BULDOZERI (DOZERI)

1. Osnovni dijelovi i primjena

Buldozeri (dozeri) su strojevi kojima se obavlja iskop i premjetanje zemljanog materijala
guranjem. Primjenjuju se kao osnovni pomoni strojevi na povrinskim kopovima (uz bagere kao
glavne strojeve), npr. za skidanje otkrivke, niveliranje terena, razrahljivanje materijala prije
iskopa (primjenom rippera), te za eksploataciju mineralne sirovine ako se radi o mekim i
nevezanim materijalima (npr. gotovo uvijek se koriste kod eksploatacije kvarcnog pijeska). Na
malim povrinskim kopovima ponekad se koriste kao glavni strojevi za skidanje otkrivke i/ili
dobivanje. Takoer se primjenjuju kod izrade prometnica, za izradu nasipa i usjeka, za
razastiranje iskopanog materijala, za nabijanje materijala na odlagalitima, rasiavanje terena ruenje i uklanjanje drvea, uklanjanje veih komada kamenja, panjeva, raslinja, korijenja i dr.
zadatke.
Glavne cjeline buldozera su (slika 1):
1. vozni ureaj (obino na gusjenicama radi manjeg spec. pritiska na tlo, a rijee na kotaima
s gumama)
2. pogonski motor (diesel motor velike snage, i do 850 kW (npr. Caterpillar D11R-CD: 698 kW,
Komatsu D575: 858 kW), ovisno o veliini stroja)
3. upravljaka kabina (s dobrom amortizacijom sjedita strojara)
4. radni element - dozerski no (raonik, plug); to je zakrivljena elina ploa na donjem dijelu
ojaana tvrim metalom, obino legiranim elikom (otrica, sjeivo)
5. nosei okvir noa s hidraulikim cilindrima za manipuliranje noem (dizanje, sputanje,
zakretanje i potiskivanje)
6. rijaki (ripperski) ureaj postavlja se na stranji dio stroja u svrhu prethodne pripreme tj.
razrahljivanja tvreg tla, kako bi se lake obavio iskop guranjem (rijaki ureaj se sastoji od
1 ili vie zubi) koji se zabijaju u tlo i razrahljuju ga)

1
5

Slika 1. Glavni dijelovi buldozera

(a)

(b)

(c)

Slika 2. Rijaki (ripperski) ureaj: raskopavanje tvrdog tla (a); osnovni tipovi stoerni (b) i
paralelogramski (c)
Na slici 2a prikazana je priprema tvrdog tla primjenom rijaa, a na slici 2b i 2c dva osnovna tipa
rijakog ureaja: stoerni i paralelogramski. Kod stoernog je kut prodiranja zuba u materijal
promjenljiv i takav tip se koristi za manje dubine rijanja i tvrdog materijala. Kod
paralelogramskog (etverokutnog) kut prodiranja je nepromjenljiv, tj. zubi se sputaju i diu
vertikalno i taj tip se primjenjuje za duboko rijanje jer lake zadrava zube u materijalu.
Broj i dimenzije zubi ovise o tvrdoi materijala koji se razrahljuje (rije), dubini rijanja, snazi i
vunoj sili dozera. Broj zubi moe biti od 1 do 7, a najee je 1 do 3 (npr. kod rijanja zaleenog
tla postavlja se obino 1 zub). Dubine rijanja su, ovisno o snazi dozera i tvrdoi rijanog
materijala, od 0,2 do 2 m, a obino se kreu od 0,5 do 1 m. Pri tome najmanja dubina rijanja
treba biti za 20 do 30% vea od debljine sloja koji se skida dozerom ili drugim strojem. Tlo (D.
Mikuli, 1998).

2. Princip rada
Radni ciklus dozera se u principu sastoji od kretanja naprijed i nazad, tj. od radnog i povratnog
hoda. U radnom hodu, no buldozera se sputa i utiskuje u tlo do potrebne dubine. Pokretanjem
samog stroja prema naprijed, ispred dozerskog noa strue (ree) se sloj materijala i na taj nain
obavlja njegov iskop. Odvojeni materijal skuplja se ispred noa formirajui vunu prizmu. Kad
ta prizma doe do visine gornjeg ruba noa, podizanjem noa do razine terena prekida se daljnje
kopanje (iskop se obino zavrava na duini do oko 10 m) i buldozer dalje obavlja samo guranje
(transport) iskopanog materijala do mjesta istovara ili nasipanja (slika 3 i 5). Po zavrenom
istovaru stroj se s podignutim noem vraa unatrag u poetni poloaj za iskop (povratni hod), te
zapoinje slijedei radni ciklus. Prosjene brzine kretanja dozera pri iskopu (rezanju) kreu se od
2 do 4 km/h, pri transportu (guranju) materijala od 6 do 12 km/h, a u povratnom hodu brzine su
vee u svrhu skraenja radnog ciklusa. Brzine kretanja dozera na kotaima s gumama su do 43
km/h (D. Mikuli, 1998; E Slunjski, 1995; B Trbojevi, 1979). Kod veih transportnih
udaljenosti, hod buldozera je samo prema naprijed. Dubine zasjecanja (rezanja) materijala kreu
se od 0,1 do 0,5 m, ovisno o njegovoj kompaknosti i vrstoi (N. Popovi, 1975).
Guranje (transportiranje) materijala buldozerima ekonomino je samo na kratke udaljenosti
(za buldozere na gusjenicama optimalne transportne udaljenosti se kreu od 30 do 60 m, a ne
preporuuju se vee od 100 m; optimalne udaljenosti za dozere na kotaima s gumama su od 40
do 150 m). Openito, to je dui transportni put, vea su rasipanja materijala. Da bi se smanjili
takvi gubici materijala, buldozer redovno radi u pliem usjeku (tzv. rad "u jarku" vidi sliku 4a i
4b), a est je i tzv. "tandem" nain rada (slika 4c), gdje se 2 buldozera kreu paralelno jedan do
drugog, ime se ostvaruje vea irina jarka i vea koliina zahvaenog materijala.
Kod dozera uvijek radi ili samo rija ili dozerski no. Ako se rija ne skida a radi no, tada se
zubi rijaa obavezno podiu putem hidraulikih cilindara. Zubi rijaa se u materijal potiskuju
pod djelovanjem vlastite teine, teine dozera i sile potiska hidraulikih cilindara. Radi
poveanja uinkovitosti, rija moe imati dograen dopunski sklop pomou kojeg zubi rijaa
djeluju na materijal i udaranjem (vibriranjem). Tvri materijal je uvijek preporuljivo prethodno
razrahliti rijanjem, u svrhu smanjenja trokova. Rijanje se obino obavlja dva puta u jednom
smjeru ili jedanput uzduno i drugi put popreno. Za manje troenje samog stroja i rijaa, bolje
je rijati s veom dubinom i manjom brzinom, a ne obrnuto. (D. Mikuli, 1998).
Glavne prednosti dozera su:
snana, robusna konstrukcija koja omoguava rad u vrlo tekim uvjetima (rad u blatu,
praini, savladavanje terenskih prepreki i velikih nagiba, itd.)
pokretljivost i velike manevarske sposobnosti
energetska neovisnost
relativno mala nabavna cijena

Slika 3. Princip rada dozera: iskop, transport, nasipanje (istovar)

(a)

(b)

(c)

Slika 4. Metode smanjenja gubitaka materijala: rad u jarku (a i b), "tandem" nain rada (c)

Slika 5. Formiranje zemljane prizme ispred dozerskog noa

3. Podijela dozera prema poloaju radnog elementa, te prema masi i snazi motora
Ovisno o moguem poloaju dozerskog noa i njegovom obliku, odnosno o primjeni dozera
razlikuju se: buldozeri, angldozeri i tiltdozeri (slika 6).
Kod buldozera je no okomit na uzdunu os samog stroja tj. smjer kretanja i kruto je vezan
na nosei okvir tako da se zajedno s okvirom moe pomicati samo u vertikalnom smjeru, to
znai da se moe samo podizati i sputati (slika 6a). Buldozer se koristi za prethodno navedene
namjene (skidanje humusa, iskop, guranje i premjetanje iskopanog materijala, planiranje
(ravnanje), rasiavanje terena, itd.)
Kod angldozera no se moe zakretati za odreeni kut oko svoje poprene osi, tj. moe biti
okomit ili zakoen u jednu ili drugu stranu u odnosu na smjer kretanja stroja (slika 6b). Kosi
poloaj noa omoguuje bono guranje materijala (u stranu), pa su angldozeri pogotovo
prikladni za izradu zasjeka (slika 7), rasiavanje terena, zatrpavanje kanala, temelja, rupa i sl.
Tiltdozeri su strojevi kod kojih se no, osim oko svoje poprene osi, moe za odreeni kut
zakretati i u vertikalnoj ravnini (slika 6c). Ovaj tip dozera se sve vie primjenjuje jer moe
obavljati sve radove koje obavljaju buldozeri i angldozeri. Prednost im je i to poloajem noa
mogu stvoriti uvjete za najvei mogui pritisak na materijal koji se kopa, pa su pogodni i za rad u
tvrem materijalu.
Osim osnovnih navedenih vrsta dozera, postoje i oni za posebne namjene: pushdozeri za
guranje drugih strojeva pri radu (npr. skrepera; u tu svrhu se na dozerski no postavlja ravna
ploa koja upire u odbojnik na stranjem dijelu skrepera), amfibij-dozeri za rad pod vodom,
daljinski upravljani, npr. za ienje i produbljivanje dna vodotoka, itd.
Kao i zglobni utovarai, takoer postoje i zglobni dozeri na kotaima s gumama tj. dozeri s
voznim ureajem u dva dijela meusobno zglobno povezana. Okretni lomljivi zglob omoguuje
zglobno zakretanje na svaku stranu u odnosu na uzdunu os stroja za oko 45, a zakretanje se
ostvaruje pomou hidraulikih cilindara smjetenih s obje strane zglobnog spoja. Glavna
prednost ovog tipa dozera je velika pokretljivost i mogunost manevriranja.

(a)

(b)

(c)

Slika 6. Tipovi dozera prema moguem poloaju noa: buldozer (a), angldozer (b) i tiltdozer (c)

1. faza: probijanje pristupa

2. faza: produbljivanje

3. faza: guranje materijala u

stranu

dio profila koji dovrava grejder

4. faza: produbljivanje,
guranje u stranu, planiranje

Slika 7. Primjena angldozera na iskopu zasjeka (faze rada)

Prema masi i snazi pogonskog motora, dozeri se dijele na (D. Mikuli, 1998; N. Popovi, 1975):
1) male dozere: mase do 10 t, snage do 75 kW
2) srednje dozere: mase 10 do 20 t, snage 75 do 150 kW
3) velike dozere: mase preko 20 t, snage vee od 150 kW
Sposobnost buldozera da gura materijal je primarno odreena njegovom snagom motora i
masom. Teoretska sila guranja se odreuje preko mase stroja i maksimalnog okretnog momenta
na pogonskoj osovini motora. Stvarna sila e u praksi ovisiti o mnogo razliitih faktora od kojih
je najvaniji stanje podloge po kojoj se buldozer kree tj. koeficijent trenja izmeu podloge i
gusjenica te osim toga konfiguracija okolnog terena.

5. Fiziko-mehanika svojstava materijala koja utjeu na uinkovitost buldozera

Za uinkovitu primjenu buldozera potrebno je prethodno vrednovati cijeli niz imbenika. Osim
zahtjeva konkretnog radnog zadatka, potrebno je razmotriti cijelo mnotvo ostalih imbenika
prije odabira stroja s odreenim radnim karakteristikama i tipa noa. Vaan korak u
usuglaavanju svih utjecajnih imbenika je kvalitativno vrednovanje materijala u kojem se radi
to e uvelike pridonijeti odgovarajuem odabiru tipa noa i cijelog stroja.
Od mnotva svojstava materijala koja utjeu na uinkovitost buldozera navanija su:
a) vlanost materijala
b) granulometrijskom sastavu i obliku zrna (komada) materijala
c) poroznost odnosno zbijenost materijala
Ad a) Za svaki materijal postoji optimalna vlanost za rad s buldozerom. Ukoliko vlanost padne
ispod optimalne, poveava se trenje izmeu estica unutar materijala to uzrokuje tei iskop i
time smanjenje uinka. S druge strane, ako se vlanost povisi iznad optimalne, materijal postaje
tei to takoer smanjuje uinkovitost rada buldozera. Kod niskih temperatura poveana vlanost
uzrokuje jae smrzavanje materijala to takoer smanjuje uinkovitost.
Ad b) Zarivanje buldozerskog noa i razrahljivanje nekog konkretnog materijala ovisit e
direktno o veliini pojedinih estica unutar njega. Ukoliko su estice vee i nepravilnog oblika s
otrim rubovima to e zahtijevati veu snagu za utiskivanje buldozerskog noa a sukladno s time
i vei utroak energije za iskop nego to bi bio sluaj kod estica zaobljenih bridova i manjih
dimenzija.
Ad c) Za iskop zbijenijeg materijala, male poroznosti potrebna je vea sila, a osim toga takav je
materijal mnogo tei to zahtijeva snaniji stroj za njegov iskop i transport. Takav materijal se
obino prethodno razrahljuje primjenom rijaa.
6. Tipovi noeva i njihov odabir
Ovisno o namjeni buldozera odabire se i odreeni oblik i dimenzije noa.
Pored fiziko-mehanika svojstava materijala, jedan od bitnih pokazatelja za odabir
odgovarajueg tipa noa je i odnos izmeu raspoloive snage stroja i volumena materijala kojeg
je mogue tim noem iskopati i transportirati. Taj odnos se izraava u kilovatima po kubnom
metru rastresitog materijala [kW/m3]. Vea vrijednost tog odnosa ukazuje na mogunost
transportiranja materijala veom brzinom.
Mogunost prodiranja pojedinog tipa noa u materijal izraava se odnosom izmeu raspoloive
snage stroja i duine noa odnosno u [kW/m']. Vea vrijednost ukazuje na veu sposobnost
zadiranja noa u materijal.
O profilu dozerskog noa i njegovoj otrici, te stanju tla ovise otpori kopanja, te oblikovanje i
premjetanje materijala. No treba imati odgovarajui zakrivljeni popreni profil koji osigurava
lake utiskivanje otrice noa u materijal, te potrebno oblikovanje i premjetanje materijala
ispred noa. Nedovoljna zakrivljenost uzrokuje prebacivanje nakupljenog zemljanog materijala
preko gornjeg ruba noa (zato se ne primjenjuju noevi potpuno ravnog poprenog presjeka), a
prevelika lijepljenje materijala na no.
Duina noa ovisi o primjeni dozera i obino se kree od 1,2 do 4,7 m (visina obino od
0,5 do 1,4 m - B. Trbojevi, 1979; D Mikuli, 1998; a mogu biti: duina i do 7,4 m; visina do 3,6
m). Za nevezane materijale kao to je pijesak, duina noa treba biti to vea (slika 8), a za
materijale kao to su gline i trone stijene, tek neto vea od irine osnovnog stroja (obino 20
do 30 cm na obje strane, a najmanje 10 cm) slika 9. Kod angldozera duina noa treba biti
tolika da kada se zakosi za najvei mogui kut zakoenja, pokriva irinu osnovnog stroja s
odreenom veliinom preklapanja (openito je znatno vea nego kod buldozera).

Slika 8. Dozer s noem duine neto vee od irine samog stroja za rad u vezanim i tvrdim
tronim materijalima (IH TD-25B, snage motora 170 kW)

Slika 9. Dozer s noem vee duine za rad u nevezanim materijalima

(CATERPILLAR D-7, snage motora 100 kW)

Osnovni tipovi noeva

Ovisno o namjeni buldozera odabire se i odreeni oblik i dimenzije noa (slika 10).
1. U no:

Kod ovog tipa noa dodane bone stranice smanjuju gubitke rastresitog materijala koji se gura
ispred noa. Ovaj tip noa se koristi kad je potrebno premjetati vee koliine rastresitog i lakeg
materijala na vee udaljenosti, a nije potrebna velika sila kopanja tj. prodiranja.
2. Ravni no ("S"-no):

Primjenjuje se tamo gdje je potrebna velika sila kopanja i transportiranja, to pogoduje tvrdim i
zbijenim materijalima. Transportiranje materijala ovim noem je efikasno na manje udaljenosti.

3. Noevi za specijalne namjene

-

kutni no:

Kutni no se moe privrstiti okomito u odnosu na uzdunu os stroja (kao ravni no) ili pod
kutem od 25 u odnosu na uzdunu os i to na jednu ili na drugu stranu (angle blade). Dizajniran
je da usmjerava materijal u stranu to se esto puta zahtijeva pri izradi prometnica ili iskopu
kanala, zasjeka itd. Na taj nacin znatno smanjuje potrebu za manevriranjem cijelim strojem u
cilju takvog usmjeravanja materijala.
-

U no za specijalne namjene:

primjenjuje se za premjetanje velikih koliina lakog i nekohezivnog materijala (drveno

iverje, ugljen...)

no s mogunou pomicanja u 6 pravaca:

Pomou hidraulinih cilindara, ovaj no je mogue pomicati gore-dolje, zakretati lijevo ili desno
u odnosu na uzdunu os stroja, ili ga je moguce zakretati u odnosu na ravninu podloge.
-

no za zapunjavanje tj. odlaganje:

Ovaj tip noa se koristi za manipulaciju materijala na odlagalitima tj. za planiranje materijala.

no za raiavanje terena:

Ovaj dizajn noa se koristi posebno kod skidanja otkrivke, kod probijanja trase puteva (ruenje
manjeg drvea), za iskop odvodnih kanala, te jaraka za protupoarnu zatitu.
-

V no:

Ova specijalna izvedba noa se koristi za rezanje drvea, upanje panjeva itd. Konstrukcija u
obliku klina omoguava rad pri maksimalnoj brzini stroja jer usmjerava cjelokupnu silu guranja
u jednu toku.

no u obliku grablji:

Koristi se za uklanjanje nie vegetacije (trava, grmlje) i kamenja te za razrahljivanje tla.

Na slici 11 prikazan je buldozer velike snage na gusjenicama s uzdignutim pogonskim

zupanikom, u svrhu manjeg troenja gusjenica. Na slici 6c i 12. prikazani su dozeri na kotaima
s gumama. Kao i kod utovaraa, za zatitu guma od habanja koriste se lanci. Na slici 13 prikazan
je trenutno najvei buldozer na svijetu.

1 pogonski zupanik
2 voeni zupanici

2
2

Slika 11. Buldozer na gusjenicama s uzdignutim pogonskim zupanikom

Slika 12. Buldozer na kotaima s gumama

(CATEPILLAR 824B, snage motora 220 kW)

Slika 13. KOMATSU D-575 snaga motora: 858 kW, kapacitet noa: 69 m3, visina noa: 3.64
m, duina: 7.4 m, ukupna visina stroja: 4.88 m, uk. duina stroja: 11.72 m, uk. masa: 152,6 t,
primjena: u rudnicima ugljena u SAD

6. Otpori prilikom kopanja dozerom

Ukupna sila otpora koja se javlja prilikom kopanja dozerom sastoji se od vie komponenti, a
moe se prikazati slijedeim izrazom:
W = W1 + W2 + W3 W4 , (N) ukupna sila otpora prilikom kopanja dozerom
gdje je:

W1 = G wk , (N) otpor kretanju dozera

G ukupna teina stroja s noem u (kN)
wk = 15 do 400 N/kN specifini otpor kretanja (kotr.) u N/kN teine stroja
(ovisi o vrsti materijala i stanju podloge po kojoj se kree stroj, te da li
se stroj kree na gusjenicama ili kotaima; najvee vrijednosti su za
blatnjave neravne podloge vidi tablicu 1)
W2 = k A , (kN) otpor materijala na rezanje
k = 100 do 200 kN/m2 specifini otpor na rezanje u kN/m 2 poprenog
presjeka rezanog sloja (ovisi o vrsti, grano-sastavu i vlanosti materijala
koji se ree, tipu dozerskog noa, brzini rezanja i dr. utjecajnim
parametrima)
A = l d , (m2) povrina poprenog presjeka rezanog sloja materijala
l irina reza (duina noa), d debljina reza
W3 = f1 Gr + f2 Gr cos2 , (kN) otpor guranju prizme materijala ispred noa
(otpor vune prizme) vidi sliku 14
Gr

H 2 l sin
2 tg

, (kN) teina mase materijala ispred noa (teina

vune prizme)
f1 = 0,6 do 1,2 koeficijent trenja prizme materijala po podlozi (ovisi o vrsti
kopanog materijala odnosno podloge)
f2 = 0, 4 do 0,6 koeficijent trenja izmeu prizme materijala i noa
= g volumna teina materijala (kN/m3); gustoa materijala
(kg/m3), g gravitacijsko ubrzanje
H visina noa (m)
kut pod kojim no ree materijal u odnosu na podlogu (vidi sliku 14a)
kut zahvata noa (vidi sliku 14b)
kut nagiba prizme prema podlozi (povrini terena) kut unutra. trenja
Prvi dio ovog otpora (f1 Gr) je sila trenja mase materijala (vune prizme)
po podlozi, a drugi dio otpora (f2 Gr cos2) je otpor prema klizanju
(podizanju, premjetanju) materijala po nou, pri emu f 2 Gr predstavlja
silu trenja mase materijala po nou.
W4 = (G + Gr) wn , (N) dodatni otpor kretanju dozera uslijed nagiba terena pri
kretanju uz kosinu
wn specifini otpor kretanja dozera uslijed nagiba terena; iskazuje se u
N/kN ukupne teine dozera i prizme materijala ispred noa, a dan je u
tablicama (literatura) za zadani nagib terena (vei nagib - vea
vrijednost wn), npr. wn = 20 do 242 N/kN za nagibe od 1 do 14
Sila W4 predstavlja komponentu ukupne teine dozera i prizme materijala ispred dozerskog noa
(G + Gr) koja na kosini pod nekim kutem nastoji dovesti do kretanja tereta niz kosinu. U sluaju

kretanja dozera uz kosinu ta sila predstavlja otpor kretanju jer djeluje u suprotnom smjeru od
smjera kretanja, te se pribraja ostalim otporima u izrazu za ukupni otpor. U sluaju kretanja niz
kosinu, ona djeluje u smjeru kretanja te se oduzima od sila otpora.
Zato kod terena pod nagibom, iskop (rezanje) materijala buldozerom treba uvijek nastojati
obavljati niz kosinu (po padu), kako bi se smanjili otpori pri radu odnosno poveao uinak
dozera.

(a)

(b)

Slika 14. Otpori pri guranju prizme materijala ispred dozerskog noa raspored sila
Na temelju ukupne sile otpora prilikom kopanja dozerom, moe se izraunati najvea brzina
kretanja dozera pod punim optereenjem prema formuli:
N
v 0 i u t , (m/s) najvea brzina kretanja dozera pri kopanju
W
W ukupni otpor (N)
No nominalna snaga motora u (W)
i koeficijent istroenosti motora (u = 0,85 do 0,9) - ovisno o stupnju istroenosti
(uzima u obzir da motor u istroenom stanju ostvaruje manju snagu od nominalne
(maksimalne) koju daje novi motor, u neistroenom stanju)
u koeficijent unutranjeg otpora (u = 0,8 do 0,85)
(unutranji otpori nastaju uslijed redukcije broja okretaja radilice motora na broj okretaja
pogonskih kotaa, a odnose se na trenje koje pri tome nastaje u mjenjakoj kutiji i
diferencijalu)
i koeficijent korisnog uinka s obzirom na temperaturu i nadmorsku visinu
(i = 0,71 do 1,06 ovisno o temperaturi i nadmorskoj visini; nominalna snaga se obino
uzima u obzir pri temperaturi zraka od +15 C i nadmorsku visinu 0 m, a ako su uvjeti
drugaiji motor moe troiti vie ili manje energije npr. kod niih temp. povoljnija situacija
jer je zrak gui) - B. Trbojevi, "Graevinske maine", 1979, str. 71
Pri povratnom hodu dozera, nema otpora materijala na rezanje i otpora guranju prizme materijala
(W2 i W3), pa se ukupni otpor i Najvea brzina pri povratnom hodu odreuju iz izraza:
Wp = G (wk wn) , (N) ukupni otpor pri povratnom hodu (tj. kretanju dozera bez tereta)
v

N 0 i u t
, (m/s) najvea brzina kretanja dozera pri povratnom hodu
Wp

Tablica 1. Specifian otpor kotrljanja (B. Trbojevi, "Graevinske maine", 1979, str. 89-90)

7. Satni kapacitet buldozera pri kopanju i transportu

Kapacitet dozera bitno ovisi o:
- duini transporta (jer obino na transport materijala otpada najvei dio vremena radnog
ciklusa dozera, a kao to je prethodno spomenuto - to je dui transportni put, vea su gubici
(rasipanja) materijala, te da bi se smanjili takvi gubici, buldozer radi u pliem usjeku (tzv. rad
"u jarku") ili 2 dozera paralelno jedan do drugog u tzv. "tandem" nainu rada; za buldozere na
gusjenicama optimalne transportne udaljenosti se kreu od 30 do 60 m, a za dozere na
kotaima s gumama od 40 do 150 m)
Na dijagramima je prikazana ovisnost satnog kapaciteta buldozera tvrtke Caterpillar o duini
transporta materijala (na slici 15a za buldozere na gusjenicama i na slici 15b za buldozere na
kotaima)
- nagibu terena na kojem radi dozer i da li radi po padu (niz kosinu) ili na usponu (uz kosinu)
- stanju podloge (transportnog puta) po kojoj se kree dozer tj. koeficijentu trenja izmeu
podloge i gusjenica ili kotaa (najnepovoljnije su blatnjave neravne podloge)
- fiziko-mehanikim svojstvima materijala koji se kopa i transportira (prije svega vlanosti,
granulometrijskom sastavu i obliku zrna materijala, rastresitosti (koef. rastresitosti),
poroznosti odnosno zbijenosti materijala)
Na primjer: Ako vlanost padne ispod optimalne za rad s dozerom, poveava se trenje
izmeu estica unutar materijala, a to uzrokuje tei iskop i time smanjenje uinka. S druge
strane, ako se vlanost povisi iznad optimalne, materijal postaje tei to takoer smanjuje
uinkovitost rada buldozera. Kod niskih temperatura poveana vlanost uzrokuje jae
smrzavanje materijala to takoer smanjuje uinkovitost. Zatim, prodiranje dozerskog noa i
razrahljivanje nekog konkretnog materijala ovisit e direktno o veliini pojedinih estica
unutar njega. Pri tome e vea zrna, nepravilnog oblika s otrim rubovima zahtijevati veu

snagu za utiskivanje buldozerskog noa, a time i vei utroak energije za iskop nego estice
zaobljenih bridova i manjih dimenzija. Isto tako, vea sila je potrebna za iskop zbijenijeg
materijala, male poroznosti, a takav materijal je osim toga mnogo tei, pa je za njegov iskop i
transport potreban snaniji stroj. Materijal vee zbijenosti se obino prethodno razrahljuje
primjenom rijaa.
- zadatku za koji se primjenjuje dozer (razliiti su izrazi npr. za satni kapacitet dozera na
kopanju i transportu i za satni kapacitet na planiranju povrina)
- tehnikim karakteristikama (tipu) dozera (snaga pogonskog motora, masa stroja, tip noa,
da li je vozni ureaj na gusjenicama ili kotaima s gumama)
Snagom motora i masom dozera odreena je njegova sposobnost da gura odreenu
koliinu materijala. Ovisno o namjeni buldozera odabire se i odreeni oblik i dimenzije noa.
O profilu dozerskog noa i njegovoj otrici, te stanju tla ovise otpori kopanja, te oblikovanje
i premjetanje materijala. No treba imati odgovarajui zakrivljeni popreni profil koji
osigurava lake utiskivanje otrice noa u materijal, te potrebno oblikovanje i premjetanje
materijala ispred noa. Nedovoljna zakrivljenost uzrokuje prebacivanje nakupljenog
zemljanog materijala preko gornjeg ruba noa (zato se ne primjenjuju noevi potpuno
ravnog poprenog presjeka), a prevelika lijepljenje materijala na no. Mogunost prodiranja
pojedinog tipa noa u materijal izraava se odnosom izmeu raspoloive snage stroja i
duine noa odnosno u [kW/m']. Vea vrijednost ukazuje na veu sposobnost zadiranja noa
u materijal.
Duina noa ovisi o primjeni dozera i obino se kree od 1,2 do 4,7 m (visina obino
od 0,5 do 1,4 m - B. Trbojevi, 1979; D Mikuli, 1998; a mogu biti: duina i do 7,4 m; visina
do 3,6 m). Za nevezane materijale kao to je pijesak, duina noa treba biti to vea (slika 8),
a za materijale kao to su gline i trone stijene, tek neto vea od irine osnovnog stroja
(obino 20 do 30 cm na obje strane, a najmanje 10 cm) slika 9. Kod angldozera duina
noa treba biti tolika da kada se zakosi za najvei mogui kut zakoenja, pokriva irinu
osnovnog stroja s odreenom veliinom preklapanja (openito je znatno vea nego kod
buldozera).

Slika 14. Ovisnost kapaciteta buldozera o duini transporta: za buldozere na gusjenicama (a) i za
buldozere na kotaima (b)