Do kada se mo e klanjati jacija?

Islamski pravnici imaju tri mi ljenja oko zadnjeg vremena jacije namaza.
Prvo mi ljenje
da jacija namaz traje do pojave prave zore. Na ovom stavu su Ebu Ha
nife i njegovi uenici, takoe to je mezheb afija (s tim da oko toga ta je afijski mezh
eb uenjaci ovog mezheba unutar mezheba imaju podijeljeno mi ljenje) i ovo je jedan
od stavova malikijskog mezheba.
Oni dokazuju svoj stav hadisom kojeg bilje i Muslim u svom Sahihu od Ebu Katade, r
adijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nije nemar
nost u snu (da se prespava namaz) nego je nemarnost da se odgodi klanjanje namaz
a sve dok nastupi vrijema klanjanja drugog namaza". Ovaj hadis ukazuje da namask
o vrijeme traje sve do poetka namaskog vremena sljedeeg namaza.
Meutim ovome se mo e prigovoriti da se u hadisu misli na etiri namaza: podne, ikindi
ju, ak am i jaciju jer su vakti ovih namaza spojeni, dok namasko vrijeme sabah nam
aza se ne spaja poslije njega sa nekim drugim namazom oko ega nema razila enja a ok
o spajanja prije njega ima razila enje to je tema ovog pitanja.
Drugo mi ljenje - da jacija namaz traje do treine noi. Ovo je poznati stav malikija,
jedan od stavova afije i Ebu Hanife. Takoe, ovo je rivajet hanbelijskog mezheba,
s tim da je kod njih ovo osnovno vrijeme klanjanja jacije a od treine noi do sabah
a (do prave zore) je nu no vrijeme za klanjanje jacije namaza, poput toga da klanj
a bolesnik koji je prizdravio ili ene u stanju hajza i nifasa ako je postala ista.
Oni svoj stav dokazuju poznatim vjerodostojnim hadisom u kojem je D ibril predvodi
o Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a kojeg bilje e Tirmizi, Nesai i Ahmed i
za kojeg ka e Buhari da je najvjerodostojniji hadis u poglavlju o namaskim vremen
ima. U ovom hadisu je do lo da je jedan dan D ibril predvodio Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, na poetku svakog namaskog vremena, a drugi dan ga je predvodio
u klanjanju svih pet namaza u njihovim zadnjim namaskim vremenima, pa je u tom h
adisu do lo da je drugi dan klanjao jaciju namaz kada je pro la treina noi.
A u rivajetu kod Tirmizija D ibril je rekao: "O Muhammede, ovo je namasko vrijeme
vjerovjesnika prije tebe, namasko vrijeme je izmeu ova dva vakta (vremena)".
Meutim, dokazivanje sa ovim hadisom je donekle upitno jer je u ovom hadisu ravija
koji prenosi imao nedoumicu da li je D ibril do ao u pola noi ili u treini noi, u hadi
su je do lo "Zatim mu je do ao (D ibril) u jacijsko vrijeme kada je oti la polovina noi,
ili je rekao treina noi, pa je klanjao sa njim jaciju".
Takoe, dokazuju hadisom od Ai e, radijallaha anha, kojeg bilje e Buharija i Muslim u
svojim Sahihima a u kojem je do lo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re
kao: "Klanjajte je (jaciju) izmeu vremena kada nestane crvenilo do treine noi".
Tree mi ljenje - da je jacijsko vrijeme do polovine noi. Ovo se prenosi od imama Mal
ika i od afije u jednom od rivajeta.
Takoe, od savremenih uenjaka ovo mi ljenje je izabrao i

ejh Usejmin.

Oni dokazuju svoj stav hadisom od Enesa, radijallahu anhu, kojeg bilje e Buharija
i Muslim u svojim Sahihima u kojem Enes, radijallahu anhu, ka e: "Vjerovjesnik, sa
llallahu alejhi ve sellem, je odgodio jaciju namaz do polovine noi".
A najjai argument sa kojim dokazuju da se jacija klanja do polovine noi je kur'ans

ki ajet u kome Uzvi eni ka e: "Obavljaj propisane namaze kad Sunce s polovine neba k
rene, pa do none tmine, i namaz u zoru" (El-Isra', 78).
Tako u ovom ajetu su spomenuta namaska vremena namaza koji su spojeni jedan sa d
rugim, a to su rijei " kad Sunce s polovine neba krene, pa do none tmine", jer kad
Sunce sa polovine krene to je poetak podne namaza, a nona tmina je polovina noi to
je zadnje vrijeme jacije namaza. A namaz u zoru predstavlja sabah namaz koji se
ne spaja ni sa jednim namazom ni prije njega ni poslije njega.
Nakon izlo enih stavova uenjaka i njihovih argumenata tree mi ljenje po kojem se jacij
a klanja do polovine noi je najbli e ispravnom na to ukazuje kur'anski ajet i spomen
uti hadis. S tim da se ovo smatra osnovnim namaskim vremenom klanjanja jacije na
maza a da u sluaju nu de se mo e klanjati i do sabah namaza, a Allah zna najbolje.
Dvije napomene:
- Termin "pola noi" znai polovina vremena od zalaska Sunca
dnom stavu uenjaka (po drugom od ak ama do zore i treem od
je polovina noi uvijek 12:00 navee, pa tako nekad polovina
st a nekada poslije. Ovo isto se odnosi i na termin "treina

do izlaska Sunca, po je
jacije do zore), a ne da
noi mo e biti prije dvanae
noi".

- Mustehab je odgoditi klanjanje jacije do treine ili ak polovine noi osim ako e to
praviti pote koe d ematlijama. Dokaz za to je hadis od Ebu Hurejre, radijallahu anhu,
da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Da se ne bojim da u ote ati s
vom Ummetu naredio bi im da odgode klanjanje jacije do treine ili polovine noi". H
adis bilje i Tirmizi, Ibn Mad e i Ahmed a Tirmizi i Albani ga ocjenjuju vjerodostojn
im. Takoe, bilje i Muslim u svom Sahihu od D abira ibn Semure, radijallahu anhu, da j
e Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgaao klanjanje jacije.
Ve billahi tevfik.
mr.Zijad Ljakic

http://dzemat-sabah.com/index.php?option=com_content&view=article&id=2576:do-kad
a-se-moe-klanjati-jacija&catid=25:the-project&Itemid=92