Rumunjski jezik = Limba romn

Drave govorenja:
Broj govornika:
Razredba:

Pismo:
Slubeni jezik:
Dijalekti:

Rumunjska, Moldova, Rusija, Ukrajina, Izrael,

Srbija, Maarska, Kanada, SAD
25 milijuna
indoeuropski
italski
romanski
istonoromanski
rumunjski
latinica
Rumunija, Moldova, Vojvodina
moldavski, vlaki, transilvanijski, banatski, bajaki
arumuoski (makedorumunjski),
meglenorumuoski(u podruju Grke i Makedonije),
istrorumuoski (na sjeveru Istre)

jedan od romanskih jezika, iz balkanskoromanske skupine, u kojoj su rumunjski

= dakorumunjski, arumunjski (procjene 100300 tisuda govornika u Grkoj,
Albaniji, Makedoniji i dr.), meglenorumunjski (o. 20 000 govornika, ugl. u
Grkoj) i istrorumunjski (nekoliko stotina, moda do 1000, ugl. starijih
govornika, u Hrvatskoj: u sjeverozap. Istri i idariji, i drugdje, takoer u
iseljenitvu).
Jezik vie od 20 mil. Rumunja (90% st. Rumunjske) i 3 mil. Moldavaca.
Osim u Rumunjskoj i Moldaviji, govore ga rum. manjine u Srbiji (takoer i oni
koji se tamo narodnosno deklariraju kao Vlasi), u Bugarskoj i drugdje.
U Hrvatskoj, osim maloga broja Rumunja, jednim rum. dijalektom govore Romi
Bajai.
Prvi tekstovi piu se od XVI. st., knji. se jezik znatnije razvija u XVII. st., lijepa
knjievnost u XVIII. st.
Jezik se pisao dirilicom do 1860. (u crkv. uporabi i neto dulje), kada se prelo
na latinicu (moldavski se u sovj. vrijeme takoer pisao dirilicom).

Litera
Aa

Wymowa

przykad

[a]

aur - zoto

[e]

[y]

Romnia - Rumunia

Bb

[b]

bere - piwo

[k]

clei - klej

przed 'e' oraz 'i':

*+

ceva - co; ciudat - dziwny

Cc

[d]

[e]

Ee

[je]

[e]

Ff

[f]

[g]

drum - droga

Ii

n - w

Jj

[]

etaj - pitro

Kk

[k]

uywane tylko w wyrazach

obcego pochodzenia

Ll

[l]

lac - jezioro

Mm

[m]

formular - forma

Nn

[n]

munte - gra

[o]

om - czowiek

*o+

oaie - owca

Pp

[p]

pod - most

Rr

[r]

rut - droga

Ss

[s]

soare - sooce

*+

coal - szkoa

Tt

[t]

trup - ciao

[]

el - cel

Oo

tren - pocig

el - on

leac - lekarstwo

frig - zimno

glas - gos

Gg

Hh

[y]

ap - woda

Dd

przed 'e' oraz 'i':

[]

ger - mrz; ginere - zid

[h]

hamal - tragarz

Uu

[u]

universitate - uniwersytet

[i]

intrare - wejcie

Vv

[v]

vapor - statek

w ssiedztwie
samogoski,
oraz na
pocztku
wyrazu: [j]

fier - elazo; ieri - wczoraj

Ww

[v]

uywane tylko w wyrazach

obcego pochodzenia

Xx

[ks]

excursie - wycieczka

koniec wyrazu:
[]

Bucureti - Bukareszt

Zz

[z]

zahr - cukier

Klasifikacija i srodni jezici

Rumunjski je romanski jezik i pripada italskoj grani indoeuropskih jezika zajedno s talijanskim,
francuskim, panjolskim i portugalskim jezikom.
Meutim, rumunjskom najblii su drugi balkanski romanski jezici poput aromunskog, meglenskog
i istrorumunjskog jezika.
Od vedih romanskih jezika, rumunjski je najblii talijanskom. Zanimljivo je da de prosjean
govornik rumunjskog lake razumijeti talijanski nego obratno. Iako rumunjski posjeduje oite
leksike i gramatike slinosti s drugim romanskim jezicima poput panjolskog, portugalskog ili
francuskog, da bi se ostvarila razumljivost i najjednostavnijih fraza na ovim jezicima (u oba
smjera) potrebno je barem temeljno formalno poznavanje vokabulara i gramatike drugog.
U sljededoj reenici ekvivalentne rijei su podebljane:
"Ona uvijek zatvara prozor prije veere"
Ea nchide ntotdeauna fereastra nainte de a cina. (rumunjski)
Ea semper fenestram claudit antequam cenet. (latinski)
Ella (or lei) chiude sempre la finestra prima di cenare. (talijanski)
Elle ferme toujours la fentre avant de dner. (francuski)
Ella siempre cierra la ventana antes de cenar. (panjolski)
Ela fecha sempre a janela antes de jantar. (portugalski)
Ella tanca sempre la finestra abans de sopar. (katalonski)

U moderno, pak, doba, na rumunjski su jezik snano utjecali francuski i talijanski jezik; rumunjski
knjievnici i jezikoslovci rijei turskog i slavenskog podrijetla rado su zamjenjivali izrazima iz
francuskog i talijanskog.
Trenutno se leksika slinost rumunjskog s talijanskim procjenjuje na 77%, s francuskim na 75%,
sardinskim 74%, katalonskim 73%, panjolskim 71% te portugalskim i retoromanskim jezikom na
72%.
Vjeruje se da su se svi dijalekti rumunjskog ujedinili u zajedniki rumunjski jezik izmeu 7. i 10.
stoljeda. U to je vrijeme na podruju Rumunjske vrlo jak bizantski utjecaj, a na rumunjski jezik
snano utjeu slavenski jezici to se osjeda do danas.
Aromunski jezik, naprotiv, ima daleko manje slavenskih elemenata, a snaniji su grki. S druge
strane, dijalektalne razlike meu rumunjskim govorima gotovo da i ne postoje; Rumunj iz
Vojvodine govori gotovo identinim jezikom kao onaj iz Moldavije, a to svjedoi o relativno
kasnoj seobi romanofonog stanovnitva na sjever (sjeveroistok).

Gramatika
Zbog svoje zemljopisne izoliranosti, rumunjski jezik je vjerojatno bio prvi koji se odvojio od ostalih
govora vulgarnog latinskog, a zbog istog razloga, sve do modernog doba, nije dolazio u kontakt s
ostalim romanskim jezicima. Tako danas rumunjski jezik, za razliku od drugih romanskih jezika, uva
neke od starih latinskih gramatikih oblika poput srednjeg roda ili padea kojih je u rumunjskom,
od latinskih 6, preostalo 3 (nominativ-akuzativ, genitiv-dativ i vokativ).