzima imetak na nedozvoljen i nepoten nain. Zato treba musliman da
bude daleko od sumnjivih stvari kako ne bi izloio samog sebe Allahovoj srdbi i
kazni.
Pouke hadisa:
1. Daleko je od Allahove milosti onaj koji daje mito i koji ga uzima.
2. Mito je veliki grijeh.
3. Mito je zabranjeno zbog velike tete koju nanosi muslimanskoj zajednici.
JEDANAESTI HADIS
KO UKAE NA DOBRO IMA NAGRADU ONOG KO GA RADI

-

-

- -

Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve

sellem, rekao:
"Ko poziva u hidajet ima nagradu poput nagrade onih koji ga slijede, a to nee
njihove nagrade nimalo umanjiti. A ko poziva u dalalet ima grijeh poput grijeha
onih koji ga slijede, a to nee njihove grijehe nimalo umanjiti."1

1
Muslim (4/2060), broj 2674, Knjiga o znanju, poglavlje: Ko uvede lijep ili lo sunnet i ko poziva u hidajet ili dalalet.
25
hidajet lijepa stvar koja se podudara sa erijatom

onih koji ga slijede koji mu se odazovu i rade po onome u ta poziva
dalalet runa stvar koja se suprostavlja erijatu
Biografija ravije:

Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, podstie svoj ummet da rade dobra djela i
pozivaju u njih. Onaj ko ukae drugom na uputu stie kod Uzvienog Allaha ogromnu
nagradu, s tim da ova nagrada ne umanjuje nagradu onih koji ga slijede, a ko ukae na
dobro ima nagradu onog ko ga radi. Ko navede nekog na grijeh, ili mu naredi da ga
radi, ili ga pomogne u tom grijehu, ima grijeh poput grijeha onih koji ga slijede. Pa
kakav je grijeh tek onima koji okreui se od Allahova erijata sude ljudima po
zakonima koje su ljudi izmislili i podravaju ateistika upropatujua shvatanja. Svi
ovi su okrenuli lea Alllahovoj knjizi i zalutali sa Pravog puta. I oni imaju grijeh za
sve ove zablude koje su upropastile mnogu omladinu i odvele ih sa pravog puta.
Pouke hadisa:
1. Vrijednost pozivanja na dobro i da je njegova nagrada ogromna.

2. Nagrada onog koji poziva ne umanjuje nagradu onih koji ga slijede.
3. estoka opomena svakom onom ko poziva u novotariju i dalalet i svakom
onom ko uzrokuje skretanja ljudi sa istine.
26
DVANAESTI HADIS
PODSTICANJE NA TRAENJE ZNANJA

: :

Kae Ebu-Derda, radijallahu anhu: uo sam Allahovog Poslanika da je rekao:

"Ko se uputi putem traei na njemu znanje, Allah e mu olakati put u Dennet.
I zaista, meleci podmeu svoja krila onom ko trai znanje iz zadovoljstva sa
onim to radi. Zaista, za uenog trai oprost sve to je na nebesima i na Zemlji,
pa ak i ribe u vodi. Vrijednost uenog nad pobonim je kao vrijednost Mjeseca
nad ostalim zvijezdama. Uenjaci su, zaista, nasljednici vjerovijesnika, a
vjerovijesnici nisu ostavili u nasljedstvo ni dinare ni dirhme, nego su ostavili u
nasljedstvo znanje, pa ko ga uzme uzeo je ogroman udio."1
Ebu-Davud (3/317), broj 3641, Knjiga o znanju, poglavlje: Podsticanje na traenje znanja, i Tirmizi (5/48), broj 2682, Knjiga o
znanju, poglavlje: Ono to je preneeno o prednosti znanja nad ibadetom.
27
Biografija ravije:
'Uvejmir ibn Zejd ibn Kajs ibn Umejjete el-Hazredi el-Ensari, radijallahu anhu,
je plemeniti ashab, bio je fakih, zahid i hafiz Kur'ana. Hrabro se borio u Bici na
Uhudu i uestvovao je u svim bitkama poslije Uhuda. Bio je kadija ama i uenjak
Palestine. Preselio je 32. god. po Hidri.
Znanje je od najvanijih temelja islamske civilizacije koja je uvrstila svoje
osnove na nauci u svim oblastima ivota. Pojanjava nam Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, u ovom hadisu da onaj ko se trudi u traenju erijatskog znanja, prisustvuje
predavanjima i halkama uenjaka i ponavlja to znanje, Allah e mu uiniti lahkim
znanje koje trai i put kojim je kreno. Bude li na putu sticanja znanja traio Allahovo
zadovoljstvo, Allah e mu omoguiti da radi po tom znanju, te e ono biti razlog
njegove upute, uspjeha i zadobijanja nagrade Uzvienog Allaha.
Onoga dana kada islamski ummet izvri svoju obavezu prema korisnom znanju
vratie mu se njegov prvobitni ugled koji je imao meu drugim narodima. A meu
generacijama islamske omladine se nalaze oni koji vode rauna o ovoj obavezi,
inaallah.
Pouke hadisa:
1. Vrijednost traenja znanja i podsticanje na to.
2. Sva stvorenja trae oprost za onog ko trai znanje.
3. Prednost uenjaka koji radi po svom znanju nad pobonjakom.
4. Razlika izmeu uenjaka i pobonjaka je poput razlike izmeu punog Mjeseca
i ostalih zvijezda.
28
TRINAESTI HADIS
OBAVEZA UVANJA EMANETA
Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve

sellem, rekao:
"uvaj emanet onom ko ti ga je povjerio i nemoj iznevjeriti onog ko te je
iznevjerio."1

emanet sve ono to je povjereno na uvanje od imetka, tajni i slino
Biografija ravije:
1
Ebu-Davud (2/290), broj 3535, poglavlje: ovjek koji uzima svoje pravo iz tueg imetka koji je pod njegovom upravom, i
Tirmizi (3/564), broj 1264, i kae: "Ovaj hadis je hasen garib."
29
Biografija ovog ravije je spomenuta u komentaru petog hadisa.

Nareuje Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, u ovom hadisu da se uva emanet i
preda njegovom vlasniku. Emanet obuhvata ono to je posueno ('arija), ono to je
dato na uvanje (vedia') i slino. Emanet ima veliko mjesto u islamu, on je pohvalna
osobina kojom treba da se okiti svaki musliman.
Ako je osoba povjerljiva, potuju ju je ljudi i svi imaju u nju povjerenja, a isto
tako, ta plemenita osobina mu daje ugled u porodici i rodbini. Uitelj koji savjesno
obavlja svoju obavezu smatra se povjerljivim, Allah mu zahvaljuje na radu a takoe
su mu zahvalni i svi ljudi, i uenik koji izvrava svoje zadatke i uva imetak, tajnu ili
ast koje su mu povjerene, smatra se povjerljivim i zasluuje svaku pohvalu. A onaj
koji porekne i zataji povjereni emanet i ne vodi brigu o onom to mu je dato na
uvanje, bilo da je to imetak, tajna ili ast, zaista e ga to odvesti u propast i ponienje
na dunjaluku. Pa ako je bio slubenik bie otputen iz slube, a ako je bio trgovac
napustie ga ljudi i nee imati povjerenja u njegovu trgovinu.
Zbog toga, treba svaki musliman da je povjerljiv u imetku koji su mu dali ljudi,
tako to e ga uvati da se ne izgubi ili ne pokvari. I treba da vodi rauna o tajnama i
asti koji su mu povjereni, te da se ophodi prema ljudima onako kako vole da se oni
prema njemu odnose, jer nema imana onaj ko nema emaneta.
Pouke hadisa:
1. Vadib je da se povjereni emanet vrati njegovom vlasniku.
2. Zabranjeno je da se pronevjera uzvrati pronevjerom.
30
ETRNAESTI HADIS
VRIJEDNOST DIHADA NA ALLAHOVOM PUTU

- -

- -

.

Prenosi Ebu-Musa el-E'ari, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallahu

alejhi ve sellem, rekao:
"Ko se bori da Allahova rije bude gornja on se bori na Allahovom putu."1
Biografija ravije:
Biografija ovog ravije je spomenuta u komentaru sedmog hadisa.

Dihad na Allahovom putu je jedno od najboljih djela, pa tako onaj koji se bori
na Allahovom putu da bi Allahova rije bila gornja ima nagradu i sevap kod Allaha.
1
Buharija (1/58), broj 123, Knjiga o znanju, poglavlje: Ko pita stojei uenjaka koji sjedi, i Muslim (2/1512), broj 1904, Knjiga
o upravi, poglavlje: Ko se bori da Allahova rije bude gornja on se bori na Allahovom putu.
31
Meutim, ne bori se na Allahovom putu onaj ko se bori radi plijena, ili da bi se ulo o
njemu, da bi ljudi govorili: zaista je on hrabar, ili ko udijeli neto od imetka sa ciljem
da zadobije neku dunjaluku korist, kao kada bi htio da se o njemu uje putem tampe
tako da se njegovo ime nae na listi onih koji su dali dobrovoljne priloge. To je zato
to Uzvieni Allah prima samo ono djelo sa kojim se trai Njegovo lice i koje je isto
od primjesa nastojanja da bi bio vien i da se o njemu uje.
Pouke hadisa:
1. Ukazivanje na visoko mjesto dihada na Allahovom putu i njegovoj
vrijednosti.
2. Nastojanje ojeka da ga drugi vide u injenju ibadeta ponitava njegovo djelo.
3. Pokuenost pretjerane ljubavi prema dunjaluku i borbe radi neeg drugog
mimo Allahovog zadovoljstva.
PETNAESTI HADIS
ZABRANA IRKA, NEPOSLUNOSTI RODITELJIMA I LANOG SVJEDOENJA

Prenosi Ebu-Bekre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
rekao:
"Hoete li da vas obavijestim o najveem velikom grijehu?" Rekli smo: "Svakako,
Allahov Poslanie" Kae: "injenje irka Allahu (pridruivanje Allahu druga) i
neposlunost roditeljima". Dok je ovo govorio bio je naslonjen sjedei pa se ispravi i
ree: "Zar ne, laan govor i lano svjedoenje", i neprestano je to ponavljao tako da
smo rekli kamo sree da uuti (suosjeajui sa njim).1

neposlunost roditeljima poniavanje roditelja rijeima ili djelom.
Buharija (2/939), broj 2654, Knjiga svjedoenja, poglavlje: Ono to je reeno o lanom svjedoenju, i Muslim (1/91), broj 87,
Knjiga o imanu, Poglavlje o velikim grijesima i najveem velikom grijehu.
32
Biografija ravije:
Nufe'j ibn el-Haris ibn Klede es-Sekfi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab,
nazvan je Ebu-Bekre jer se u Bici na Taifu uhvatio za mladu devu i pobjegao od svog
naroda, doao Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, i primio islam na njegovim rukama.
Prenio je nekoliko hadisa Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve selem, i uestvovao u
nekoliko bitki. Preselio je 51. god. po Hidri.

Velikih grijeha ima mnogo a najvei od njih je irk, tj. pridruivanje Uzvienom
Allahu druga u stvaranju, u injenju ibadeta ili u Njegovim imenima i svojstvima.
Spomenuo je prvo irk jer je on najvei grijeh.
Zatim je naveo neposlunost roditeljima. To je ogroman grijeh i Allah opominje
estokom kaznom one koji su neposluni roditeljima. Zato je vadib muslimanu da
roditeljima dobroinstvo ini, pa njih dvoje su se brinuli o njemu sa njenou i
panjom odmalehna. Uzvieni Allah je naredio injenje dobroinstva roditeljima, a
zabranio neposlunost, kao to je rekao:
"Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobroinstvo
inite. Kad jedno od njih dvoje , ili oboje, kod tebe starost doive, ne reci im ni:
"Uh!" i ne podvikni na njih, i obraaj im se rijeima potovanja punim. Budi
prema njima paljiv i ponizan i reci: 'Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene,
kad sam bio dijete, njegovali!'"1
I oni su najprei od svih ljudi da im se bude pokoran i posluan i da im se

izraava potovanje. Poslunost roditeljima je stroga obaveza sve dok ne narede ono u
emu je grijeh.
Veliki grijeh je, takoe, la i namjerno lano svedoenje. Poslanik, sallahu alejhi
ve sellem, je posebno istakao lano svjedoenje zato to su laan govor i lano
svjedoenje lahki na jeziku, ljudi su nemarni prema njima i mnogo je razloga koji ih
uzrokuju, poput mrnje, neprijateljstva i slinog. Ponovio je ovu rije nekoliko puta
tako da su ashabi rekli kamo sree da uuti iz samilosti prema njemu i preziranja onog
to ga uznemirava.
Zato je na onom koga je Allah poastio vjerom islamom da se uva upadanja u
bilo koji veliki grijeh i tako izloi samog sebe Allahovoj srdbi i kazni.
Pouke hadisa:
1. Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, pouava i savjetuje svoje ashabe.
2. Zabrana irka i neposlunosti roditeljima.
3. Zabrana lai i lanog svjedoenja.
1
El-isra', 23-24
33
4. Suosjeanje ashaba sa Poslanikom, sallahu alejhi ve sellem, i njihovo

preziranje onog to ga uznemirava.
ESNAESTI HADIS
ZABRANA VARANJA

"..

" :

Prenosi Ebu-Hurejre da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, idui

pijacom naiao na gomilu hrane koja se prodaje, stavio je svoju ruku u tu gomilu i na
prstima su mu ostali tragovi vlanosti, pa ree:
"ta je ovo, vlasnie hrane?" Kae: "Pokislo je, o Allahov Poslanie." Pa mu ree:
"A zato nisi pokvarenu hranu stavio iznad da je vide ljudi? Onaj ko vara nije od
nas."1
Biografija ravije:
Muslim (1/99), broj 102, Knjiga o imanu, poglavlje: Rijei Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Ko nas vara nije odnas", i
Tirmizi (3/606), broj 1315, poglavlje: Ono to je preneeno o zabrani varanja u trgovini, i kae Tirmizi : "Hadis je hasen sahih."
34

Pouava nas Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, u ovom hadisu kako treba da se
ophode ljudi jedni prema drugima u njihovim trgovinskim relacijama. Nije im
dozvoljeno da jedni druge obmanjuju i varaju jer to raspaljuje u njihovim prsima
mrnju, iri zlobu i kida islamske bratske veze, a to je ono to islam ne eli od svojih
sljedbenika. Naime, islam podstie da prodava spomene mahane robe koju prodaje, i
da pojasni njene karakteristike od kojih zavisi interes muterije. A ako ne postupi
ovako smatra se varalicom i obmanjivaem izlaui samog sebe Allahovoj srdbi i
kazni.
Pouke hadisa:
1. Obaveza je prodavau da spomene mahane robe koju prodaje i da opie njene
karakteristike.
2. Zabrana varanja u meuljudskim postupcima i estoka opomena onima koji to
rade.
3. Vadib je muslimanima da se meusobno savjetuju.
SEDAMNAESTI HADIS
ZABRANA NEMIMETA

-
.

:

Prenosi Abdullah ibn Mes'ud, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao:
"Zar neete da vas obavijestim ta je 'iddatu (ujed)? To je nemimet, govorkanje
meu ljudima."1

nemimet prenoenje tueg govora s ciljem sijanja fesada meu ljudima
Biografija ravije:
Muslim (4/2012), broj 2606, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinske veze i adabima, Poglavlje o nemimetu.
35
Ebu-Abdurrahman Abdullah ibn Mes'ud je plemeniti ashab, jedan od prvih

muslimana. Ubraja se meu najplemenitije ashabe, i najuenije u fikhu i kiraetu. Od
Alahovog Poslanika je nauio napamet sedamdeset sura. Preselio je 32. god. po
Hidri u Medini napunivi ezdesetu godinu, radijallahu anhu.

Islam je din koji poziva u prijateljstvo, uzajamnu ljubav i potpomaganje meu
mu'minima, i odvraa od preziranja i meusobne mrnje. A ono to najvie rui
drutvo i kida veze uzajamne ljubavi je nemimet. Nemimet razjaruje neprijateljstvo i
raa meusobnu netrpeljivost. esto onaj koji ini nemimet i slui se laima uini
vie nereda u jednom satu od sihrbaza u jednoj godini. Pa na tebi je, o uenie, da
dobro provjerava ono to uje i da ne prihvata sumnjive i neprovjerene rijei, nato
upuuju rijei Uzvienog:
"O vjernici, ako vam nekakav nepoten ovjek donese kakvu vijest, dobro je
provjerite, da u neznanju nekome zlo ne uinite, pa da se zbog onoga to ste uinili
pokajete."1
Pa se uvaj i dobro pazi onog koji ini nemimet, to je osoba u kojoj nema
plemenitosti, niti ahlaka. On namjerno ini neprijatnosti ljudima i raduje se njihovim
nevoljama. Da nas Allah sauva od njegova zla.
Pouke hadisa:
1. Zabrana gibeta (ogovaranja) i nemimeta.
2. Nemimet je veliki grijeh.
El-Hudurat, 6.
36
OSAMNAESTI HADIS
OBAVEZA TANOG MJERENJA NA LITRI I KANTARU

- -
:

.

Kae Abdullah ibn 'Abbas, radijallahu anhuma:
"Kada je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, doao u Medinu njeni stanovnici su
bili meu najpokvarenijim ljudima u vaganju kantarom, pa je Uzvieni Allah
objavio: "Teko onima koji pri mjerenju zakidaju", pa su poslije toga poteno
vagali na kantaru. 1

onaj koji pri mjerenju zakida - onaj koji pri vaganju na litri ili kantaru zakida
1
Ibn-Made, Knjiga o trgovini, poglavlje: Predostronost u vaganju na litri i kantaru, broj 2223, ejh Albani smatra da je hadis
hasen, a kae El-Busajri: "Ovaj sened je hasen. Uenjaci hadisa imaju razliito miljenje oko Alijje ibn el-Husjen ibn Vakid, a
ostali prenosioci hadisa su pouzdani. "
37
Biografija ravije:
Abdullah ibn 'Abbas ibn Abdulmuttalib ibn Haim, Kurei Haimi je plemeniti
ashab, uenjak ovog ummeta, mufesir i fakih. Spada meu najplemenitije ashabe, i
meu one koji prenose najvie hadisa. Preselio je 68. god. po Hidri u Taifu, u 72.
godini ivota.
Obiljeja islama i njegovi uzvieni principi nareuju da se poteno i tano mjeri
na litri i kantaru, a zabranjuju zakidanje, i zahtijevaju iskrenost u meuljudskim
relacijama i da se da svakom njegovo potpuno pravo. Kae Uzvieni Allah:
"Teko onima koji pri mjerenju zakidaju, koji punu mjeru uzimaju kad od drugih
kupuju, a kad drigima mjere na litar ili na kantar zakidaju."1
Kau mufesiri: Doao je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, u Medinu a
Medinjani su zakidali na litri i kantaru onima koji nisu iz Medine, a uzimali su punu
mjeru kad od drugih kupuju... I kau, takoe: U Medini je bio ovjek koji se zvao
Ebu-Duhejne, imao je dvije posude za mjerenje sa'a 2, onom koja vaga punu mjeru
vagao bi sebi kada kupuje, a onom koja vaga zakidajui vagao bi drugima kada
prodaje.
A Uzvieni Allah je uinio muslimana pravednim u vaganju na litri i kantaru.
Kada vaga nekom drugom ne zakida njegovo pravo, nego mu ga da u potpunosti, i
iskren je u trgovanju sa njim kako bi imao bereketa na dunjaluku i veliku nagradu na
ahiretu. Jer onaj koji zakida na litri i kantaru izlae sebe Allahovoj srdbi i kazni na
dunjauku i ahiretu, kao to se desilo prijanjim narodima koji su kada kupuju uzimali
punu mjeru, a mjerei drugima zakidali.
Pouke hadisa:
1. Podsticanje na potenje pri mjerenju na litri i kantaru i na iskrenost u
trgovanju.
2. Musliman treba da voli drugima ono to voli samom sebi.
3. Zabrana varanja prilikom kupovine, prodaje i slinog.
4. Onaj ko zakida pri mjerenju na litri i kantaru opominje se propau.
1
2
El-Mutaffifin, 1-3.
Sa'a je mjera za zapreminu u iznosu od etiri pregrti.
38
DEVETNAESTI HADIS
ZABRANA MEUSOBNE MRNJE I ZAVISTI

:
-
Prenosi Enes ibn Malik, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve

sellem, rekao:
"Nemojte se meusobno mrziti, zavidjeti jedni drugima, biti u neprijateljstvu niti
prekidati meusobne odnose, budite, o Allahovi robovi, braa. Nije dozvoljeno
39
muslimanu da izbjegava svoga brata muslimana (tj. da bude u svai sa njim)

vie od tri dana."1

zavist kada ovjek eli da nestane blagodat koju je Allah dao njegovom bratu
muslimanu
Biografija ravije:
Pouava nas Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, u ovom hadisu u kakvim
meusobnim odnosima je nama vadib da budemo. To jest, vadib nam je da budemo
braa koja se vole, ive u meusobnoj ljubavi, koja se ophode jedni prema drugima
najljepim islamskim adabima. Ti islamski adabi vode nas prema islamskom ahlaku i
udaljavaju nas od pokvarenog morala, iste naa srca od mrnje i ine nae ponaanje
plemenitim islamskim ponaanjem. Ovaj hadis nam govori da je bratska veza u
islamu jaa od veza po porijeklu i krvi, jer je temelj bratske veze vjerovanje u Allaha,
stoga nije dozvoljeno muslimanu da ne govori sa svojim bratom muslimanom ili da ga
izbjegava vie od tri dana, osim ako za to ima erijatski razlog elei time da ovaj
ostavi grijeh zbog kojeg ga izbjegava.
Pouke hadisa:
1. Zabrana meusobne mrnje, zavisti, neprijateljstva i prekidanja odnosa.
2. Zabrana uznemiravanja muslimana na bilo koji nain.
3. Zabrana izbjegavanja brata muslimana vie od tri dana.
4. Islamski moral nema nita sa gore spomenutim stvarima.
Buharija (5/2256), broj 6065, Knjiga o adabima, poglavlje: Zabranjena zavist i neprijateljstvo, i Muslim (4/1983), broj 2559,
poglavlje: Zabrana meusobne zavisti, mrnje i neprijateljstva.
40
DVADESETI HADIS
ODGOVORNOST SVAKOG POJEDINCA ZA ONO TO MU JE POVJERENO

:
:

.
Kae Ibn-Omer, radijallahu anhuma: uo sam Allahovog Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem, da je rekao:
"Svi ste vi pastiri i svi e te biti pitani za svoje stado. Mukarac je pastir u svojoj
porodici i bie pitan o svom stadu. ena je pastirica u kui njenog mua i bie
41
pitana o svom stadu. Sluga je pastir u imetku njegovog gospodara i bie pitan o
svom stadu. I svi ste vi pastiri i biete pitani o svom stadu."1
Biografija ravije:
Biografija ovog ravije je spomenuta u komentaru estog hadisa.

Ovaj hadis upuuje da e svaki pojedinac biti pitan o onome to mu je Allah dao
na povjerenje. Duan je da ureuje ono to mu je povjereno, da postupa pravedno i
radi na njegovom popravljanju. Obaveza je svima gore spomenutim u hadisu da rade
ono to je u koristi onog za koga je odgovoran, da ih savjetuju i pouavaju nunim
stvarima vjere i dunjaluka. Obavezni su, takoe, da iz straha od Allaha lijepo
postupaju prema njima kako se ne bi izloili Allahovoj srdbi i kazni.
Pouke hadisa:
1. Podsticanje vladara i staratelja na blagost i davanje savjeta svojim podanicima.
2. estoka opomena onom kome bude povjerena stvar muslimana pa je zapostavi
i zanemari.
3. Podsticanje staratelja
pretpostavljen.
na
pravednost
prema
onima
nad
kojima
je
DVADESET I PRVI HADIS
ISLAMSKI ADABI JEDENJA
- -

Kae Omer ibn Ebi-Seleme:
Buharija (1/304), broj 5188, Knjiga o braku, poglavlje: "Sebe i porodice svoje uvajte od vatre", i Musim (3/1459), broj 1829,
Knjiga o upravi, poglavlje: Vrijednost pravednog imama i kazna imamu zalimu.
42
"Bio sam pod skrbnitvom Allahovog Poslanika, salalahu alejhi ve sellem (i jednom
kada smo jeli) uzimao sam rukom hranu sa svih krajeva zdjele. Pa mi ree: 'O
mladiu, reci bismillah, jedi desnom rukom i jedi ono to je ispred tebe.'"2
Biografija ravije:
Omer ibn Ebi-Seleme ibn Abdulesed el-Mahzumi je plemeniti ashab, majka mu
je Ummu Seleme, ena Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Roen je druge godine po
Hidri, i odgajan je u kui Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Postavio ga je Alija,
radijallahu anhu, namjesnikom Bahrejna. Preselio je u Medini 83. god. po Hidri,
radijallahu anhu.
U ovom hadisu se skree panja na nekoliko islamskih adaba jedenja o kojima
treba voditi rauna. Od tih adaba je: izgovaranje bismile prije jela i jedenje desnom
rukom. Ovo je dokaz zabrane jedenja i pijenja lijevom rukom, jer je to djelo ejtana, a
muslimanu je nareeno da se kloni puta fasika (grijenika) a da ne govorimo ejtana.
Dodao je Naf'i, jedan od prenosilaca hadisa, uzimanje i davanje (desnom rukom). A
isto tako od tih adaba je da musliman jede hranu koja mu je najblia.
Adabi jedenja i pijenja:

1.
Izgovaranje bismile prije jela je mustehab.
2. Ako zaboravi rei bismillah na poetku jela, reci bismillahi evvlehu ve

ahirehu.
3. Kada jede, jedi desnom rukom, a isto tako kada pije.
4. Reci elhamdulillahi poslije zavretka jela i pia.
5. Kada sjedne da jede jedi ono to je ispred tebe.
DVADESET I DRUGI HADIS
ADABI KIHANJA


rekao:
2
Buharija (5/2056), broj 5376, Knjiga o hrani, poglavlje: Izgovaranje bismile prilikom jela, i Muslim (3/1599), broj 2022,
Knjiga o piu, poglavlje: Adabi jela i pia i propisi vezani za njih.
43
"Kada neko od vas kihne, neka kae: ELHAMDULILLAH (hvala Allahu), i neka
mu kae njegov brat ili prijatelj: JERHAMUKELLAH (Allah ti se smilovao), a
kad mu kae jerhamukellah, neka mu odgovori: JEHDIKUMULLAH VE
JUSLIHU BALEKUM (neka vas Allah uputi i popravi vam stanje)."1
Biografija ravije:

Ovaj hadis ukazuje na veliinu Allahove blagodati onome koji kihne, a to se
zakljuuje iz hajra i dobra koje povlai za sobom kihanje.
U hadisu je i aluzija na veliku Allahovu blagodat prema Njegovom robu. Dao
mu je blagodat kaljanja kojom je otklonio od njeg tetu, a onda mu propisao da
izgovori elhamdulillhi ime biva nagraen, a zatim da dovi za onog koji je njemu
dovio. Poto je onom koji kihne kihanje bilo blagodat i korist, nareeno mu je da se
zahvali Allahu na ovoj blagodati, a uz to njegovi organi su ostali u prirodnom obliku i
skladu poslije ovog potresa, koji je prema tijelu kao zemljotres prema Zemlji.
Adabi kihanja:
1. Stiati glas kod kihanja koliko je mogue.
2. Prilikom kihanja staviti ruku ili maramicu na usta.
3. Ko kihne treba rei: elhamdulillahi.
4. Onom kome kihne i kae elhamdulillahi se kae: jerhamukellah.
5. Onom ko kae jerhamukellah kae se: jehdikumullah ve juslihu balekum.
6. Dova onom koji kihne raa ljubav i meusobno zbliavanje meu
muslimanima.
Buharija (5/2298), broj 6224, Knjiga o adabima, poglavlje: ta se kae onom ko kihne.
44
DVADESET I TREI HADIS
PODSTICANJE NA ISKRENOST I ODVRAANJE OD LAI
45
Prenosi Ibn-Mes'ud, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,

rekao:
"Budite iskreni, zaista, iskrenost vodi ka dobroinstvu, i zaista, dobroinstvo vodi
ka Dennetu. ovjek e neprestano govoriti istinu i drati se iskrenosti sve dok
ne bude upisan kod Allaha da je iskren. uvajte se lai, zaista, la vodi u
grijeenje, i zaista, grijeenje vodi u vatru. I ovjek e neprestano lagati i drati
se lai sve dok ne bude upisan kod Allaha da je laljivac."1
Biografija ravije:
Biografija ovog ravije je spomenuta u komentaru sedmog hadisa.

U hadisu je sugestija da onom ko se trudi da govori istinu da mu iskrenost
postaje prirodna odlika, a onom ko namjerno lae i dri se lai, la postaje prirodna
odlika, i da se sa vjebanjem i sticanjem odreenih osobina te osobine ustaljuju, bile
one dobre ili loe. Ovaj hadis je dokaz vanosti osobine iskrenosti, te da ona vodi
ovjeka u Dennet, i dokaz je koliko je la runa osobina i da ona vodi ovjeka u
vatru.
Smjernice:
1. Iskrenost je pohvalna moralna osobina na koju islam podstie.
2. Od upute islama je da se ovjeiji govor slae sa onim to mu je u srcu.
3. Iskrenost je najljepi put za spas na dunjaluku i ahiretu.
4. Iskren mu'min je drag Allahu i ljudima.
5. Ukazivanje prijateljima da je iskrenost put spasa na dunjaluku i ahiretu.
6. Treba rei istinu kada uitelj pita o razlogu nemarnosti u pisanju zadae.
7. La je runa osobina koju je islam zabranio.
8. Vadib je dati savjet onom ko lae da ostavi la.
9. La je put koji vodi u vatru.
Buharija (5/2261), broj 6094, Knjiga o adabima, poglavlje: Rijei Uzvienog: "O vjernici, bojte se Allaha i budite sa onima
koji su iskreni", i Muslim (4/2013), broj 2607, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana
lai i pojanjenje lai koja je dozvoljena.
46
DVADESET I ETVRTI HADIS
ZABRANA GIBETA

.

.

.

Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Znate li ta je gibet?" Kau: "Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju." Kae: "Da
spomene svoga brata po onom to ne voli." "A ta ako je istina ono to kaem o
47
mom bratu?", neko ree. Kae: "Ako je istina to to kae, ogibetio si ga, a ako nije
istina, potvorio si ga."1

potvorio si ga slagao si na njega i uinio mu zulum
Biografija ravije:

Hadis je dokaz da onaj ko ti nije brat po vjeri, za njega nema gibeta, poput idova,
krana, pripadnika neke druge religije i onog koga je njegova novotarija izvela iz
islama. U nazivanju onog koji se gibeti bratom je buenje elje kod onog koji gibeti
da ostavi gibet, jer ako je on njegov brat pa pree je da mu oprosti, pree preko
njegovih loih djela i nae opravdanje za njegove mahane, a ne da ih spominjui
razglasuje. A u rijeima "po onom to ne voli" se sugerie da ako odsutni ne mrzi to
zbog ega mu se zamjera poput nemoralnih i bestidnih osoba, da njega gibetiti, u
ovom sluaju, nije haram.
Zabrana gibeta je poznata u erijatu i na tom su se saglasili uenjaci. Gibet je
veliki grijeh i Kur'an mu daje ruan nadimak opisujui onog koji gibeti opisom iznad
kog se uzvisuje ovjek normalne ljudske prirode i zdravog ukusa. Kao to kae
Uzvieni:
"Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrlog brata svoga, a
vama je to odvratno."2
Uporeivanje gibeta sa jedenjem mesa umrlog brata je zbog niskosti ovog

grijeha, njegove teine i prezrenosti onih koji gibete.
Smjernice:
1. Zalaganje islama za potivanje i zatitu asti muslimana.
Muslim (4/2001), broj 2589, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana gibeta i
nemimeta.
2
El-Hudurat, 12.
48
2. Zabrana gibeta, a gibet je da musliman spomene svoga brata po onom to ne

voli.
3. Razlog postojanja mrnje meu muslimanima je gibet.
4. Zabrana laganja meu muslimanima i o njima.
5. Spominjanje mahana, pa makar bile prisutne pri osobi, smatra se gibetom.
6. Pohvalno je spominjanje muslimana po onom to voli da se spominje.
7. Dozvoljeno je gibetiti onog koji otvoreno, javno, bez stida ini ono to je
zabranjeno, ili novotariju i tome slino, upozoravajui i savjetujui
muslimane.
DVADESET I PETI HADIS
VRIJEDNOST NAZIVANJA SELAMA I NJEGOVOG IRENJA

:
.
49
Prenosi Abdullah ibn Amr ibn el-'As, radijallahu anhuma, da je neki ovjek upitao
Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Koji islam je najbolji?" Kae:
"Da hrani gladne i naziva selam onom koga zna i koga ne zna."1
Biografija ravije:
Abdullah ibn Amr ibn el-'As ibn Vail es-Sehmi el-Kurei je plemeniti ashab,
jedan od prvih muslimana. K'ab ibn L'uej je pradjed u kojem se sastaje sa Poslanikom,
sallahu alejhi ve sellem, u porijeklu. Prenio je mnogo hadisa. Preselio je otprilike 65.
god. po Hidri, radijallahu anhu.

Selam je jedno od lijepih Allahovih imena. Izraz "esslamu alejkum" znai: vi ste
u Allahovoj zatiti, kao to se kae: Allah je s tobom i Allah te prati. Neki uenjaci
smatraju da selam znai spas ili mir, tj. Allahov spas je stalno uz tebe.
Najkraa forma nazivanja selama je da ovjek kae: ESSELAMU ALEJKUM. A
razlog to je u formi selama oblik mnoine "alejkum" (to znai: vama), iako se
jednoj osobi naziva selam, je to to taj oblik obuhvata tu osobu i meleke koji su sa
njim. A potpunija forma nazivanja selama je da doda: VE RAHMETULLAHI VE
BEREKATUHU (to znai: Allahova milost i bereket). Ako je osoba kojoj se naziva
selam sama, vadib je da odgovori na selam, a ako su oni grupa onda je otpozdraljanje
fard kifaje. 2
Adabi nazivanja selama:

1. Nazivanje selama je sunnet a otpozdravljanje vadib.
2. Dobro jutro i dobro vee nisu islamski pozdravi.
3. Mustehab je nazivati selam onom koga zna i koga ne zna.
4. Dozvoljeno je nazvati selam iaretom uz izgovor rijeima (ovo je u sluaju
kada te ne uje osoba kojoj naziva selam).
5. Razgovaranje telefonom se poinje sa selamom.
6. Mustehab je nazvati selam kad se naputa drutvo.
Buharija (1/13), broj 12, Knjiga o imanu, poglavlje: Hranjenje gladnih je od islama, i Muslim (1/65), broj 39, Knjga o imanu,
poglavlje: Dokaz da djela u islamu imaju razliite vrijednosti i koja djela u islamu se smatraju najvrednijim.
2
Fard kifaje je vadib koji je Uzvieni Allah naredio da se obavi ne gledajui u osobu koja e ga obaviti, pa ako ga neko obavi
spada obaveza sa ostalih, a ako ga niko ne izvri svi su grijeni.
50
DVADEST I ESTI HADIS
VRIJEDNOST SAENJA I SIJANJA
Prenosi Enes ibn Malik, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve

sellem, rekao:
51
"Koji god musliman zasadi sadnicu ili posije sjeme pa se hrani od njih ptica,
ovjek ili hajvan, ubraja mu se u sadaku."1
Biografija ravije:
Hadis upuuje na vrijednost saenja i sijanja i podstie na kultiviranje zemljita.
A moe posluiti kao dokaz preporuljivosti uzimanja zemljita i rada na njemu zbog
ope koristi za muslimane i sevapa od toga. Dolo je u predaji kod Muslima:
"." .
"...ubraja mu se u sadaku do Sudnjeg dana", to znai da nagrada tog djela traje
dokle god se jedu plodovi te sadnice ili sjemena, pa makar umro onaj koji je posadio
ili posijao, ili je zemljite prelo u vlasnitvo nekog drugog.
Smjernice:
1. Islam nareuje saenje drvea zbog plodova, ljepote i hladovine.
2. Zemljoradnjom se stie sevap, jer od nje imaju koristi ljudi, hajvani i ptice.
3. Ne treba sjei drvee i cvijee u parkovima, dvoritima i na ulicama.
4. Pomaganje porodice i drutva u zatiti drvea.
DVADESET I SEDMI HADIS
ADABI OBAVLJANJA NUDE

.

Kae Enes, radijallahu anhu: "Kada bi Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, iao u
nunik rekao bi:
1
Buharija (2/817), broj 2320, Knjiga o sijanju, poglavlje: Vrijednost sijanja i saenja ako se od tog jede, i Muslim (3/1189), broj
1553, knjiga: Davanje pod zakup, poglavlje: Vrijednost saenja i sijanja.
52
"ALLAHUMME INNI EUZU BIKE MINEL HUBSI VEL HABAISI''' (to znai:
Allahu moj, utjeem ti se od mukih i enskih dinna).1
Prenosi Aia, radijallahu anha, da kada bi izaao, sallahu alejhi ve sellem, iz nunika
rekao bi:
"GUFRANEK'' (to znai: Traim Tvoj oprost).2
Biografija ravije:
Biografija ravije, ashabijke:

Aia bintu Ebi-Bekr es-Siddik, radijallahu anhuma, je plemenita ashabijka,
majka pravovjenih, ena Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Bila je uena, fakiha i
prenijela je mnotvo hadisa. Preselila je 57. god. po Hidri.
Preporuuje se ovaj zikr prije ulaska u mjesta u kojima se obavlja nuda, a
takoe i u mjestima koja nisu predviena samo za obavljanje nude, iako hadis govori
o zahodu i o tome da u njemu borave ejtani. Vanjski smisao hadisa upuuje da je
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, uio naglas ovaj zikr, pa je lijepo uiti ga naglas.
Adabi obavljanja nude:

1. Mustehab je prouiti prije ulaska u nunik: ALLAHUMME INNI EUZU
BIKE MINEL HUBSI VEL HABAISI.
2. Mustehab je pri ulasku u kupatilo ui lijevom nogom, a prilikom izlaska izai
desnom.
3. Nakon izlaska iz nunika mustehab je rei: GUFRANEK.
4. Zabranjeno je spominjati ime Uzvienog Allaha unutar kupatila.
Buharija (1/66), broj 142, Knjga o abdestu, poglavlje: ta se kae pri ulasku u nunik, i Muslim (1/283), broj 375, Knjiga o
hajzu, poglavlje: ta kae onaj ko hoe ui u nunik.
2
Ebu-Davud (1/8), broj 30, Knjiga o ienju, poglavlje: ta se kae kada se izae iz nunika.
53
DVADESET I OSMI HADIS
TEMELJI ISLAMA

-

-

Od Abdullah ibn Omera, radijallahu anhuma, se prenosi da je rekao:
"uo sam Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Islam se temelji
na pet stvari: svjedoenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed
54
Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadda i

postu mjeseca ramazana.'"1
Biografija ravije:
Biografija ovog ravije je spomenuta u komentaru estog hadisa.

Hadis je dokaz da islam poiva na pet temelja. Prvi temelj su dva ehadeta:
svjedoenju da nema drugog boga osim Allaha (tj. nema boga koji istinski zasluuje
da se oboava osim Allaha), a ovo obuhvata potvrivnje Njegovog rububijeta (da je
On Stvoritelj, Opskrbljiva, ...), uluhijeta (da se samo Njemu ibadet ini) i Njegovih
imena i svojstava, i svjedoenju da je Muhammed Allahov rob i Njegov poslanik.
Ovaj drugi ehadet se oituje potvrivanjem onog o emu nas je Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, obavijestio, poslunou u onom to nam je naredio i ostavljanjem
onog sto nam je zabranio i od ega je odvraao. Svjedoenje da je Muhammed
Allahov poslanik je od potpunog ispoljavanja tevhida Uzvienom Allahu.
Drugi temelj je obavljanje namaza, to jest ustrajnost u njegovom obavljanju ili
uope klanjanje.
Trei temelj je davanje zekata, a on se daje izdvajanjem dijela imetka na
poseban nain.
etvrti temelj je obavljanje hadda, ko ima za to mogunosti, a pod
mogunosti se misli na putne trokove i tjelesnu sposobnost za obavljanje hadda.
I peti temelj je post mjeseca ramazana.
Neki propisi vezani za temu:

1. Svjedoenje da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov
poslanik je temelj islama.
2. Namaz je jedan od najvanijih ruknova islama.
3. Namaz ima svoje strogo odreeno vrijeme za obavljanje i nije ga dozvoljeno
odgaati van njegova vremena bez opravdanog razloga.
4. Namaz je razlog ljudske sree na dunjaluku i ahiretu.
5. Vadib je davanje zekata kada se za to ispune arti.
6. Post je vadib svakoj punoljetnoj osobi, a maloljetnoj je mustehab.
7. Obavljanje hadda je vadib onome kod koga se ispune arti za obavljanje
hadda.
1
Buharija (1/12), broj 8, Knjiga o imanu, poglavlje: Iman, i Muslim (1/45), broj 16, Knjiga o imanu, poglavlje: Temelji i glavni
osnovi islama.
55
DVADESET I DEVETI HADIS
PANJA ISLAMA PREMA MESDIDIMA
Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je neki ovjek crnac, ili ena crnkinja,
istio mesdid, te je umro. Pa je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, pitao o njemu i
rekoe mu da je umro. A on ree:
56
"Zar me niste mogli o tome obavijestiti, pokaite mi njegov kabur, ili je rekao,
njen kabur", pa je otiao na njegov kabur i klanjao mu denazu.1
Biografija ravije:

U hadisu je dokaz da islam vodi rauna o istoi mesdida. Takoe, u njemu je
dokaz o ispravnosti denaze namaza poslije ukopavanja umrlog, svejedno da li mu je
klanjana denaza prije ukopa ili ne. A isto tako hadis upuuje da je Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, posveivao veliku panju mesdidima.
Propisi vezani za hadis:

1. Islam vodi rauna o odravanju istoe mesdida.
2. Panja Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, prema ovom ovjeku ukazuje
koliko je, sallahu alejhi ve sellem, vodio rauna o svojim ashabima i pitao o
njima kada su odsutni.
3. Podsticanje na odravanje Allahovih kua i na uestvovanje u njihovom
ienju.
4. Nebacanje maramica i slinog u mesdidima.
5. ienje mesdida, ureivanje mushafa i prostirki i zatvaranje vrata je vid
brige o mesdidu.
6. Ne treba pisati po vanjskim ili unutranjim zidovima mesdida.
7. Podsticanja na klanjanje denaze namaza dobrim ljudima, i preporuljivost
klanjanja denaze prije ukopa, ili poslije na kaburu za onog ko ne prisustvuje
denazi.
Buharija (1/175), broj 460, Knjga o namazu, poglavlje: ienje mesdida, i Muslim (2/659), broj 956, knjiga: Denaza,
poglavlje: Namaz na kaburu.
57
TRIDESETI HADIS
ZABRANA PROENJA BEZ POTREBE

: :

rekao:
"Ko prosi od ljudi da bi se obogatio, zaista on prosi eravicu, pa nek prosi malo
ili nek prosi puno."1
Biografija ravije:
1
Muslim (2/720), broj 1041, Knjiga o zekatu, poglavlje: Pokuenost proenja od ljudi.
58


Kae Ibnul-Arebi: "Znaenje njegovih rijei ...zaista on prosi eravicu... je da
e biti kanjen vatrom, a moe imati i stvarno znaenje, tj. da e ono to uzima postati
eravica pa e biti njome igosan kao to e biti sa onim koji ne daje zekat. A njegove
rijei ...pa nek prosi malo... su ironina naredba (podrugljivost), a poput ovih rijei
su one poslije njih, ili je to pak naredba koja u sebi nosi prijetnju poput Allahovih
rijei:
"Radite ta hoete..."1.
Dakle, hadis upuuje na zabranu pronje onom ko prosi da bi bio imuniji."
1. Zabrana proenja od ljudi bez potrebe.
2. Prositi malo ili puno bez potrebe se ne razlikuje u grijehu.
3. Treba znati da bogatstvo nije mnotvo imetka nego je bogatstvo bogatstvo
due.
4. Stroga prijetnja onom ko prosi od ljudi da bi se obogatio.
5. Osoba koja prosi bez potrebe je bez stida.
6. Od osobina pravog muslimana je da bude edan.
TRIDESET I PRVI HADIS
PRAVA KOMILUKA


1
El-Fussilet, 40.
59
"Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka ne uznamirava svog komiju, ko vjeruje
u Allaha i Sudnji dan neka bude gostoljubiv, ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan
neka govori ono u emu je hajr ili neka uti."1
Biografija ravije:

Hadis govori o uvanju komijskog prava, a to je od stvari koje upotpunjuju
iman. Nanoenje tete komiji je veliki grijeh, na to upuuju rijei Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka ne uznamirava svog
komiju." Veliina ovog grijeha se razlikuje shodno stanju komije, da li je on dobar
ovjek ili nije. Komijsko pravo koje obuhvata sve vrste komija je da mu se eli hajr,
da se savjetuje na lijep nain, da se dovi za njeg da ga Allah uputi i da mu se ne
nanosi teta.
Zaista, suvian govor nema granica, dok je bitan govor naveden u knjizi
Uzvienog Allaha, gdje kae:
"Nema kakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim kada
trae da se milostinja udjeljuje ili da se dobra djela ine ili da se uspostavlja
sloga meu ljudima."2
tete suvinog govora su bezbrojne, od njih su prianje o grijesima, poput
prianja o mijeanju ena sa mukarcima i o pijanskim sijelima. Takoe, suvian
govor je i ponaanje fasika, poput: gibeta, nemimeta, svae, raspravljanja i zbijanja
ala. U to ulazi i grijeenje, psovanje, razvrat, bestidan govor, ruganje i ismijavanje s
ljudima, laganje i slino.

1. Islam podstie na stvari koje uzrokuju ljubav i meusobno potpomaganje
meu ljudima.
2. Meusobno potmaganje komija jaa veze meu njima.
3. Od dobroinstva prema komiji je neuznemiravanje njegove djece rjeju ili
djelom.
Buharija (5/2273), broj 6018, Knjiga o adabima, poglavlje: Gostoljublje, i Muslim (1/68), broj 47, Knjiga o imanu, poglavlje:
Podsticanje na lijepe komijske odnose i gostoljublje.
2
En-Nisa', 114.
60
4. Pisanje po zidovima i nanoenje tete na posjedima komija se ubraja u

uznemiravanje komija.
5. Veliki je grijeh gledanje u unutranjost komijine kue, bilo sa krova, kroz
otvor na vratima ili kroz ogradu.
6. Bacanje smea ili kamenja ispred kua komija ili u njihova dvorita
uzrokuje mrnju meu komijama.
7. Dizanje glasa uznemirava komije.
8. Gostoljubivost je vadib.
9. Od potpunog imana je da se ne pria mnogo.
10. Od razloga potovanja ovjeka od strane drugih je da mnogo ne pria.
11. Lijep govor se ne ubraja u zabranjeno pretjerano prianje.
12. utnja je bolja od beskorisne prie.
13. Priati malo je od imana.
TRIDESET I DRUGI HADIS
UPOZORENJE NA SRDBU

.

Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je neki ovjek rekao Poslaniku,
sallahu alejhi ve sellem:
61
"Oporui mi", rekao je: "Ne srdi se", pa je ponovio nekoliko puta, a on mu ree: "Ne
srdi se".1
Biografija ravije:

Hadis je dokaz da je srdba zabranjena, te da se treba kloniti povoda koji
uzrokuju srdbu i ne izlagati se onome to je donosi. U hadisu je i dokaz da je blagost
nareena, jer neto zabraniti znai narediti ono to mu je suprotno. Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, se ograniio ovim rijeima (ne srdi se) zato to je onaj koji pita bio
po prirodi ljut ovjek, a on bi, sallahu alejhi ve sellem, odgovarao svakom ono to je
najpree za njega i to prilii njegovom stanju. U rijeima "Ne srdi se" sastavio je
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem hajr, dunjaluka i ahireta, jer srdba vodi u
meusobno neprijateljstvo i kidanje veza uzajamne ljubavi. Ponekad srdba navede
onog koji se srdi da uznemirava onog na koga se naljutio i da pree erijatsku granicu
u tome, a to je mahana u njegovoj vjeri.
Propisi vezani za temu:

1. Islam je zabranio srdbu zbog njenih tetnih posljedica.
2. Upozorenje na srdbu jer je ona od ejtana.
3. Musliman bez razloga ne srdi druge muslimane.
4. Blagost i promiljenost su pohvalna svojstva.
5. Ko se puno ljuti mnogo se kaje.
TRIDESET I TREI HADIS
ZABRANA NEPOSLUNOSTI RODITELJIMA

- -

Buharija (5/2267), broj 6116, Knjiga o adabima, poglavlje: Upozorenje na srdbu.
62
Prenosi Abdullah ibn 'Amr ibn el-'As, radijallahu anhuma, da je Poslanik,

sallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Od velikih grijeha je da ovjek psuje svoje roditelje." Kau: "Zar ovjek psuje
svoje roditelje, o Allahov Poslanie?" Kae: "Da, psuje neijeg oca pa on psuje
njegovog oca, i psuje neiju majku pa on psuje njegovu majku."1
Biografija ravije:
god. po Hidri, radujallahu anhu.

Hadis je dokaz da je zabranjeno uzrokovati neprijatnost roditeljima i njihovo
psovanje, i da je to veliki grijeh. Takoe, taj drugi je grijean zbog psovanja njegovih
roditelja. Ovaj hadis je dokaz za erijatski argument SEDDU ZERI'A (zatvaranje
puteva koji vode u haram). Iz tog argumenta se uzima da djelo koje vodi u haram je
haram iako sa tim djelom nije namjeravan haram. Na ovo upuuju i rijei Uzvienog:
"Ne grdite one kojima se oni, pored Allaha, klanjaju, da ne bi i oni nepravedno i
ne mislei ta govore Allaha grdili."2

1. Zabrana psovanja, vrijeanja i proklinjanja.
2. Psovanje i proklinjanje je razlog za upadanje u grijeh.
3. Ne treba vrijeanje uzvratiti uvredom jer time se gubi nagrada.
4. Uznemiravanje roditelja moe biti rijeima kao to moe biti i djelom.
5. Ko psuje ljude njegova psovka se esto vrati na njega.
6. Od stvari koje se ubrajaju u uznemiravanje roditelja je uzrokovanje njihovog
psovanja.
Buharija (5/2228), broj 5973, Knjiga o adabima, poglavlje: Neka ovjek ne psuje svoje roditelje, i Muslim (1/92), broj 90,
Knjiga o imanu, Poglavlje o velikom grijehu i najveim velikim grijesima.
2
El-Ena'm, 108.
63
TRIDESET I ETVRTI HADIS
POKUENOST BAVLJENJA ONIM TO TE SE NE TIE


rekao:
64
"Od lijepog islama ovjeka je da ostavi ono to ga se ne tie."1
Biografija ravije:

Ovaj hadis je od hadisa DEVAMI'UL KELIM, a to su hadisi u kojima se sa
malo rijei mnogo kae. Hadis znai da je od lijepog islama ovjeka da ostavi ono za
im nema potrebe od rijei i djela, to mu nije od nunih stvari vjere i dunjaluka, niti
mu moe koristiti u zadovoljstvu njegovog Gospodara, poput zabranjenih stvari,
mekruha, sumnjivih stvari i suvinih diskusija.
Nakon to ostavi spomenute stvari, treba se ogranii na ono to mu daje veu
korist i fajdu, jer musliman, i kada pretpostavi da se spasio od upadanja u grijehe, ne
moe se sauvati od nedaa koje mu nanose tetu u zdravlju, imetku ili slinom.
1. Islam podstie muslimane da se ne upliu u ono to ih se ne tie.
2. Od potpunosti islama je da musliman ostavi ono to ga se ne tie od rijei i
djela.
3. Musliman ne odgovara na pitanje o kojem nije pitan.
4. Ukazivanje na hajr je od stvari koje se tiu muslimana.
TRIDESET I PETI HADIS
POKUENOST OHOLOSTI I PREPORULJIVOST ULJEPAVANJA

-

-

.

-
Tirmizi (4/558), broj 2317, Knjiga o zuhdu, Poglavlje o onom ko pria da bi nasmijavao ljude, i kae : "Ovaj hadis je garib."
65
Prenosi Abdullah ibn Mes'ud, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve

sellem, rekao:
"Nee ui u Dennet onaj u ijem srcu bude koliko i trun oholosti." Na to neki
ovjek ree Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem: "Zaista , ovjek voli da mu njegova
odjea i obua budu lijepi." Kae Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "Allah je lijep i
voli ljepotu, oholost je odbijanje istine i potcjenjivanje ljudi."1
Biografija ravije:
Ebu-Abdurrahman Abdullah ibn Mes'ud je plemeniti ashab, jedan od prvih
muslimana. Ubraja se meu najplemenitije ashabe, i najuenije u fikhu i kiraetu. Od
Alahovog Poslanika je nauio napamet sedamdeset sura. Preselio je 32. god. po
Hidri u Medini napunivi ezdesetu godinu, radijallahu anhu.

Hadis govori o podsticanju na istou, o zabrani oholosti, izdizanju iznad ljudi,
omalovaavanju ljudi, i odbacivanju i negiranju istine iz umiljenosti i oholosti.
Oholost moe biti unutranja i vanjska. Unutranja oholost je narav u dui, njoj naziv
oholost vie prilii. A vanjska oholost su djela koja se fiziki ispoljavaju i ona su plod
te naravi. I kada se ta djela ispolje, kae se oholo se ponaa, a kada su skrivena kae
se oholost. Pa kod koga se nae oholo ponaanje i unutranja oholost zasluuje
prijetnju.
Muslimanu prilii da osjea odvratnost prema ovom prezrenom svojstvu, da se
prisjea da to god je blagodati kod njega da je to od Allaha i da osobina oholosti ne
prilii nikome osim Onome kome pripada gordost i velianstvo, slavljen je On i
Uzvien.
Meutim, nije od oholosti dozvoljeno uljepavanje i sreivanje. Ono je
pohvalno u islamu, po prirodi lijepo i u njemu je ispoljavanje Allahovih blagodati koje
je podario robu. Zaista, Allah voli da gleda trag Svoje blagodati na Svom robu. A
ujedno, uljepavanje se podudara sa onim to Uzvieni Allah voli, jer Allah je lijep i
voli ljepotu.

1. Zabrana oholosti i potcjenjivanja ljudi.
2. Oholost je veliki grijeh, bilo da je mala ili velika.
3. istoa obuhvata sve to ovjek oblai i upotrebljava.
4. Pojavljivanje meu ljudima lijepog izgleda priajui o Allahovom ni'metu i
zahvaljujui na njemu, nije oholost.
1
Muslim (1/93), broj 91, Knjiga o imanu, poglavlje: Zabrana oholosti i pojanjenje toga.
66
5. Portvovanost u ienju kue, kole i ulice.

6. Nije lijepo pisati po kolskom stolu i zidu.
7. Mustehab je kupati se najmanje jedanput u sedmici.
TRIDESET I ESTI HADIS
MNOTVO PUTEVA DOBRA U ISLAMU

- -
67

"Za svaki ljudski zglob se daje sadaka svakog dana u kojem grane sunce. Da
izmiri dvojicu je sadaka, da pomogne ovjeka u njegovoj jahalici, da mu
pomogne da je uzjae ili da stavi njegove stvari na jahalicu, je sadaka. I lijepa
rije je sadaka. Svaki korak kojim ide na namaz je sadaka i otklanjanje
neprijatnosti sa puta je sadaka."1
Biografija ravije:
Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio
je islam u godini Bitke na Hajberu, tj. 7. god. po Hidri. Stalno je bio uz Poslanika,

U hadisu je dokaz da se sadaka ne ograniava na ono to joj je osnova, a to je da
ovjek dobrovoljno udijeli iz svog imetka. Pa tako nije specifina samo za imune,
nego je svako sposoban da udjeli sadaku u veini sluajeva i bez tekoe. Zaista, sve
to ovjek radi ili kae od dobrih djela pie mu se da ima sadaku.

1. Uzvieni Allah je iz milost prema Svojim robovima uinio sticanje dobrih
djela lahkim i jednostavnim.
2. Vadib je biti zahvalan Uzvienom Allahu na blagodati ula, tjelesnih
organa i drugih ni'meta.
3. Pomaganje drugih u dobru je vid zahvale Uzvienom Allahu.
4. Pomiriti brau i kolege je vadib.
5. Obraati se ljudima lijepim govorom se ubraja u pohvalna svojstva.
6. Odlaskom u mesdid se stiu dobra djela i ponitavaju loa.
1
Buharija (3/1090), broj 2989, Knjiga o dihadu, poglavlje: Ko uzme za uzengiju i slino, i Muslim (2/699), broj 1009, Knjga o
zekatu, poglavlje: Ime sadaka se upotrebljava za sve vrste dobra.
68
7. Briljivost u otklanjanju neprijatnosti u koli i na ulici.

8. Nebacanje smea na ulicu jer se to suprostavlja uenju islama.
9. Stavljanje smea na mjesto koje je za to odreeno je od islamskih adaba.
TRIDESET I SEDMI HADIS
UPOZORENJE NA OSTAVLJANJE VATRE DA GORI U KUI PRILIKOM

SPAVANJA
69
Prenosi se da je Ebu-Musa el-E'ari rekao: "U Medini se nou zapalila kua sa

ukuanima, pa je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, nakon to mu je ispriano o
postupku ukuana, rekao:
"Zaista, ova vatra je va neprijatelj, pa kada legnete ugasite je."1
Biografija ravije:

U hadisu je uputa plemenitog Vjerovjesnika, sallahu alejhi ve sellem, da se bude
na oprezu i da se otkloni sve ono to moe uzrokovati neugodnosti muslimanu i
drugima. Od toga je gaenje vatre prije spavanja, i da se ne bude nemaran u tome.
Ova naradba nije ograniena samo na spavanje, nego je njen smisao da musliman ne
bude nehajan, a spavanje je vrijeme kada je velika vjerovatnoa da se neprijatnost
moe desiti, i zbog toga je spomenuto. Takoe, naredba o gaenju nije ograniena na
svjetiljku i lampe, kao to je dolo u nekim hadisima, nego se iz ovog hadisa razumije
naredba o gaenju vatre i na drugim mjestima. Ponekad vatra iz svjetiljke ili fitilja
dopre do stvari i zapali ih, pa zbog toga se treba osigurati od poara. Kada se potpuno
obezbjedi tako da je siguran da do poara nee doi, onda prestaje vaenje propisa, jer
je nestao razlog zbog kojeg je propisan.

1. Upozorenje na poigravanje sa vatrom.
2. Poigravanje sa ibicom i upaljaem je razlog nastajanja poara.
3. Ne upotrebljavati pe na plin bez znanja kako se koristi.
4. Gaenje vatre nakon njene upotrebe.
5. Ne zatvarati vrata sobe ako je u njoj pe ili kamin.
6. Treba imati aparat za gaenje poara u kui, koli i autu.
Buharija (5/2319), broj 6294, knjiga: Traenje dozvole za ulazak, poglavlje: Ne ostavljaj vatru da gori u kui prilikom
spavanja, i Muslim (3/1596), Knjiga o piu, poglavlje: Naredba o pokrivanju zdjela i vezanju mjeina za vodu.
70
TRIDESET I OSMI HADIS
ZABRANA MUENJA IVOTINJE

-

-

71
Prenosi Abdullah ibn Omer, radijallhu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallahu

"Kanjena je ena zbog make koju je zatvorila sve dok nije umrla, pa je zbog
nje ula u vatru. Nije je hranila ni pojila kada ju je zatvorila, niti ju je pustila da
jede gmizavce i insekte."1
Biografija ravije:
Abdullah ibn Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhuma, je plemeniti ashab,
prenio je mnogo hadisa. Bio je najvri u slijeenju sunneta. Preselio je 73. god. po
Hidri.

U hadisu je dokaz da ne treba uznemiravati nijednu ivotinju ni pticu bilo koje
vrste bile, svejedno bile one ptice za ukras, golubovi, zeevi ili slino. Osim onih
ivotinja koje se izuzimaju iz ovog propisa, poput FEVASIKA 2, kojeg je dozvoljeno
ubiti u Mekanskom haremu i van njega i vezega (vrsta gutera).
Takoe, u hadisu je dokaz da ivotinje ne treba zatvarati i liavati ih hrane. Ova
ena je ula u vatru zbog make, pa se analogijom (kijasom) na to sve ivotinje i ptice
stavljaju pod isti propis. Neki uenjaci su zakljuili iz ovog hadisa da je vlasnik
obavezan izdravati ivotinje koje su u njegovom posjedu.
Pria Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhuma, je poznata, njen rezime je da je
on naiao pored skupine ljudi koji su postavili kokoku i zajedniki je gaali, pa kada
su ga ugledali, razbjeali su se a on je na to rekao: "Ko je ovo uradio? Zaista, Allahov
Poslanik je prokleo onog ko to radi."

1. Upozorenje na uznamiravanje ivotinja i ptica svih vrsta, poput ptica za ukras,
golubova, zeeva, kokoi, maki, pasa i slino, osim to je dolo u erijatu da
je dozvoljeno ili mustehab ubiti, poput vezega i fevasika koji se ubijaju u
Haremu i van Harema.
2. Zabranjeno je zatvarati bilo koju ivotinju i liavati je hrane.
3. Ne treba biti uporan u traenju od roditelja da kupe neku ivotinju zbog
bojazni da se ne zgrijei prilikom hranjenja iz nemarnosti.
Buharija (2/83), broj 2365, knjiga: Davanje pod zakup, poglavlje: Vrijednost navodnjavanja vodom, i Muslim (4/1760), broj
2242, Knjiga o selamu, poglavlje: Zabrana ubijanja make.
2
FEVASIK su ivotinje spomenute u hadisu muttfek alejhi od Aie, radijallahu anha, od njih su: korpija, lutnja (vrsta sokola),
gavran, mi i pas koji ujeda, u drugim rivajetima je dodato: zmija, zvijeri, vuk i tigar.
72
4. Biti milostiv prema ivotinjama i pticama je razlog ulaska u Dennet. Dolo je

u hadisu da je Allah oprostio ovjeku zbog toga to je napojio edna psa.
TRIDESET I DEVETI HADIS
IMAN I ISTIKAMET

-

-

73
Prenosi se da je Sufjan ibn Abdullah, radijallhu anhu, rekao: "Rekao sam, o

Allahov Poslanie, reci mi o islamu neto pa da vie nikog drugog ne pitam'', pa mu
ree:
"Reci vjerujem u Allaha, a zatim ustraj."1
Biografija ravije:
Sufjan ibn Abdullaha es-Sekafi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab, bio je
Omerov, radijallhu anhu, namjesnik u Taifu.

U hadisu je dokaz obaveze stalne poslunosti Uzvienom Allahu i da je iman
(vjerovanje) u Allaha temelj istikameta (ustrajnosti). I ovaj hadis je od hadisa
DEVAMI'UL-KELIM koji u sebi sadri mnoga znaenja izraena sa malo rijei.
Zaista, Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, je dato da sa malo rijei mnogo kae,
sakupio je ovom ashabu u ovim dvjema karakteristikama sva znaenja islama, imana i
pokornosti.
Takoe, u hadisu nema izvjetaenosti i suvinih jezikih ukrasa, jer hadis tee
iz iskrene prirode i istog obilnog izvora Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, a to se
jasno vidi u lahkoi izraza. On se, sallahu alejhi ve sellem, obraa jednostavnim
rijeima obinim masama i inteligenciji, a uz to govor odgovara stanju onog kome se
obraa.
Pouke hadisa:
1. Pitanje uenih o onom to se ne zna.
2. Iman u Uzvienog Allaha je temelj islama.
3. Briljivost ashaba, radijallahu anhum, u uenju propisa islama i rad po
njima.
4. Iman i istikamet su vadib svakom muslimanu.
ETRDESETI HADIS
KO OSTAVI NAMAZ, KAFIR JE (NEVJERNIK)

Muslim (1/65), Knjiga o imanu, poglavlje: Opa obiljeja islama.
74
- -

Prenosi Dabir ibn Abdullah, radijallhu anhuma, da je uo Allahovog Poslanika,

sallahu alejhi ve sellem, da je rekao:
"Zaista, izmeu ovjeka, irka i kufra (nevjerstva) je ostavljanje namaza."1
Biografija ravije:
Dabir ibn Abdullah ibn 'Amr ibn Haram el-Ensari es-Selemi je plemeniti ashab,
ensarija, ubraja se meu poznate ashabe, radijallahu anhum. Uestvovao je na Bedru i
Hunejnu i borio se uz Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, u devetnaest bitki (gazveta).
On je od onih ashaba koji prenose mnogo hadisa. Preselio je u Medini nakon 70. god.
po Hidri, radijallahu anhuma.

Hadis je dokaz da je ostavljanje namaza kufr, dalalet (zabluda) i izlazak iz kruga
islama. Veoma je mnogo hadisa koji upuuju na obavezu obavljanja namaza u
dematu i u damijama koje se Allahovom voljom podiu i u kojima se spominje
Njegovo ime. Svakom muslimanu je vadib da vodi rauna o ovoj obavezi, pristupi
njenom izvrenju, da ne bude nemaran i da je preporuuje svojoj djeci, ukuanima i
ostaloj brai muslimanima. Zaista, nema udjela u islamu onome ko ostavi namaz.
Pouke hadisa:
1. Znanje da je namaz stub islama i njegov temelj.
2. Od najvanijih stvari kojom se musliman razlikuje od kafira je izvrenje
obaveze namaza.
3. Namaz je najbitniji praktini temelj islama i ne stavlja se ispred njega nijedno
drugo djelo.
4. Namaz je jedno od najveih djela sa kojim se pribliava Uzvienom Allahu.
5. Namazom se stiu mnoge koristi na dunjaluku i ogromna nagrada na ahiretu.
ETRDESET I PRVI HADIS
STID JE KLJU SVAKOG DOBRA
Muslim (1/88), broj 82, Knjiga o imanu, poglavlje: Nazivanje kafirom onog ko ostavi namaz.
75
Prenosi se od 'Imrana ibn Husajna, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallahu alejhi

ve sellem, rekao:
"Stid donosi samo hajr."1

stid karakterna osobina koja spreava ovjeka da radi pokuena djela
Biografija ravije:
'Imran ibn Husajn el-Huza'i el-K'abi, radijallahu anhuma, je plemeniti ashab.
Primio je islam u godini Bitke na Hajberu. Bio je od ashaba koji su se istakli u fikhu.
ivio je u Basri, a 52. god. po Hidri preselio je na ahiret.

U hadisu je pohvala stida i isticanje da je on dio imana, stoga je stid islamski
moral. Meutim, pohvalni stid je stid kako ga islam tretira, a ne onaj iz kojeg
proizilazi ostavljanje nekih vadiba, poput ostavljanja nareivanja dobra i odvraanja
od zla. Ovo, zaista, nije islamski stid nego slabost i ponienje, a naziva se stidom
zbog slinosti islamskom stidu.
A hadis moe imati i znaenje: onaj iji je ahlak stid da u njemu hajr
preovlauje. Ili moe znaiti: ako je stid dio njegovog ahlaka da je hajr u njemu sam
posebi, a injenje grijeha, ponekad, ne negira taj hajr.
Pouke hadisa:
1. Imati osobinu stida je dio imana.
2. Stid je klju za sva vrata dobra.
3. Stid je osobina vjerovjesnika, alejhimussalatu vesselamu.
4. Rune rijei negiraju stid, poput psovke, vrijeanja i galame.
5. Nije od islamskog stida ostavljanje obaveze nareivanja dobra i odvraanja od
zla.
1
Buharija (5/2267), broj 5766, Knjiga o adabima, Poglavlje o stidu, i Muslim (1/64), broj 37, Knjiga o imanu, poglavlje:
Dijelovi imana.
76
ETRDESET I DRUGI HADIS
VIJEDNOST ZIKRA I ONIH KOJI ZIKRE
77

:

.

Prenosi Ebu-Musa el-E'ari, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve

sellem, rekao:
"Onaj koji zikri (spominje svoga Gospodara) i onaj koji ne zikri (koji Ga ne
spominje) su primjer ivog i mrtvog."1
Biografija ravije:

Pod rijei zikr u hadisu podrazumijevaju se zikrovi na koje podstie Kur'an i
sunnet da se ue, poput zikra el-bakijatus-salihatu (dobra i trajna djela), to jest,
izgovarati: subhanallahi vel-hamdu lillahi ve la ilahe illallahu vallahu ekber (slava i
hvala Allahu, nema drugog boga osim Allaha, Allah je najvei).
Takoe, rije zikrullah (spominjanje Allaha) upotrebljava se u znaenju
marljivog izvravanja onog to je nareeno i preporueno, kao uenje Kur'ana, itanje
hadisa, izuavanja nauke, klanjanje nafile i upuivanje dove. Znaenje rijei zikr
(spominjanje Allaha) obuhvata sva ova djela, iako se veina njih vre jezikom. A onaj
koji iskreno ini zikr slijedei u tome uputu Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, bie
nagraen u svakom sluaju.
Propisi vezani za zikr:

1. Zikr je lagan na jeziku, teak na mizanu (vagi) na Sudnjem danu.
2. Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je imao poseban zikr za svako stanje. Na
primjer:
a. Zikr ulaska u mesdid i izlaska iz mesdida.
b. Zikr pri ulasku u nunik i pri izlasku iz nunika.
c. Zikr prije spavanja i nakon buenja.
3. Najvredniji zikr su rijei la ilahe illellah.
4. Zikr uva ovjeka od dinnskih i ljudskih ejtana i daje mu smirenost i
radost.
1
Buharija (5/2353), broj 6407, Knjiga o dovama, poglavlje: Vrijednost spominjanja Allaha, d...
78
5. Uenje plemenitog Kur'ana i donoenje salavata na Poslanika, sallahu alejhi

ve sellem, se ubraja u zikr.
6. Onaj koji ne zikri je poput mrtvog ovjeka.
ETRDESET I TREI HADIS
PODSTICANJE NA LIJEP AHLAK
79
":
Prenosi se da je Abdullah ibn Amr ibn el-'As, radijallahu anhuma, rekao:

"Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, nije bio nepristojan u govoru niti
nemoralan u djelu, i govorio bi:
"Zaista, najbolji od vas su najljepeg ahlaka.'"1
Biografija ravije:
god. po Hidri, radujallahu anhu.

Hadis je dokaz da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, imao lijep ahlak i da nije
bio nepristojan u govoru niti nemoralan u djelu. Nepristojnost ili bestidnost je sve ono
to pree svoju mjeru tako da postane prezreno. A ona moe biti u govoru, djelu i
naravi, meutim, najvie je izraena u govoru.
Kae Poslanik, sallahu alejhi ve sellem:

.
"Zaista, Allah ne voli svakog bestidnika razvratnika."2
Musliman treba da se ugleda na Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, i da

popravlja svoj ahlak odabiranjem plemenitih osobina i izbjegavanjem runih djela, te
da se trudi na ostvarenju i sticanju toga.
Pouke hadisa:
1. Superiornost islamskog zakonodavstva budui da poziva muslimane da se
okite lijepim moralom, poput: otklanjanja neprijatnosti, susretanje ljudi sa
osmjehom i injenje dobra.
2. Obaveza ustrajnosti u plemenitim moralnim osobinama i klonjenju poroka.
1
Buharija (3/1305), broj 3559, Knjiga o velikim djelima, poglavlje: Opis Vjerovjesnika, sallahu alejhi ve sellem, i Muslim
(4/1810), broj 2321, poglavlje: Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, se mnogo stidio.
2
Ahmed (5/202), broj 21812.
80
3. Lijep moral (ahlak) pribliava roba stepenu Allahovog Poslanika, sallahu

alejhi ve sellem, na Sudnjem danu.
4. Od lijepog ahlaka je potivanje muslimana i ophoenje sa njima na lijep nain.
5. Ko se ukrasi lijepim moralnim osobinama zasluuje ljubav Uzvienog Allaha i
ljudi.
ETRDESET I ETVRTI HADIS
OBAVEZA LJUBAVI PREMA ALLAHOVOM POSLANIKU, SALLAHU ALEJHI

VE SELLEM
81

" . :
"..

Prenosi Enes, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,

rekao:
"Ne vjeruje niko od vas sve dok mu ja ne budem drai od njegovog oca, djeteta i
svih ljudi."1
Biografija ravije:

U hadisu je dokaz da je ljubav prema Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, vadib.
Od znakova ove ljubavi je uvanje njegovog sunneta, zatita njegovog erijata i
potinjavanja protivnika njegova erijata. Kae uenjak Kurtubi, rahimehullah:
"Svako ko ispravno vjeruje u Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, ima u sebi te ljubavi
s tim da se u njoj meusobno razlikuju, pa su neki od njih uzeli najobilniji udio dok su
drugi uzeli najoskudniji. Tako se kod mnogih, kada se spomene Poslanik, sallahu
alejih ve sellem, probudi udnja da ga vide, tako da vie vole njega vidjeti nego svoju
porodicu, dijete, imetak i roditelja".
Pouke hadisa:
1. Ljubav prema Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, i davanje prednosti toj
ljubavi u odnosu na sve ljude je vadib.
2. Od znakova ljubavi prema Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, je poslunost
Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, izvrenje njegove naredbe i donoenje
salavata kada se spomene njegovo ime.
3. Vadib je slijediti Poslanika, sallahu alejhi ve sellem.
4. Nije pravi mu'min onaj ko da prednost u ljubavi nekom od ljudi nad ljubavi
prema Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem.
5. Onaj ko donese jedan salavat na Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, Uzvieni
Allah donese na njega deset salavata.
Buharija (1/14), broj 14, Knjiga o imanu, poglavlje: Ljubav prema Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, je dio imana.
82
ETRDESET I PETI HADIS
ZNAK MUNAFIKA

":
83

"Tri su znaka munafika: kada govori lae, kada obea ne ispuni i kada mu se
povjeri iznevjeri."1

kada mu se povjeri kada mu se da neto na uvanje, i izvrenje odgovognosti na
propisan nain
Biografija ravije:

U hadisu je upozorenje muslimanu da se ne navikava na ova svojstava zbog
kojih se strahuje za njega da ga odvedu u istinsko licemjerstvo. Pa tako hadis
upozorava na ovakvo ponaanje koji vodi ovjeka u isto licemjerstvo.
Smjernice hadisa:
1. Od vrijednosti islama je da se bori protiv loih obiaja i niskih moralnih
osobina, poput lai, neispunjavanja obeanja, pronevjere i tome slino.
2. Upozorenje na licemjerstvo time to je ono kod Uzvienog Allaha vei grijeh
od kufra (nevjerstva).
3. Udaljavanje od svih osobina munafika (licemjera).
4. Kod koga se nau osobine munafika biva prezren kod Uzvienog Allaha i kod
ljudi.
5. Od osobina mu'mina ja da kada govori ne lae, kada obea ispuni i kada mu se
povjeri ne iznevjeri.
Buharija (1/21), broj 33, Knjiga o imanu, poglavlje: Znak munafika, i Muslim (1/78), broj 59, poglavlje: Pojanjenje osobina
munafika.
84
ETRDESET I ESTI HADIS
OPRATANJE I DOBRODUNOST SU OD ISLAMSKOG MORALA

:

85
Prenosi se da je Aia, radijallahu anha, rekla:

"Nije nikada dato Allahovom Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, da
izabere izmeu dvije stvari a da nije izabrao laku, ako nije grijeh, a ako je
grijeh, bio je najdalji ovjek od njega. I nikada se Allahov Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, nije ni u emu svetio zbog sebe, osim kada se skrnavi Allahova
zabrana, tada be se svetio radi Allaha."1
Biografija ravije:
Aia bintu Ebi-Bekr es-Siddik, radijallahu anhuma, je plemenita ashabijka,
majka pravovjenih, ena Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Bila je uena, fakiha i
prenijela je mnotvo hadisa. Preselila je 57. god. po Hidri.

U hadisu je dokaz lahkoe i velikodunosti islama. I dokaz da Poslaniku, sallahu
alejhi ve sellem, nije dato da izabere izmeu dvije dunjaluke stvari a da nije uzeo
laku i to, ako ta laka stvar nije iziskivala grijeh, a u tom sluaju izabrao bi pravi put.
Poslanik, salllahu alejhi ve sellem, se nije svetio zbog sebe. Oprostio je beduinu
koji je prema njemu grubo postupio diui glas na njega, i drugom beduinu koji ga je
povukao za ogrta tako da je ostavio trag na njegovom ramenu. Ovo upuuje na
opratanje osim u pravima Uzvienog Allaha.
Smjernice hadisa:
1. Pojanjenje da je islam din lahkoe i velikodunosti ako u tome nema grijeha.
2. Opratanje i dobrodunost su razlog meusobne ljubavi i bratstva meu
muslimanima.
3. Slijeenje Poslanika, salllahu alejhi ve sellem, u opratanju, blagosti i
strpljenju.
4. Musliman koji prata i koji je blag stie ogromnu nagradu od Allaha, d...
5. Opratanje i dobrodunost su u vlastitim pravima, a ne u pravima Uzvienog
Allaha.
6. Opratanje i dobrodunost nisu izraz slabosti i nemoi nego elje za hajrom.
7. utnjom odobriti loe djelo ne ulazi u opratanje i dobrodunost.
Buharija (2/106), broj 3560, Knjiga o velikim djelima, poglavlje: Opis Vjerovjesnika, sallahu alejhi ve sellem, i Muslim
(4/1813), broj 2327, Knjiga o vrijednostima djela, poglavlje: Udaljavanje Poslanika, salllahu alejhi ve sellem, od grijeha i
izabiranje lake dozvoljene stvari.
86
ETRDESET I SEDMI HADIS
ISLAM ZABRANJUJE DA SE NE GOVORI SA MUSLIMANOM VIE OD TRI DANA
87
Prenosi se od Ebu-Ejjuba el-Ensarije, radijallhu anhu, da je Allahov Poslanik,

sallhu alejhi ve sellem, rekao:
"Nije dozvoljeno muslimanu da ne govori sa svojim bratom muslimanom vie od
tri noi, sretnu se pa jedan od drugog okree glavu, a bolji od njih dvojice je onaj
koji prvi nazove selam."1
Biografija ravije:
Halid ibn Zejd el-Ensari, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Uestvovao je na
Drugoj prisegi na vjernost, borio uz Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, u Bici na
Bedru i svim ostalim bitkama. Bio je pisar Kur'ana. Nije ostavljao dihad poslije smrti
Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, sve dok nije preselio 51. god. po Hidri u Bici na
Carigradu (dananjem Istanbulu).
Kratko znaenje hadisa:

Hadis upuuje na zabranu neprianja sa muslimanom vie od tri dana, a
razumije se iz hadisa da je dozvoljeno u vremenu od tri dana. Mudrost dozvoljavanja
u ovom periodu je to to je ovjek po prirodi sklon srdbi, loem ahlaku i tome slino,
pa mu se oprata neprianje sa svojim bratom tri dana kako bi se otklonila ta smetnja,
olakalo ovjeku i odstranile loe posljedice. U prvom danu stia se srdba, u drugom
se ovjek preispita a u treem trai izvinjenje. Prelaskom vie od tri dana naruavaju
se prava bratstva po vjeri.
Smjernice hadisa:
1. Islam poziva u meusobnu ljubav i zbliavanje meu muslimanima.
2. uvanje od prepirki koje uzrokuju neprianje sa muslimanima.
3. Upozorenje na neprianje muslimana sa svojim bratom vie od tri noi.
4. Izmirivanje prijatelja kada nastane meu njima konflikt je vadib.
5. Ako tvoj brat musliman nee da govori sa tobom, prvi mu nazovi selam, to ti
je vrednije kod Uzvienog Allaha.
6. Ako poselami onog ko nee da govori sa tobom pa okrene glavu od tebe, sa
tebe spada grijeh.
Buharija (5/2256), broj 6077, Knjiga o adabima, Poglavlje o izbjegavanju muslimana, i Muslim ( 4/1984), broj 2560, Knjiga o
dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana izbjegavanja vie od tri dana bez opravdanog erijatskog
razloga.
88
ETRDESET I OSMI HADIS
VIJEDNOST UENJA I POUAVANJA KUR'ANU

".
":

Prenosi se od Osmana ibn 'Affana, radijallhu anhu, da je Allahov Poslanik, sallahu

89
"Najbolji od vas je onaj ko naui Kur'an i druge pouava njemu."1
Biografija ravije:
Osman ibn 'Affan, radijallahu anhu, je plemeniti ashab, trei pravedni halifa. On
je jedan od desetorice kojima je obean Dennet i od prvih koji je primio islam.
Uinio je hidru u Abesiniju a zatim u Medinu. Preselio je kao ehid u Medini 35.
god. po Hidri.

Hadis potvruje vrijednost koju ima onaj ko naui Kur'an i njemu pouava
druge. Pomenuta vrijednost se stie pouavanjem nakon to se naui Kur'an. Onaj koji
pouava druge Kur'anu ini opu korist za razliku od onog koji samo naui za sebe.
ta vie, najasnije djelo je poduavanje drugih, jer onaj koji pouava druge kroz
njegovo uenje i pouavanje ostvaruje se opa korist. Nema sumnje da je spoj izmeu
uenja Kur'ana i pouavanja drugih njemu vid samousavravanja i usavravanja
drugih, i da je u tome spoj izmeu line i ope koristi pa je zbog toga bolji.
Smjernice hadisa:
1. Uenje plemenitog Kur'ana je najasniji ibadet i na najuzvienijem mjestu
kod Uzvienog Allaha.
2. Briljivost u uenju plemenitog Kur'ana u koli , kui i halkama Kur'ana u
mesdidima.
3. Pamenje u mladosti je snanije od pamenja u starosti.
4. Za svako slovo koje ita musliman u Kur'anu ima desetorostruku nagradu.
5. Uenje Kur'ana uz primjenu tedvidskih pravila ima veu vrijednost.
6. Utjecati se Allahu od ejtana prije itanja plemenitog Kur'ana.
7. Voditi rauna o istoi Mushafa i ne kidati njegove listove.
8. Musliman treba biti ist prilikom uenja Kur'ana.
Buharija (4/1919), broj 5027, Knjiga o vrijednostima Kur'ana, poglavlje: Najbolji od vas je ko naui Kur'an i druge pouava
njemu.
90
ETRDESET I DEVETI HADIS
UTICAJ PRIJATELJA NA OVJEKA

-

-

Prenosi Ebu-Musa el-E'ari, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve

sellem, rekao:
91
"Zaista, primjer dobrog i loeg prijatelja je kao onaj koji nosi miris misk i onaj
koji pue u kovaki mijeh. Onaj koji nosi miris misk ili e ti ga poklonit, ili e ga
kupiti od njeg, ili e osjetit od njeg ugodan miris. A onaj koji pue u kovaki
mijeh ili e ti zapaliti odjeu, ili e osjetit od njeg neugodan miris."1

kovaki mijeh kona futrola pomou koje kova pue u vatru
Biografija ravije:

Hadis je dokaz da druenje sa dobrim i moralnim ljudima utie na sreu
ovjeka, i svaki ovjek se na svog prijatelja ugleda. Suprotno tome, druenje sa
prostacima i pokvarenjacima donosi ovjeku nesreu. Da bi to pojasnio Poslanik,
sallahu alejhi ve sellem, je naveo dva jasna primjera.
Upute hadisa:
1. Islam vodi brigu o usmjerenju svojih sljedbenika da se drue sa dobrim
ljudima.
2. ovjek je pod uticajem svog prijatelja u dobru ili zlu.
3. Nastojanje da se prijateljuje sa odabranim ljudima.
4. Od koristi druenja sa dobrim ljudima je to pomau u hajru i upozoravaju na
zlo.
5. Musliman se uva prijateljevanja sa drutvom koje ima porone navike poput
ostavljanja namaza, puenja cigareta i tome slino.
Buharija (5/2104), broj 5534, Knjiga o klanju i lovu, Poglavlje o misku, i Muslim (4/2026), broj 2628, Knjiga o dobroinstvu,
odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Preporuljivost druenja sa dobrim ljudima.
92
PEDESETI HADIS
OBAVEZA INJENJA DOBROINSTVA RODITELJIMA
.
Prenosi se od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je doao neki ovjek Allahovom
Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, i rekao:
93
"O Allahov Poslanie, ko je najprei od ljudi da se prema njemu lijepo ophodim?''

Ree: "Tvoja majka." Ponovo upita ovjek: ''Ko zatim?'' Kae: "Tvoja majka." ''A
zatim?'' Kae: "Tvoja majka." ''A zatim ko?'' Ree: "Tvoj otac."1
Biografija ravije:

U hadisu je dokaz da se daje prednost zadovoljstvu majke u odnosu na
zadovoljstvo oca, u znaenju da majki pripada koliko tri dobroinstva koje zasluuje
otac. A to je zbog muka trudnoe, zatim muka poroaja, zatim dojenja. Na to je
ukazano rijeima Uzvienog:
"ovjeka smo zaduili da roditeljima svojim ini dobro, majka njegova s mukom
ga nosi i u mukama ga raa."2
"Mi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima svojim. Majka ga nosi a
njeno zdravlje trpi."3
Smjernice hadisa:
1. Obaveza injenja dobra, poslunosti i nesuprostavljanja roditeljima.
2. Suprostavljanje i uznemiravanje roditelja rijeju ili djelom je razlog ulaska u
vatru.
3. Poslunost roditeljima je razlog ulaska u Dennet.
4. Poslunost roditeljima je vadib pa makar bili nevjernici, osim ako nareuju
grijeenje.
Buharija (5/2227), broj 5971, Knjiga o adabima, poglavlje: Ko je najprei od ljudi da se prema njemu lijepo ophodi, i Muslim
(4/1974), broj 2548, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Dobroinstvo prema roditeljima i
da su oni najprei za to.
2
El-Ahkaf, 15.
3
Lukman, 14.
94
PEDEST I PRVI HADIS
UVANJE JEZIKA I RUKE OD NANOENJA NEPRAVDE MUSLIMANIMA

- -

Prenosi se od Ebu-Musaa el-E'arija, radijallhu anhu, da je rekao: "O Allahov

Poslanie, koji musliman je najbolji? Kae:
95
"Onaj od ijeg jezika i ruke su mirni muslimani."1
Biografija ravije:

Hadis je dokaz o vrijednosti uvanja jezika, jer je u uvanju muslimana od
nanoenja neprijatnosti svom bratu muslimanu najvea potvrda njegovog islama. U
hadisu je spomenut jezik jer on izraava ono to je u dui.
Takoe, u hadisu je dokaz o vrijednosti uvanja ruke, jer veina radnji se obavlja
rukom. U spominjanju ruke bez drugih organa je dublje znaenje, jer pod znaenje
ruke ulazi moralni smisao, poput bespravnog prisvajanja tueg prava.
Smjernice hadisa:
1. Ne kriti prava drugih pa makar to bilo neto neznatno.
2. Nevrijeanje nikog od ljudi.
3. Spominjati ljude po onom to ne vole je vid uznemiravanja tih ljudi.
4. Ostavljanje prenoenja rijei koje uzrokuju neprijateljstvo i razdor meu
prijateljima.
5. uvanje da se ne uzme neto od kolskih kolega, kao olovka, linijar i tome
slino, osim sa njihovim odobrenjem.
PEDESET I DRUGI HADIS
OBAVEZA TRAENJA ZNANJA
Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu aleji ve sellem, rekao:

"Traenje znanja je obaveza svakom muslimanu."2
1
Buharija (1/13), broj 10, Knjiga o imanu, poglavlje: Koji islam je najbolji, i Muslim (1/65), broj 40, Knjiga o imanu, poglavlje:
Pojanjenje da islam ima razliite vrijednosti.
96
Biografija ravije:

U hadisu je dokaz obaveze traenja znanja, ak ta vie, to je od najveih
fardova i vadiba. Korisno znanje je ono iji je plod bogobojaznost i poniznost. Ono
koristi svom vlasniku u toku njegovog ivota i poslije smrti:
"A Allaha se boje od robova Njegovih ueni."1
Najpotpuniji nain traenja znanja je da onaj koji trai znanje vodi brigu o
uenju nasljeene nauke od Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, (tj. hadisa),
razumijevanja znaenja Poslanikove, sallahu alejhi ve sellem, naredbe, zabrane i
ostalog govora, slijeenju toga i davanja prednosti tome nad ostalim.
Smjernice hadisa:
1. Superiornost islama, time to je uinio znanje razlogom uspjeha na dunjaluku
i ahiretu.
2. injenica da je islam preduhitrio druge u pozivanju znanju i uenju.
3. Traenje znanja je obaveza svakom muslimanu i muslimanki.
4. U islamu je uenjak bolji od pobonjaka.
5. Iskren nijjet u traenju znanja ini studiranje, istraivanje i pronalaenje
primljenim ibadetom, inallah.
Ibn-Made (1/8), spomenuo je Es-Sehavi mnoge koji biljee ovaj hadis, kao to je je u knjizi El-Mekasid, 44. str., broj 660.
ejh Albani smatra da je hadis vjerodostojan, kao to je u Sahihul-dami'a broj 3808.
1
Fatir, 28.
97
PEDEST I TREI HADIS
PRAVO PUTA

.
.

- -

Prenosi se od Ebu-Se'ida el-Hudrija, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu

"uvajte se sjedenja po putevima." Rekoe: ''O Allahov Poslanie, sjedenje na putu
je nama neophodno, mi tu razgovaramo.'' Pa ree Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem: "Ako ete sjediti, onda dajte putu njegovo pravo." Kau: ''ta je pravo
98
puta, o Allahov Poslanie?'' Ree: "Obaranje pogleda, otklanjanje neprijatnosti,

odvraanje selama i nareivanje dobra i zabranjivanje zla."1
Biografija ravije:
S'ad ibn Malik ibn Sinan el-Ensari, radijallhu anhu, je plemeniti ashab.
Uestvovao je u svim bitkama poslije Uhuda. Prenio je mnogo hadisa. Preselio je u
Medini 53. god. po Hidri.

U hadisu je dola zabrana sjedenja po putevima. Mudrost ove zabrane je to se
sjedenjem ovjek izlae iskuenju. Ponekad onaj ko se boji iskuenja za sebe,
gledajui u ene kada prolaze, vidi ono to budi strasti. Na putu se izlae obavezi
davanja prava Allahu i muslimanima zbog toga to su traili dozvolu da ostanu sjediti
po putu. A da je ovjek sjedio u kui ne bi to znao, niti bi bio obavezan obavljati prava
koja esto ne izvrava.
Smjernice hadisa:
1. Sjedenje sa prijateljima u kui je bolje od stajanja na ulici.
2. uvanje od igranja po ulici.
3. Obaveza obaranja pogleda od onog to je Allah zabranio.
4. Ne uznemiravati muslimane ako je neophodno da se sjedi na ulici.
5. Onaj koji sjedi na ulici obavezan je odvraati selam, upuivati na dobro i
upozoravati na zlo.
Buharija (2/870), broj 2465, Knjiga o albama, poglavlje: Dvorita kua i sjedenje u njima, i Muslim (3/1675), broj 2121,
poglavlje: Zabrana sjedenja po putevima i davanje putu njegovo pravo.
99
PEDEST I ETVRTI HADIS
ISLAM NAREUJE DA MU'MIN BUDE JAK

"Jak mu'min je bolji i drai Allahu od slabog mu'mina a u obojici je hajr. Tei za
onim to ti koristi, trai pomo od Allaha i ne budi slab. A ako te zadesi neka
100
nevolja nemoj rei da sam uradio tako i tako bilo bi tako i tako, nego reci: Allah
je odredio i ono to je On htio uradio. Zaista, rije "da" otvara ejtansko djelo."1
Biografija ravije:

U hadisu je dokaz da je mu'min snane volje u injenju dobrih djela bolji od
slabog mu'mina, jer jak mu'min snane due je odvaniji u dihadu, zabranjivanju zla,
saburanju na neprijatnostima u tome, podnoenju tegobe na Allahovom putu,
izvravanju Allahovih prava poput namaza, posta i tome slino. A slab mu'min je
suprotan ovome, osim to u njemu ima hajra zbog postojanja imana u njemu. Zatim je
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, naredio da se bude marljiv u pokornosti Allahu, u
traenju onog to je kod Njega i traenju pomoi od Allaha u svim stvarima, jer
marljivost roba bez Allahove pomoi nee mu koristiti.
Smjernice hadisa:
1. Jak mu'min je bolji od slabog mu'mina, jer se jak mu'min vie rtvuje u dobru.
2. Obaveza je muslimanu da koristi svoju snagu u poslunosti Allahu i
pomaganju drugih.
3. Muslimanu je vadib da bude snaan u svom radu, uenju i slinom.
4. Hajr je prisutan u mu'minu pa makar bio slab.
5. Islam poziva da se izgrauje tijelo na zdravoj osnovi.
6. Muslimanu je vadib da bude marljiv u onom to mu koristi uz traenje
pomoi od Uzvienog Allaha.
7. Obaveza strpljivosti kod musibeta i vjerovanja u Allahovu odredbu.
8. Zabrana rijei "da" alei za onim to je prolo jer je ona klju za ejtansko
doaptavanje zlih misli.
Muslim (4/2052), broj 2664, Knjiga o kaderu, poglavlje: O naredbi da se bude jak, ostavi slabost, trai pomo od Allaha i
kaderske odredbe prepuste Njemu.
101
PEDEST I PETI HADIS
O ADABIMA TRAENJA DOZVOLE ZA ULAZAK

- -

.

:

Prenosi Ebu-Musa el-E'ari, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,

rekao:
"Tri puta se trai dozvola za ulazak, pa ako ti dozvoli ui, a u suprotnom se
vrati."1
1
Buharija (3/2305), broj 6245, Knjiga o traenju dozvole za ulazak, poglavlje: Tri puta se naziva selam i trai dozvola za ulazak,
i Muslim (3/1694), broj 2153, Knjiga o adabima, Poglavlje o traenju dozvole za ulazak.
102
Biografija ravije:

U hadisu je dokaz da je propisano ponavljanje selama kada se spoji sa traenjem
dozvole za ulazak, i da je ponekad propisano ponavljanje samog selama ako je grupa
velika, ili neki od njih nisu uli, a ele se svi obuhvatiti sa selamom, tada je potrebno
ponoviti drugi put, i trei put a nee se prelaziti vie od tri puta. Forma traenja
dozvole za ulazak je da se kae: Esselamu alejkum, mogu li ui? A zatim je pred njim
izbor da spomene svoje ime ili da se ogranii na nazivanje selama.
Smjernice hadisa:
1. Tri puta se trai dozvola za ulazak, pa ako mu se dozvoli ui e, a u
suprotnom e se vratiti.
2. Nema smetnje da se trai dozvola vie od tri puta ako je ovjek siguran da ga
ukuani nisu uli.
3. Zabranjeno je gledanje kroz otvore unutar kue.
4. Dugo pritiskati na zvonce ili mnogo kucati nije od adaba traenja dozvole za
ulazak.
5. Prilikom traenja dozvole za ulazak ne treba stajati ispred vrata nego sa
lijeve ili desne strane.
6. Traenje dozvole za ulazak posredstvom sirene na autu ili biciklu uznemirava
ljude.
7. Musliman ne ulazi ni u iji privatni posjed osim poslije traenja dozvole za
ulazak.
8. Vaspitan uenik ne ulazi u uionicu kada je u njoj nastavnik a da ne trai
dozvolu za ulazak od nastavnika.
103
PEDESET I ESTI HADIS
SLAST IMANA

- -
.

Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu aleji ve sellem,
rekao:
"Kod koga se nau tri osobine osjetie slast imana: da mu Allah i Njegov
Poslanik budu drai od svega drugog, da voli ovjeka ni zbog ega drugog osim
radi Allaha i da mrzi da se vrati u nevjerstvo nakon to ga je Allah izbavio iz
njega kao to mrzi da bude baen u vatru."1
1
Buharija (1/14), broj 21, Knjiga o imanu, poglavlje: Slast imana, i Muslim (1/66), broj 43, Knjiga o imanu, poglavlje:
Pojanjenje osobina, ko se njima odlikuje osjeti slast imana.
104

slast imana - uitak koji je produkt imana
Biografija ravije:

U ovom vrijednom hadisu izlae nam Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
odreena svojstva koja, kada se neko okiti njima, osjeti ljepotu imana i doivi
njegovu slast sticanjem uitka i sigurnosti na dunjaluku i ahiretu.
Prvo od ovih svojstava je da mu ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku
bude u srcu draa od svega drugog to voli, pa makar bila voljena osoba, roditelj ili
dijete, pa ak i on sam. Ova ljubav ima znakove, od njih su: rad po Allahovoj knjizi i
sunnetu Njegovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, zatita dina i tome slino.
Drugo svojstvo je da musliman gradi svoju vezu sa drugim muslimanima na
temelju ljubavi u ime Allaha, a ne radi dunjaluka ili neke koristi.
I tree svojstvo je da musliman mrzi kufr (nevjerstvo) takvom mrnjom koja je
ravna mrnji upropatujue vatre, i da mrzi da se vrati u kufr, kao to mrzi da bude
baen u vatru. A znak toga je poslunost Allahu, ostavljanje grijeha i urba u injenju
iskrene tevbe.
Smjernice hadisa:
1. Obaveza davanja prednosti ljubavi prema Allahu i ljubavi prema Njegovom
Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, nad svim stvorenjima.
2. Neposlunost ljudima u grijeenju prema Allahu i grijeenju prema
Allahovom Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem.
3. Od potpunog imana je da musliman voli svoga brata muslimana radi Allaha,
d...
4. Obaveza je muslimanu da mrzi kufr kao to mrzi da bude baen u vatru.
5. U kome se nau ova svojstva osjetie sigurnost u svom srcu i mir u dui.
105
PEDESET I SEDMI HADIS
SAMILOST PREMA LJUDIMA

-

-

.

-

Prenosi Derir ibn Abdullah, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi
ve sellem, rakao:
"Ko nije milostiv prema ljudima nee ni Allah biti milostiv prema njemu."1
Biografija ravije:
Muslim (4/1809), broj 2319, Knjiga o vrijednostima djela, poglavlje: Njegova, sallahu alejhi ve sellem, samilost prema djeci i
porodici.
106
Derir ibn Abdullah el-Bedeli, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je

islam na etrdeset dana prije smrti Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Prenio je
nekoliko hadisa. Imao je ogroman uticaj u bitkama. Preselio je 51. god. po Hidri.

U hadisu je dokaz o samilosnom postupanju prema ljudima. Meutim,
samilosno postupanje u isalmu se ne ograniava samo na ljudsku vrstu, nego obuhvata
sva stvorenja, a od njih su ivotinje koje su u vlasnitvu i koje su na slobodi. Pod
samilost ulazi njihovo hranjenje i pojenje, olakavanje prilikom noenja tereta i ne
prelaenje granice prilikom udaranja. Onaj koji nije milostiv prema samom sebi,
izvravajui Allahove naredbe i klonei se Njegovih zabrana, nee mu se Allah
smilovati jer on nije sa Allahom nikakav ugovor sklopio. Prva milost, spomenuta u
hadisu, je u znaenju djela a druga u znaenju nagrade, to jest, ko bude radio dobra
djela Allah e uiniti da u njegovom srcu bude milost. U hadisu je potvrda svojstva
samilosti Uzvienom Allahu.
Smjernice hadisa:
1. Zaista, samilost muslimana prema ljudima je uzrok Allahove samilosti prema
njemu.
2. Zaista, samilost prema muslimanima je karakteristika mu'mina, a
nemilosrdnost je karakteristika kafira.
3. Od samilosti prema ljudima je njihovo potivanje, pomaganje i injenje
dobroinstva.
4. ovjek ne nanosi nepravdu slabijem od sebe nego ga pomae i samilostan je
prema njemu.
5. Propisanost pomaganja ljudi koji su u potrebi.
6. Obaveza samilosti i neuznemiravanja radnika, sluga, slabih i njima slinih.
107
PEDESET I OSMI HADIS
OBAVEZA LJUBAVI MUSLIMANA PREMA SVOM BRATU

" .:

"..

Prenosi Enes, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu aleji ve sellem, rekao:
"Niko od vas nee biti pravi vjernik sve dok ne bude volio svome bratu ono to
voli samom sebi."1
Biografija ravije:
1
Buharija (1/14), broj 13, Knjiga o imanu, poglavlje: Od imana je da voli svom bratu ono to voli samom sebi, i Muslim (1/67),
broj 45, Knjiga o imanu, poglavlje: Dokaz da je od svojstava imana da musliman voli svome bratu hajr koji voli samom sebi.
108

Islam vodi rauna o uvavanju veza ljubavi meu muslimanima. Od
potpunosti imana ovjeka je da voli svoga brata muslimana, da mu eli dobro i da ga
izjednai sa samim sobom nastojei da ujedini srca i rije muslimana. Sebinost unosi
mrnju i razilaenje meu muslimanima. Islam je spojio ljubav muslimana prema
svom bratu sa temeljom njegovog imana da bi vodio rauna o toj ljubavi i kako bi
upotpunio svoj iman. Ova ljubav nee biti potpuna osim ostavljanjem zavisti, zlobe,
mrnje i obmane, a sve su ovo pokuena svojstva.
Smjernice hadisa:
1. Od potpunog je imana da musliman voli svojoj brai ono to voli samom sebi
i da mrzi njima ono to mrzi samom sebi.
2. Zavist i mrnja su razlog smanjenja imana.
3. Od ljubavi muslimana prema svom bratu je da ga upuuje na svako dobro i
da otklanja od njega zulum.
4. uvanje od egoizma (a to je da eli svo dobro samo za sebe mimo drugih
ljudi).
5. Potenciranje islama na onom to isti srca i na emu se grade bratske veze.
109
Sadraj
PREDGOVOR............................................................................... 4
UVOD U HADISKU NAUKU............................................................... 5
DEFINICIJA SUNNETA ILI HADISA:....................................................5
RAZLIKA IZMEU KUR'ANA, HADISUL-KUDSIJA I HADISA:.....................5
HADIS KAO DOKAZ:......................................................................6
BILJEENJE SUNNETA:...................................................................6
EST POZNATIH ZBIRKI HADISA:......................................................8
SENED (LANAC PRENOSILACA) I METN (TEKST HADISA):....................... 9
VRSTE HADISA U POGLEDU PRIHVATANJA I ODBIJANJA....................... 10
ERIJATSKI PROPIS RADA PO DA'IF HADISU:.............................................................10
ERIJATSKI PROPIS RADA PO MEVD'U HADISU:.........................................................11
PRVI HADIS............................................................................... 12
ISKRENOST U NIJJETU.................................................................12
110
DRUGI HADIS............................................................................. 14
OBAVEZA ODRAVANJA ROBINSKIH VEZA........................................14
TREI HADIS............................................................................. 15
STRAH OD ALLAHA I LIJEP AHLAK..................................................15
ETVRTI HADIS.......................................................................... 17
PODSTICANJE NA SPREMANJE ZA SUDNJI DAN I POLAGANJE RAUNA....17
PETI HADIS................................................................................ 19
OD UPUTE ISLAMA JE SAMILOST PREMA IVOTINJAMA......................19
ESTI HADIS.............................................................................. 21
ADABI ISLAMA PRILIKOM JEDENJA I PIJENJA...................................21
SEDMI HADIS............................................................................. 22
VANOST MEUSOBNE SARADNJE MU'MINA.....................................22
OSMI HADIS............................................................................... 23
PREPORULJIVOST LIJEPOG GOVORA I VEDRA LICA..........................23
DEVETI HADIS............................................................................ 24
UDALJAVANJE OD SUMNJIVIH STVARI..............................................24
DESETI HADIS............................................................................ 25
ISLAM ZABRANJUJE MITO............................................................25
JEDANAESTI HADIS..................................................................... 26
KO UKAE NA DOBRO IMA NAGRADU ONOG KO GA RADI.....................26
DVANAESTI HADIS....................................................................... 28
111
PODSTICANJE NA TRAENJE ZNANJA..............................................28

TRINAESTI HADIS....................................................................... 30
OBAVEZA UVANJA EMANETA.......................................................30
ETRNAESTI HADIS..................................................................... 32
VRIJEDNOST DIHADA NA ALLAHOVOM PUTU...................................32
PETNAESTI HADIS....................................................................... 33
ZABRANA IRKA, NEPOSLUNOSTI RODITELJIMA I LANOG SVJEDOENJA
...............................................................................................33
ESNAESTI HADIS....................................................................... 35
ZABRANA VARANJA.....................................................................35
SEDAMNAESTI HADIS.................................................................. 36
ZABRANA NEMIMETA..................................................................36
OSAMNAESTI HADIS.................................................................... 38
OBAVEZA TANOG MJERENJA NA LITRI I KANTARU............................38
DEVETNAESTI HADIS................................................................... 40
ZABRANA MEUSOBNE MRNJE I ZAVISTI........................................40
DVADESETI HADIS....................................................................... 42
ODGOVORNOST SVAKOG POJEDINCA ZA ONO TO MU JE POVJERENO....42
DVADESET I PRVI HADIS............................................................... 43
ISLAMSKI ADABI JEDENJA............................................................43
DVADESET I DRUGI HADIS............................................................. 44
ADABI KIHANJA.........................................................................44
112
DVADESET I TREI HADIS............................................................. 46

PODSTICANJE NA ISKRENOST I ODVRAANJE OD LAI........................46
DVADESET I ETVRTI HADIS.......................................................... 48
ZABRANA GIBETA.......................................................................48
DVADESET I PETI HADIS............................................................... 50
VRIJEDNOST NAZIVANJA SELAMA I NJEGOVOG IRENJA.....................50
DVADEST I ESTI HADIS................................................................ 52
VRIJEDNOST SAENJA I SIJANJA....................................................52
DVADESET I SEDMI HADIS............................................................. 53
ADABI OBAVLJANJA NUDE...........................................................53
DVADESET I OSMI HADIS.............................................................. 55
TEMELJI ISLAMA........................................................................55
DVADESET I DEVETI HADIS........................................................... 57
PANJA ISLAMA PREMA MESDIDIMA.............................................57
TRIDESETI HADIS....................................................................... 59
ZABRANA PROENJA BEZ POTREBE................................................59
TRIDESET I PRVI HADIS................................................................ 60
PRAVA KOMILUKA.....................................................................60
TRIDESET I DRUGI HADIS............................................................. 62
UPOZORENJE NA SRDBU.............................................................62
TRIDESET I TREI HADIS.............................................................. 63
113
ZABRANA NEPOSLUNOSTI RODITELJIMA........................................63

TRIDESET I ETVRTI HADIS.......................................................... 65
POKUENOST BAVLJENJA ONIM TO TE SE NE TIE............................65
TRIDESET I PETI HADIS................................................................ 66
POKUENOST OHOLOSTI I PREPORULJIVOST ULJEPAVANJA.............66
TRIDESET I ESTI HADIS............................................................... 68
MNOTVO PUTEVA DOBRA U ISLAMU...............................................68
TRIDESET I SEDMI HADIS.............................................................. 70
UPOZORENJE NA OSTAVLJANJE VATRE DA GORI U KUI PRILIKOM
SPAVANJA..................................................................................70
TRIDESET I OSMI HADIS............................................................... 72
ZABRANA MUENJA IVOTINJE.....................................................72
TRIDESET I DEVETI HADIS............................................................ 74
IMAN I ISTIKAMET......................................................................74
ETRDESETI HADIS..................................................................... 75
KO OSTAVI NAMAZ, KAFIR JE (NEVJERNIK).......................................75
ETRDESET I PRVI HADIS............................................................. 76
STID JE KLJU SVAKOG DOBRA.....................................................76
ETRDESET I DRUGI HADIS........................................................... 78
VIJEDNOST ZIKRA I ONIH KOJI ZIKRE.............................................78
ETRDESET I TREI HADIS........................................................... 80
PODSTICANJE NA LIJEP AHLAK......................................................80
114
ETRDESET I ETVRTI HADIS........................................................ 82

OBAVEZA LJUBAVI PREMA ALLAHOVOM POSLANIKU, SALLAHU ALEJHI VE
SELLEM....................................................................................82
ETRDESET I PETI HADIS............................................................. 84
ZNAK MUNAFIKA........................................................................84
ETRDESET I ESTI HADIS............................................................ 86
OPRATANJE I DOBRODUNOST SU OD ISLAMSKOG MORALA...............86
ETRDESET I SEDMI HADIS........................................................... 88
ISLAM ZABRANJUJE DA SE NE GOVORI SA MUSLIMANOM VIE OD TRI
DANA.......................................................................................88
ETRDESET I OSMI HADIS............................................................. 90
VIJEDNOST UENJA I POUAVANJA KUR'ANU....................................90
ETRDESET I DEVETI HADIS......................................................... 92
UTICAJ PRIJATELJA NA OVJEKA...................................................92
PEDESETI HADIS......................................................................... 94
OBAVEZA INJENJA DOBROINSTVA RODITELJIMA............................94
PEDEST I PRVI HADIS................................................................... 96
UVANJE JEZIKA I RUKE OD NANOENJA NEPRAVDE MUSLIMANIMA.....96
PEDESET I DRUGI HADIS............................................................... 97
OBAVEZA TRAENJA ZNANJA........................................................97
PEDEST I TREI HADIS................................................................. 99
PRAVO PUTA..............................................................................99
PEDEST I ETVRTI HADIS............................................................ 101
115
ISLAM NAREUJE DA MU'MIN BUDE JAK........................................101

PEDEST I PETI HADIS................................................................. 103
O ADABIMA TRAENJA DOZVOLE ZA ULAZAK.................................103
PEDESET I ESTI HADIS.............................................................. 105
SLAST IMANA...........................................................................105
PEDESET I SEDMI HADIS............................................................. 107
SAMILOST PREMA LJUDIMA........................................................107
PEDESET I OSMI HADIS............................................................... 109
OBAVEZA LJUBAVI MUSLIMANA PREMA SVOM BRATU.......................109
116

Odabrani Hadisi

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Odabrani Hadisi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Odabrani hadisi Allahova

Poslanika, sallallahu alejhi ve

Pomoni ured za davu - Rijad

Prevod : Grupa studenata

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Prenosi se u vjerodostojnom hadisu:

UVOD U HADISKU NAUKU

strane, ona je Objava od mudroga i hvale

"Mi, uistinu Kur'an objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti"2.

Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je protumaio Kur'an rijeima i djelima, a sunnet je

DEFINICIJA SUNNETA ILI HADISA:

RAZLIKA IZMEU KUR'ANA, HADISUL-KUDSIJA I HADISA:

HADIS KAO DOKAZ:

mu'diza: nadnaravna pojava

koju je Ebu-Bekr poslao Enesu, radujallahu anhuma, kad ga je postavio namjesnikom

1. EL-DAMI'U: poput zbirke El-dami'u Es-sahih od imama Buharije, koji je

Pogledaj: erhun Nevevi li Sahihil-Muslim, 8. tom, 130. str.

EST POZNATIH ZBIRKI HADISA:

SENED (LANAC PRENOSILACA) I METN (TEKST HADISA):

VRSTE HADISA U POGLEDU PRIHVATANJA I ODBIJANJA

Predgovor Sahihu Muslim, poglavlje: Dokaz da je sened od vjere.

5- Da u hadisu nema 'illeta, a 'illet je skriveni razlog koji umanjuje

erijatski propis rada po da'if hadisu:

erijatski propis rada po mevd'u hadisu:

OBAVEZA ODRAVANJA ROBINSKIH VEZA

Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu aleji ve sellem,

Kratki komentar hadisa:

STRAH OD ALLAHA I LIJEP AHLAK

Prenosi se od Ebu-Zerra, Dundub ibn Denadeta, i Mu'az ibn Debela,

Kratki komentar hadisa:

PODSTICANJE NA SPREMANJE ZA SUDNJI DAN I POLAGANJE RAUNA

Prenosi Mu'az ibn Debel, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve

ju je proveo, o svom imetku - kako ga je stekao i uta ga je potroio i o svom

Ebu-Zerr el-Gaffari, radijallahu anhu, je asni ashab, jedan od zahida i

2. Mu'az ibn Debel el-Ensari el-Hazredi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab.

Kratki komentar hadisa:

OD UPUTE ISLAMA JE SAMILOST PREMA IVOTINJAMA

Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,

Kratki komentar hadisa:

ADABI ISLAMA PRILIKOM JEDENJA I PIJENJA

Prenosi Ibn-Omer, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,

Abdullah ibn Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhuma, je plemeniti ashab,

Kratki komentar hadisa:

VANOST MEUSOBNE SARADNJE MU'MINA

Prenosi Ebu-Musa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,

Kratki komentar hadisa:

PREPORULJIVOST LIJEPOG GOVORA I VEDRA LICA

Prenosi Ebu-Zerr, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,

Biografija ovog ravije je spomenuta u komentaru treeg hadisa.

Kratki komentar hadisa:

UDALJAVANJE OD SUMNJIVIH STVARI

Znaenje manje poznatih rijei:

ISLAM ZABRANJUJE MITO

Prenosi se od Ebu-Hurejre da je rekao:

Abdurrahman ibn Sahr ed-Devsi, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je

KO UKAE NA DOBRO IMA NAGRADU ONOG KO GA RADI

Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve

Znaenje manje poznatih rijei:

hidajet lijepa stvar koja se podudara sa erijatom

Kratki komentar hadisa:

1. Vrijednost pozivanja na dobro i da je njegova nagrada ogromna.

PODSTICANJE NA TRAENJE ZNANJA

Kae Ebu-Derda, radijallahu anhu: uo sam Allahovog Poslanika da je rekao:

OBAVEZA UVANJA EMANETA