Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje obrazovanja

NACIONALNI ISPITI U TREIM RAZREDIMA SREDNJIH KOLA

Ispitni katalog iz Etike

u kolskoj godini 2007./2008.

veljaa 2008.

Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Etike:

dr.sc. Dijana Lozi Leko, Gimnazija A. G. Matoa, Zabok
Kreimir Gracin , prof., X. Gimnazija Ivan Supek, Zagreb
Miljenko estak, prof., Gimnazija dr. Ivana Kranjeva, urevac.

SADRAJ
1. UVOD
2. SVRHA PREDMETA
3. OPI CILJEVI PREDMETA
4. POSEBNI CILJEVI OBRAZOVNI ISHODI
5. STRUKTURA ISPITA
6. VRSTE ZADATAKA
6.1.ZADATCI ZATVORENOGA TIPA
6.2. ZADATCI OTVORENOGA TIPA
7. NAIN VRJEDNOVANJA ISPITNIH DIJELOVA
8. TRAJANJE ISPITA
9. TEHNIKI OPIS ISPITA
10. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA
10. KLJU ZA ODGOVORE OGLEDNOGA PRIMJERKA TESTA
10. LITERATURA

4
4
4
5
10
11
11
13
14
14
14
15
21
27

1. UVOD

Ovaj tekst je Ispitni katalog iz Etike za nacionalni ispit koji e se odrati u svibnju 2008.
godine.
Svrha ispitnoga kataloga je pomoi nastavnicima, ali i ostalim dionicima nastavnoga
procesa, da se upoznaju s pojedinostima nacionalnoga ispita iz Etike.
Ispitom iz Etike provjeravat e se kako su i koliko uenici sposobni rabiti znanja i
kompetencije koje su stjecali i razvijali tijekom trogodinjega obrazovanja iz ovoga
nastavnoga predmeta.
U ispitnome katalogu definirana je svrha Etike kao nastavnoga predmeta, te opi i
specifini ciljevi iste opisi mjerljivoga ponaanja uenika koje e se provjeravati
pisanim ispitom.
Nadalje, odreena je struktura ispita i opisane su vrste zadataka koje e se koristiti, s
dodatnim pojanjenjem naina bodovanja za svaku vrstu zadatka te tehnikim opisom
ispita.
Na samome kraju ponuen je i ogledni primjerak testa kako bi se dionicima nastavnoga
procesa pruio to jasniji uvid u izgled nacionalnoga ispita iz ovoga predmeta. U
dodatnim poglavljima kataloga pojanjeno je kako se uenik moe pripremiti za ispit i
koju literaturu moe koristiti.

2. SVRHA PREDMETA
Etika kao nastavni predmet osposobljava uenika:
a) da kroz stjecanje znanja o terminologiji, koncepcijama i problemima etike kao
filozofske discipline razvije sposobnost za moralno prosuivanje, etiko argumentiranje i
orijentiranje u ivotu,
b) da razvija senzibilitet za moralno ispravno djelovanje, prije svega za suosjeanje s
drugima te za potivanje temeljnih vrijednosti: ljudskoga dostojanstva, slobode,
tolerancije i pravinosti.
3. OPI CILJEVI PREDMETA
Na kraju trogodinjega obrazovanja iz nastavnoga predmeta Etika uenik:

razumije etiku problematiku unutar povijesti filozofije, razlikuje sustave

vrijednosti razliitih misaonih razdoblja, sposoban je smjestiti ih u povijesni
kontekst razliitih kulturnih i religioznih tradicija, razlikuje i prepoznaje izvorne
etike tekstove
sposoban je analizirati tekst etike problematike te argumentirano, temeljem
razumijevanja opih naela etikoga prosuivanja, iskazati vlastiti odnos
spram ideja predstavljenih u istome
moe primijeniti apstraktnu etiku argumentaciju razliitih koncepcija na
konkretne moralne dileme ili situacije
razumije ljudsko djelovanje kao centralnu kategoriju praktike filozofije,
sposoban je promotriti ga ne samo iz etikoga aspekta nego je u stanju
razumjeti etike implikacije srodnih podruja; politike filozofije, filozofije
prava, socijalne filozofije, antropologije te religijskih uenja

moe razlikovati temeljne etike probleme razvitka prirodnih znanosti,

posebno biologije, medicine, informacijskih znanosti, te njihov utjecaj na
individualni i socijalni ivot
razumije globalne procese industrijalizacije i modernizacije te naraslu potrebu
za odgovornou prema prirodi, zbog mijenjanja, degeneriranja i unitavanja
bio i ekosustava
temeljem poznavanja etikih naela sposoban je donositi moralne prosudbe o
vlastitomu djelovanju, kao i djelovanju drugih, te predlagati etika rjeenja za
ispravno i dobro djelovanje
sposoban je dalje razvijati/osvjetavati vlastiti moralni identitet kako bi se
lake snalazio u suvremenome svijetu svjetonazorskoga pluralizma
sposoban je suoiti se sa situacijama koje ukljuuju moralne dileme i konflikte
te impulzivna rjeenja zamijeniti racionalnim shvaanjem
uenik treba pojasniti, povezati, prosuditi znaenje, moralni smisao vlastite
uloge unutar obitelji, kole, odnosa uzajamnoga potovanja prema vrnjacima,
drutvenoj zajednici, te ljudskoj zajednici kao cjelini.

4. POSEBNI CILJEVI OBRAZOVNI ISHODI

Posebni ciljevi su jasne i konkretne tvrdnje o konkretnim uenikovim znanjima,

vjetinama i kompetencijama. Definirani su koritenjem revidirane Bloomove
taksonomije znanja i kognitivnih procesa na razliitim razinama sloenosti kognitivnih
procesa (procesa koji se koriste da bi se nauilo pamenje, razumijevanje,
primjenjivanje, analiziranje, evaluacija ili kreiranje) te na razliitim razinama znanja
(injenino, konceptualno, proceduralno znanje).
Razvrstani su u etiri tematske cjeline koje ne odgovaraju godinama uenja etike, ve
predstavljaju sintezu svih programa sistematiziranih prema kljunim podrujima
izuavanja.
Tematske cjeline su:
1) Savjest i identitet
2) Drutveno okruje i moralna svijest
3) Odnos prema prirodi tehnologiji i znanosti
4) Etika kao filozofija morala

Pregled posebnih ciljeva Etike

SADRAJNE CJELINE

POSEBNI CILJEVI
(to uenik mora znati, razumjeti i moi uiniti)

prepoznati i odrediti pojmove: etika, moral, vrlina,

djelovanje, vrijednosti, volja, moralni osjeaj, moralno

1.

Savjest i
identitet

iskustvo, osobnost, moralni identitet

razlikovati sustave vrijednosti, ideale i idole

prikazati u kratkim crtama i prepoznavati povijesne

primjere moralnih uzora ( Sokrat, Franjo Asiki, Albert
Schweitzer)

poznavati Kohlbergovu teoriju o razvitku moralne svijesti

odrediti i razlikovati razine moralne svijesti

pojasniti razliku vrijednosnih i injeninih sudova

pojasniti moralnost kao temeljnu antropoloku znaajku

ovjeka

navesti znaajke, prepoznati i pojasniti pojam savjesti kao

osnovu moralnoga identiteta, prepoznati razliite aspekte
djelovanja u skladu sa savjeu, teoloki (razjasniti etike
postulate razliitih religija), antropoloki (razjasniti
probleme egzistencije ovjeka u smislu nedovrenosti
ovjeka, otvorenosti i vjenog traganja za smislom,
slobode i njezinih granica), socioloki (pojasniti, analizirati
moralnu svijest ili savjest iz aspekta uzajamnih odnosa u
nekoj zajednici)

analizirati konflikte savjesti, konflikte normi i vrijednosti

objasniti znaaj samorefleksije u Sokratovoj etici

prepoznati i objasniti osnovne etike misli grkih i

kranskih mitova i legendi

analizirati etiko odreenje borbe izmeu dobra i zla u

grkoj mitologiji i bajkama

prepoznati bitne karakteristike i objasniti utjecaj razvitka

znanja i moi na etiko shvaanje i moralno djelovanje
ovjeka (Prometej, Faust)

usporediti i objasniti problem opega vaenja i

utemeljenja vrijednosti, moralnih naela i normi

razlikovati deskriptivnu i normativnu etiku, (etiki i

normativni relativizam te kategoriki imperativ, zlatno

pravilo)

odrediti i objasniti razliku izmeu etikoga egoizma (kao

opega naela djelovanja: hedonizam, utilitarizam) i
psiholokoga egoizma

odrediti i objasniti savjest kao prethodnu i naknadnu

(grinja savjesti)

navesti i objasniti razliite oblike povrede savjesti, zbog

neznanja, nesagledavanja posljedica djelovanja ili
namjernoga proputanja djelovanja

2.

Drutveno
okruje i moralna
svijest

prikazati u kratkim crtama i izvesti zakljuak o vanosti

moralno ureenih i normiranih meuljudskih odnosa
(socijalnih institucija), objasniti granice prirodnoga stanja
i apsolutne slobode (Hobbes)

kategorizirati razliite uzroke sukoba u meuljudskim

odnosima kao psiholoke (predrasude i diskriminacija),
ekonomske (konzumerizam i ekonomsko natjecanje),
politike (zlouporaba moi i autoritarizam), moralne
(moralna iskljuivost i netolerantnost), religiozne (vjerska
nesnoljivost) te objasniti etike vrijednosti demokracije i
ljudskih prava, suivota i pluralizma etikih i politikih
orijentacija u modernom drutvu

interpretirati konflikt izmeu egoizma pojedinanih

interesa i opega dobra

objasniti razliite aspekte slobode (sloboda od i sloboda

za)

odrediti i objasniti osnovne moralne i etike postavke:

kranstva (katolicizam, protestantizam, pravoslavlje),
idovstva, islama, hinduizma, budizma i konfucijanizma

analizirati tekstove iz razliitih religijskih tradicija

prepoznati i opisati zlatno pravilo u razliitim kulturama

objasniti i etiki procijeniti vanost ideje ekumenizma

analizirati etiko utemeljenje ljudskih prava

navesti razliite vrste ljudskih prava

odrediti i analizirati osnovne razlike izmeu prava i morala

prepoznati bitne karakteristike i objasniti vanost

ureenja pravne drave

objasniti Platonovu ideju pravednosti

objasniti razliku moralnoga i politikoga odreenja

pravednosti, objasniti odnos pravednosti i demokracije

objasniti sofistiko razlikovanje prirodnoga i pozitivnoga

prava

objasniti problematiku paternalizma u politikim odnosima

pojasniti osnovne ideje politike filozofije kroz analizu

teorijskih shvaanja Platona, Aristotela, Machiavellija,
Morusa, Hobbesa, Lockea i Rawlsa

objasniti shvaanje pojma pravednosti unutar

kranskoga socijalnoga nauka

3.

Odnos prema
prirodi,
tehnologiji,
znanosti

navesti, prepoznati, objasniti osnovne termine u sklopu

ove sadrajne cjeline i njihove meusobne odnose
(antropocentrizam, biocentrizam, etiku znanosti,
biotehnologiju, gensku manipulaciju, prirodu, tehnologiju,
ekoloku etiku, eugeniku, genom, genetiku, gensku
terapiju, kloniranje, genetiko inenjerstvo, medicinsku
etiku, pobaaj, doniranje organa, donore, eutanazije

prepoznati i usporediti koncepcije antropocentrizma i

biocentrizma

opisati i identificirati osnovne etike probleme u

koncepcijama antropocentrizma i biocentrizma npr.
odgovornost znanstvenika za ukupan sustav prirode

objasniti naela Jonasove etike odgovornosti, etike straha

i etike budunosti

argumentirati vanost moralne odgovornosti znanstvenika

i politikih subjekata u uvjetima nesagledivosti posljedica
tehnolokoga razvoja

prikazati u kratkim crtama odnose ovjeka prema

biotehnolokim rezultatima, izvesti mogue moralne
posljedice iz primjene eugenike, genetskog inenjerstva,
genske terapije

opisati i identificirati osnovne moralne probleme koji

nastaju na medicinskom podruju (eutanaziju, pobaaj,

odravanje pacijenta na ivotu, presaivanje organa,

paternalizam, autonomiju bolesnika)

odrediti i opisati osnovna tematska podruja (odnos

lijenik - pacijent, pravo na ivot, dostojanstvo osobe,
biomedicinska istraivanja, etike kodekse i zakletve)

objasniti moralne norme u sustavu zdravstva, smisao i

sadraj Hipokratove prisege

analizirati tekstove razliitih koncepcija odnosa ovjek priroda (Bacon, Descartes, poglavica plemena Seattlea)

4.

Etika kao
filozofija morala

prepoznati i odrediti filozofske pojmove (etika, moral,

udoree, moralno djelovanje, deontoloka etika,
teleoloka etika konzekvencijalistika etika,
eudaimonistika, utilitaristika, hedonistika etika, etika
dobra i etika ispravnoga djelovanja, dunost, praktika
filozofija, zlatno pravilo, kategoriki imperativ, krepost,
etike i dijanoetike kreposti, dobro najvie dobro,
moralna autonomija i heteronomija)

razlikovati i navesti razliite, nefilozofske oblike moralne

refleksije: mitske, knjievne, religijske

razlikovati i navesti razliite vidove morala: subjektivni

(savjest, krepost, izbor moralnih naela i normi) i
objektivni (obiajnost, tradicija, autoriteti, sustavi
vrijednosti, osnova vaenje pravnih politikih i drugih
normi neke zajednice)

analizirati temeljne tekstove svjetske etike batine i

njihove autore: Aristotel, Kant, Konfucije, Stari i Novi
zavjet

analizirati problem utemeljenja dobra i pojam najviega

dobra u etici, objasniti Mooreovu 'naturalistiku
pogreku', te interpretirati von Wrightovu analizu pojma
dobro

razlikovati pojmove moralno, nemoralno, amoralno,

normativna etika, deskriptivna etika i metaetika, te
razlikuje opu etiku od primijenjenih etika razliitih
podruja kao to su medicinska etika, profesionalna etika,
etika zatite okolia i sl.

pojasniti razlike izmeu etikoga kognitivizma i

nonkognitivizma; preskriptivizma, emotivizma i
intuicionizma

poznavati, analizirati osnovne pojmove, teorije i teorijska

uporita etikih uenja Sokrata, Aristotela, kranske
etike, Kanta te suvremene etike Habermasa (etika
diskursa, konsenzualna teorija istine)

5. STRUKTURA ISPITA
Ispit iz predmeta Etika obuhvaa sadraje trogodinjega gimnazijskoga obrazovanja iz
ove oblasti i jednak je za sve uenike gimnazijskoga programa. Ispit obuhvaa etiri
tematske cjeline odreene u prethodnome poglavlju (savjest i identitet, drutveno
okruje i moralna svijest, odnos prema prirodi, tehnologiji i znanosti, etika kao filozofija
morala).
Ispitivat e se injenina, konceptualna te proceduralna razina znanja na razliitim
razinama kognitivnih procesa (pamenje, razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje,
evaluiranje i kreiranje).
Ispit je podijeljen na dvije ispitne cjeline.

Tablica 1.
ISPITNE CJELINE
I. DIO ISPITA

Vrste zadataka
o
o

zadatci zatvorenoga
tipa
zadatci dopunjavanja i
kratkih odgovora

Razina znanja
injenino znanje
konceptualno znanje
proceduralno znanje

II. DIO ISPITA

o

esej

proceduralno znanje

U drugome dijelu ispita uenici trebaju sastaviti krai tekst (do 450 rijei) na temelju
ponuenoga teksta ili tekstova. Tekstovi mogu biti etiki (odlomci iz filozofske literature)
ili nefilozofski (novinski ili sl.).
Tekstovi e biti popraeni pitanjima koja trebaju biti i smjernice za pisanje sastavka.

10

Tablica 2. PRVI DIO TESTA

TEMATSKE
Savjest i
CJELINE
identitet

Zastupljenost
pojedinih
cjelina
Trajanje

20%

BODOVI

30 bodova

Drutveno
okruje i
moralna
svijest
30%

Odnos prema
prirodi,
tehnologiji i
znanosti
20%

Etika kao
filozofija
morala
30%

30 minuta

Tablica 3. DRUGI DIO TESTA

Ispitne cjeline

50% od ukupnog broja bodova

Mogue je ispitivanje svih navedenih

tematskih cjelina.

Vrsta zadataka

Zadatak esejskoga tipa

Trajanje:

60 minuta

BODOVI

30 bodova

50% od ukupnog
broja bodova

6. VRSTE ZADATAKA

6.1.Zadatci zatvorenoga tipa

1. Zadatci viestrukoga izbora
Zadatci viestrukoga izbora sastoje se od upute, osnove i etiriju ponuenih odgovora.
Jedan je odgovor toan.
Primjer
U sljedeem zadatku samo je jedan odgovor toan. Na listu za dogovore uz redni broj
zadatka oznaite slovo tonoga odgovora.
Hedonistika, ali i utilitaristika etika dobro odreuje kao:
A. krepost
B. ugodu
C. dunost
D. ljubav

11

2. Zadatci alternativnoga izbora

Zadatci alternativnoga izbora sastoje se od pitanja ili tvrdnje za koju uenik treba utvrditi
je li tona ili ne.
Primjer
Odredite je li navedena tvrdnja tona (T) ili netona (N). Na listu za odgovore uz redni
broj zadatka obiljeite znakom X slovo tonoga odgovora.
Aristotel je rekao: Dobro je ono emu sve tei.

3. Zadatci povezivanja i sreivanja

U ovoj vrsti zadatka podaci su grupirani u dvije skupine, a od uenika se trai da ih
smisleno povee u cjeline prema navedenome kriteriju.
Primjer:
U slijedeem zadatku svakome pojmu u lijevome stupcu moete pridruiti samo jedan
pojam iz desnoga stupca. Na listu za odgovore trebate uz broj koji oznaava pojam u
lijevome stupcu obiljeiti znakom X slovo tonoga odgovora iz desnoga stupca.

Povei istoznane pojmove.

1.
2.
3.
4.

etika
savjest
vrlina
moral

A. htijenje
B. moralna filozofija
C. moralna svijest
D. zabrana
E. udoree
F. krepost

4. Zadatci viestrukih kombinacija

Zadatci viestrukih kombinacija sastoje se od upute, osnove i est ponuenih odgovora
meu kojima uenik treba odabrati dva koja su tona.
Primjer:
Kantova etika je:
a) hedonistika
b) formalistika
c) eudaimonistika
d) deontoloka
e) utilitaristika

12

6.2. Zadatci otvorenoga tipa

1. Zadatci dopunjavanja
U zadatcima dopunjavanja uenik treba dovriti reenicu upisivanjem pojma koji
nedostaje.
Primjer:
Koncepcija prema kojoj je ovjek unutar ivoga svijeta jedini predmet etikoga interesa i
moralne skrbi, naziva se _____________________.

2. Zadatci kratkih odgovora

U zadatcima kratkih odgovora uenik na pitanje odgovara s nekoliko rijei ili
jednostavnom reenicom.
Primjer:
Iz koje ideje Platon u svome djelu Drava izvodi idealnu svrhu politike vladavine?
____________________________________________________________________

3. Zadatci produenih odgovora

U zadatcima produenih odgovora uenik na pitanje treba odgovoriti sloenom
reenicom ili sa vie njih.

Primjer:
Objasnite razliita znaenja pojma dobra G. H. von Wrighta, i navedite odgovarajue
primjere za svako od njih.
A. hedonistiko dobro
B. utilitarno dobro
C. ljudsko dobro

_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________

4. Zadatak esejskoga tipa

U zadatku esejskoga tipa uenik treba napisati strukturiran tekst (sa uvodom, sredinjim
dijelom i zakljukom). Esej je ograniene duljine (od 400 do 450 rijei). Na temelju
ponuenoga teksta uenik dobiva smjernice za pisanje sastavka.
Primjer je dan u oglednome ispitu.

13

7. NAIN VRJEDNOVANJA ISPITNIH DIJELOVA

Prvi dio ispita
U prvome dijelu ispita bit e do 30 zadataka zatvorenoga i otvorenoga tipa.
Svaki toan odgovor donosi po jedan bod.
Ukupan broj bodova je 30.
Drugi dio ispita
Drugi dio ispita je zadatak esejskoga tipa koji donosi 30 bodova.
Za ovakav tip zadatka izrauje se ljestvica za ocjenjivanje u kojoj se svaki segment
zadatka promatra odvojeno, prema unaprijed odreenim kriterijima.
Zadovoljavanje svakoga kriterija nosi odreeni broj bodova.
Uz ljestvicu za ocjenjivanje izrauje se i model odgovor (primjer dobroga odgovora) te
to vie primjera koji ne odgovaraju model odgovoru (ove primjere potrebno je prikupiti
probnim testiranjem ovakvoga zadatka).
Svaki esej ispravljat e barem dva ocjenjivaa uz moderiranje od strane lanova strune
radne skupine.
Ako esej ukazuje na izostanak znanja i razumijevanja zadane teme te ako je nejasan i
nekoherentan uenik dobiva 0 bodova.
Gramatike se pogrjeke ne e negativno bodovati. Iznimke su sluajevi kada ovakve
pogrjeke reflektiraju nepoznavanje kljunih pojmova iz ovoga nastavnoga podruja.

8. TRAJANJE ISPITA
Ispit traje 90 minuta bez prekida. Za rjeavanje prvoga dijela ispita predvieno je 30
minuta a za zadatak esejskoga tipa 60 minuta.

9. TEHNIKI OPIS ISPITA

Uenici dobivaju ispitni materijal koji se sastoji od dvaju ispitnih knjiica, lista za
odgovore za prvi dio testa te lista za koncept i lista za istopis za drugi dio testa.
Doputeno je pisati, ispravljati odgovore i ponovno pisati po ispitnim knjiicama, ali na
listu za odgovore i listu za istopis to se ne smije initi.
List za odgovore za prvi dio ispita obrazac je u kojemu uenik tone odgovore na zadatke
zatvorenoga tipa oznaava znakom X u kvadratiima ispod slova ili brojeva, a za zadatke
otvorenoga tipa upisuje odgovore na za to predvieno mjesto.

Pribor
Na ispitu uenici smiju koristiti samo pribor za pisanje, i to plavu ili crnu kemijsku olovku
ili naliv-pero.

14

10. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA

Prvi dio ispita

I. Zadatci viestrukoga izbora

UPUTA: U sljedeim zadatcima samo je jedan odgovor toan. Na listu za
odgovore trebate obiljeiti znakom X samo jedan od etiriju ponuenih
odgovora. Toan odgovor donosi 1 bod, a netoan 0 bodova.

1. Grka rije ethos znai:

A.
B.
C.
D.

dobro
etika
moral
ud

2. Grka rije synoida znai svjedok. Rije syneidesis, koja je izvedena iz prethodne,
znai:
A. porota
B. savjest
C. presuda
D. pravednost

3. Mit o Edipu govori o ivotu obiljeenom:

A. slobodnom voljom
B. prkosom
C. sudbinom
D. kukavilukom

4. Liberalistiko shvaanje prirodnoga prava izvodi se iz:

A. vjenoga Bojega zakona
B. opega dobra
C. prirodnoga stanja
D. tijeka i smisla povijesti

5. U suvremenome potroakome drutvu ljudsko djelovanje, kao i proizvodi, trebaju biti

podvrgnuti naelu funkcionalnosti. To je stanje najblie etikoj koncepciji:
A.
B.
C.
D.

intuicionizma
emotivizma
eudaimonizma
utilitarizma

15

6. Prema budistikoj etici kroz etiri plemenite istine dolazimo do dobroga ivota
rjeavajui se:
A.
B.
C.
D.

vlasti
moi
patnje
nepravde

7. Mislilac koji je smatrao da se vladar mora baviti samo ratom, vojnim pravilima i
stegom, odrati svoj ivot i vlast, te izveo opravdanje nasilja kao sredstva odranja, jest:
A.
B.
C.
D.

Konfucije
Machiavelli
Muhamed
Aristotel

8. Koja religijska tradicija stavlja naglasak na politiko uenje?

A.
B.
C.
D.

kranstvo
konfucijanizam
budizam
taoizam

9. Koji od stupova islama odgovara kranskoj ideji solidarnosti?

A.
B.
C.
D.

salat
savm
zekat
had

10. Etiku koncepciju H. Jonasa odreujemo kao etiku:

A.
B.
C.
D.

odgovornosti
skrbi
kreposti
koristi

11. Prema intuicionizmu kao metaetikoj teoriji dobro jest odredba koja je:
A.
B.
C.
D.

emotivno prihvaena, osjeajno odobrena

utemeljena na osjeaju zadovoljstva, ugodi
neposredno shvaena, jasna sama po sebi
odreena prema dunosti, voljno djelovanje

12. Prema Kantu volji zakone propisuje:

A.
B.
C.
D.

iskustvo
um
sklonost
intuicija

16

13. Etika dunosti sistematizira se kao:

A.
B.
C.
D.

deskriptivna
deontoloka
relativistika
teleoloka

14. Utilitarizam je etika:

A.
B.
C.
D.

dobra
skrbi
vrlina
diskursa

15. Stav: Svatko ima subjektivna naela moralnosti i ona se kao takva trebaju uvaavati
kao moralna. svojstven je:
a) amoralizmu
b) moralizmu
c) etikom relativizmu
d) intuicionizmu

17

Zadatci povezivanja i sreivanja

UPUTA: U sljedeim zadatcima svakomu pojmu iz lijevoga stupca moete
pridruiti samo jedan pojam iz desnoga stupca. Na listu za odgovore trebate uz
broj koji oznaava pojam u lijevome stupcu obiljeiti znakom X slovo tonoga
odgovora iz desnoga stupca. Svako tono povezivanje donosi 1 bod, a potpuno
tono rijeen zadatak donosi 4 boda.

16. Formulacijama etikih uenja pridruite mislioce koji ih predstavljaju.

1. Vrlinu se ne moe poduavati.

A. Platon

2. Moralni poredak temelji se na umjerenosti, hrabrosti,

pravednosti, mudrosti.
3. Djelovanje u skladu s etikim i dijanoetikim vrlinama.

B. Aristotel

4. Djelovanje voeno hedonistikim raunom.

D. Augustin

C. Sokrat

E. Buddha
F. Bentham

17. Mislima pridruite njihove autore.

1. Svoje propise odredit u po svojim silama i znanju na korist
bolesnika i titit u ga od svega to bi mu moglo koditi ili nanijeti
nepravdu.
2. Onaj pak tko se ne moe zdruivati ili mu nita ne treba zbog
samodostatnosti, taj i nije nikakav dio grada, te je ili zvijer ili bog.
3. Jedina svrha vladara mora dakle biti u tome da odri svoj ivot i
svoju vlast...
4. uj dakle: ja tvrdim da pravedno nije nita drugo nego korist
jaega.

A. Platon

B. Hipokrat
C. Trasimah
D. Machiavelli
E. Aristotel
F. Morus

18

II. Zadatci dopunjavanja i zadatci kratkih odgovora

UPUTA: U sljedeim zadatcima dopunite reenicu pojmom koji nedostaje ili
kratko odgovorite na postavljeno pitanje. Toan odgovor donosi 1 bod, a
netoan 0 bodova.
18. Svojim rijeima objasni razlog razdiobe vlasti u demokratskim dravama.
________________________________________________________________
19. to propisuje normativna etika?
_______________________________________________________________
20. to je eugenika?
________________________________________________________________
21. Svojim rijeima izrazi Kantov kategoriki imperativ.
________________________________________________________________
22. Govori li Sokratu unutarnji glas to treba initi ili to treba izbjei?
________________________________________________________________.
23. Na kojemu se naelu medicinske etike temelji lijenikovo potivanje odluke pacijenta
koji kao Jehovin svjedok odbija transfuziju krvi?
________________________________________________________________

24. Proitaj navedeni citat.

Zemlja ne pripada ovjeku. ovjek pripada zemlji. To dobro znamo. Sve je u
meusobnoj vezi, kao to je porodica sjedinjena krvlju. Sve je povezano. Nije ovjek
tvorac tkanice ivota, ve samo vlakno u njoj.
Svojim rijeima objasni zato je stajalite koje iznosi indijanski poglavica biocentriko?
___________________________________________________________

19

2. dio ispita

Ovaj zadatak donosi 30 bodova.

Paljivo proitajte navedeni tekst. Prema ponuenim smjernicama, oblikujte esej s

jasnom strukturom:
1. uvodnim dijelom (postavljanjem teze ili hipoteze)
2. sredinjim dijelom (analizom i argumentacijom)
3. zakljukom kao sintezom prema dolje navedenoj uputi.
Tekst treba sadravati izmeu 450 i 500 rijei. Kad zavrite s pisanjem, izbrojite i
napiite broj rijei na list za istopis. Neitki eseji bodovat e se s nula (0) bodova.
Pogrjeke u pisanju strunih naziva i vlastitih imena donose negativne bodove.

U svome dijalogu Protagora Platon tumai mit o Prometeju te kae kako su bogovi
stvorili ovjeka i sve druge ivotinje, ali je Prometeju i njegovom bratu Epimeteju
ostavljeno da ih obdare razliitim osobinama. Tako je Epimetej sva fizika svojstva
darovao ivotinjama te ih opskrbio za opstanak, za ovjeka pak, ne ostade nita. Tada se
Prometej dosjeti i podari im vatru i druga civilizacijska znanja.
A kad su ih htjeli izvesti na svijet (smrtne rodove), naredie Prometeju i Epimeteju da ih
opreme i svakome podijele snagu kakva mu pristaje. No Prometeja je Epimetej molio
doputenje da on izvri podjelu. 'Kad ja izvrim podjelu', ree, 'ti pregledaj!'. Nagovorivi
ga tako stane dijeliti. Kod diobe jednima je davao snagu bez brzine, a slabije je opremao
brzinom. Jedne je oruao, a za druge, dajui im prirodu bez oruja, smiljao je neku
drugu mo za spas. () No kako Epimetej nije bio ba mudra glava, potroi neopazice
sva sredstva na nerazumne ivotinje () Naavi se u neprilici, kakav bi spas naao
ovjeku, Prometej ukrade Hefestu i Ateni vjetu mudrost zajedno s vatrom ta bez vatre
nitko je nije mogao stei niti korisnom uiniti - i tako je eto nadario ovjeka. ()Otada
se ovjek lako snalazi u ivotu. Prometeja, kako se pripovijeda, stie kasnije kazna za
krau.

Smjernice za pisanje eseja

1. Objasnite simboliki smisao Prometejeva dara i mogue razloge Prometejeve kazne.
2. Objasnite pojam boanske moi, te ovjekovo nastojanje da dosegne boansku mo
3. Obrazloite i navedite primjere koje danas moemo smatrati ostvarivanjem
prometejskoga sna o ljudskoj moi.
4. Jesu li u ostvarenju ovoga sna sva sredstva doputena? Odredite i obrazloite na emu
se temelje granice dopustivosti ako ste ih postavili, ako ih niste postavili obrazloite
implikacije takvoga stajalita.
5. Zakljuak oblikujte kao odgovor na problem odgovornosti ljudske vrste u situaciji
njegove narasle moi nad prirodom.

20

10. KLJU ZA ODGOVORE OGLEDNOGA PRIMJERKA TESTA

I. dio ispita

1.D
2. B
3. C
4.C
5.D
6. C
7.B
8. B
9.C
10. A
11. C
12. B
13. B
14. A
15. C
16. 1C, 2A, 3B, 4F
17. 1B, 2E, 3D, 4C

18. Mogui odgovori:

Razlog razdiobe vlasti je sprjeavanje njezine zlouporabe (od onih kojima je ta vlast
dana).
Razdioba vlasti postoji zbog nepovjerenja bilo prema ovjeku, bilo prema skupini, da e
djelovati za dobro onih nad kojima vlada nakon to dobije tu mo.
Razdioba vlasti postoji da bi jedna vlast drugu kontrolirala, a u svrhu sprjeavanja
zloupotrebe svake pojedine.
Razlog razdiobe vlasti jest sprjeavanje tiranije, koncentracije moi.
19. Normativna etika propisuje moralne norme, stajalita (kako se trebamo ponaati,
kako trebamo postupati), pravila ponaanja.

20. Eugenika je
- znanost koja se bavi unaprjeivanjem nasljednih kvaliteta rase ili uzgoja. (moe i:
...unaprjeivanjem nasljednih kvaliteta ljudi, ...kontroliranom promjenom nasljednih
kvaliteta...

21

- poboljanje genetskih svojstava populacija i rasa

- realizacija reproduktivnih elja i zahtjeva pojedinaca bez obzira na njihove genetske
predispozicije i svojstva
Kao toni odgovori uvaavaju se i oni koji opisuju eugeniku kao praksu.
- odgovor treba pogaati smisao, a ne nuno i tekst navedenih definicija.

21. Interpretacija bilo koje od varijanti kategorikoga imperativa.

Prema drugom umnom biu ne treba nikada postupati kao prema sredstvu, ve uvijek
kao prema svrsi.
- sve tone interpretacije koje se osnivaju na naelu poopavanja.
22. Sokratu unutarnji glas govori samo ono to treba izbjegavati (govoriti ili initi).
23. Temelji se na naelu autonomije.
24. Poglaviino je stajalite biocentriko jer je ovjek u potpunosti shvaen kao dio
prirode (a ne kao bie jednim svojim dijelom iz nje izdvojeno i njoj nadmono).
Poglaviino stajalite je biocentriko jer se osniva na doivljaju meusobne povezanosti
sve prirode i ovjeka kao njezinog dijela (a ne ovjeka odvojenoga od prirode).
...zato to je u sreditu poglaviinoga razmatranja cjelina prirode uzeta kao oduhovljena,
iva (a ne kao neivi predmet).

22

KLJU ZA OCJENJIVANJE ESEJA

Kriteriji za vrjednovanje eseja su:
1.
2.
3.
4.
5.

adekvatna uporaba pojmova

argumentacija
adekvatnost primjera i citata
kompozicija
gramatika.

Nain vrjednovanja prikazan je u sljedeim tablicama.

Adekvatna uporaba pojmova (razumijevanje kljunih pojmova)
KLJUNI POJMOVI:
1. Simboliki smisao Prometejeva dara
2. Prometejeva kazna
3. Prometejski san
4. Boanska mo
5. Odgovornost
Svaki pojam se boduje zasebno prema priloenoj ljestvici. (Za ocjenjivae e
biti navedeni primjeri za svaki od navedenih kriterija.)
0 bodova - Uenik/ica u eseju uope ne odreuje traene pojmove, ili pokazuje
neznanje i nerazumijevanje traenih pojmova. (odreenje pojma koje nalazimo
u uenikovome eseju je posve pogreno (npr. Prometejev dar je vatra).

1 bod Uenik/ca u eseju pokazuje poznavanje pojma odreujui ga

(definicijom ili povezivanjem s osnovnom milju iz teksta), ali ga dalje ne
pojanjava, ili je pojanjenje posve ili djelomino pogreno (npr. Prometejski
san je ovjekova tenja da ovlada prirodom)
2 boda - Uenik/ca u eseju pokazuje poznavanje pojma odreujui ga
(definicijom ili povezivanjem s osnovnom milju iz teksta), pojanjava ga
svojim rijeima na nain da se u njegovome objanjenju ne moe se pronai
nita to bi upuivalo na pogrjeno razumijevanje pojma).

23

Argumentacija
1. Obrazlaganje i navoenje primjera koje danas moemo smatrati
ostvarivanjem prometejskoga sna o ljudskoj moi.
2. Odreivanje i obrazlaganje granica dopustivosti ako su postavljene, ako
nisu, obrazloenje implikacija takvog stajalita.
3. Odgovor na problem odgovornosti ljudske vrste u situaciji njegove narasle
moi nad prirodom.
Svaki se imbenik argumentacije boduje zasebno prema priloenoj ljestvici. (Za
ocjenjivae e biti navedeni primjeri za svaki od navedenih kriterija.)
0 bodova - Uenik/ica u eseju uope ne objanjava zadane probleme.
1 bod Uenik/ca u eseju nudi nedoreeno objanjenje problema, ali ga dalje
ne pojanjava, ili je pojanjenje posve ili djelomino pogreno.
2 boda - Uenik/ca u eseju pojanjava problem svojim rijeima na nain da se u
njegovome objanjenju ne moe se pronai nita to bi upuivalo na pogrjeno
razumijevanje problema, no objanjenje ostaje na razini zadanih tekstova
(argumenti izvedeni samo ponavljanjem dijelova ponuenih tekstova).
3 boda - Uenik/ca u eseju sustavno razrauje problem odabranim
argumentima (koji prelaze okvire onoga to je reeno u samim tekstovima).

Adekvatnost primjera i citata (ocjenjuje se u cjelini)

0 bodova - Primjera ili citata u eseju nema ili su irelevantni za zadanu temu.
1 bod - Primjeri ili citati djelomino potkrepljuju argumentaciju.
2 boda - Primjeri ili citati adekvatno potkrepljuju argumentaciju.

24

Kompozicija
1. Postavljanje problema
2. Razrada problema
3. Zakljuak
Svaki se element kompozicije boduje zasebno prema priloenoj ljestvici. (Nije
nuno da se elementi u eseju pojavljuju navedenim redoslijedom.)
Postavljanje problema
0 bodova Uenik/ica u potpunosti pogreno razumije smjernice i temu eseja,
te na njih nije odgovorio.
1 bod Uenik uoava problem, ali je njegova formulacija pojednostavljena
(nije na dovoljnoj razini openitosti - banalizirana je, svodi razinu ponuenih
tekstova na razinu koja ne ukljuuje poznavanje tekstova, terminologije,
koncepcija ) ili je neprecizna (na previsokoj razini apstrakcije, postavlja
problem preopenito ne vezuje ga uz ponuene tekstove, niti uz neku drugu
koncepciju.
2 boda Uenik/ica uoava problem, njegova formulacija je precizna i
primjerena zahtjevima eseja (smjernicama i temi), ukazuje na poznavanje
terminologije, razumijevanje zadanih tekstova i koncepcija, odreena je svrha
rasprave u kojem e smjeru cijela daljnja rasprava ii.
Razrada problema (ocjenjuje se u cjelini)
0 bodova Uenikova razrada ne slijedi iz postavljenog problema, zapada u
protuslovlje a ne primjeuje to u daljnjoj argumentaciji.
1 bod Uenikova razrada slijedi iz postavljenoga problema, ali je
pojednostavljena (preuska) ili neprecizna (preiroka).
2 boda - Uenikova razrada slijedi iz postavljenoga problema, obuhvaa sve
implikacije koje iz njega slijede (u skladu sa smjernicama za pisanje eseja).
Zakljuak
0 bodova Zakljuka nema ili ne proizlazi iz razrade postavljenoga problema.
1 bod Zakljuak slijedi iz razrade postavljenoga problema, ali je
pojednostavljen i neprecizan.
2 boda Zakljuak slijedi iz razrade postavljenoga problema, navedene su i
objanjene posljedice koje iz nje slijede. Uenik uzima u obzir sve kljune
argumente iz razrade te oblikuje svoj sud ili dvojbu.

25

Gramatika struni nazivi (pisanje i uporaba), osobna imena, konstrukcija

reenica
0 bodova Konstrukcije reenica su uglavnom nejasne.
1 bod - Konstrukcije reenica su uglavnom jasne.
0 bodova Neispravno pisanje i uporaba strunih naziva.
1 bod - Ispravno pisanje i uporaba strunih naziva. (sva)
0 bodova Neispravno napisano osobno ime.
1 bod - Ispravno napisana osobna imena. (sva)

26

10. LITERATURA

Svi udbenici iz Etike odobreni od strane Ministarstva.

NAPOMENA: Nastavnici biraju dodatnu literaturu prema zahtjevima obrazovnih

ishoda.

27