Projekt Obrazovanje za mir i ljudska prava

za hrvatske osnovne kole

OBRAZOVANJE ZA
LJUDSKA PRAVA
I DEMOKRACIJU

BIBLIOGRAFIJA
RADOVA S BILJEKAMA
Priredili:
Jasmina Boi
Vedrana Spaji-Vrka
Mile Silov
Ivana Fresl-Dumani
Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO
Zagreb,2000.

Nakladnik:
Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO
Godina izdanja:
2000.
Urednica:
Vedrana Spaji-Vrka
Lektura:
Nada Jakir
Omot:
Zlatko Bilandija
Slog:
Aurelije d.o.o.
Tisak:
KATMA Zagreb
Naklada:
500

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb
UDK 37.014:342.7>(01)
342.7:37>(01)
OBRAZOVANJE za ljudska prava i demokraciju : bibliografija radova s biljekama /
priredili Jasmina Boi ... <et al.>. - Zagreb : Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO,
2000
ISBN 953-98080-2-2
1.

Boi, Jasmina. - I. Ljudska prava -- Edukacija -- Bibliografija II. Ljudska

prava -- Edukacija -- Internet adrese III. Ljudska prava -- meunarodne
konvencije -- Bibliografija

400810049

Osim sredstava Projekta, objavljivanje publikacije materijalno je podrao

Odjel za razvoj Veleposlanstva Velike Britanije u Republici Hrvatskoj.

Sadraj
Rije prireivaa
Filozofija i drutvene znanosti
Psihologija
Pedagogija i metodike
Opi radovi
Odgoj i obrazovanje za ljudska prava
Odgoj i obrazovanje za mir i nenasilno rjeavanje sukoba
Graanski odgoj i obrazovanje/odgoj i obrazovanje za demokraciju
Interkulturalni/multikulturalni odgoj i obrazovanje
Odgoj i obrazovanje za razvoj
Globalni/meunarodni odgoj i obrazovanje
Ostali radovi
Meunarodni dokumenti
Ujedinjeni narodi
Meunarodna organizacija rada
enevske konvencije
UNESCO
Vijee Europe
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)
Zakljuni dokumenti meunarodnih skupova
Rjenici, bibliografije, enciklopedije i drugi referentni materijali
Informacije na Internetu
Osnovne informacije o mrenim servisima
Mree i organizacije za odgoj i obrazovanje/ljudska prava
Video materijali
Periodika
Odgoj i obrazovanje, openito
Odgoj i obrazovanje za ljudska prava, mir, demokratsko graanstvo
i meukulturno razumijevanje
Izdanja na hrvatskom jeziku
Filozofija i drutvene znanosti
Psihologija, pedagogija, metodike
Periodika
Summary

4
6
55
73
93
112
134
145
159
160
166
168
169
173
174
176
181
183
184
191
192
204
213
233
255
276
297
300

Rije prireivaa
Bibliografija radova s biljekama u podruju obrazovanja za ljudska prava i demokraciju
izraena je u projektu Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne kole, koji je
voen od 1997. do 1999. godine temeljem ugovora izmeu UNESCO-a, Vlade Kraljevine
Nizozemske, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO. Cilj projekta
bio je odreivanje koncepcije cjelovitog pristupa obrazovanju za ljudska prava u niim
razredima osnovne kole, koja je bila polazite za izradu materijala namijenjenih uenicima i
uiteljima. U projektu je sudjelovalo oko tridesetak istraivaa s Filozofskog fakulteta i
Uiteljske akademije Sveuilita u Zagrebu, domaih i stranih aktivista, prevoditelja te
studenata dodiplomskih ili poslijediplomskih studija razliitih disciplina. Voditelj projekta
bila je Vedrana Spaji-Vrka.*
Ideja o izradi bibliografije u ovom opsegu pojavila se tijekom ralambe programa i nastavnih
materijala iz obrazovanja za ljudska prava, graanskog obrazovanja, obrazovanja za mir i
interkulturalnog obrazovanja, koji su projektu pristizali iz drugih zemalja i meunarodnih
organizacija. U jednom trenutku projekt je bio preplavljen informacijama o novim pristupima
odgoju i obrazovanju, koje su u rijetkim sluajevima dopirale do hrvatske strune javnosti.
Uvjeren da je za djelotvorno ukljuivanje uitelja u demokratske promjene prijeko potrebno
osigurati njihovu sustavnu i iroku informiranost, projektni tim odluio je proiriti prvobitni
kratki popis literature, koji se trebao nai u priruniku za uitelje, na opsenu bibliografiju
radova u podruju obrazovanja za ljudska prava i njemu bliskim podrujima, koji su se
uglavnom pojavili tijekom osamdesetih i devedesetih godina u svijetu i u Hrvatskoj.
Biljeke su dijelom izvorni tekstovi koje su prireivai sastavljali na temelju proitanih i
pregledanih publikacija, a dijelom prilagoeni prijevodi recenzija i saetaka prikupljenih iz
vie izvora. Obuhvaeno je oko 1500 naslova objavljenih na engleskom, francuskom,
njemakom i hrvatskom jeziku, razvrstanih u vie kategorija. Prvih nekoliko poglavlja sadri
radove iz filozofije, drutvenih znanosti i psihologije. U posebnom dijelu posveenom
pedagogiji, didaktici i metodici, nakon opih radova predstavljena su izdanja iz podruja
odgoja i obrazovanja za mir, za ljudska prava, graanskog i interkulturalnog odgoja i
obrazovanja, odgoja i obrazovanja za razvoj te globalnog odgoja i obrazovanja. Potom slijede
cjeline posveene meunarodnim dokumentima, referentnim materijalima, video materijalima
te informacije o pretraivanju preko Interneta, to drimo jednim od najznaajnijih dijelova
Bibliografije. Poglavlje o periodici u odgoju i obrazovanju sadri opu periodiku i periodiku u
podruju odgoja i obrazovanja za mir, ljudska prava, demokratsko graanstvo i meukulturno
razumijevanje. Na kraju Bibliografije predstavljena su neka od relevantnih izdanja objavljena
na hrvatskom jeziku. Ona su razvrstana u tri cjeline:filozofija i drutvene znanosti;psihologija,
pedagogija, metodike te periodika.
Ponad toga to moe posluiti kao informativni i referentni materijal, svrha ove Bibliografije
je potaknuti uitelje i druge strunjake u odgoju i obrazovanju, na samostalno istraivanje
bogate riznice pisanih, vizualnih, virtualnih i drugih izvora. Bibliografija je svojim sadrajem
tek odkrinula vrata nepreglednog mnotva radova kojima se danas na razliitim razinama, s
razliitih pozicija i putem razliitih medija progovara o izazovima i potrebama suvremenog
svijeta. Ona jest opirna, ali nije ni sveobuhvatna ni konana. Nakon vie od dvije godine
intenzivnog sreivanja i viekratnog nadopunjavanja Bibliografije, pokazalo se da smo i dalje
na poetku. Neobraeno je ostalo mnotvo znaajnih radova objavljenih na hrvatskom i
drugim jezicima, osobito u podruju filozofije i drutvenih znanosti, referentnih materijala i
video izdanja. Njihova potpunija obrada trebala bi postati predmetom sustavnih i
4

kontinuiranih nastojanja.
****
Tijekom izrade Bibliografije pomo i podrku pruili su nam mnogi strunjaci iz zemlje i
inozemstva, kojima ovom prilikom upuujemo nau zahvalu. Osobito mnogo dugujemo Tei
Rado, za brojne nadopune bez kojih bi ova publikacija bila znatno siromanija, Gordani Genc
iz Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, za detaljan pregled rukopisa, te ostalim djelatnicima
Povjerenstva - Dinu Milinoviu, Alemki Vrcan i Nini Obuljen, koji su nam svojom podrkom,
razumijevanjem i strpljenjem omoguili da ivaj opsean posao privedemo kraju
U Zagrebu, kolovoz 2000.
Jasmina Boi
Vedrana Spaji-Vrka
Mile Silov
Ivana Fresl-Dumani

* Projekt je, osim Bibliografije, priredio sljedee materijale za objavljivanje: Prirunik za uitelje, udbenike za uenike,
Zbirku meunarodnih dokumenata, Interdisciplinarni rjenik, Analizu odgojno-obrazovnih programa u svijetu, Empirijsku
studiju, Radove s meunarodnog simpozija o obrazovanju za ljudska prava i Meunarodni adresar. Rezultati projekta ine
polazita Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava u Hrvatskoj. Potpunija informacija o tijeku projekta i
materijalima moe se nai u Peace and Human Rights for Croatian Primary Schools Project (prepared by V. Spaji-Vrka),
Zagreb, Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, 2000.

Filozofija i drutvene znanosti

Adelmann, Karin (ur.) Weltbevlkerung und Entwicklung: Die Herausforderungen des
globalen Bevlkerungswachstums (Svjetsko stanovnitvo i razvoj: Izazovi globalnog porasta
stanovnitva), Bonn, Deutsche Gesellschaft fr die Vereinten Nationen, 1993.
Broura sadri tekstove o problemu porasta svjetskog stanovnitva, to podjednako oteava
razvoj Sjevera i Juga. Opisima i izvjeima iz pojedinih zemalja autori ralanjuju posljedice
porasta stanovnitva za politiku, drutvo, okoli, zdravlje i prehranu.
Agnew, John Geopolitics: Re-visioning World Politics (Geopolitika: Novo vienje svjetske
politike), London, Routledge, 1998.
U djelu se ralanjuju temeljna obiljeja geopolitike misli od 16. stoljea do danas kroz pet
kljunih tema: svijet kao cjelina, napredna i zaostala podruja, drava kao najvii oblik
politike organizacije, dominacija i hijerarhije. Obraeni su neki konkretni problemi
suvremenog svijeta, kao to su reintegracija Hong Konga u Kinu, proirenje moi Europske
zajednice na raun samostojnosti drava lanica i mogui raspad drava kao to su Kanada,
panjolska, Rusija i Velika Britanija.
Albala-Bertrand, Louis (ur.) Democratic Culture and Governance: Latin America on the
Threshold of the Third Millennium (Demokratska kultura i vladavina: Latinska Amerika na
pragu treeg tisuljea), Pariz, UNESCO, 1993.
Djelo je zbornik tekstova u kojima vodei sociolozi, pravnici, politolozi, ekonomisti i drugi
strunjaci iznose svoje stavove o ulozi demokracije u izgradnji kulture mira temeljene na
promociji i zatiti ljudskih prava. Autori se dotiu i pitanja pravnog i institucionalnog razvoja,
budunosti drutvenih istraivanja, obrazovanja i kulturnih politika.
Alexander, Larry (ur.) Constitutionalism: Philosophical Foundations (Konstitucionalizam:
Filozofski temelji), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Meunarodni tim pravnih teoretiara bavi se problemima konstitucionalizma nastojei
odgovoriti na pitanja kao to su: to je svrha ustava, kako znati to predstavlja ustav neke
zemlje, kako tumaiti ustav, zato nova generacija mora biti obvezana ustavom koji su
donijeli njihovi prethodnici i sl. Djelo je vano onima koji se u okviru filozofije, politikih
znanosti i meunarodnih odnosa bave pitanjima ustavnosti i interpretacije ustava.
Andersen, Svein S. i Eliassen, Kjell A. (ur.) The European Union: How Democratic Is It?
(Europska unija: Koliko je demokratska?), London, Sage Publications, 1995.
Autori promiljaju neka gorua pitanja demokratskog ustroja Europske unije. Iako je rije o
pitanjima koja mue sve liberalne politike sustave, u Uniji je njihovo rjeavanje osobito
osjetljivo zbog toga to ona izgrauje nov oblik parlamentarne demokracije koji nije ni
federalni ni meudravni. U prvom dijelu knjige govori se o dva najvea izazova Unije:
politikim strankama i lobiranju. U drugome se raspravlja o ulozi demokracija u odnosima
EU i zemalja lanica, s posebnim osvrtom na Francusku, Italiju i Belgiju, u kojima je odnos
prema EU nezaobilazan dio nacionalnih rasprava o demokraciji. Trei dio obrauje
demokratske dimenzije funkcioniranja Europskog vijea, Europske komisije i Europskog
parlamenta. Napokon, etvrti dio nudi uvide u budui razvoj demokracije upozoravajui na
neke drutvene promjene koje mogu tetiti parlamentarnim institucijama.

Antoine, G. Libert, galit, fraternit, ou les fluctuations dune devise (Sloboda, jednakost,
bratstvo, ili promjenjivost znaenja jedne krilatice), Pariz, UNESCO, 1981.
U knjizi se ralanjuju temeljni pojmovi politike krilatice Francuske Republike Sloboda,
jednakost, bratstvo kako bi se ukazalo na promjenjivost njihova znaenja. Rije je o tri
meusobno povezane studije: O miru i slobodi; Za novu raspravu o (ne)jednakosti i Dvije
varijante bratstva: solidarnost i sudjelovanje.
Arbib, Michael A. i Hesse, Mary B. The Construction of Reality (Konstrukcija zbilje),
Cambridge, Cambridge University Press, 1986.
U knjizi istraiva umjetne inteligencije i filozof znanosti, prikazuju kako ljudi konstruiraju
zbilju u interakciji sa svojom drutvenom i fizikom okolinom. Pomirujui teoriju o
pojedinevoj konstrukciji zbilje kao mree shema u glavi s drutvenom konstrukcijom
jezika, znanosti, ideologije i religije, autori razlau cjelovitu shemu teorije ljudskog
spoznavanja. Razvijaju ivu raspravu, osobito kad govore o ovjekovoj slobodnoj volji i
zbiljnosti Boga. Knjiga objedinjuje fundamentalna pitanja ljudskog djelovanja i naravi
konane zbilje.
Atal, Yogesh i Ryen, Else Poverty and Participation in Civil Society (Siromatvo i
sudjelovanje u graanskom drutvu), Pariz, UNESCO Publishing i Abhinav Publications,
1997.
Autori obrauju problem odnosa izmeu siromatva i graanske demokracije, raspravljaju o
sloenosti tog problema u suvremenom svijetu te opisuju strategije namijenjene poticanju
siromanih za sudjelovanje u demokratskom procesu odluivanja. Istiu da vee ukljuivanje
siromanih u demokratski razvoj zajednice pretpostavlja fundamentalne promjene stavova
nesiromanih prema siromanima.
Avruch, Kevin Culture and Conflict Resolution (Kultura i rjeavanje sukoba), Washington,
United States Institute of Peace Press, 1998.
Studija je posveena raspravi o udjelu kulture u procesu rjeavanja sukoba. Sve su donedavno
kulturni imbenici pojave i rjeavanja sukoba bili uglavnom zanemareni, a mnogi strunjaci
danas pojam kulture rabe na zbunjujui i nejasan nain. Autor razgovijetno artikulira te
pogrjeke i predlae alternativnu koncepciju rjeavanja sukoba u kojoj se kultura opaa kao
dinamika sila koja izrasta iz individualnog iskustva. Osvre se na razliite teorije sukoba i
diplomatskog ponaanja te britko kritizira pristupe kojima se omalovaava ili odbacuje uloga
kulture u sukobu.
Baechler, Jean Democracy: An Analytical Survey (Demokracija: Analitiki pregled), Pariz,
UNESCO, 1995.
Djelo je posveeno ralambi sloene i viedimenzionalne naravi demokracije. Daju se
odgovori na pitanja: to je demokracija, jesu li izbori dovoljno jamstvo demokratske vlasti,
moe li naelo vladavine veine djelotvorno osigurati demokraciju, koje su posljedice kad
zakonito izabrana vlast veine donosi zakonske propise na tetu manjina, moe li jedan model
demokracije biti primjeren svim zemljama, postoje li neka pravila koja su zajednika svim
demokracijama itd.
Baker, Susan; Kousis, Maria; Richardson, Dick i Young, Stephen (ur.) The Politics of
Sustainable Development: Theory, Policy and Practice in the European Union (Politika
odrivog razvitka: Teorija, politika i praksa u Europskoj uniji), London, Routledge, 1997.
Djelo je zbirka tekstova kojima se propituje mogunost promicanja politike odrivog razvoja
glede razliitih gospodarskih i praktinih rjeenja u zemljama Europske unije. Nastoji se

pridonijeti odgovoru na kljuno pitanje suvremenog svijeta o tomu moe li se gospodarski

rast uskladiti s globalnim ekolokim potrebama.
Bakhurst, David i Sypnowich, Christine (ur.) The Social Self (Drutveno ja), London, Sage
Publications, 1995.
Djelo je prilog raspravi o odnosu izmeu identiteta i subjektiviteta, koja se ve due vrijeme
vodi u sklopu teorija o drutvenom podrijetlu osobnosti. Oslanjajui se na psihologijske,
filozofijske, politoloke i feministike spoznaje, osobito na uenja Wittgensteina, Marxa,
Foucaulta, Bakhtina, Gilligana i MacIntyrea, autori nastoje odgovoriti na pitanja o ulozi
drutvenog ja u ivotu pojedinca, o povezanosti drutvenog ja s kulturom zajednice i o
djelovanju razliitih imbenika na njegove promjene.
Banton, Michael Racial Theories (Rasne teorije), Cambridge, Cambridge University Press,
1998.
Autor prua pregled povijesnog razvoja rasnih teorija i promjena u pristupu rasi do kojih
dolazi u novije vrijeme. Zalae se za uklanjanje rasizma iz znanosti o drutvu i zagovara
osvjeivanje rasnih i etnikih podjela u sklopu teorije kolektivnog djelovanja.
Barbour, Rosaline i Huby, Guro (ur.) Meddling with Mythology: AIDS and the Social
Construction of Knowledge (Zadiranje u mitologiju: AIDS i socijalna konstrukcija znanja),
London, Routledge, 1998.
Potaknuti raspravom o odgovornosti znanstvenika prema svom predmetu istraivanja i
javnosti, autori ispituju ulogu istraivaa u konstrukciji moderne mitologije koja okruuje
HIV/AIDS. Istraivai iz razliitih disciplina govore o utjecaju svojih istraivanja na paniku
koja u dananje vrijeme prati epidemiju AIDS-a. Razlau se problemi lijeenja ovisnika o
drogi i njihova shvaanja rizika, pri emu se od teorije prelazi na praksu i od objektivnih na
subjektivna vienja AIDS-a.
Barkan, Elazar i Shelton, Marie-Denise (ur.) Borders, Exiles, Diasporas (Granice, egzili,
dijaspore), Stanford, Stanford University Press, 1998.
Autori istrauju migracijski problem stvaranja doma izvan domovine. U pojedinim prilozima
ralanjuje se politika identiteta u postkolonijalno doba i nakon 2. svjetskog rata i opisuje
kako razliite drutvene zajednice shvaaju ideju doma.
Barro, Robert J. Determinants of Economic Growth: A Cross-Country Empirical Study
(Odrednice gospodarskog rasta: Empirijsko istraivanje u vie zemalja), London, MIT Press,
1997.
Knjiga iznosi rezultate empirijskih istraivanja gospodarskog rasta u nizu zemalja. Podijeljena
je u tri dijela. Prvo poglavlje poinje kratkim opisom teorije rasta i hipoteze o konvergenciji
koja izrasta iz neoklasinih teorija. Potom se rasprava usmjerava prema teoriji regresije,
kojom se tumai stanje u oko stotinu zemalja u razdoblju od 1965. do 1990. godine, s ciljem
utvrivanja imbenika presudnih za dugoroni rast. Rezultati istraivanja pokazuju da bruto
drutveni proizvod po glavi stanovnika raste razmjerno jaanju pravne drave, smanjenju
trokova dravne uprave, irenju visokog obrazovanja, snienju stope nataliteta i poveanju
trgovinske razmjene. U drugom poglavlju autor propituje u kojoj mjeri politike slobode i
demokracija povoljno utjeu na dugoroni rast. Pokazuje se da vea politika prava isprva
potiu rast, ali i da nakon odreene razine razvoja demokracije, rast stagnira. Meutim, autor
upozorava da se iz toga ne moe izvesti zakljuak kako je razina demokracije kritini element
gospodarskog rasta. Tree poglavlje bavi se pitanjem utjecaja inflacije na dugoroni
gospodarski uspjeh.

Baudrillard, Jean The Consumer Society: Myths and Structures (Potroako drutvo: Mitovi
i strukture), London, Sage Publications, 1998.
Baudrillardov tekst jedan je od prvih koji detaljno ralanjuje znaenje potronje u
suvremenoj kulturi. Ovo izdanje sadri raspravu o kulturi masovnih medija, znaenju dokolice
i anomalijama drutva obilja.
Bauman, Zygmunt Globalization: The Human Consequence: European Perspectives
(Globalizacija: Ljudske posljedice: Europska motrita), New York, Columbia University
Press, 1998.
Podrobno prikazujui povijest globalizacije, istaknuti sociolog Zygmunt Bauman nastoji
pokazati da se mnotvo djelatnosti odvija na globalnoj razini, ali da ljudi najee nisu kadri
slijediti zbivanja, nego samo promatrati ustro i nepredvidivo premjetanje granica, institucija
i lojalnosti. Kome koristi globalizacija? Dobijaju li ljudi time bru i kvalitetniju pomo, ili im
je gore nego ikad prije? U britkoj ralambi autor dokazuje da globalizacija podjednako spaja
i podvaja te da osobito produbljuje jaz izmeu bogatih i siromanih.
Beck, Ulrich Risk Society: Towards a New Modernity (Drutvo rizika: Prema novom
modernitetu), London, Sage Publications, 1992.
Autor razmatra kulturne i moralne dimenzije drutvenog rizika i dokazuje da socijalna teorija
ne moe posve objasniti suvremeno drutvo ako ne rastumai ulogu koju znanost, tehnologija
i kultura imaju u nastajanju rizika. Promjenljivi stavovi drutva prema proizvodnji i raspodjeli
dobara znatno utjeu na ovjekov okoli, a globalizirajue gospodarstvo zasnovano na
znanstvenom i tehnikom znanju postaje sve vanije za drutvenu organizaciju i drutvene
sukobe.
Beckwith, Francis J. i Jones, Todd E. (ur.) Affirmative Action: Social Justice or Reverse
Discrimination? (Afirmativna akcija: Drutvena pravda ili obrnuta diskriminacija?),
Loughton, Prometheus Books, 1997.
U ovom zborniku iznose se neki kljuni pravci rasprava o afirmativnoj akciji, s osobitim
osvrtom na pitanje rase i spola. Urednici - Francis B. Beckwith, koji je protivnik gotovo svih
oblika afirmativne akcije, i Todd Jones, njezin pobornik, sakupili su eseje istaknutih
politiara, filozofa, prosvjetnih djelatnika i drugih strunjaka, u kojima se problematika
sagledava vieslojno i kritiki. Uz razrade spornih pitanja, zbornik donosi i tekstove vanijih
pravnih odluka u podruju afirmativnog djelovanja.
Beetham, David i Boyle, Kevin Introducing Democracy: 80 Questions and Answers
(Predstavljanje demokracije: 80 pitanja i odgovora), Pariz, UNESCO Publishing, 1995.
U knjizi su dati odgovori na pitanja kao to su: to je demokracija? Koja je veza izmeu
demokracije i prava pojedinca? Je li pravo veine uvijek demokratsko? Kako odrati i
unaprijediti demokraciju? Kakav utjecaj demokracija ima na ivot obinih ljudi? Razvrstani
su u est poglavlja: Osnovni pojmovi i naela; Slobodni i pravedni izbori; Otvorena i
pouzdana vlada; Prava pojedinca i njihova obrana; Demokratsko ili graansko drutvo i
Budunost demokracije.
Bell, David; Keil, Roger; Fawcett, Leesa i Penz, Peter (ur.) Political Ecology: Global and
Local (Politika ekologija: Globalno i lokalno), London, Routledge, 1998.
Autori obrauju probleme okolia sa stajalita suvremene politike i gospodarstva. Ralanjuje
se niz tema kao to su: porast puanstva, planetarno upravljanje, utjecaj industrijskog i
tehnologijsko-komunikacijskog razvoja na okoli, ene i razvitak te druga pitanja.

Bergman, Barbara R. In Defence of Affirmative Action (U obranu afirmativne akcije), New

York, Basic Books, 1996.
Od ezdesetih godina do danas, odnos prema politici afirmativne akcije stubokom se
promijenio. Suprotno dananjem preteno negativnom stavu, drei da je afirmativna akcija i
dalje prijeko potrebna radi konanog suzbijanja diskriminacije, autorica staje u obranu
osiguranja pune integracije stanovnitva i uklanjanja bijede nekih grupa koje se razlikuju po
rasi i spolu. Knjiga pokuava odgovoriti na pitanja kao to su: sputava li drutvena
diskriminacija afroamerike ene i mukarce te bijele ene u njihovu razvoju; opravdava li ta
diskriminacija afirmativnu akciju; je li opravdano mjerama afirmativne akcije osporavati
zaposlenja osobama bijele rase i mukarcima openito i sl. Protivnici afirmativne akcije tvrde
da takva politika polazi od teze o nesposobnosti pripadnika crne rase i ena openito da
postignu uspjeh vlastitim snagama, dok njezini pobornici odgovaraju da se iza takve kritike
kriju rasne i spolne predrasude. Autorica nastoji dokazati da se afirmativne akcije osporava
koritenjem nepotvrenih poopenja (npr. afirmativna akcija naruava samopotovanje
Afroamerikanaca), pogrenih zakljuaka o posljedicama (npr. afirmativna akcija stvara
neprijateljske odnose u radnoj sredini), ili neinjeninih tvrdnji (npr. sustavno istiskivanje
bijelih mukaraca).
Bideleux, Robert i Taylor, Richard European Integration and Disintegration: East and West
(Europska integracija i dezintegracija: Istok i Zapad), London, Routledge, 1996.
Knjiga se bavi problemima i izazovima s kojima se Europa suoava nakon hladnog rata,
osobito glede odnosa izmeu tenje za integracijom i novih nacionalnih pokreta.
Billig, Michael Banal Nationalism (Banalni nacionalizam), London, Sage Publications, 1995.
Koristei velik broj popularnih i akademskih izvora, Billig nastoji objasniti nove pristupe
problemu nacionalizma u dvadesetom stoljeu i odrediti misaonu okosnicu pomou koje se
mogu sagledati oni oblici nacionalizma koji su ranije izmicali ralambi. Nastavljajui svoju
ve poznatu kritiku klasine znanosti o drutvu, koja je usmjerena na objanjenje ekstremnih
izraaja nacionalizma, Billig se ovdje okree onim svakodnevnim, manje vidljivim oblicima
nacionalizma, koji nisu ni egzotini ni daleki i oznauje ih imenom banalni nacionalizam.
Budui da je nacionalizam i dalje glavna ideoloka sila u suvremenom svijetu, autor istie
potrebu osvjeivanja onih oznaka nacionalizma koje nam se ine toliko poznatima da ih
olako previamo.
Birch, Anthony H. The Concepts and Theories of Modern Democracy (Pojmovi i teorije
moderne demokracije), London, Routledge, 1993.
Birchova knjiga predstavlja dobar uvod u studij politike. U njoj se raspravlja o kljunim
teorijskim problemima koji posljednjih desetljea optereuju politike znanosti. Odreuju se
osnovni pojmovi demokratske politike i opisuju normativne teorije koje im stoje u pozadini.
Blokland, Hans Freedom and Culture in Western Society (Sloboda i kultura u zapadnom
drutvu), London, Routledge, 1997.
Kritiki propitujui zamisli nekih istaknutih suvremenih filozofa, od Isaiahe Berlina do
Charlesa Taylora, Blokland istrauje vrijednost i znaenje koje sloboda ima u suvremenoj
politikoj svijesti.
Bond, Michael (ur.) Working at the Interface of Cultures: Eighteen Lives in Social Science
(Djelovati na stjecitu kultura: Osamnaest ivota u podruju drutvenih znanosti), London,
Routledge, 1997.

10

Knjiga je zbornik radova kojima se propituje mogunost meukulturnog povezivanja, vraa

doivljaj promatraa u sredite zanimanja, iznose osobna iskustva razliitih kultura i ispituje
utjecaj tog iskustva na svjetonazor i djelovanje. Meu autorima su Gustav Jahoda, Kenneth
Gregen, Peter Weinreich, Stella Ting-Toomey i Harry Triandis.
Blokland, Hans Freedom and Culture in Western Society (Sloboda i kultura u zapadnom
drutvu), London, Routledge, 1997.
Knjiga je zbirka provokativnih saopenja sa Sedme konferencije filozofa Istoka i Zapada,
odrane na Havajima. Temeljna pitanja koja se postavljaju su: to su demokracija ili pravda,
relativizira li kulturni kontekst jedno i drugo, koje koncepcije Zapada su prihvaene od strane
drugih kultura, to su preduvjeti demokratske stabilnosti i sl. Autori s razliitih pozicija
nastoje potkrijepiti tezu da je nerazumijevanje, odnosno razliitost u shvaanju demokracije i
pravde potaklo jaanje sukoba u svijetu.
Bosse-Brekenfeld, Peter (ur.) Konsum grenzenlos hat seinen Preis: Fairer Handel(n) fr
mehr Gerechtigker (Neograniena potronja ima svoju cijenu: Potenija trgovina radi vie
pravednosti), Frankfurt/Main, GEP, 1995.
U knjizi je rije o meusobno isprepletenim odnosima potronje, svjetske trgovine i drutvene
pravde. Na primjerima iz prekomorske trgovine prikazuju se mehanizmi svjetskog trita i
negativni uinci nekih trinih procesa na proizvoae (primjerice djeji rad, najjeftiniji
najamni rad ena itd.). Sveukupna svjetska situacija ukazuje na prijeku potrebu za otvaranjem
alternativnih trgovinskih kanala, koji bi omoguili uspostavu ekoloki osvijetenog i
angairanog drutveno-gospodarskog partnerstva.
Boucher, David i Kelly, Paul (ur.) Perspectives on Social Justice: From Hume to Walzer
(Vienja drutvene pravde: Od Humea do Walzera), London, Routledge, 1998.
Autori iznose razliite pristupe drutvenoj pravdi: Humeovu liberalnu teoriju pravednosti,
Kantovu teoriju drutvene pravednosti, liberalni utilitarizam Johna Stewarta Milla, te
raspravljaju o odnosu demokracije, slobode i posebnih prava, znaenju drutvene pravde i
odnosu pravde i okolia.
Boucher, David i Kelly, Paul The Social Contract from Hobbes to Rawls (Drutveni ugovor
od Hobbesa do Rawlsa), London, Routledge, 1994.
U knjizi se daje pregled povijesti ugovornog miljenja i kljunih rasprava oko poimanja
drutvenog ugovora koje stalno prate politiku teoriju.
Bowles, Samuel; Franzini, M. i Pagano, Ugo (ur.) The Politics and Economics of Power
(Politika i gospodarstvo moi), London, Routledge, 1998.
Zbornik je usmjeren na propitivanje odnosa izmeu politike i gospodarstva u suvremenom
svijetu. Ralamba odnosa moi, inae tradicionalno arite politikih znanosti, postaje sve
vanija i za gospodarstvenike. Radovi istrauju odnose moi u tvrtkama i na tritu te iznose
gospodarsko vienje politikih odnosa unutar tri cjeline: Politika i mo u gospodarskim
organizacijama; Gospodarska ralamba politikih organizacija i Politika, gospodarstvo i
drutvene promjene.
Bradshaw, York W. i Wallace, Michael Global Inequalities (Globalne nejednakosti), London,
A Pine Forge Press Publication i Sage Publications, 1996.
Djelo prua socioloki pogled na raspodjelu bogatstava i moi u svijetu i opisuje meusobno
djelovanje suprotstavljenih drutvenih zajednica. Teme kao to su globalni gospodarski
trendovi i etniki sukobi razmatraju se na pet kontinenata: Africi, Aziji, Europi i u obje

11

Amerike.
Brandt, Allan M. i Rozin, Paul (ur.) Morality and Health (Moralnost i zdravlje), London,
Routledge, 1997.
Eseji u knjizi multidisciplinarne su naravi i obuhvaaju vie povijesnih razdoblja. U njima se
problematizira uloga moralnih sustava u utvrivanju odgovornosti za bolest, opisuju iskustva
oboljelih i odnos drutva prema njima. Razloene su drutvene, psihologijske i kulturne
dimenzije procesa kojim moralnost oblikuje nae razumijevanje bolesti i oboljelih. Meu
autorima su Keith Thomas, Charles Rosenberg, Richard Shweder, Arthur Kleinman, David
Mechanic, Nancy Tomes i Linda Gordon.
Brael, Frank (i dr.) Welthandel und Menschenrechte (Svjetska trgovina i ljudska prava),
Bonn, Dietz, 1995.
Autori upozoravaju da dobit koju drave june polutke ostvaruju izvozom pojedinih sirovina
rijetko dospijeva u ruke siromanog seoskog stanovnitva, a esto dovodi do poremeaja u
ekolokoj ravnotei u tim zemljama. Propituju mogunosti i uvjete potivanja minimalnih
standarda ljudskih prava u svjetskoj trgovini.
Braun, Bruce (ur.) Remaking Reality: Nature at the End of the Millennium (Prepravljanje
stvarnosti: Priroda na kraju tisuljea), London, Routledge, 1998.
Polazei od humanistike vizije budunosti, autori odbacuju apokaliptiko proroanstvo
prema kojemu e krajem tisuljea doi do poremeaja prirodne ravnotee. Raspravlja se o
politici, znanosti, tehnologiji i drutvenim pokretima glede rase, spola i klase te istrauju
promjene u prirodi uvjetovane drutvenim imbenicima. Knjiga nudi teorijska i praktina
rjeenja za ouvanje okolia u dvadesetprvom stoljeu i uvodi pojam progresivne drutvene
prirode.
Braybrooke, M. (ur.) Stepping Stones to a Global Ethic (Koraci ka globalnoj etici), London,
SCM Press Ltd., 1992.
Braybrooke pokazuje da je potraga za meunarodno prihvatljivim etikim naelima zapoela
sedamdesetih godina u sklopu pokreta za zbliavanje religija i da su ta naela ve sadrana u
rezolucijama i deklaracijama s niza meunarodnih skupova. Autor propituje mogunost
globalne, odnosno planetarne etike pozivajui se na ideje Hansa Knga o jedinstvenom
svjetskom moralu koji polazi od ljudskih prava utemeljenih na vjerskim tradicijama. U
drugom dijelu nalaze se deklaracije i rezolucije koje su posljednjih godina prihvatili
predstavnici razliitih religija. U dokumentima se obrauju aktualne teme, kao to su opstanak
ovjeanstva i mir, nenasilje, vjerske slobode, uklanjanje vjerske nesnoljivosti, trajni
razvitak, zatita okolia itd.
Breaking the Silence: Human Rights Violations Based on Sexual Orientation (Razbiti
utnju: Krenja ljudskih prava na osnovi spolnog opredjeljenja), London, Amnesty
International UK, 1997.
irom svijeta se zatvara, mui, pa ak i ubija mukarce i ene zbog njihova spolnog identiteta.
Ovo izvjee dokumentira sluajeve krenja ljudskih prava homoseksualaca, transvestita i
transseksualaca. Sadri i okvirni vodi o pravnom reguliranju homoseksualnosti u preko 50
zemalja.
Breines, I.; Gierycz, D. i Reardom, B. (ur.) Towards a Womens Agenda for a Culture of
Peace (K enskom programu kulture mira), Pariz, UNESCO Publishing i UN Division for the
Advancement of Women, 1999.

12

Knjiga govori o poloaju i ulozi ena u miru i ratu u kontekstu suvremenih sigurnosnih
politika. Djelovanje ena u podruju mira ralanjuje se s feministikog stajalita, a u svjetlu
programa Meunarodnog desetljea ena i tzv. smjernica Pekinkog procesa. Osobita
pozornost pridaje se opisivanju smetnji na koje nailaze inicijative ena u podruju izgradnje i
jaanja mira.
Busch-Lty, Christiane i dr. (ur.) Vorsorgendes Wirtschaften: Frauen auf dem Weg zu einer
konomie der Nachhaltigkeit (Brina kuanstva: ene na putu k odrivom gospodarstvu),
Mnchen, KOM, 1994.
Zbornik sadri lanke o raznim aspektima odrivosti. Autori raspravljaju o teoriji i praksi
brinog
kuanstva,
rasvjetljavaju
ulogu
ene
u
tome
i
iznose
niz
oga za usklaivanje ivota prema naelu odrivosti.
Camilleri, Carmel (ur.) Difference and Cultures in Europe (Razlike i kulture u Europi),
Strasbourg, Council of Europe Press, 1995.
Publikacija se pojavila u sklopu projekta Vijea Europe Demokracija, ljudska prava i
manjine. Objedinjuje tekstove u kojima se obrazlae sloen odnos izmeu ideje integracije,
plurikulturne stvarnosti i percepcije drugoga u Europi. Sadraj je podijeljen u tri dijela:
Drugost i kulturne razlike, Plurikulturna drutva i interkulturalnost te Multikulturalizam i
javna politika.
Campbell, Colin The Myth of Social Action (Mit o drutvenom djelovanju), Cambridge,
Cambridge University Press, 1996.
Djelo je prilog kritici suvremene sociologijske misli. Tvrdei da je sociologijska misao
odlutala s pouzdanog puta znanosti, Campbell se zalae za nov dinamiki interpretativizam
na tragu tradicionalne weberovske teorije djelovanja. Razlaui i odbacujui argumente protiv
individualistike teorije djelovanja, autor nastoji dokazati da je ona neopravdano odbaena u
korist interakcijskog drutveno-situacijskog pristupa. Campbellov argument da je
suvremena
putana situacionalizmom otvara put za novo, vie-manje kulturno razumijevanje suvremenih
drutava.
Carrithers, Michael Why Humans Have Cultures? (Zato ljudi imaju kulture?), Oxford,
Oxford University Press, 1992.
Studija se osvre na tri kljuna pitanja kulturne antropologije: postoji li jedinstvo ispod
razliitosti ljudskih kultura, koji su uzroci nastanka razliitih kultura i kako shvatiti razlike.
Autor tvrdi da su povijest ovjeanstva prvenstveno oblikovali meuljudski odnosi, a ne
tehnoloka postignua. Pomou povijesnih i suvremenih primjera dokazuje da takvo vienje
postavlja vrste temelje za primjereno prouavanje kulture, drutva i povijesti.
Carver, Terrell i Mottier, Veronique (ur.) Politics of Sexuality (Politika spolnosti), London,
Routledge, 1998.
Tekstovi niza autora daju razliite poglede na spolnost kao politiki problem i predmet
politikih znanosti. Teorijska poglavlja upotpunjena su analizom sluajeva. Teme seu od
spolnosti u oruanim snagama Velike Britanije do politike Katolike crkve u pogledu
spolnosti.
Cesarani, David i Fulbrook, Mary (ur.) Citizenship, Nationality and Migration in Europe
(Graanstvo, nacionalnost i migracije u Europi), London, Routledge, 1996.

13

Autori propituju kako su se zamisli o graanstvu pojavile i razvijale u razliitim drutvenim,

politikim i kulturnim kontekstima u Europi, osobito u Velikoj Britaniji, Italiji, Francuskoj i
Njemakoj.
Chapman, Malcolm (ur.) Social and Biological Aspects of Ethnicity (Drutveni i bioloki
aspekti etniciteta), Oxford, Oxford University Press, 1993.
Knjiga sadri podrobni prikaz postavki biologije i sociologije etniciteta i njihova uzajamnog
utjecaja. Na poetku se govori o povijesti pojma etniciteta i njegove uporabe u socijalnoj
antropologiji. Novija tumaenja socijalne antropologije, po kojima su etnike grupe
samoodreene drutvene tvorevine, protive se opeprihvaenom gleditu veine drugih
disciplina, u kojima se one dre biolokim entitetima. Genetika i epidemioloka istraivanja
dokazuju meusobni utjecaj drutvenih i biolokih obiljeja etnikih grupa. Znaaj drutvenih
i biolokih kriterija za odreivanje etnike pripadnosti pokazuje se na primjeru baskijskog
naroda.
Charles, Nickie i Hintjens, Helen (ur.) Gender, Ethnicity and Political Ideologies (Rod,
etnicitet i politike ideologije), London, Routledge, 1997.
Zbornik je feministiki prilog raspravi o religijskom fundamentalizmu, etnikim sukobima i
procesu demokratizacije nakon razdoblja hladnog rata. U pojedinim poglavljima raspravlja se
o etnikim sukobima u bivoj Jugoslaviji, pojavi muke demokracije u ileu, pravima ena
u Izraelu, ekstremnoj desnici i enama u Francuskoj i o iskustvima imigrantkinja u Velikoj
Britaniji. Osobita pozornost posveena je analizi poloaja ena u restriktivnim politikim
ideologijama i feministikoj politici koja enama nudi platformu za meusobno razumijevanje
i zajedniko djelovanje koje nadilazi postojee podjele.
Colomer, Joseph (ur.) Political Institutions in Europe (Politike institucije u Europi),
London, Routledge, 1996.
Skupina istaknutih europskih politologa opisuje institucionalne poretke 15 zemalja Zapadne
Europe. Na temelju njihovih ralambi mogue je provesti detaljne usporedbe europskih
politikih stranaka, izbornog sustava i institucija vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj
razini.
Cook, Rebecca J. (ur.) Human Rights of Women: National and International Perspectives
(Ljudska prava ena: Nacionalna i meunarodna motrita), Philadelphia, University of
Pennsylvania Press, 1994.
U ovom opsenom zborniku istrauju se razvojni procesi kojima su Konvencija Ujedinjenih
naroda o ukidanju svih oblika diskriminacije ena te srodni dokumenti i institucije u
meunarodnim okvirima postale sve uinkovitije sredstvo u borbi ena za ravnopravnost,
zatitu i dostojanstvo. Autori iznose nove poglede na filozofske i pravne aspekte prava iz
motrita ena. Razmatraju se pravna sredstva prinude drava na ponaanje u skladu s
usvojenim meunarodnim standardima. Veliki je izazov suprotstaviti se dravama koje se
samovoljno pozivaju na tradicijska, kulturoloka ili religijska naela kako bi opravdale
krenje prava svojih graanki. enama se u ovim tekstovima pristupa u kontekstu prava da
budu slobodne od svakog oblika diskriminacije, to je istaknuto u meunarodnom pravu.
Cooper, David E. i Palmer, Joy A. (ur.) Spirit of the Environment: Religion, Value and
Environmental Concern (Duh okolia: Religija, vrijednost i briga za okoli), London,
Routledge, 1998.
U knjizi se istrauje odnos prema prirodi kroz prizmu znanosti, ekologije i morala. Osobita
pozornost posveuje se odnosu najveih svjetskih religija i umjetnosti prema prirodi te se

14

govori o neinstrumentalnim vrijednostima na kojima se temelji briga za okoli. Priloge su

potpisali filozofi, komparatisti religije, socijalni antropolozi, pa knjiga prua viedisciplinaran
uvid u ulogu duhovnosti i religije u tumaenju prirode.
Copp, David The Idea of Democracy (Ideja demokracije), Cambridge, Cambridge University
Press, 1995.
Pratei stvaranje novih demokracija u svijetu, politolozi promiljaju narav i opravdanost
demokratskog drutvenog ureenja: Koliko je uinkovito? Moe li biti stabilno u
pluralistikom drutvu? Zavrjeuje li toliku popularnost koliku trenutno uiva? Moe li imati
uspjeha i u socijalistikom drutvu?
Cornell, Stephen i Hartmann, Douglas Ethnicity and Race: Making Identities in a Changing
World (Etnicitet i rasa: Oblikovanje identiteta u mijenjajuem svijetu), Thousand Oaks, A
Pine Forge Press Publication i Sage Publications,1997.
Motrei etnicitet i rasu sa stajalita interkulturalizma, autori ralanjuju na koji se nain rasni i
etniki identiteti oblikuju, institucionaliziraju i odravaju. Osobita pozornost posveuje se
obnovi etnikog identiteta u bivoj Jugoslaviji, Junoj Africi i Novom Zelandu. Objanjavaju
se uzroci zaotravanja etnikih i rasnih podjela tijekom zadnjih trideset godina suprotno
ranijim optimistinim oekivanjima i govori o utjecaju modernizacije, masovnih
komunikacija i sekularizacije na te pojave. U zavrnom dijelu teksta govori se o
mogunostima zaustavljanja ili preusmjerenja etnike mrnje.
Cram, Laura Policy-Making in the European Union: Conceptual Lenses and the
Integration Process (Politiko odluivanje u Europskoj uniji: Misaoni okviri i proces
integracije), London, Routledge, 1997.
U knjizi se propituje uloga europskih institucija u razumijevanju ustavnih odluka Europske
unije kao pretpostavke procesa europske integracije.
Crawford, James i Kruuk, Hans The Rights of Peoples (Prava naroda), Oxford, Oxford
University Press, 1988.
Ovaj zbornik prva je podrobna studija posveena treoj generaciji ljudskih prava, koja
obuhvaa prava naroda, kao to su pravo na razvoj i pravo na trajno raspolaganje prirodnim
bogatstvima, te druga opa prava, kao to su pravo na mir i ist okoli. Autori temu
sagledavaju iz razliitih motrita, te postavljaju pitanje je li takav razvoj ljudskih prava
poeljan s aspekta teorije ljudskih prava, ili je pak rije o pokuaju podrivanja autoriteta
dananjih struktura moi? Na kraju djela nalazi se bibliografija i naputci o relevantnim
tekstovima.
Crystal, David English as a Global Language (Engleski kao globalni jezik), Cambridge,
Cambridge University Press, 1998.
Ova knjiga Davida Crystala, svjetskog autoriteta za engleski jezik, sadri povijesni prilog o
irenju i demografskom poloaju engleskog jezika kao prvog i drugog jezika u svijetu.
Raspravljajui o budunosti engleskoga, autor se bavi sljedeim pitanjima: to neki jezik ini
svjetskim jezikom; zato je engleski najbolji kandidat za tu ulogu; te to treba uiniti da
engleski zadri vodei poloaj. Budui da autor itateljstvo uvodi u politiku raspravu o
kulturnoj hegemoniji engleskoga, djelo moe biti zanimljivo svima koji se bave jezikom, bez
obzira na njihova politika uvjerenja.
Curran, James i Seaton, Jean Power Without Responsibility (Mo bez odgovornosti), London,
Routledge, 1997.

15

Knjiga predstavlja uvod u povijest, sociologiju, teoriju i politiku medija u Velikoj Britaniji.
Autori opisuju najnovija dostignua medijske industrije i tehnologije te politike i znanstvene
dimenzije medija. Razmatraju se pitanja kao to su: nalazimo li se na pragu nove
komunikacijske revolucije; kakva je uloga globalnih medijskih carstava; zato dolazi do
uspona video, kablovskoga i satelitskog prijenosa; to je drutvo globalnih informacija; koji je
odnos izmeu tiska i politike itd. Govori se i o ulozi tiska i radiotelevizijskog prijenosa u
razdoblju velikih drutvenih promjena i iznose prijedlozi za izradu manifesta medijske
reforme.
Cvjetianin, Biserka i Katunari, Vjeran (ur.) Cultural Policy in Croatia: National Report
(Kulturna politika u Hrvatskoj: Nacionalno izvjee), Strasbourg, Council of Europe, 1999.
Ovo je izvjee o stanju u hrvatskoj kulturi nakon politikih promjena poetkom devedesetih.
Nastalo je u okviru Europskog programa posveenog pregledu nacionalnih kulturnih politika.
U njemu se prikazuju: povijest ideoloke hegemonije u bivoj dravi, kontekst aktualne
hrvatske kulturne politike, njezina zakonska i organizacijska okosnica, financijski inenjering,
planirane reforme usmjerene na usklaivanje svih kulturnih imbenika s javnim potrebama,
poboljanje informacijske infrastrukture, poticanje lokalnih inicijativa, otvaranje mrea
otvorenih sveuilita i kulturnih centara, poticanje razvoja neprofitnih kulturnih udruga itd.
Vijee Europe upuuje Hrvatsku da svoj identitet izgrauje na raskriju kultura
(srednjoeuropske i mediteranske), potie razvoj kulturnog turizma i ulae u kreativne kulturne
izriaje.
Dagger, Richard Civic Virtues: Rights, Citizenship, and Republican Liberalism (Graanske
odlike: Prava, graanstvo i republikanski liberalizam), New York, Oxford University Press,
1997.
Autor nastoji pomiriti stavove republikanstva i liberalizma glede odnosa izmeu prava
pojedinca i njegovih odgovornosti prema zajednici. Mnogi politiki teoretiari odnedavno
upozoravaju da se pravima pojedinca pridaje suvie pozornosti te da pretjerani individualizam
ljude ini slijepima za potrebe zajednice ili drave u kojoj ive, pa napadaju liberalizam.
Suprotno njima, autor dri da iznalaenje ravnotee izmeu prava i odgovornosti ne iziskuje
izbor izmeu liberalizma i republikanstva, nego trai njihovo objedinjavanje u
republikanskom liberalizmu. U knjizi on opisuje tijek republikansko-liberalistike misli od
prava na neovisnost, preko priznavanja meuovisnosti i reciprociteta, do njegovanja civilnih
odlika drutveno orijentiranog graanina. Kao takav, republikanski liberalizam ne samo da
osigurava pomirenje prava pojedinca i njegovih graanskih obveza, nego osnauje i politiku
odlunost pojedinca i njegov smisao za dobro zajednice.
Dijkink, Gertjan National Identity and Geopolitical Visions: Maps of Pride and Pain
(Nacionalni identitet i geopolitike vizije: Zemljovidi ponosa i boli), London, Routledge,
1996.
Autor objanjava razlike u nainu na koji se oblikuju nacionalni identiteti u svijetu.
Rasvjetljuje se znaenje nacije za pojedinca te ralanjuje uloga mita u stvaranju nacionalnog
identiteta, osobito glede poticanja osjeaja ponosa, straha i agresivnosti.
Dillon, Michael Politics of Security: Towards a Political Philosophy of Continental
Thought (Politika sigurnosti: Prema jednoj filozofiji politike kontinentalne misli), London,
Routledge, 1996.
Polazei od filozofskih teza Heideggera, Foucaulta, Derride, i Arendtice, autor pokuava
promiljati pretpostavke meunarodne politike sigurnosti.

16

Dimbelby, Richard; Burton, Graeme More than Words: An Introduction to Communication

(Vie od rijei: Uvod u komunikaciju), London, Routledge, 1998.
Obnovljeno izdanje Uvoda u komunikaciju nadopunjeno je najnovijim istraivanjima
razvoja komunikacije i medija. U knjizi se opisuju kljuni elementi komunikacije, ukljuujui
komunikaciju izmeu pojedinca i grupe, masovne medije i nove tehnologije, pa ona
predstavlja korisno tivo o teoriji i praksi komunikacije.
Dixon, John i Macarov, David Poverty: A Persistent Global Reality (Siromatvo: Trajna
globalna stvarnost), London, Routledge, 1998.
Knjiga se bavi problemom siromatva kao trajnom globalnom pojavom. Osobita pozornost
posveuje se ralambi drutveno-gospodarskoga i povijesnog konteksta siromatva, njegove
rasprostranjenosti i uzroka te naina njegova suzbijanja. U uvodu knjige odreuje se pojam
siromatva, a potom detaljno ralanjuju pojave siromatva u deset zemalja svijeta.
Dryzek, John Discursive Democracy (Diskurzivna demokracija), Cambridge, Cambridge
University Press, 1995.
Kritizirajui prevlast instrumentalnog racionalizma i objektivizma u politici i politikim
znanostima, autor dri da su ta dva pravca miljenja dovela do prekomjerne birokratizacije
vlade i tehnokracije strunih kultura, koje su nedovoljno opremljene za rjeavanje sloenih
drutvenih problema. Polazei od kritike teorije, autor nudi nacrt alternativnog programa za
organizaciju politikih ustanova, zastupajui model sudjelujue demokracije, koja
podrazumijeva aktivno ukljuivanje graana i javne rasprave.
Dube, S. C. Modernization and Development, The Search for Alternative Paradigms:
Studies on Socio-cultural Development Alternatives in a Changing World (Modernizacija i
razvoj, Potraga za alternativnim paradigmama: Studije o alternativama sociokulturnog razvoja
u mijenjajuem svijetu), Tokyo, UNU Press, 1988.
Polazei od razlika izmeu pojma modernizacije i pojma razvoja, autor kritiki promilja
postojee paradigme razvoja i nudi alternativni obrazac u kojemu se kvalitativni pristup
pretpostavlja kvantitativnome.
Dubow, Saul Scientific Racism in Modern South Africa (Znanstveni rasizam u modernoj
Junoafrikoj Republici), Cambridge, Cambridge University Press, 1995.
Knjiga obrauje povijest znanstvenog rasizma u Junoafrikoj Republici. Autor skicira uspon
znanstvenog rasizma tijekom kasnog devetnaestog stoljea i, kao njegovu posljedicu,
slabljenje biolokog determinizma od sredine dvadesetog stoljea. Razmatra vezu izmeu
teorija o rasnim razlikama i uspona politike diskriminacije i apartheida. Osvrui se na
rezultate istraivanja intelektualnog rasizma u Europi i Sjedinjenim Dravama, autor dokazuje
kako su oni selektivno tumaeni u rasno podvojenoj Junoj Africi.
Duck, Steve Human Relationships (Meuljudski odnosi), London, Sage Publications, 1998.
Tree izdanje prirunika sveobuhvatna je studija ljudskih odnosa u kojoj se kombiniraju
istraivanja socijalne i klinike psihologije, sociologije i komunikologije. Prilozi sadre
istraivanja svakodnevnih ljudskih postupaka te opisuju drutveni i lingvistiki kontekst koji
je nezaobilazan u razumijevanju osjeaja.
Dunn, Seasmus i Fraser, T. G. (ur.) Europe and Ethnicity: The First World War and
Contemporary Ethnic Conflict (Europa i etnicitet: Prvi svjetski rat i suvremeni etniki
sukob), London, Routledge, 1996.
Koristei se metodom analize sluaja, studija ralanjuje povijesni kontekst etnikih napetosti

17

koje su izbile u Europi devedesetih godina, s osobitim osvrtom na Prvi svjetski rat i Versajski
ugovor.
Earle, Robert L. i Wirth, John D. (ur.) North American Identities: The Search for
Community (Sjevernoameriki identiteti: Potraga za zajednitvom), Stanford, Stanford
University Press, 1995.
U djelu se govori o imbenicima koji povezuju tri najvee nacije Sjeverne Amerike. Propituju
se naini izgradnje zajednike budunosti na kontinentu i ureenja Sjeverne Amerike kao
jedinstvene cjeline.
Eatwell, Roger (ur.) European Political Cultures (Europske politike kulture), London,
Routledge, 1997.
Knjiga se bavi pitanjem nacionalne pripadnosti u razliitim politikim uvjetima. Koristi se
poredbeni pristup za opisivanje politikih kultura velikih europskih nacija.
Eder, Klaus The Social Construction of Nature: A Sociology of Ecological Enlightenment
(Drutvena konstrukcija prirode: Sociologija ekolokog prosvjetljenja), London, Sage
Publications, 1996.
Autor problematizira odnos izmeu prirode i kulture, pojanjava znaenje kulturno uvjetovane
prirode i upozorava na odnos modernih industrijskih drutava prema prirodi, koji je sve
nasilniji i destruktivniji. Ralambom simbola, obreda i tabua, autor pokazuje kako se priroda
pretvara u objekt za zadovoljavanje naih potreba.
Elster, Jon i Hylland, Aanund (ur.) The Foundations of Social Choice Theory (Temelji
teorije drutvenog izbora), Cambridge, Cambridge University Press, 1989.
U djelu su okupljeni eseji u kojima se na nov nain propituju filozofski temelji teorije
drutvenog izbora, koja se ovdje shvaa kao gospodarski izdanak drutva blagostanja. Izmeu
ostalog, autori nude ideje za alternativne pristupe.
Elster, Jon i Slagstad, Rune (ur.) Constitutionalism and Democracy (Konstitucionalizam i
demokracija), Cambridge, Cambridge University Press, 1993.
U jedanaest eseja razrauju se tri meusobno povezana problema: zato bi drutvo eljelo
ograniiti svoju suverenu mo nametanjem ustavnih ograda demokratskom odluivanju; kako
demokracija i ustav pridonose djelotvornoj vladavini; i kakav je odnos demokracije,
konstitucionalizma i privatnog vlasnitva. Rasprava se osobito bavi osvjetljavanjem novijih
nastojanja zemalja Latinske Amerike u pravcu uspostavljanja stabilnih demokratskih sustava.
Entwicklung und Umwelt (Razvoj i okoli), Be, sterreichischer Entwicklungsdienst, 1992.
Veina najsiromanijih stanovnika Treeg svijeta ive u ekoloki ugroenim uvjetima. Sve
vee povrine pogaa erozija, dezertifikacija, nestanak uma, nedostatak vode i zagaenost
zraka. Prirodni resursi u zemljama treeg svijeta takoer su oskudni. Odgovornost za takvo
stanje prvenstveno snosi Sjever. itanka uvodi u te probleme iznosei iskustva djelatnika
Austrijske slube za razvoj na njihovim projektima u Brazilu, Ekvadoru, Nikaragvi, Papua
Novoj Gvineji, Zimbabveu i Ugandi.
Erger, J.; Haase, A. i Hoffman, A. Europa, Dritte Welt und Rstungswettlauf:
Herausforderungen an die internationale Politik (Europa, Trei svijet i utrka u naoruanju:
Izazovi za meunarodnu politiku), Mnchen, Oldenbourg Verlag, 1979.
Djelo je pisano kao uvod u razumijevanje povijesnih i suvremenih problema europske
integracije. Opisuju se odnosi izmeu razvojne politike, politikih razmirica i utrke u

18

naoruanju.
Faim et malnutrition dans le tiers monde (Glad i neishranjenost u zemljama Treeg svijeta),
New York, UNICEF, 1994.
U djelu se govori o problemu gladi i neishranjenosti u nerazvijenim zemljama te o UNICEFovim programima kojima se nastoji osigurati dovoljno zdrave hrane za sve. Tekst je
nadopunjen mnogim kartama i ilustracijama.
Featherstone, Mike Undoing Culture: Globalization, Postmodernism and Identity
(Rastvaranje kulture: Globalizacija, postmodernizam i identitet), London, Sage Publications,
1995.
Knjiga je prilog raspravi o modernizmu i postmodernizmu. Suprotno uobiajenim pristupima
postmodernizmu, autor dokazuje da postmodernistika rasprenost i dislokacija nisu bitno
promijenile odnose moi u svijetu. No, neke se kulturne promjene jesu zbile, kao na primjer
oblikovanje novih identiteta i troenje ideala junaka pod utjecajem potroakog drutva i
rastvaranja kulture. Na kraju se istie da osnaivanje kultura nezapadnih nacionalnih drava
otvara vrata novim globalnim trendovima.
Featherstone, Mike; Lash, Scott i Robertson, Roland (ur.) Global Modernities (Globalni
moderniteti), London, Sage Publications, 1995.
Polazei od teorije modernizacije, u knjizi se govori o globalizaciji drutvenih odnosa u
svijetu, te se pokazuje kako globalno sve vie utjee na regionalno i oslabljuje ideju
nacionalne drave i nacionalne samostojnosti.
Feigenbaum, Harvey; Hamnett, Chris i Henig, Jeffrey Shrinking the State: The Political
Underpinnings of Privatization (Suavanje drave: Politiki potpornji privatizacije),
Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Tijekom osamdesetih i devedesetih godina proces privatizacije zahvaa cijeli svijet i u
mnogim zemljama uzroi velike promjene u dotadanjim odnosima izmeu drave i trita.
Knjiga sadri poredbenu ralambu privatizacije u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Dravama i
Francuskoj. Autori su miljenja da je privatizacija politika pojava, a ne gospodarski odgovor
na porast moi drave i njezinih trokova.
Fergusson, David Community, Liberalism and Christian Ethics (Zajednica, liberalizam i
kranska etika), Cambridge, Cambridge University Press, 1999.
Knjiga se bavi pitanjima odnosa izmeu filozofije morala i kranske teologije. Autor
propituje je li mogue razlikovati kranski moral od moralnih zahtjeva drugih religija.
Ukazuje na rasprave koje se u pluralistikim drutvima vode oko moralnog uvjerenja i
djelovanja glede tradicije i svjetonazora. U knjizi se propagira stav prema kojemu je moral
istodobno i razliit i istovjetan s drugim moralnim pozicijama.
Firat, A. Fuat i Dholakia, Nikhilesh Consuming People: From Political Economy to
Theaters of Consumption (Potroai: Od politike ekonomije do kazalita potronje),
London, Routledge, 1998.
Autori ralanjuju potronju na globalnoj razini iz filozofske, kulturoloke i poslovne
perspektive. Objanjava se kako se dominantni oblik potronje uvrstio u modernim
kapitalistikim trinim gospodarstvima. Posebno je razmotreno shvaanje potronje u
modernizmu i postmodernizmu te snaga koje oblikuju amerike obrasce potronje.
Fisher, J. Ronald Interactive Conflict Resolution (Interaktivno rjeavanje sukoba), Syracuse,

19

Syracuse University Press, 1997.

Knjiga opisuje i ralanjuje etiri aspekta interaktivnog rjeavanja sukoba: razvoj teorije i
prakse, znaaj interaktivne prakse u odnosu na druge pristupe miru, glavne varijante
interaktivnog pristupa i daljnji razvoj u tom podruju. Autor koristi sintagmu interaktivno
rjeavanje sukoba, kako bi naglasio vanost uspostavljanja izravnog odnosa meu
predstavnicima sukobljenih strana za razumijevanje i rjeavanje sloenih meugrupnih
napetosti.
Flanagan, Owen Self Expressions: Mind, Morals, and the Meaning of Life (Izrazi sebstva:
Um, moral i smisao ivota), New York, Oxford University Press, 1996.
Flanaganovi eseji slijede nit stalnog filozofskog nastojanja za pomirbom znanstvenih pogleda
o ovjeku kao biu slobodne volje i tvorcu smisla. Ako prihvatimo opepoznato stajalite da
su ljudi samo materijalna bia koja ive u materijalnom svijetu, kako moemo tvrditi da smo
slobodni djelatnici koji oblikuju svoju osobnu sudbinu; ako u materijalnom svijetu nema
Boga, zato nam nije sve doputeno? Autor u rasprave o tim pitanjima unosi novije spoznaje
iz podruja neuroznanosti, kognitivne znanosti i psihijatrije, motrei sljedee teme:
mogunost znanstvenog istraivanja svjesnog uma, snovi kao odraz sebstva, moralna
socijalizacija djece, narav psihologijskih pojava kao to su poremeaj mnogostruke osobnosti,
sindrom pogrenog pamenja itd., te zakljuuje da u znanstvenom gledanju na osobu ne
postoji nita to bi potvrdilo nihilizam.
Fornas, Johan Cultural Theory and Late Modernity (Teorija kulture i kasni modernizam),
London, Sage Publications, 1995.
Knjiga predstavlja prilog suvremenoj teoriji kulture. Ralanjujui razliite kulturne tradicije,
autor predlae multidimenzionalni model za razumijevanje kulture u kasnom modernizmu.
Problem se raspravlja u etiri toke: modernitet i modernizacija, ukljuujui i ideje kasnog
moderniteta i postmodernizam; kritika suvremenih drutava; kulturni simboli i oblikovanje
subjekata.
Forum on Peace 2: The Social and Human Sciences and the Problem of Peace: Paris
1976: Rapport final (Forum o miru 2: Drutvene i humanistike znanosti i problem mira:
Pariz 1976.: Zavrno izvjee), Pariz, UNESCO, 1977.
Ova UNESCO-ova publikacija sadri Zavrno izvjee s Foruma o miru, koji je odran u
Parizu 1976. godine. Na forumu se raspravljalo o utjecaju gospodarskog razvoja na ideju
mirnog suivota; djelovanju organizacija posveenih borbi za mir, posebice nevladinih
udruga, i buduim aktivnostima UNESCO-a u tom podruju.
Friedman, Jonathan Cultural Identity and Global Process (Kulturni identitet i globalni
proces), London, Sage Publications, 1994.
Polazei od ideja koje su se pojavile od teorije svjetskih sustava do postmodernizma, autor
istrauje odnose izmeu globalnog i lokalnog, kako bi pokazao da su i kulturna rasprenost i
moderna homogenizacija konstitutivni trendovi globalne stvarnosti. Kroz knjigu se propituje
meuovisnost svjetskog trita i lokalnih kulturnih preobrazbi i razotkrivaju sloeni odnosi
izmeu globalno strukturiranih drutvenih procesa i organizacije identiteta.
The Future of Cultures (Budunost kultura), Pariz, UNESCO, 1994.
Djelo predstavlja prilog razumijevanju kulture u kontekstu svjetskih promjena. U glavnim
tezama polazi se od istraivanja provedenih u Junoj Americi, Aziji, Africi i zapadnom
Sredozemlju. Spominju se najnovije promjene do kojih dolazi interakcijom kulturnog razvoja,
kulturnih identiteta i pluralizma na regionalnoj i interregionalnoj razini.

20

Garret, Brian Personal Identity and Self-Consciousness (Osobni identitet i samosvijest),

Canberra, Australian National University, 1998.
Djelo je prilog filozofiji identiteta i epistemologiji. Autor promilja pitanja metafizike
osobnosti i samosvijesti te objanjava razloge vanosti osobnog identiteta.
Gericke, O. Menschenrechte und Folter (Ljudska prava i muenje), Gttingen, Vandenhoek,
1978.
U knjizi se tema muenja (stvarnost muenja, zabrana muenja i uinkovitost zabrane
muenja) razmatra s politiko-drutvenih, individualno-psihologijskih i etiko-filozofijskih
gledita.
Gibbons, M.; Limoges, C.; Nowotny, H.; Schwartzman, S.; Scott, P. i Trow, M. The New
Production of Knowledge: The Dynamics of Science and Research in Contemporary
Societies (Nova proizvodnja znanja: Dinamika znanosti i znanstvenog istraivanja u
suvremenim drutvima), London, Sage Publications, 1994.
Treba li postznanstveni nain postmodernistike proizvodnje znanja u drutvu 21. stoljea
doekati dobrodolicom, ili ga se treba kloniti zbog proturjeja koja donosi? Autori otkrivaju
spoznajne, obrazovne, organizacijske i gospodarske promjene koje revolucioniraju prirodne i
drutvene znanosti te nas navode na misao o smislu i svrsi znanja u suvremenoj kulturi.
Giesen, Bernhard Intellectuals and the German Nation: Collective Identity in an Axial Age
(Intelektualci i njemaka nacija: Kolektivni identitet u doba osovine), Cambridge, Cambridge
University Press, 1998.
Autor iznosi teoriju o kolektivnom nacionalnom identitetu zasnovanom na kulturi i jeziku, a
ne na moi i politici. Primjenjujui tu teoriju na njemako doba osovine, pokazuje kako su
se oznake njemakog identiteta iz devetnaestog stoljea odrazile na identitet podijeljene
Njemake izmeu 1945. i 1989. godine.
Girling, John Corruption, Capitalism and Democracy (Podmiivanje, kapitalizam i
demokracija), London, Routledge, 1997.
Knjiga je studija o podmiivanju koje je vazda prisutno u politikom ivotu. Autor dokazuje
da s razvitkom i modernizacijom problem podmiivanja ne nestaje, nego samo poprima nove
oblike.
Glendinning, Simon On Being With Others (Kako biti s drugima), London, University of
Reading i Routledge, 1998.
Autor opovrgava tvrdnju da smo u stanju spoznati samo sadraj vlastita uma i istrauje zato
rani pokuaji ruenja skeptike spoznajne pozicije o drugim umovima, primjerice onaj
Heideggerov, nisu uspjeli. Kao polazite za formuliranje vrste teorije o drugim umovima,
predlae povratak Wittgensteinu.
Global Culture: Nationalism, Globalization and Modernity (Globalna kultura:
Nacionalizam, globalizacija i modernitet), tematski broj: Theory, Culture and Society, 7,
1990., 2/3.
Teoretiari u podruju drutvenih znanosti razmatraju problem globalizacije kulture. Hoe li
doi do stvaranja jedinstvene svjetske kulture? Ako da, kako se pomiriti s postojeim
kulturnim podjelama i neovisnou nacionalnih drava? Hoe li globalni dodiri uroditi veom
snoljivou prema drugim kulturama, ili e integriranje kultura dovesti do jaanja
fundamentalistikih i nacionalistikih pokreta? Autori odgovore trae u ulozi tzv. tree

21

kulture koja polazi od meunarodnih zakona, globalnih financijskih trita i medijskih

konglomerata, odnosno od elemenata koji nadilaze granice nacionalnih drava.
Global unsozial (Globalna asocijalnost), Bad Honnef, Horlemann, 1995.
Knjiga okuplja materijale u kojima se raspravlja o alternativnim modelima drutvenog razvoja
koji nude nova rjeenja za probleme siromatva, nezaposlenosti, beskunitva itd. Naime,
porast siromatva u svijetu jasno ukazuje da su se dosadanje zamisli kojima se nastoji
odgovoriti na globalne drutvene, gospodarske i ekoloke probleme, pokazale neuspjenima.
Materijali se mogu upotrebljavati u programima neformalnog obrazovanja.
Goldfarb, Jeffrey C. Civility and Subversion: The Intellectual in Democratic Society
(Uljudnost i subverzivnost: Intelektualac u demokratskom drutvu), Cambridge, Cambridge
University Press, 1998.
Knjiga nudi novo vienje uloge intelektualca u demokraciji. Tvrdei da drutvima kronino
nedostaje promiljanje, autor istrauje mo intelektualca kao demokratskog imbenika koji
uljuuje politike prepirke i potresa samozadovoljnu suglasnost. Intelektualci su posebna vrst
stranaca koji pomno njeguju vlastite kritike sposobnosti, pa su stoga jedino pozvani
govoriti o najosjetljivijim problemima suvremenog svijeta. U studiji se raspravlja o
angairanim intelektualcima, od Sokrata do srednjoeuropskih politikih disidenata, te od
Malcolma X do T. Morrison.
Good, James i Velody, Irving (ur.) The Politics of Postmodernity (Politika postmodernizma),
Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Istaknuti autori u podruju antropologije, povijesti, studija spola, filozofije politike i
sociologije razmiljaju o ideji postmodernizma kao dobu spoznaja koje se grade na kritikom
odmaku od modernistike misli. Potanko se razrauju politiki elementi prijelaza iz
modernizma u postmodernizam. Knjiga je posebno zanimljiva zbog osvrta na promjenljive
drutvene odnose i identitete, osobito klasne, nacionalne, spolne i obiteljske.
Goodin, Robert E. Utilitarianism as a Public Philosophy (Utilitarizam kao filozofija
javnosti), Cambridge, Cambridge University Press, 1995.
Autor, koji je do sada objavio niz knjiga o politikoj teoriji, javnoj politici i primijenjenoj
etici, u ovom djelu staje u obranu utilitarizma i pokazuje kako je taj nain miljenja mogue
uspjeno primjenjivati na mnotvo pitanja javne politike. Raspravljajui o paternalizmu,
socijalnoj politici, meunarodnoj etici, nuklearnom naoruanju i meunarodnim odgovorima
na krizu okolia s pozicija utilitarizma, sagledava i iznalazi rjeenja za brojne nedoumice
suvremenog svijeta.
Grant, Reg Genocide (Genocid), London, Amnesty International UK, 1999.
Autor ralanjuje fenomen kulturnog i rasnog ienja koje se i dalje provodi u svijetu.
Razmatra strategije intervencije meunarodne zajednice, postupke dovoenja odgovornih
pred lice pravde i mogunosti sprjeavanja genocida u budunosti.
Grodin, Debra i Lindlof, Thomas R. (ur.) Constructing the Self in a Mediated World
(Konstrukcija sebstva u svijetu medija), Thousand Oaks, Sage Publications, 1996.
U suvremenom svijetu na oblikovanje identiteta osim obitelji, susjedstva, kole i radnog
mjesta, sve vie utjeu mediji. U djelu se problem medijskog oblikovanja identiteta raspravlja
u sklopu interpersonalne i masovne komunikacije, pri emu se polazi od razliitih teorijskih
orijentacija, na primjer kritike teorije, drutvenog konstruktivizma i feminizma.

22

Gronemeyer, R. Frieden (Mir), Baden-Baden, Signal-Verlag, 1987.

U tekstu se raspravlja o imbenicima koji potiu i onemoguuju uspostavu mira u svijetu.
Obrazlae se utjecaj pojedinanih, nacionalnih i meunarodnih imbenika u kontekstu teorije
agresije, problema interakcije i razorne moi agresivne industrije kulture.
Grugel, Jean i Hout, Wil (ur.) Regionalism across the North/South Divide: State Strategies
in the Semi-Periphery (Regionalizam preko razmee Sjever/Jug: Dravne strategije na
poluperiferiji), London, Routledge, 1998.
U djelu se obrauje poloaj zemalja koje se nalaze na poluperiferiji globalnog poretka.
Razmatraju se njihove reakcije na globalne promjene i uloga regionalizma u njihovoj
gospodarskoj politici prema inozemstvu. Pojanjena je uloga poluperiferije u novom
regionalizmu koji se javlja devedesetih godina u Brazilu, ileu, Jugoistonoj Aziji, Kini,
Junoafrikoj Republici, zemljama Magreba, Turskoj i Australiji.
Guernsey, Joann Bren Affirmative Action: A Problem or a Remedy? (Afirmativna akcija:
Problem ili rjeenje?), Minneapolis, Lerner Publications Company, 1997.
Knjiga nudi cjelovit prikaz politike afirmativne akcije u Sjedinjenim Dravama. Autorica
odreuje afirmativnu akciju kao tehniku uklanjanja posljedica dugorone diskriminacije.
Istrauje ciljeve i polazita te politike te nedoumice i probleme u svezi s njezinom primjenom,
primjerice kad usprkos otvorenih vrata najviih obrazovnih institucija kod pojedinaca uz
jaanje samopotovanja dolazi do odustajanja od daljnjeg kolovanja.
Hables Gray, Chris Postmodern War: The New Politics of Conflict (Postmoderni rat: Nova
politika sukoba), London, Routledge, 1998.
Studija prati razvoj uporabe visoke tehnologije u ratnim sukobima irom svijeta. Izumi,
znanost i tehnika imaju odluujuu ulogu u dananjem nainu ratovanja. Openito govorei,
ratova ne bi ni bilo bez uporabe tehnologije, ali su se u novije vrijeme veze izmeu sila
stvaranja i unitavanja toliko ispreplele da je sigurnost ovjeanstva ozbiljno dovedena u
pitanje, posebice zbog uporabe kompjutorskih tehnologija u vojne svrhe. Autor upozorava na
opasnosti primjene monih tehnoznanstvenih sredstava u ratnim sukobima.
Hager, Lori D. (ur.) Women in Human Evolution (ene u ljudskoj evoluciji), London,
Routledge, 1997.
U djelu se istrauje uloga paleontologinja i arheologinja na podruju kojem po tradiciji
dominiraju mukarci. Istraivaice propituju kljune pretpostavke i scenarije evolucije do
kojih su doli njihovi muki kolege. Na taj nain iznalaze uravnoteenije modele ljudskog
razvitka i korjenito mijenjaju nain gledanja na ljudsku evoluciju.
Hampton, Jean E. The Authority of Reason (Pouzdanost razuma), Cambridge, Cambridge
University Press, 1998.
U knjizi su napadnute mnoge priznate postavke suvremene filozofije i drutvenih znanosti.
Pokazano je zato se objektivnost u podruju etike ne razlikuje od objektivnosti znanstvene
spoznaje. Hampton propituje moralni realizam, internalizam i eksternalizam, instrumentalno
miljenje i djelotvornost praktikog miljenja.
Hann, Chris i Dunn, Elizabeth Civil Society: Challenging Western Models (Graansko
drutvo: Izazov zapadnim modelima), London, Routledge, 1996.
Autori pokazuju da graansko drutvo ne treba promatrati kao samostalno, vie-manje
privatno podruje koje je u oporbi prema dravi. U djelu se propituju svakodnevni drutveni
postupci, odnosi moi u drutvu i zajednike moralne norme koje prevladavaju u graanskim

23

drutvima Zapada.
Harrison, Peter The Bible, Protestantism and the Rise of Natural Science (Biblija,
protestantizam i uspon prirodnih znanosti), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Autor propituje ulogu Biblije u prirodnim znanostima. Pokazuje kako su sadraj Biblije, a
osobito nain na koji je ona tumaena, utjecali na shvaanje prirode od treega do
sedamnaestog stoljea. Uspon moderne znanosti vezuje se uz protestantski pristup biblijskim
tekstovima, koji je osporio simboliki svijet srednjeg vijeka i stvorio preduvjete za
znanstveno istraivanje i tehnoloko iskoritavanje prirode.
Haworth, Alan Free Speech (Slobodan govor), London, Routledge, 1998.
Polazei od teza J. S. Milla, autor iznosi argumente u prilog slobodi govora i povezuje ih s
raspravama u suvremenoj politici i politikoj filozofiji. Obrauju se i neki od najvanijih
povijesnih priloga slobodi govora.
Hear, Nicholas Van New Diasporas: The Mass Exodus, Dispersal and Regrouping of
Migrant Communities (Nove dijaspore: Masovni egzodus, raseljenje i pregrupiranje
migracijskih zajednica), London, UCL Press, 1998.
Knjiga nas uvodi u problem globalnih migracija u posljednjoj etvrtini dvadesetog stoljea.
Razrauje se teorijski koncept dijaspore te nastanak i preobrazba migracijskih grupa glede
drutveno-gospodarskog razvoja, ljudskih prava i pojave nacionalnih drava. Usredotoujui
se na deset migracijskih kriza u svijetu, autor prati nastanak, razvoj te drutveni, gospodarski i
politiki raspad novih dijaspora, govori o imbenicima koji ubrzavaju razvoj meunarodnih
migracija te uspostavu i ruenje nacionalnih drava i, na kraju, problematizira budunost
dijaspora i njihov utjecaj na politiku i gospodarstvo dvadesetprvog stoljea.
Herb, Addo Imperialism: The Permanent Stage of Capitalism (Imperijalizam kao trajni
stadij kapitalizma), Tokyo, UNU Press, 1986.
Autor iznosi tezu da je imperijalizam bio pokreta kapitalizma od samog njegova poetka.
Razvojem kapitalizma mijenja se lice imperijalizma, no u zemljama Treeg svijeta on i dalje
opstoji. Kad se kritiki ralane liberalno, radikalno i marksistiko poimanje imperijalizma,
na vidjelo izlazi europocentrina priroda njihovih temeljnih polazita.
Herb, Addo; Amin, Samir; Aseniero, George; Frank, Andre Gunder; Friberg, Mats; Frbel,
Folker; Heinrichs, Jrgen; Hettne, Bjrn; Kreye, Otto i Seki, Hiroharu Development as Social
Transformation: Reflection on the Global Problematique (Razvitak kao drutvena
preobrazba: Razmiljanja o globalnoj problematici), Tokyo, UNU Press, 1988.
Sredinja ideja djela je uvjerenje da se razvitak, ako se shvati u smislu boljih ivotnih uvjeta
za veinu svjetskog stanovnitva, ne moe postii promjenama u postojeem svjetskom
sustavu ve jedino promjenom samog sustava.
Hettne, Bjrn (ur.) Europe, Dimensions of Peace: Studies on Peace and Regional Security
(Europa, dimenzije mira: Studije o miru i regionalnoj sigurnosti), Tokyo, UNU Press, 1988.
Istaknuti strunjaci poput A. G. Franka, I. Wallersteina, M. Kalkora, T. Szentesa i drugih,
prouavaju pitanja mira, sigurnosti i razvoja u Europi.
Hollis, Martin Trust within Reason (Povjerenje unutar razuma), Cambridge, Cambridge
University Press, 1998.
Gubi li se meusobno povjerenje onda kada su ljudi suvie racionalni, ili pak kada nisu
dovoljno racionalni? Obje se pretpostavke ine moguima. Prva podrava uskogrudne

24

vrijednosti nasuprot razumu. Druga pak kazuje da racionalni ljudi mogu imati povjerenje i da
se u njih moe imati povjerenje. Koja od njih je ispravna, ovisi o tome kako definiramo pojam
razum. Autor se zalae za odreenje razuma kao spremnosti da ope dobro stavimo ispred
osobnoga.
Hoskins, Janet Biographical Objects: How Things Tell the Stories of Peoples Lives
(Predmeti iz kojih itamo ivotopis: Kako stvari pripovijedaju o ljudskim ivotima?), London,
Routledge, 1998.
est ena i mukaraca iz istone Indonezije pripovijedaju o svojim ivotima koristei kao
polazite prie stvari koje posjeduju i koje ine neodvojiv dio njihova identiteta. Knjiga
objanjava kako se dualistikim metaforama s poznatim razlikovanjem izmeu osobe i
predmeta, enskoga i mukog itd., svakodnevnim stvarima pridaju ivotna obiljeja i kako
one potvruju politiku roda.
In from the Margins: A Contribution to the Debate on Culture and Development in Europe
(Izii iz margina: Prilog raspravi o kulturi i razvoju u Europi), Strasbourg, Council of Europe,
1996.
U ovom izvjeu neovisna grupa istraivaa, okupljena kao task force za kulturu i razvoj, nudi
naputke o djelotvornim pristupima sloenim kulturnim izazovima i razvojnim problemima
kontinenta. Izvjee se prvenstveno bavi pitanjem marginaliziranih i izvlatenih Europljana. U
tom smislu donosi nekoliko temeljnih preporuka. Prijeko je potrebno izgraditi konzistentnu
teoriju kulturne politike koja prihvaa instrumentalnu ulogu kulture, ali koja istodobno ne
ugroava individualno stvaralatvo koje nadilazi dravni nadzor. Nadalje, kulturne
organizacije trebaju prihvatiti snoljive, a ne iskljuive politike, kako bi se manjinama
osigurali uvjeti za samoizraavanje i potivanje od strane dominantne grupe. kole trebaju,
osim vjetina potrebnih za uspjeh u natjecateljskim uvjetima trinog gospodarstva, ponuditi
holistiki pristup obrazovanju, koji takoer obuhvaa umjetniko stvaralatvo i
interpersonalne vjetine. Vrijeme je da se obnovi ravnotea umjetnosti i znanosti, budui da
nove tehnologije poveavaju mogunosti stvaralakog izraavanja.
Its about Time! Human Rights are Womens Right (Vrijeme je! ene imaju pravo na
ljudska prava), New York, Amnesty International USA, 1995.
Izvjee prikazuje poloaj ena u 75 zemalja i mjere koje valja poduzeti do godine 2000. u
cilju ostvarenja proklamiranog ideala jednakosti. Za milijune ena u svijetu posljednje je
desetljee 20. stoljea bilo razdoblje terora, oskudice i borbe za pravdu. Svake godine milijuni
ena trpe razne oblike povreda i nasilja, a odreene vrste nasilnikog ponaanja, kao to su
silovanje, usmjerene su primarno protiv ena. Ono to te ene ujedinjuje, nadilazei njihove
klasne, rasne, kulturne, religijske, nacionalne i etnike razliitosti, jest ranjivost njihovih
temeljnih ljudskih prava i njihovi napori za njihovom zatitom.
James, Paul Nation Formation: Towards a Theory of Abstract Community (Oblikovanje
nacije: K teoriji apstraktne zajednice), London, Sage Publications, 1996.
to je nacija i zato je nacionalizam danas rasprostranjen irom svijeta? Polazei od tvrdnje da
je nacija apstraktna i proturjena zajednica, James iznosi stav da je taj pojam u suvremenoj
znanosti najee krivo shvaan. U knjizi se raspravlja o argumentacijama poznatih autora
kao to su Marx, Durkheim, Weber, Gellner, Nairn i Giddens. Pregled teorijskih postavki
dovodi se u vezu s politikim krizama, kao to su rat u Bosni i genocid u Ruandi.
Jameson, Fredric i Miyoshi, Masao (ur.) The Cultures of Globalization (Kulture
globalizacije), Durham (NC), Duke University Press, 1998.

25

U ovoj knjizi meunarodni tim autora razmatra proces globalizacije, osobito pitanje uvoza i
izvoza kulture, brzina i intenzitet kojih se posljednjih godina silno pojaavaju. Propituje se
utjecaj novih svjetskih trendova na globalnu narav tehnologije, komunikacijskih mrea,
potroake kulture, intelektualnih diskursa, umjetnosti i masovne zabave.
Jamrozik, Adam i Nocella, Luisa The Sociology of Social Problems (Sociologija drutvenih
problema), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Autori prilaze sociologiji drutvenih problema iz novog kuta. Promatraju kako se drutveni
problemi javljaju i odreuju, tko preuzima odgovornost za njih, koga ugroavaju te kako se
rjeavaju ili zanemaruju. Nakon kritikog pregleda postojeih teorija, autori iznose svoje
teorijsko vienje tumaei, izmeu ostalog, kako neki drutveni problemi ugroavaju
strukture vlasti i kako vlast na njih odgovara.
Janoski, Thomas Citizenship and Civil Society: A Framework of Rights and Obligations in
Liberal, Traditional, and Social Democratic Regimes (Graanstvo i graansko drutvo:
Okvir za prava i odgovornosti u liberalnim, tradicionalnim i socijalno-demokratskim
reimima), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Knjiga se s politolokog motrita bavi razumijevanjem graanskih prava i odgovornosti u
razliitim drutveno-politikim kontekstima. Temeljna pitanja koja se postavljaju su: trebamo
li prava povezivati iskljuivo s pojedinanim potrebama ili eljama i moemo li odbaciti ideju
drutvene odgovornosti pod izgovorom da ona ograniava uivanje prava. Autor dri da su i
prava i odgovornosti bitan dio ideje graanstva te da odnos meu njima treba urediti tako da
zajedniki promiu sustav interakcija meu graanima koji opravdava dugorone drutvene
investicije.
Jasay, Anthony de Against Politics: On Government, Anarchy and Order (Protiv politike: O
vladavini, anarhiji i poretku), London, Routledge, 1997.
Je li drava nunost, pogodnost ili neto tree? Drava nas tjera da se priklonimo
kolektivizmu, istodobno pruajui jednom dijelu graanstva mogunost da prijee preko
izbora drugih i raspolae njihovim sredstvima. Na osnovi argumenata modernog racionalnog
izbora autor pobija veinu uvrijeenih stavova o odnosu pojedinca i drave.
Jenkins, Richard Rethinking Ethnicity: Arguments and Explorations (Novo promiljanje
etniciteta: Argumenti i istraivanja), London, Sage Publications, 1997.
Na koji nain ideje etniciteta i drutvenog identiteta utjeu na svakodnevni ivot ljudi?
Jenkins razvija ideju etniciteta kritiki prouavajui i proirujui antropoloke modele. Odnosi
moi i drutveno raslojavanje utjeu na procese etnike identifikacije. Po autorovu miljenju,
veina teorijskih pristupa ne prua mogunost cjelovitog shvaanja kulturnih sadraja
lokalnoga etnikog identiteta.
Jennings, Jeremy i Kemp-Welch, Tony (ur.) Intellectuals in Politics: From the Dreyfus
Affair to Salman Rushdie (Intelektualci u politici: Od afere Dreyfus do Salmana Rushdieja),
London, Routledge, 1997.
Autori razmatraju vienja drutvene uloge intelektualca, mjesto intelektualca u drutvu i
stavove o intelektualcu kao savjesti nacije i glasu potlaenih. Na primjerima iz raznih
podruja svijeta, kao to su Izrael, Alir, Velika Britanija, Irska, Srednja Europa i Amerika,
pokuava se odgovoriti na pitanje polae li intelektualac pravo na istinu.
Katunari, Vjeran (ur.) Multicultural Reality and Perspectives in Croatia (Multikulturalna
stvarnost i perspektive u Hrvatskoj), Zagreb, Interkultura, 1997.

26

Zbornik donosi teorijske oglede o multikulturalizmu u poslijeratnoj Hrvatskoj i studije o

poloaju nekih manjinskih zajednica koje ive na njezinu teritoriju. Autori istrauju kako
hrvatski graani vide sebe i druge, pravni i drutveni poloaj nacionalnih/etnikih manjina,
religijske zajednice itd., te kako se sve to odraava u odgojno-obrazovnom sustavu i
stavovima hrvatskih srednjokolaca. Opisuju promjene demografske i nacionalne/etnike slike
zemlje, to je prouzroeno dolaskom mnotva izbjeglih i prognanih Hrvata i muslimana
Bonjaka te drastinim smanjenjem broja Srba, i govore o tome to Hrvatska treba uiniti
kako bi zadovoljila standarde Vijea Europe i Europske unije u odnosu na prava manjina,
demokratizaciju, lokalnu samoupravu i regionalnu autonomiju. Osim o muslimanima
Bonjacima i Srbima, raspravlja se o manjinama iji je poloaj poboljan zahvaljujui
meudravnoj bilateralnoj suradnji (Talijani) ili zahvaljujui njihovim dobrim odnosima s
hrvatskom dravom (Romi, Ukrajinci, Rusini).
Kernohan, Andrew Liberalism, Equality, and Cultural Oppression (Liberalizam, jednakost i
kulturno tlaenje), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Djelo je posveeno ralanjivanju problema kulturne politike u liberalnoj dravi. Autor dri
da liberalna politika filozofija prenaglauje pozitivne aspekte pripadnosti kulturnoj grupi, a
zanemaruje tetne aspekte te pripadnosti. Tvrdi da tlaiteljska kultura podrava drutvenu
nejednakost i krive pretpostavke o tome to je kome doputeno initi. Kulturno zagaenje
naruava samopotovanje pojedinca i onemoguuje mu spoznaju dobra. Ta vrsta zagaenja,
dri autor, nalik je zagaenju okolia koje, iako je tee uoljivo, nije nita manje stvarno. Na
kraju autor izrie stav da liberalna drava, koja treba promicati jednakost meu ljudima, mora
poticati i promjenu svog kulturnog okolia.
Kieran, Matthew (ur.) Media Ethics (Etika medija), London, Routledge, 1998.
O drutvenoj ulozi i odgovornosti medija te o etikim pitanjima novinstva govore filozofi,
znanstvenici i medijski strunjaci. Osobita pozornost posveena je problemima istine,
krjeposti, privatnosti, prava i slobod.
King, Mary Mahatma Gandhi and Martin Luther King Jr: The Power of Nonviolent Action
(Mahatma Gandhi i Martin Luther King Jr.: Snaga nenasilnog djelovanja), Pariz, UNESCO
Publishing, 1998.
Autorica se bavi Gandhijevim uenjem o nenasilnim metodama djelovanja u borbi za
samostalnost i neovisnost Indije, koje je dobrim dijelom odredilo pravac djelovanja u
podruju zatite ljudskih prava u naem stoljeu. Osobito se osvre na strategiju nenasilnog
otpora koju je, pod utjecajem Gandhija, zagovarao Martin Luther King u sklopu crnakog
pokreta za graanska prava u Sjedinjenim Dravama.
Klein, Lawrence R. i Lo, Fuchen (ur.) Modelling Global Change (Oblikovanje globalne
promjene), Tokyo, UNU Press, 1995.
U svjetskoj politici, gospodarstvu, demografiji, tehnologiji, ekologiji i etici dolo je do velikih
promjena koje trae nove naine prilagodbe i vrednovanja. Pozornost je usmjerena na
razumijevanje globalnih promjena, osobito glede mogunosti prognoze buduih trendova i
ozbiljenja politike odrivog razvoja.
Klug, Francesca; Starmer, Keir i Weir, Stuart The Three Pillars of Liberty: Political Rights
and Freedoms in the United Kingdom (Tri potpornja slobode: Politika prava i slobode u
Ujedinjenom Kraljevstvu), London, Routledge, 1996.
Studija donosi sustavni pregled politikih i pravnih mjera za zatitu politikih sloboda u
Ujedinjenom Kraljevstvu. Naalost, te se mjere pokazuju nedostatnima, a oteeni graani ne

27

raspolau dovoljno uinkovitim nainima zatite svojih prava. Autori prate situaciju u Velikoj
Britaniji u odnosu na meunarodne standarde promicanja i zatite ljudskih prava koje
propisuje Europska konvencija o ljudskim pravima i niz drugih meunarodnih dokumenata, te
opisuju niz sluajeva krenja prava. Govore o zakonima i praksi u pogledu slobode
informiranja, slobode izraavanja, slobode javnog prosvjeda, sindikalnog udruivanja,
dravnog nadzora, prava na privatnost i mnogih drugih kljunih pitanja. Studiju je izradio
Demokratski ured Ujedinjenog Kraljevstva (Democratic Audit of the United Kingdom) pri
Centru za ljudska prava Sveuilita u Essexu, koji je uspostavljen u svrhu praenja kakvoe
demokratskih i politikih sloboda u Velikoj Britaniji.
Knopf, Jeffrey W. Domestic Society and International Cooperation: The Impact of Protest
on US Arms Control Policy (Domae drutvo i meunarodna suradnja: Utjecaj prosvjeda na
politiku kontrole naoruanja Sjedinjenih Drava), Cambridge, Cambridge University Press,
1998.
Knjiga pokazuje kako su mirovni pokreti tijekom hladnog rata natjerali Sjedinjene Drave da
uu u pregovore o kontroli nuklearnog naoruanja. Veina politologa dri da vanjsku politiku
pojedinih drava odreuju njihovi poglavari, ovisno o meunarodnim odnosima ili o njihovim
osobnim interesima. Autor dokazuje da se dravne odluke mogu oblikovati i odozdo te u
svezi s tim istie ulogu javnih prosvjeda i nevladinih udruga.
Korten, David C. Globalizing Civil Society: Reclaiming Our Right to Power (Globalizirati
graansko drutvo: Povratiti nae pravo na mo), New York, Seven Stories Press, 1998.
Potaknut zakljucima Konferencije UN-a o ljudskim naseljima, odrane 1997. godine, autor
optuuje vlade drava za nedostatak poduzetnosti u sprjeavanju gladi, beskunitva,
nezaposlenosti, siromatva, krenja ljudskih prava i zagaenja okolia. Ralanjuje uzroke
globalne krize i nudi originalna rjeenja koja polaze od naela odrivosti, zajednitva i
jednakosti na kojima treba graditi zdravu budunost ovjeanstva.
Krause, Keith i Knight, W. Andy (ur.) State, Society, and the UN System, Changing
Perspectives on Multilateralism: Studies on Multilateralism and the UN System (Drava,
drutvo i sustav UN-a, promjenljiva vienja multilateralnosti: Studije o multilateralnosti i
sustavu UN-a), Tokyo, UNU Press, 1995.
Budui da proces globalizacije ovisi o odnosu izmeu drave, drutva i meunarodnih
institucija, cilj autora bio je ralaniti taj odnos kako bi se bolje razumjela uloga Ujedinjenih
naroda kao nositelja promjena u svjetskom poretku.
Kuko, Mislav i Polokhalo, Volodymyr (ur.) Ukraine & Croatia: Problems of Postcommunist Societies (Ukrajina i Hrvatska: Problemi postkomunistikih drutava), Zagreb,
Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, 1997.
Zbornik donosi radove predstavljene na meunarodnoj konferenciji Ukrajina i Hrvatska:
Problemi postkomunistikih drutava, odranoj u Kijevu 1996. godine, gdje su se okupili
ugledni ukrajinski i hrvatski znanstvenici kako bi raspravili o goruim problemima
postkomunistike drutvene i politike stvarnosti. Problemi koji se susreu u obje zemlje
prvenstveno se odnose na dugotrajnu dominaciju drave nad graanskim drutvom; podjelu
drutva na privilegiran sloj bogataa i osiromaene porezne platie; te na pojavu gramzivosti
vladajuih struktura nazvanu mafiokracijom ili kleptokracijom. S druge strane, obje zemlje
tee unutranjoj i vanjskoj europeizaciji, tj. ukljuivanju u europske institucije, te se u tom
cilju opredjeljuju za potivanje ljudskih prava, graanskih sloboda, politiki pluralizam i
snoljivost. U tom se kontekstu raspravljalo i o ulozi vjerskih institucija. Naglaeno je da one

28

svojim autoritetom trebaju podrati razvoj demokratskog okruja u postkomunistikim

drutvima, jaati duhovne i moralne vrijednosti i svojom ekumenskom usmjerenou
pridonijeti drutvenoj integraciji.
Kng, H. Projet dthique plantaire: la paix mondiale par la paix entre les religions
(Projekt planetarne etike: Kako postii svjetski mir ostvarivanjem mira meu religijama),
Pariz, Le Seuil, 1991.
Problem odnosa religije i mira u knjizi se ralanjuje na tri dijela. U prvom dijelu autor
dokazuje da bez uvoenja jedinstvenih svjetskih moralnih naela ovjeanstvo nee preivjeti.
U drugom dijelu govori o meureligijskom miru kao preduvjetu svjetskog mira. U treem se
dijelu bavi ekumenskim dijalogom. Po Kngovu miljenju, ekumenizam moe biti temelj
svjetskog mira. U knjizi se spominje i Meunarodni simpozij za dijalog meu velikim
svjetskim religijama, iz 1990., na kojemu je istaknuto da je humanost moralni temelj svih
velikih religija.
Kymlicka, Will Multicultural Citizenship: A Liberal Theory of Minority Rights
(Multikulturalno graanstvo: Liberalna teorija prava manjina), Oxford, Oxford University
Press, 1995.
Knjiga donosi nove poglede na prava i poloaj manjinskih zajednica u multikulturalnim
sredinama. Budui da se u tkivu mnogih drutava sve vidljivije ocrtava nit multikulturalizma,
etnike i nacionalne manjine sve glasnije postavljaju zahtjeve za priznavanjem i podrkom
njihovu kulturnom identitetu. Autor je miljenja da su kolektivna prava manjinskih kultura
sukladna naelima liberalne demokracije i da uobiajene zamjerke tim pravima nisu
opravdane. Meutim, istie dalje, ne postoji jedinstvena formula koja bi bila primjenjiva na
sve grupe, budui da se potrebe i tenje novih imigranata uvelike razlikuju od potreba i tenji
starosjedilakih naroda i nacionalnih manjina. Pritom se osvre na jezina prava,
predstavljanje grupa, vjerski odgoj, federalizam, odcjepljenje i druga sredinja pitanja
suvremene liberalne teorije.
Laidi, Zaki A World without Meaning: The Crisis of Meaning in International Politics
(Svijet bez znaenja: Kriza znaenja u meunarodnoj politici), London, Routledge, 1998.
Autor dokazuje da se proirivanjem svijeta smanjuje naa sposobnost njegova smislenog
sagledavanja. Nakon pada komunizma, kojim je saveznitvo izmeu moi i ideologije
privedeno kraju, u globalnom svijetu nijedan autoritet vie ne moe tvrditi da posjeduje
monopol nad istinom. Kao posljedicu toga, pojedinac pokuava povratiti osjeaj cjeline i
identitet u starim modelima, kao to su vjera, nacionalizam i etnicitet.
Leahy, Michael i Cohn-Sherbok, Dan (ur.) The Liberation Debate (Rasprava o osloboenju),
London, Routledge, 1996.
U knjizi je rije o pravima manjinskih i nepovlatenih grupa, koje ulazei u politiku arenu
zahtijevaju jednak pristup svim drutvenim pogodnostima, zaposlenjima i poloajima moi.
Posljednjih desetljea pokrenut je niz inicijativa kako bi se zadovoljili njihovi zahtjevi. Autori
se osobito bave pitanjima: je li pravo ena i etnikih manjina na posebna prava stvar prolosti,
bi li uvoenje prava homoseksualaca odista uruilo temelje naeg drutva, imaju li ivotinje
prava itd.
Le Gales, Patrick i Lequesne, Christian (ur.) Regions in Europe: The Paradox of Power
(Regije u Europi: Paradoks moi), London, Routledge, 1998.
Autori istrauju utjecaj regionalnih politika na europsku integraciju i iznose razloge zbog
kojih europske regije nemaju veeg utjecaja na upravljanje ujedinjenom Europom. Kljune

29

teze temelje se na ralambi regionalnih politika najutjecajnijih europskih drava, kao to su

Njemaka, Francuska, Velika Britanija, Italija, panjolska, Nizozemska i Belgija.
Lehning, Percy B. (ur.) Theories of Secession (Teorije secesije), London, Routledge, 1998.
Djelo je sustavna ralamba prava na odcjepljenje u kontekstu suvremenih politikih teorija.
U pojedinim prilozima govori se o problemima nacionalizma, federalizma, prava na
odcjepljenje, etnikog i kulturnog pluralizma te istrauje mogunost ukljuivanja prava na
odcjepljenje u ustave pojedinih zemalja.
Levin, Leah Human Rights: Questions and Answers (Ljudska prava: Pitanja i odgovori),
Pariz, UNESCO, 1996.
Knjiga je uvod u ljudska prava i ulogu Ujedinjenih naroda i drugih organizacija u promicanju
i zatiti ljudskih prava i sloboda. Osobita pozornost stavlja se na pitanja kao to su muenje,
apartheid i kulturna prava. Na kraju knjige nalazi se tekst Ope deklaracije o ljudskim
pravima.
Lichtenberg, Judith (ur.) Democracy and the Mass Media: A Collection of Essays
(Demokracija i masmediji: Zbornik eseja), Cambridge, Cambridge University Press, 1990.
U ovom djelu istaknuti pravni i politiki teoretiari i strunjaci za novinarstvo raspravljaju o
slobodi tiska glede moi koju mediji, posebice televizija, imaju na oblikovanje javnog
mnijenja. Pokuavaju odgovoriti na pitanja u kojoj je mjeri opravdano ograniavanje medija
od strane vlade i to je razlog drugaijeg odnosa prema televiziji od odnosa prema novinstvu.
Djelo nudi originalne, probojite ralambe filozofskih problema koji se javljaju u svezi s
Prvim amandmanom na Ustav Sjedinjenih Amerikih Drava, kojim se jami sloboda govora.
Lieberman, Marcel S. Commitment, Value, and Moral Realism (Privrenost, vrijednost i
moralni realizam), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Autor propituje uvjete kojima se potie privrenost i razvija neizravni argument u prilog
moralnom realizmu. Unato vanosti pitanja privrenosti za filozofiju morala i politike, dosad
nije bilo zasebne studije u tom podruju. Ova se studija prvenstveno bavi pitanjima analitike
filozofije, ali se dodiruje i pitanja kontinentalne filozofije, puke filozofije, te sociologije i
kognitivne znanosti. Djelo predstavlja novinu u raspravi o moralnom realizmu.
Liebes, Tamar i Curran, James (ur.) Media, Ritual and Identity (Mediji, obred i identitet),
London, Routledge, 1998.
U knjizi su okupljeni radovi svjetski poznatih medijskih strunjaka koji ralanjuju ulogu
medija u drutvu, oblikovanju drutvenog identiteta i razvoju demokracije. Primjeri se kreu
od izborne kampanje amerikog predsjednika do televizijskih programa u zemljama Treeg
svijeta. Najvanija pitanja kojima se pojedini prilozi bave su: nude li mediji zajednike
obrasce miljenja koji jaaju zajednitvo ili promiu mentalitet odmazde nad javnim
neprijateljima; pomau li mediji graanskom drutvu na nain da koriste svima ili samo
malom broju monika i sl.
Lorenz, Konrad On Aggression (O agresivnosti), London, Routledge, 1996.
Raspravljajui o evolucijskoj ulozi agresije, autor pokazuje zabrinutost zbog nedovoljnog
poznavanja fenomena agresivnosti koji predstavlja opasnost za civilizaciju. U obnovljenom
izdanju agresivnost je smjetena u drutveni i politiki kontekst. Iznose se i novi dokazi koji
pobijaju tvrdnje Lorenzovih kritiara.
Low, Nicholas i Gleeson, Brenda Justice, Society and Nature: An Exploration of Political

30

Ecology (Pravda, drutvo i priroda: Istraivanje politike ekologije), London, Routledge,

1998.
Autori primjenjuju ideje filozofije pravde na probleme okolia. Istrauju se problemi
pravednog postupanja prema ljudima i ivotinjama te utjecaj pravednosti drutvenog i
gospodarskog sustava na zdravlje i sigurnost svjetskog stanovnitva. Rije je i o konkretnim
akcijama kao npr. o Pokretu za zatitu prirodnog okolia i pravdu u SAD-u, etici
meunarodnih propisa o razvoju itd.
Lupia, Arthur i McCubbins, Mathew D. The Democratic Dilemma: Can Citizens Learn
What They Need to Know? (Demokratska dilema: Mogu li graani nauiti ono to trebaju
znati?), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Mnogi strunjaci tvrde da jedino dobro informirani graani mogu donositi dobre politike
odluke. Je li ta tvrdnja tona? U Demokratskoj dilemi autori kombiniraju uvide iz politikih
znanosti, gospodarstva i kognitivnih znanosti kako bi rastumaili naine kojima graani
dolaze do informacija i kako ih koriste. Pokazuje se da graani kojima nedostaju informacije,
za razliku od informiranih graana, ne mogu donositi valjane i djelotvorne odluke.
MacDonald, Mary Agendas for Sustainability: Environment and Development into the 21st
Century (Programi za odrivost: Okoli i razvoj za 21. stoljee), London, Routledge, 1998.
U djelu su istraeni razvojni planovi za globalni okoli i ponueni praktini naputci za
budunost. U trideset tematskih cjelina kao to su bioraznolikost, obrasci potronje, trgovina,
urbanizacija, stanovnitvo, odgoj i obrazovanje, unitavanje uma i izvora vode itd., ispitane
su toke koje su zajednike razliitim pristupima i toke koje ih razdvajaju.
MacDonald, Robert (ur.) Youth, The Underclass and Social Exclusion (Mlade, podklasa
i drutveno izopenje), London, Routledge, 1997.
Posljednjih godina mnogi znanstvenici dre da u zapadnim drutvima jaa podklasa ljudi s
dna drutvene ljestvice, strukturno i kulturno odvojena od tradicionalnih obrazaca pristojnog
ivota radnike klase. Tipine oznake nove, opasne klase jesu antiradne, antidrutvene
kulture, ovisne o socijalnoj pomoi. Teorije podklase bave se obiteljima s jednim roditeljem,
zloinom, nezaposlenou, socijalnim reformama itd. Iako kontroverzne, te su teorije znatno
utjecale na vlade razvijenih zemalja. Knjiga je prvi pokuaj da se teorije podklase primijene u
razumijevanju drutvenog poloaja mladei. Autori se usredotouju na probleme
nezaposlenosti, obrazovanja, trita rada, zloina, beskunitva i roditeljstva.
Maffesoli, Michael The Time of the Tribes: The Decline of Individualism in Mass Society
(Vrijeme plemen: Propast individualizma u masovnom drutvu), London, Sage Publications,
1995.
Kako se odvija drutveni ivot danas? Koje drutvene odnose i odgovornosti uvaavamo?
Maffesoli tvrdi da su konvencionalni pristupi razumijevanju drutva posve pogreni. Dri da
se masovna kultura raspala te da se drutvenost razvija u rasprenim plemenskim grupama ukratko, ivimo u vrijeme plemen, okupljenih oko krilatica, marki i zvunih reklama
potroake kulture. No, usred pomodnih trendova zainju se novi oblici drutvenog
kolektiviteta koji predstavljaju izazov tradicionalnim politikim modelima. U knjizi je ocrtana
pozadina uspona politike identiteta i umnaanja ivotnih stilova.
Majone, Giandomenico (ur.) Regulating Europe (Upravljati Europom), London, Routledge,
1996.
U djelu je rastumaeno kako i zato gospodarsko i drutveno upravljanje na nacionalnoj razini
i na razini Europske unije brzo zamjenjuje stare oblike dravne intervencije i politiku

31

socijalne drave.
Mallman, Carlos i Nudler, Oscar (ur.) Human Development in Its Social Context: A
Collective Exploration (Ljudski razvoj u drutvenom kontekstu: Kolektivno propitivanje),
Tokyo, UNU Press, 1986.
Autori opisuju viziju drutva u sreditu kojega se nalazi ovjek. Takvo bi drutvo, istiu oni,
trebalo polaziti od kreativnog uravnoteenja osobnih postignua, unutarnjega osobnog
razvoja, pojedinanih posebnosti i motiviranog sudjelovanja u rjeavanju drutvenih
problema.
Manna, Haytham Human Rights in the Arab-Islamic Culture (Ljudska prava u arapskoislamskoj kulturi), Cairo, Cairo Institute for Human Rights Studies, 1996.
Djelo je pisano kako bi aktivistima za ljudska prava i odvjetnicima iz arapskih zemalja, koji
se bore za zatitu dostojanstva svih arapskih graana i promicanje vladavine prava, pomoglo u
razumijevanju standarda ljudskih prava u arapsko-islamskom kulturnom i vjerskom
kontekstu. U njemu se obrauju teme nasilja, jednakosti i odgovornosti, borbe protiv
nepravde, snoljivosti, prava ena i sl.
Maor, Moshe Parties, Conflicts and Coalitions in Western Europe: The Organizational
Determinants of Coalition Bargaining (Stranke, sukobi i koalicije u Zapadnoj Europi:
Organizacijske odrednice koalicijskih ugovora), London, Routledge, 1997.
Autor istrauje utjecaj unutarstranakih sukoba na koalicije europskih politikih stranaka.
Usredotoujui se na primjere iz Danske, Norveke, Velike Britanije, Italije i Francuske,
ispituje ulogu koju organizacijske strukture stranaka imaju u meustranakom nadmetanju.
Martin, Hans-Peter i Schumann, Harald (ur.) The Global Trap: Globalization and the
Assault on Prosperity and Democracy (Globalna zamka: Globalizacija i napad na napredak i
demokraciju), London, Zed Books, 1997.
Knjiga prua jasan uvid u mnoge mitove i proturjeja koja okruuju kapitalistiko
gospodarstvo. No, uz kritiku, donosi i prijedloge za konstruktivno djelovanje u smjeru
uspostave pravednijeg monetarnog sustava za budue generacije unutar sadanjeg sustava.
Marx, Anthony Making Race and Nation: A Comparison of the United States, South Africa,
and Brazil (Stvaranje rase i nacije: Usporedba Sjedinjenih Drava, Junoafrike Republike i
Brazila), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Zato je i kako rasa postala jednim od sredinjih politikih problema tijekom ovog stoljea? U
knjizi se ralanjuju tri pojave: junoafriki apartheid i otpor koji mu je pruen, ameriki
zakon o rasnom podvajanju i prosvjedi protiv njega te rasna diskriminacija u Brazilu. Autor
tvrdi da je na rasnu netrpeljivost, osim ropstva, kolonijalizma i mijeanja rasa, odluujue
utjecala izgradnja nacionalnog jedinstva. U Junoafrikoj Republici i Sjedinjenim Dravama,
za razliku od Brazila, etniki i regionalni sukobi meu bijelcima su razrijeeni njihovim
ujedinjenjem, a meu crncima - njihovim razjedinjenjem. Iz tih ralambi autor izvlai stav da
je nacionalizam odredio odnos prema rasi.
Mayhew, Alan Recreating Europe: The European Unions Policy towards Central and
Eastern Europe (Preinaiti Europu: Politika Europske unije prema Srednjoj i Istonoj
Europi), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Proirenje Europske unije na Srednju i Istonu Europu najvei je izazov s kojim se suoava
suvremena Europa. Autor, inae nekadanji dunosnik Europske komisije, ralanjuje
probleme koji se javljaju kao posljedica proirenja, osobito reforme poljoprivredne politike,

32

regionalnih politika, prorauna i migracija. Usporeujui dobitke i gubitke za Europsku uniju,

autor istie da je proirenje donijelo dobit cijelom kontinentu.
McAllister, Richard From EC to EU: A Historical and Political Survey (Od Europske
zajednice do Europske unije: Povijesni i politiki pregled), London, Routledge, 1997.
Autor donosi detaljan povijesni pregled europskih integracija, usredotoujui se na razdoblja
velikih planova i velikih kriza, te dokazuje kako su razvojni pravci integracije esto
skretali u nepredvienim smjerovima, najee voeni dogaajima, a ne planovima.
McCrone, David The Sociology of Nationalism: Tomorrows Ancestors (Sociologija
nacionalizma: Preci sutranjice), London, Routledge, 1998.
Koristei velik broj rasprava, zakljuaka i uvida drugih, autor odgovara na pitanje zbog ega
je nacionalizam postao jedan od najveih problema suvremenog svijeta. U knjizi su obraene
teme kao to su: klasine i suvremene teorije nacionalizma; nacionalizam i etnicitet;
nacionalizam i nacionalna drava; kolonijalni i postkolonijalni nacionalizmi; neonacionalizam
i postkomunistiki nacionalizam i dr.
McCuen, Gary World Hunger and Social Justice (Glad u svijetu i drutvena pravda),
Hudson, GEM Publications, 1986.
Koristei podatke iz gospodarskog podruja, autor raspravlja o problemima neishranjenosti i
gladi u svijetu i razmatra mogunost promjene postojeeg svjetskog poretka koja bi
omoguila rjeenje krize.
Mendel-Reyes, Meta Reclaiming Democracy: The Sixties in Politics and Memory
(Poboljati demokraciju: ezdesete u politici i pamenju), London, Routledge, 1996.
Autorica polazi od uvjerenja da ispravna tumaenja zbivanja iz ezdesetih godina u
Sjedinjenim Dravama mogu potaknuti graane na ukljuivanje u procese demokratskog
odluivanja u devedesetima. Pokret za graanska prava, antiratni pokret, enski pokret i nova
ljevica, naglaavali su ulogu demokratskog sudjelovanja i politiki aktivizam graana, to
kasnije nije primjereno protumaeno. Danas je zanimanje za to doba poraslo iz razloga to je
nekoliko posljednjih amerikih predsjednika svoju politiku definiralo u odnosu na ezdesete.
U izbornoj kampanji 1992. godine, Bill Clinton se poziva na predsjednika Johna F.
Kennedyja, dok Clintonov prethodnik, George Bush, esto svoje protivnike napada zbog
tragova ezdesetih. Autorica kombinira osobne uvide s vrsnom politikom i povijesnom
ralambom nastojei iznova otkriti ameriko iskustvo participativne politike.
Menon, B. P. Global Dialogue: The New International Order (Globalni dijalog: Novi
meunarodni poredak), Oxford, Pergamon Press, 1977.
U knjizi se objanjava to se poduzima za ostvarenje novoga meunarodnoga gospodarskog
poretka. Naglasak se stavlja na sustav Ujedinjenih naroda te na ciljeve, preporuke i programe
njegovih tijela usmjerenih na smanjenje jaza izmeu bogatih i siromanih zemalja. Knjiga je
pisana kao poetnica koja prua temeljna znanja o novom gospodarskom poretku. Izmeu
ostalog, sadri poglavlja o prehrani, zapoljavanju, stanovanju i okoliu.
Meny, Yves; Muller, Pierre i Quermonne, Jean-Louis (ur.) Adjusting to Europe: The Impact
of the European Union on National Institutions and Policies (Prilagoavanje Europi:
Utjecaj Europske unije na nacionalne institucije i politike), London, Routledge, 1996.
Autori razmatraju politiko odluivanje na razini EU i istrauju kako su tri najvee nacionalne
drave svoje politike strukture i institucije prilagodile europskom izazovu. Osobita pozornost
posveuje se utjecaju Unije na nacionalne odluke u podruju industrijskog razvoja,

33

konkurencije u gospodarstvu i drutvenim promjenama.

Metrovi, Stjepan G. Postemotional Society (Postemocionalno drutvo), London, Routledge,
1997.
Uvodei postemocionalizam kao novi izraz u sociologijski leksikon, autor potvruje tezu da
arite postmodernog svijeta ine znanja i informacije, a da se emocije u masovnim,
industrijskim drutvima zanemaruju do krajnosti. Pokazuje na koji su nain emocije u velikoj
mjeri odijeljene od djelovanja; kako je u svijetu fragmentiranih i umjetnih emocija drutvena
solidarnost postala problematinom; i kako ljudima danas nedostaje suosjeanje koje bi u
njima pobudilo politiku odgovornost. Pojanjen je i odnos izmeu znanja i emocija u djelima
Durkheima i Baudrillarda.
Michael, Mike Constructing Identities: The Social, the Nonhuman and Change
(Konstrukcija identitet: Drutveno, nehumano i promjena), London, Sage Publications, 1996.
U djelu se ralanjuje mjesto socijalnog konstruktivizma u socijalnoj psihologiji. Autorovi
argumenti kreu se oko dva kljuna pitanja: na koji nain socijalni konstruktivizam potie
promjenu identiteta i kako olakava drutvenu prilagodbu nehumanih pojedinaca. Autor na ta
pitanja odgovara koristei se inovacijama socijalne psihologije, osobito teorije mree
sudionika, koja sve vie osvaja sociologijsko miljenje.
Miller, David On Nationality (O nacionalnosti), Oxford, Oxford University Press, 1995.
Autor staje u obranu naela nacionalnosti kao jedne od temeljnih odrednica osobnog
identiteta. Istie da je opravdano osjeati posebne obveze prema ljudima svoje nacije i da
nacije imaju puno pravo na politiko samoodreenje. No, priznavanje nacionalnih prava ne
znai potiskivanje drugih dimenzija osobnog identiteta, kao to je npr. etnicitet. Na posljetku,
autor razmatra tezu o rasprenosti nacionalnog identiteta na kraju dvadesetog stoljea.
Mohanty, Manoranjan; Mukherji, Partha Nath i Tornquist, Olle (ur.) Peoples Rights: Social
Movements and the State in the Third World (Ljudska prava: Drutveni pokreti i drava u
Treem svijetu), London, Sage Publications, 1998.
U djelu se opisuju pokreti demokratizacije u zemljama Treeg svijeta, koji se ne uklapaju u
dominantne politike teorije kapitalistike globalizacije. Na primjerima Indije, Indonezije,
Filipina i Nigerije ralanjeni su uspjeni i neuspjeni pokreti. Istie se da traenje vlastitih
prava, kao i borba protiv klasnog izrabljivanja i drutvenog tlaenja, nije privilegija zapadnih
zemalja, nego je kljuni preduvjet politikog ivota uope.
Mort, Frank Cultures of Consumption: Masculinities and Social Space in late TwentiethCentury Britain (Potroake kulture: Maskuline oznake i drutveni prostor Velike Britanije
krajem dvadesetog stoljea), London, Routledge, 1996.
Autor istrauje popularnu britansku kulturu osamdesetih godina, kad je kritine imbenike
mukog identiteta odreivala vladajua logika trinog kapitalizma. U tom su razdoblju
pluralnost maskulinih identiteta oblikovali kulturni kritiari i poduzetnici kao to je modni
dizajner Ray Petri, pisci Robert Elms i Julie Burchill, propagandni guru John Hegarty ili
grafiki dizajner Neville Brody. Usredotoujui se na krajolik londonskog trinog drutva, u
prostorima poput Sohoa nailazi na pojavu nove vrste urbanog homosocijalnog mukarca ija
osobnost nadilazi granice heteroseksualnosti i homoseksualnosti.
Munro, Donald; Schumaker, John F. i Carr, Stuart C. (ur.) Motivation and Culture
(Motivacija i kultura), London, Routledge, 1997.
Djelo je napisalo osamnaest strunjaka razliitih disciplina i kulturnih iskustava koji su

34

istraivali utjecaj kulture na motivaciju. Bavei se temama kao to su osobne vrijednosti i

motivi, interkulturna razmjena na radnom mjestu, intrapsihiki procesi, povezanost biologije i
kulture itd., autori nude teorije motivacije koje objanjavaju zato kultura u suvremenom
kulturno pluralnom svijetu slabi motivaciju.
Musterd, Sako i Ostendorf, Wim (ur.) Urban Segregation and the Welfare State: Inequality
and Exclusion in Western Cities (Urbana segregacija i socijalna drava: Nejednakost i
iskljuenje u gradovima Zapada), London, Routledge, 1998.
Studija prouava etnike i drutveno-gospodarske uzroke segregacije, socijalne polarizacije i
drutvenog iskljuenja u veim gradovima Zapada. Autori iz Sjeverne Amerike i Europe
ralanjuju drutvene probleme u Johannesburgu, Torontu, Amsterdamu, Stockholmu,
Belfastu i jo nekim gradovima, s obzirom na gospodarsko restrukturiranje, migracije,
mogunosti socijalne drave i etniku povijest.
Nachhaltig Wirtschaften: sterreichischer Informationsdienst fr Entwicklungspolitik
Dossier (Odriva gospodarstva: Dosje Austrijske informacijske slube za razvojnu politiku),
Be, IE, 1994.
U okupljenim prilozima govori se o temeljima odrivosti, razornim posljedicama
gospodarskih sustava zemalja Sjevera i oblicima alternativnog naina ivota. Autori okoli i
razvoj vide kao dvije strane istog novia, te nastoje dokazati da razvoj ima smisla jedino kao
odrivi razvoj, jer e u suprotnom ovjeanstvo brzo iscrpjeti mogunosti daljnjeg napretka.
Nandy, Ashis (ur.) Science, Hegemony and Violence: A Requiem for Modernity (Znanost,
hegemonija i nasilje: Rekvijem za modernitet), Tokyo, UNU Press, 1988.
U djelu se istrauju problemi povezanosti izmeu znanosti i nasilja, globalne dominacije
znanosti, zamjene politike znanou i zamjene znanosti tehnologijom.
Newman, Fred i Holzman, Lois The End of Knowing: A New Developmental Way of
Learning (Kraj znanja: Novi razvojni nain uenja), London, Routledge, 1997.
Je li znanje koje ljudski rod posjeduje dolo do kraja? Modernisti i postmodernisti tvrde da e
napredovanje znanosti i tehnologije ljudski ivot uiniti besmislenim. Socijalni
konstrukcionisti, neomarksisti, feministi i dekonstrukcionisti kritiziraju institucionalizirano i
ideologijom omeeno znanje, no ne nude zadovoljavajue alternative. Autori tvrde da strah od
gubljenja ivotnog smisla nema opravdanja budui da ivotni smisao, kao i ljudski razvoj,
ovisi o djelovanju.
Noble, Denis i Vincent, Jean-Didier (ur.) The Ethics of Life (Etika ivota), Pariz, UNESCO
Publishing, 1998.
Knjiga sadri kritike i provokativne tekstove kojima se interdisciplinarno pristupa pitanju
utjecaja razumijevanja ivota na odnos prema njemu. Znanstvenici, filozofi, pravnici i teolozi
nastoje odgovoriti je li i zato razotkrivanje tajni ivota dovelo do njegova podcjenjivanja.
Podruja koja se propituju su: bioetika, koritenje ivotinja u istraivanjima, pravni aspekti
eksperimenta s ljudima, istraivanje ljudskog embrija te moralne implikacije biolokih
istraivanja seksualne usmjerenosti.
Northouse, Peter G. Leadership: Theory and Practice (Vodstvo: Teorija i primjena),
Thousand Oaks, Sage Publications, 1997.
Autor prikazuje teorije vodstva i raspravlja o mogunostima njihove primjene na unaprjeenje
upravljanja organizacijama. Odreuje relativne prednosti svake pojedine teorije i na
primjerima ilustrira najee dvojbe koje se susreu u tumaenju fenomena vodstva. Na kraju

35

djela nalazi se upitnik o sposobnostima koje treba posjedovati uspjean voa.

Oaksford, Mike i Chater, Nick (ur.) Rationality in an Uncertain World: Essays in the
Cognitive Science of Human Understanding (Racionalnost u nesigurnom svijetu: Eseji iz
kognitivne znanosti o ljudskom razumu), Hove, Psychology Press, 1998.
U esejima se obrauju problemi teorija koje u objanjenju ljudskog razuma polaze od logike.
Autori se zalau za probabilistiki pristup razumu. Dre da on moe pruiti psihologijski
uvjerljiv i filozofijski prihvatljiv prikaz ljudskog zakljuivanja. Nastoje dokazati da je ljudsko
ponaanje koje iz logikog kuta izgleda iracionalno, iz probabilistikog kuta posve racionalno.
U prilog probabilistikim modelima ljudskog razuma navode se empirijski dokazi.
OBrien, Martin i Penna, Sue Theorising Welfare: Enlightenment and Modern Society
(Teorije socijalne skrbi: Prosvjetiteljstvo i moderno drutvo), London, Sage Publications,
1998.
Svaka teorija socijalne skrbi i socijalne drave drugaije tumai socijalnu skrb. Tema ove
knjige teorije su socijalne skrbi koje su nastajale u sociologiji od prosvjetiteljstva na ovamo, u
uvjetima institucionaliziranih socijalnih nejednakosti i klasnih, spolnih i etnikih podjela.
Prikazan je pristup socijalnoj skrbi unutar sedam teorijskih orijentacija - liberalizma,
marksizma, neoliberalizma, poststrukturalizma, politike ekonomije, politike ekologije i
postmodernizma.
Olson, Eric T. The Human Animal: Personal Identity Without Psychology (Ljudska
ivotinja: Osobni identitet bez psihologije), New York, Oxford University Press, 1997.
Studija nudi radikalno nov pristup ljudskom identitetu. Korijene osobnog identiteta autor
smjeta u bioloko, a ne u psiholoko podruje, te ovjeka definira kao bioloki organizam
kojemu za opstanak nisu nuni psiholoki preduvjeti. Pobija vie poznatih teorija o ovjeku na
temelju tvrdnje po kojoj ljudi mogu preivjeti unitenje svih psihikih sadraja i sposobnosti
sve dok njihove vitalne funkcije kao disanje, krvotok i metabolizam ostaju nedirnute.
ONeill, Michael (ur.) The Politics of European Integration (Politika europske integracije),
London, Routledge, 1996.
Rasprava o europskoj integraciji sredinja je problematika politikih studija o suvremenoj
Europi. Knjiga moe posluiti kao vodi za teorije integracije i znanstvenu literaturu u tom
podruju.
Oommen, T. K. (ur.) Citizenship and National Identity: From Colonialism to Globalism
(Graanstvo i nacionalni identitet: Od kolonijalizma do globalizma), London, Sage
Publications, 1997.
Autori ralanjuju veze izmeu graanstva i nacionalnog identiteta. Protive se povezivanju
pojmova etniciteta, nacionalnosti i graanstva te nastoje dokazati da nacionalizam i
nacionalna drava nisu nepromjenljive datosti. Razliite drave i razdoblja prikazuju se s
globalnog motrita. Razjanjava se utjecaj globalizacije na suivot razliitih etnikih
zajednica u jednom politikom poretku s ciljem da se potakne emancipacija slabijih i
manjinskih drutvenih grupa.
Packer, Corinne A. A. The Right to Reproductive Choice: A Study in International Law
(Pravo na reprodukcijski izbor: Studija meunarodnog prava), Abo, Institute for Human
Rights/Abo Akademi University, 1996.
Iako se o pravu na osobnu odluku po pitanju reprodukcije proteklih godina esto raspravljalo,
i dalje je ostalo niz nesporazuma i nedoumica. Oni se prvenstveno tiu izvora tog prava i

36

posebnih obveza kojih se pridravaju pojedine drave. Autori nastoje definirati pravo na
reprodukcijski izbor i istraiti njegovu sloenost. U knjizi se nalazi i pregled meunarodnih
dokumenata o ljudskim pravima na kojima se temelji pravo na reprodukcijski izbor.
Razmatraju se jake i slabe strane dokumenata i propituju kulturni, vjerski i demografski
imbenici koji utjeu na primjenu prava na reprodukcijski izbor, kao na primjer nacionalna
populacijska politika, pobaaj i dr.
Panter-Brick, C. (ur.) Biosocial Perspectives on Children (Biosocijalni pogledi na djecu),
Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Bioloki gledano, djetinjstvo je stadij od sisanja pa sve do dobi u kojoj mozak prestaje rasti i
dobivati na teini, otprilike u sedmoj godini. No, veina drutvenih zajednica smatra da
djetinjstvo traje sve do puberteta. Prema tome, djetinjstvo je i bioloka pojava i drutveni
konstrukt. Zbirka razumljivih tekstova pojasnit e uenicima i znanstvenicima kako se pojam
djetinjstva razvijao, kako se razlikuje od kulture do kulture i zato je svojstven jedino
ovjeku.
Pascall, Gillian Social Policy: A New Feminist Analysis (Socijalna politika: Nova
feministika ralamba), London, Routledge, 1996.
Funkcioniranje socijalne drave nije mogue razumjeti ako se pri tomu ne uvai uloga ena.
Autorica opisuje promjene poloaja ene na poslu, u obrazovanju i braku te politike
promjene koje, poticanjem vee odgovornosti obitelji za zdravlje, stanovanje, obrazovanje i
stabilnost prihoda njezinih lanova, vode stvaranju mijeanog socijalnog gospodarstva.
Paul, Ellen Frankel; Miller, Jr., Fred D. i Paul, Jeffrey (ur.) Altruism (Altruizam), Cambridge,
Cambridge University Press, 1993.
U zborniku eseja iz podruja filozofije morala desetak autora iznose nove uvide o naravi,
ulozi i vrijednosti altruizma. Bave se nizom zanimljivih pitanja, poglavito pitanjem ravnotee
koju valja ostvariti izmeu zadovoljavanja vlastitih interesa i interesa drugih.
Paul, Ellen Frankel; Miller, Jr., Fred D. i Paul, Jeffrey (ur.) Cultural Pluralism and Moral
Knowledge (Kulturni pluralizam i moralno znanje), Cambridge, Cambridge University Press,
1994.
Eseji sadrani u ovoj knjizi bave se etikim pitanjima kulturno pluralnih drutava. Rasprave
se kreu od iroko postavljenih pitanja o utjecaju kulturnog pluralizma na moral do studija o
specifinim oblicima kulturnog djelovanja.
Paul, Ellen Frankel; Miller, Jr., Fred D. i Paul, Jeffrey (ur.) Economic Rights (Gospodarska
prava), Cambridge, Cambridge University Press, 1992.
Knjiga sadri eseje o utemeljenju, razvoju, promicanju i zatiti gospodarskih prava kao
posebne vrste ljudskih prava.
Paul, Ellen Frankel; Miller, Jr., Fred D. i Paul, Jeffrey (ur.) The Just Society (Pravedno
drutvo), Cambridge, Cambridge University Press, 1997.
U dvanaest eseja raspravlja se o problemima pravde u odnosu na drutvene institucije
zaduene za njezino ouvanje. Autori nastoje odgovoriti na pitanje trebaju li drutva nastojati
ukloniti nejednakosti glede mogunosti i pogodnosti koje stoje na raspolaganju njihovim
graanima.
Paul, Ellen Frankel; Miller, Jr., Fred D. i Paul, Jeffrey (ur.) The Welfare State (Socijalna
drava), Cambridge, Cambridge University Press, 1999.

37

U tri eseja istaknuti znanstvenici istrauju povijest i opravdanost ideje socijalne drave te
razlau privatne alternative dravnoj pomoi. Govore o povijesti dobrovoljakih inicijativa,
programima socijalnog osiguranja za umirovljenike, naravi osobne odgovornosti i utjecaju
politike identiteta na socijalnu dravu. Takoer se bave procjenom uspjenosti dravnih
programa u podruju stambene politike, pomoi veteranima i sl. te nude prijedloge za
promjenu i poboljanje postojeih programa.
Peace Forces & Human Rights (Mirovne snage i ljudska prava), Amsterdam, Amnesty
International Dutch Section, 1994.
Djelo nudi smjernice za djelovanje mirovnih snaga koje je izradila organizacija Amnesty
International u suradnji s Ujedinjenim narodima. Smjernice polaze od nedoumica i problema s
kojima se susreu mirovne misije Ujedinjenih naroda u nastojanju da zatite ljudska prava.
Pearce, Barnett i Littlejohn, Stephen Moral Conflict: When Social Worlds Collide (Moralni
sukob: Kad se socijalni svjetovi sudare), Thousand Oaks, Sage Publications, 1997.
Sintetizirajui komunikacijsku teoriju i primjenu, autori opisuju dijalektike napetosti izmeu
izraavanja i potiskivanja sukoba. Istrauju kako se u sukobu treba postaviti da bismo ga
iskoristili za osobni razvoj i korisno drutveno djelovanje.
Pearson, Ruth i Jackson, Cecile (ur.) Feminist Visions of Development: Gender Analysis and
Policy (Feministike vizije razvoja: Ralamba spola i politika), London, Routledge, 1998.
Autori istrauju utjecaj urbanog i ruralnog siromatva na planiranje obitelji i populacijski
porast. Tekstovi opisuju kako glad, tvornice koje izrabljuju radnike, oneienje okolia i
vjera, utjeu na ivot ena u razliitim zemljama, osobito u onima gdje se rad ena
podcjenjuje zbog nekvalificiranosti.
Pennings, Paul i Lane, Jan-Erik (ur.) Comparing Party System Change (Usporedba promjena
ustroja stranaka), London, Routledge, 1998.
Knjiga je rezultat istraivanja promjene ustroja stranaka irom Europe. Pokazuje se da stranke
vie nisu odraz tradicionalnih drutvenih grupa i da stranaka struktura postaje sve elastinija.
Na mnogim primjerima pokazuje se da e politiku mo zadrati jedino one stranke koje
pokau otvorenost za promjene.
Perry, Michael J. The Idea of Human Rights: Four Inquiries (Ideja ljudskih prava: etiri
pitanja), New York, Oxford University Press, 1998.
Knjiga se sastoji od etiri eseja u kojima autor iznosi osobno vienje ideje ljudskih prava. U
uvodnom eseju izraava sumnju u mogunost utemeljenja ljudskih prava u svjetovnom
moralu, tvrdei da je prvi dio sintagme, ljudska, neupitno religijske, odnosno svete naravi. U
drugom eseju odgovara na kritike koje se u novije vrijeme upuuju prii o pravima te
potvruje potrebu promiljanja ljudskih prava. Trei esej posveuje pitanju univerzalnosti
ljudskih prava, kritiki sagledavajui postavke moralnog relativizma u tom podruju. Na
posljetku, postavlja pitanje o apsolutnoj naravi ljudskih prava i zakljuuje da ljudska prava,
shvaena kao prava potvrena meunarodnim zakonima, trebaju postati apsolutna.
Perry, Nicholas Hyperreality and Global Culture (Hiperrealnost i globalna kultura), London,
Social Future i Routledge, 1998.
Perry istrauje svijet u kojemu su granice izmeu realnosti i priina postale nejasne, svijet na
primjer, u kojemu se odvjetnici obrazuju gledajui televizijsku seriju Zakon u Los Angelesu.
Autor ralanjuje kulturnu ulogu neobinih predmeta i situacija iz svijeta, kao to su jela u

38

britanskim pubovima, motociklistike bande u sreditu Tokyja i sl. Iznose se i vienja

teoretiara suvremene kulture, od Eca i Baudrillarda do Jamesona i Sartrea.
Peterson, John i Sjursen, Helen A Common Foreign Policy for Europe? Competing Visions
of CFSP (Zajednika europska vanjska politika? Konkurentna vienja zajednike vanjske i
sigurnosne politike), London, Routledge, 1998.
U studiji se raspravlja o djelovanju Europske unije u svezi s izradom zajednike europske
vanjske i sigurnosne politike. Autori se bave pitanjima isprepletenosti vanjske i gospodarske
politike Unije; odnosom Unije i nacionalnih obrambenih sustava; zajednikim aktivnostima
Unije, OESS-a i UN-a; globalnim posljedicama zajednike vanjske i sigurnosne politike; i
politikom Unije prema zemljama Srednje Europe i Magreba.
Pettman, Jan Jindy Worldling Women: A Feminist International Politics (Posvjetovljenje
ena: Feministika meunarodna politika), London, Routledge, 1996.
Autorica se ne obraa samo feministkinjama, nego svima koje zanimaju meunarodni odnosi.
Nastojei dokazati da su meunarodni procesi i strukture pod utjecajem konstrukata spola,
ona propituje poloaj ena u kolonijalnim i postkolonijalnim prilikama; u rasnim, etnikim i
nacionalnim sukobima; u ratovima i u oslobodilakim i mirovnim pokretima te u
meunarodnoj politikoj ekonomiji.
Pierson, Charles The Modern State (Moderna drava), London, Routledge, 1996.
Knjiga se bavi pitanjem identiteta suvremene drave. Autor pokuava rijeiti neke od
najvanijih nedoumica u odnosu na odreenje suvremene drave, njezin povijesni kontekst i
meudravne odnose.
Plaut, W. Gunther Asylum: A Moral Dilemma (Utoite: Moralna dilema), Westport, Praeger
Pub Trade, 1995.
Ova je studija posveena jednom od najveih problema suvremenog svijeta - potrazi
izbjeglica i prognanika za utoitem. Drave koje prihvaaju izbjeglice, meu kojima su
uglavnom one na Zapadu, moraju masama pridolica osigurati potrebne uvjete za ivot.
Izbjeglice se svugdje u svijetu susreu sa suosjeanjem domaina, ali i ksenofobnim ispadima
te napadima zbog krivih shvaanja o ouvanju gospodarskog blagostanja i kulturnog
identiteta nacije. Istraujui napetosti koje se javljaju zbog suprotstavljenih interesa, autor
izlae politike, etnike, filozofske, religijske i socioloke aspekte izbjeglikog problema te
opisuje neke od najpotresnijih situacija u svijetu.
Pojman, Louis P. i Westmoreland, Robert Equality: Selected Readings (Jednakost: Odabrani
tekstovi), New York, Oxford University Press, 1996.
Urednici su okupili najvrsnije filozofske tekstove na temu jednakosti s ciljem pruanja
teorijske pozadine naelu jednakosti od kojega polaze suvremene politike raspre u podruju
socijalne pomoi, ljudskih prava, afirmativne akcije i doseljenitva. Radovi obuhvaaju
raspon od klasinih tekstova Aristotela, Hobbesa i Rousseaua pa sve do suvremenih studija
Johna Rawlsa, Thomasa Nagela, Michaela Walzera, Harryja Frankfurta, Bernarda Williamsa i
Roberta Nozicka. Autori dubinski istrauju niz pitanja, kao to su jedinstvo, jednakost
mogunosti, egalitarizam socijalne drave, prirodna bogatstva, jednakost ljudskih prava i dr.
Popper, Karl R. In Search of A Better World: Lectures and Essays from Thirty Years (U
traganju za boljim svijetom: Predavanja i eseji unatrag trideset godina), London, Routledge,
1995.
U tekstovima esejistikog tipa Popper sagledava razvoj znanosti, od poetaka znanstvene

39

spekulacije u Grkoj do uloge znanosti u suvremenoj umjetnosti.

Popper, Karl R. The Open Society and Its Enemies: Vol 1: The Spell of Plato (Otvoreno
drutvo i njegovi neprijatelji: Svezak prvi: ni Platona) i Vol 2: The High Tide of Prophecy:
Hegel, Marx and the Aftermath (Svezak drugi: Plima proroanstva: Hegel, Marx i sljednici),
London, Routledge, 1995./96.
Knjige su kritiki uvod u filozofiju politike i filozofiju povijesti. U njima Popper prikazuje
neka naela demokratske rekonstrukcije drutva, kritiki se osvrui na one socijalne
filozofije koje uvode predrasude o nemogunosti demokratske reforme. Najmoniji meu
njima je historicizam, iji zagovornici tvrde da su otkrili zakone povijesnog kretanja koji im
omoguuju predvianje daljnjeg drutvenog razvoja. Popper dri da su njihove teze opasne,
jer vode totalitarizmu, upravo stoga to prihvaanje povijesne nunosti ini izlinom svaku
osobnu odgovornost. Autor se zalae za reinterpretaciju nekih velikih teorija koje
ugroavaju slobodu i razum, pa u tom smislu tumai slinosti izmeu platonistike teorije
pravde i teorije i prakse modernog totalitarizma; identinost Hegelova historicizma i filozofije
modernog totalitarizma; te unutarnja proturjeja i nerazumnost marksistike teorije.
Popper, Karl R. i Eccles, John C. The Self and Its Brain: An Argument for Interactionism
(Sebstvo i njegov mozak: U prilog interakcionizmu), London, Routledge, 1984.
Filozof K. Popper i nobelovac J. Eccles, neuroznanstvenik, brane teoriju o destruktivnom
pogledu na odnos uma i tijela.
Porter, David (ur.) Internet Culture (Kultura Interneta), London, Routledge, 1998.
U djelu se kritiki propituju mitovi o virtualnom svijetu i posljedicama dananjeg masovnog
koritenja informatikih komunikacija. Tijekom posljednjih nekoliko godina Internet se
preobrazio iz marginalne kulturne pojave u znaajno mjesto kulturne proizvodnje i
preobrazbe. Slijedom teza iz niza disciplina, ukljuujui antropologiju, sociologiju,
knjievnost i politike znanosti, autori ocrtavaju obrise mree kao novog poprita zajednikih
kulturnih djelatnosti i smjetaju je u kontekst povijesnog razvoja komunikacijskih tehnologija.
Promatraju virtualne prostore, vrue teme virtualne zajednice, virtualna tijela i elje koje ih
pokreu, retorike konvencije po kojima se ravnaju online rasprave, te utjecaj Interneta na
modernu (ili postmodernu) javnu sferu.
Poulter, Sebastian Ethnicity, Law and Human Rights: The English Experience (Etnicitet,
zakon i ljudska prava: Englesko iskustvo), Oxford, Oxford University Press, 1998.
Ovo je prva dubinska studija o interakciji kulturnih tradicija etnikih manjina u Velikoj
Britaniji i engleskog zakona. Predstavlja ralambu politika i naela koja odreuju pravne
odgovore na etnike razlike. Iznesene teze temelje se na est detaljnih studija sluajeva u
kojima se s pravnog gledita obrauje po jedno specifino pitanje koje je presudno za
odreenu manjinsku zajednicu.
Preston, P. W. Political/Cultural Identity: Citizens and Nations in a Global Era
(Politiki/kulturni identitet: Graani i nacije u globalnome dobu), London, Sage Publications,
1997.
Knjiga je pregled pristupa politikom i kulturnom identitetu u kontekstu globalnih politikih
promjena u svijetu, od pada Berlinskog zida do najnovijeg oivljavanja islamskog
fundamentalizma.
Prizel, Ilya National Identity and Foreign Policy: Nationalism and Leadership in Poland,
Russia and Ukraine (Nacionalni identitet i vanjska politika: Nacionalizam i vodstvo u

40

Poljskoj, Rusiji i Ukrajini), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.

Autor ralanjuje ulogu nacionalnog identiteta u odreivanju smjera vanjske politike na
primjeru Rusije, Poljske i Ukrajine, u kojima su politike institucije slabe, a nacionalistike
ideje snane.
Przeworski, Adam (ur.) Cambridge Studies in the Theory of Democracy (Studije iz
Cambridgea o teoriji demokracije), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
U zborniku se motre povijesni primjeri razvoja i sloma demokratskih ureenja. Sluei se
brojnim teorijskim pristupima i analitikim metodama, autor pozornost posveuje obradi
pitanja kao to su: to demokraciju ini trajnom i odrivom? Kako u demokraciji povlaiti
mudre politike poteze? Kako u demokraciji rjeavati krize mirnim putem?
Przeworsky, Adam Sustainable Democracy (Odriva demokracija), Cambridge, Cambridge
University Press, 1995.
Djelo je izvjee velikog broja znanstvenika iz razliitih zemalja svijeta koji su tijekom dvije
godine kao lanovi Grupe za preobrazbe sustava Istoka i Juga (Group on East-South Systems
Transformations - ESST) istraivali politike i gospodarske mogunosti novih demokracija
June i Istone Europe te June Amerike. Nastojali su odrediti drutvene, politike i
gospodarske uvjete u kojima demokracija ima izgleda za budunost. U knjizi se istie da
drava ima vanu ulogu u promicanju graanskog drutva i ostvarenju uvjeta za stabilan
gospodarski rast te da je prijeko potrebno osigurati meuovisnost politikih i gospodarskih
reformi.
Randall, Vicky i Waylen, Georgina Gender, Politics and the State (Spol, politika i drava),
London, Routledge, 1998.
Pod utjecajem feminizma na politike znanosti, tijekom proteklih desetljea dolo je do
korjenitih promjena u shvaanju odnosa spola, politike i drave. Djelo zrcali empirijske
dosege i teorijska sporenja unutar tog dinaminog razvitka. U prva tri eseja prikazuje se
pojmovna i teorijska problematika odnosa spolova; uloga drave u konstrukciji odnosa
spolova unutar javne i privatne sfere; te politiko tumaenje razlika po spolu u liberalnoj
demokraciji. U preostalih est eseja ralanjuju se konkretna pitanja slubene dravne politike
prema pitanju odnosa spolova: stavovi o pobaaju u Irskoj; gledita lokalnih monika o
prostituciji u Velikoj Britaniji; utjecaj gospodarskih promjena u Kini i Latinskoj Americi te
politikih promjena u Rusiji na sudjelovanje ena u politici i dr.
Refugees: Human Rights have no Borders (Izbjeglice: Za ljudska prava ne vrijede granice),
London, Amnesty International UK, 1997.
Iako broj izbjeglica u svijetu stalno raste, vlade pojedinih drava im sve nevoljkije pristaju
pruiti utoite. Ovo je izvjee nastalo u sklopu jedne kampanje organizacije Amnesty
International kojom se drave upozoravaju na njihove meunarodne obveze glede zatite
ljudskih prava izbjeglica.
Resnik, David B. The Ethics of Science (Etika znanosti), London, University of Wyoming i
Routledge, 1998.
U studiji su razraeni: odnos znanosti i etike; etika teorija i primjena; znanost kao profesija;
norme etikog ponaanja u znanosti; objektivnost u istraivanju; pitanja etike u laboratoriju;
uloga znanstvenika u drutvu; smjernice za moralniju znanost. Neki od aktualnih primjera koji
se spominju su: afera Baltimore, hladna fuzija, Milikanovi eksperimenti s razlijevanjem nafte,
kloniranje ljudi i ivotinja, nesrea Challengera te istraivanja tetnosti duhana.

41

Ritzer, George The McDonaldization of Society: An Investigation into the Changing

Character of Contemporary Social Life (Mekdonaldizacija drutva: Istraivanje mijenjajueg
karaktera suvremenog drutvenog ivota), Thousand Oaks, Sage Publications, 1997.
Autor primjenjuje klasinu Weberovu ideju racionalizacije na objanjenje globalnog procesa
mekdonaldizacije. Pokazuje kako se Weberova obiljeja racionaliziranih sustava:
uinkovitost, proraunatost, zamjena humane tehnologije nehumanom i nadzor sumnje,
izraavaju u irokom spektru organiziranih ljudskih aktivnosti, od putovanja, robne potronje,
usluga, obrazovanja, razonode, politike i vjere, do industrije brze hrane.
Ritzer, George The McDonaldization Thesis: Explorations and Extensions (Postavka o
mekdonaldizaciji: Istraivanja i proirenja), London, Sage Publications, 1997.
Autor bestselera Mekdonaldizacija drutva dublje ralanjuje jednu od najinventivnijih i
najmatovitijih sociolokih postavki s kraja dvadesetog stoljea: mekdonaldizaciju. U prvom
dijelu usredotouje se na Manheimovu teoriju racionalizacije nastojei odrediti do koje su
mjere sociologijske teorije mekdonaldizirane. U drugom dijelu opisuje empirijske dosege
procesa mekdonaldizacije, a u treemu postmodernistiki zalazi u svijet novih naina
potronje. Knjiga zavrava prevrednovanjem postavke o mekdonaldizaciji.
Robertson, Roland Globalization: Social Theory and Global Culture (Globalizacija:
Drutvena teorija i globalna kultura), London, Sage Publications, 1992.
Ova opsena ralamba globalizacije predstavlja kulturoloki osvrt na drutvenu teoriju
suvremenog svijeta. Robertson daje model suvremene globalizacije kao fluidne, promjenljive
procese zgunjavanja i ispreplitanja ljudskog svijeta. Njime je obuhvaen svijet u cjelini,
onkraj konvencionalnih podjela na globalno i lokalno te ope i pojedinano. Autor pokazuje
da su gospodarska i politika pitanja podlona kulturnim kodovima te da je kultura u dananje
vrijeme postala sporna u globalnim razmjerima upravo zbog utjecaja razliitih kulturolokih
koncepcija svjetskog poretka na politiku i gospodarstvo. S druge strane, rastui interes za
druge kulture i globalne trendove, koji se ogleda u uvoenju globalne/meunarodne dimenzije
u odgojno-obrazovne sustave, u velikoj je mjeri posljedica straha od gospodarske i politike
zaostalosti u sve povezanijem svijetu.
Rojek, Chris Decentring Leisure: Rethinking Leisure Theory (Decentralizirati dokolicu:
Novo promiljanje teorije dokolice), London, Sage Publications, 1995.
Oslanjajui se na poglede marksista, feminista, Webera, Eliasa, Simmela, Nietzschea i
Baudrillarda, autor istrauje znaenje dokolice u kontekstu drutvenih promjena. Iznosi
radikalnu kritiku tradicionalnog centraliziranja dokolice na bijeg, slobodu i izbor, te
opisuje shvaanje dokolice u kapitalizmu, znaenje slobodnog vremena za radnike u
kapitalistikom sustavu i spolom uvjetovanu narav dokolice. Pozornost je posveena i
razotkrivanju drutvene konstrukcije dokolice u doba moderne. Na kraju se propituje
postmoderna i razotkriva kako su se aktivnosti dokolice promijenile pod utjecajem drutvenog
rizika.
Romanucci-Ross, Lola i De Vos, George (ur.) Ethnic Identity: Creation, Conflict, and
Accomodation (Etniki identitet: Nastanak, sukob i izglaenje sukoba), Walnut Creek,
AltaMira Press, 1996.
Pitanja etnikog identiteta poprimila su novu dimenziju nakon hladnog rata. U dopunjenom
izdanju Etnikog identiteta autori promatraju subjekt u svjetlu suvremenih polemika o
etnicitetu. Pretresaju se pitanja etnike pripadnosti u svijetu, na primjer u bivoj Jugoslaviji,
baltikim dravama i Sri Lanki. Etniki identitet razmatra se u kontekstu jezika, nacionalizma,
lokalnih problema, drutvenog podvajanja i vjerskih uvjerenja.

42

Root, Maria P. P. (ur.) The Multiracial Experience: Racial Borders as the New Frontier
(Iskustvo multirasnosti: Rasne granice kao novi prolazi), Thousand Oaks, Sage Publications,
1996.
Autori propituju teorije rase koristei se primjerima iz svakodnevnog ivota u multirasnim
sredinama. U svakom eseju izloeno je osobno iskustvo multirasnosti. Teme obuhvaaju:
razlike izmeu rase i etniciteta; boju koe, spol i spolnost u multirasnom okruju; te ulogu
etniciteta u oblikovanju identiteta.
Ruggie, John Gerard Constructing the World Policy: Essays on International
Institutionalization (Kako graditi svjetsku politiku: Eseji o meunarodnoj
institucionalizaciji), London, Routledge, 1998.
Jedan od najutjecajnijih suvremenih teoretiara meunarodnih odnosa u zbirci eseja razmatra
politike probleme koji su se javili nakon hladnog rata. Teme obuhvaaju: novu
institucionalizaciju, ulogu teritorija u svjetskoj politici i ulogu organizacija poput NATO-a i
Ujedinjenih naroda u odreivanju meunarodne politike.
Rupesinghe, Kumar i Tishkov, Valry A. (ur.) Ethnicity and Power in the Contemporary
World (Etnicitet i mo u suvremenom svijetu), Tokyo, UNU Press, 1995.
Etnike napetosti najvei su izvor sukoba nakon hladnog rata. Autori prouavaju sukobe i
naine njihova rjeavanja u Africi, nekoliko republika biveg SSSR-a, bivoj Jugoslaviji,
Indiji, Sjevernoj Irskoj, baskijskoj pokrajini panjolske i Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Russell, Bertrand Analysis of Mind (Ralamba uma), London, Routledge, 1995.
Jedna od Russellovih najznaajnijih knjiga u kojoj on miri materijalistiko nagnue
psihologije s antimaterijalistikim nagnuem fizike.
Sakamoto, Yoshikazu (ur.) Global Transformation, Challenges to the State System: Studies
on Multilateralism and the UN System (Globalna preobrazba, izazovi za dravni sustav:
Studije o multilateralnosti i sustavu UN-a), Tokyo, UNU Press, 1994.
Svretku hladnog rata mnogo su pridonijeli proces internacionalizacije, koji ovisi o tritu, i
proces demokratizacije, koji ovisi o graanskom drutvu. U modernoj povijesti ti su se
procesi odvijali neujednaeno, iz ega su proizila mnoga proturjeja, osobito izmeu
kapitalistike internacionalizacije i politike demokratizacije. Dijalektika odnosa tih dviju
snaga predstavlja osobit izazov za moderni meunarodni poredak - sustav neovisnih drava.
Samson, Colin i South, Nigel (ur.) The Social Construction of Social Policy: Methodologies,
Racism, Citizenship and the Environment (Socijalna konstrukcija socijalne politike:
Metodologije, rasizam, graanstvo i okoli), New York, St. Martins Press, 1996.
Zbornik je doprinos teorijskoj raspravi i empirijskoj ralambi razvoja nove socijalne politike
u Velikoj Britaniji, koja nastoji ispraviti pogreke drave izobilja, zaostavtine iz vremena
vladavine Konzervativne stranke. Dvanaest okupljenih izlaganja podnesena su na konferenciji
Britanske socioloke udruge (British Sociological Association) 1993. godine. Na konferenciji
je bilo rijei o rasizmu, zdravstvenoj politici, graanstvu, nejednakostima, okoliu, planiranju
i administraciji.
Saraga, Esther Embodying the Social: Constructions of Difference (Drutveno tijelo:
Konstrukcije razlike), London, Routledge, 1998.
U knjizi je rije o konstrukciji drutvenih razlika i nejednakosti. Autorica detaljno opisuje
kako nae zamisli o nemoi, rasi, etnicitetu i spolnosti utjeu na dravnu socijalnu politiku.

43

Schmidtz, David i Goodin, Robert E. Social Welfare and Individual Responsibility

(Socijalna pomo i odgovornost pojedinca), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Autori raspravljaju o moralnim obvezama pojedinca i kolektivnoj odgovornosti socijalne
drave. Budui da u mnogim dravama politiari posljednjih godina propituju opravdanost
dravnih programa socijalne pomoi, pitanje socijalne pomoi i odgovornosti pojedinca
prispjelo je i na dnevni red meunarodne zajednice. David Schmidtz tvrdi da je cilj socijalne
politike pripremiti ljude da preuzmu osobnu odgovornost za drutvenu situaciju. Nasuprot
njemu, Robert Goodin protivi se individualizaciji socijalne politike i podupire odlike
kolektivne odgovornosti.
Schoeman, Ferdinand David Privacy and Social Freedom (Privatnost i drutvena sloboda),
Cambridge, Cambridge University Press, 1992.
U knjizi se pobija teza o intelektualnoj i moralnoj destruktivnosti drutvenog nadzora. Autor
nastoji dublje i slojevitije sagledati problematiku i dokazati da drutvena sloboda ne iskljuuje
drutveni pritisak. Iznosi tvdnju da nae razumske i drutvene odlike uvelike ovise o
konstruktivnoj uporabi mehanizama drutvenog nadzora, te da drutveni nadzor daleko vie
pospjeuje nego to podriva uspjeh u ostvarivanju ciljeva kojima teimo. U drugom dijelu
knjige autor artikulira izvore, drutvene ugovore i razinu doputenog drutvenog nadzora u
raznim drutvenim i povijesnim uvjetima. Nadovezujui se na tekstove iz filozofije politike,
etike, prava, kognitivne i socijalne psihologije, antropologije te knjievnosti, razvija misao da
je cilj filozofije morala razumjeti nau drutvenu narav, a ne ograditi nas od nje u ime
racionalnosti i neovisnosti.
Seneviratne, H. L. Identity, Consciousness and the Past: Forging of Caste and Community
in India and Sri Lanka (Identitet, svijest i prolost: Oblikovanje kaste i zajednice u Indiji i
Sri Lanki), New Delhi, Oxford University Press, 1997.
U devet eseja vodei antropolozi i povjesniari proiruju granice razumijevanja na razmei
povijesti i antropologije. U prvom dijelu knjige govori se o utjecaju strasti koje pobuuju
etniki i nacionalni identiteti na tumaenje prolosti. Ralanjuje se kako se prolost
neprekidno preinauje u odnosu na zbivanja, vienja i interese sadanjosti. Drugi dio ine
eseji o kastinskom poretku, odnosu vladajuih slojeva prema njemu i nainima na koje je taj
odnos definirala i redefinirala kolonijalna vlast.
Shore, Brad Culture in Mind: Cognition, Culture, and the Problem of Meaning (Imati
kulturu na umu: Spoznavanje, kultura i problem znaenja), New York, Oxford University
Press, 1996.
U ovoj studiji antropolog Brad Shore povezuje multikulturalizam s kognitivnom
psihologijom, istraujui sloenost odnosa izvanjske kulture javnih institucija i unutranje
kulture mentalnih predodaba. Tako dolazi do novog odgovora na staro pitanje o tome jesu li
ljudi zapravo u psihikom smislu isti, bez obzira na kulturne razlike, ili ih pak kulturne razlike
bitno dijele. U prvom dijelu knjige propituju se kulturni modeli, od obreda australskih
uroenika i samoanskih humoristikih skeeva, do bejzbola kao kulturnog modela Amerike.
Autor nudi novi pogled na niz institucija, od nastavnih kurikuluma i trgovakih centara do
standardiziranog namjetaja i cyberpunk fikcije. Potom te slike tumai pomou novijih teorija
u lingvistici, semiotici i neuroznanosti, oblikujui tako drugaiji pristup razumijevanju uloge
kulture u svakodnevnom stvaranju znaenja. Tvrdi da je kultura ljudskom umu mnogo
uroenija nego to se obino dri u psihologiji i antropologiji.
Sicinski, Andrzej i Wemegah, Monica (ur.) Alternative Ways of Life in Contemporary

44

Europe (Alternativni naini ivota u suvremenoj Europi), Tokyo, UNU Press, 1983.
Autori promatraju nove drutvene snage koje se posljednjih godina javljaju u Europi, a koje
su povezane s alternativnim nainima ivota. Detaljno se obrauju alternativni pokreti u
Finskoj, Njemakoj, Norvekoj, Poljskoj i vicarskoj.
SIDA: La deuxieme dcennie: Centrer les efforts sur les femmes et les enfants (SIDA:
Drugo desetljee: Usredotoimo napore na ene i djecu), New York, UNICEF, 1993.
U djelu se opisuju politika i programi UNICEF-a u pogledu irenja SIDA-e, ralanjuju
drutveni uvjeti koji pridonose njezinu irenju u svijetu i predlau akcije za suzbijanje
daljnjeg irenja bolesti s osobitim osvrtom na ene i djecu.
Siegfried, Pater (ur.) Zum Beispiel Entwickulngshelfer (Kako pomagati zemljama u razvoju),
Gttingen, Lamuv, 1993.
Ovo je studija o ivotu glasnika dobre volje, ljudi koji dobrovoljno naputaju potroako
drutvo i odlaze u zemlje u razvoju kako bi ondje na razne naine pomagali potrebitima.
Mnogi ih smatraju tek pomonicima interesnih grupa iz bogatih industrijskih zemalja. Knjiga
se bavi razlozima koji te ljude navode na odlazak, njihovim oekivanjima, iskustvima koja
ondje stjeu itd.
Siegfried, Pater (ur.) Zum Beispiel McDonalds (Na primjer McDonalds), Gttingen,
Lamuv, 1994.
Studija govori o globalnim posljedicama irenja lanaca fast food restorana kao to je
McDonalds. Svakih deset sati na naoj se planeti otvori novi McDonalds. est milijardi ljudi
hrani se u vie od 14 000 fast food podrunica tog multinacionalnog koncerna. Tropske ume
se kre radi krda goveda koja pripadaju bogatima, mahunarke se siju radi ishrane stoke koju
opet posjeduju bogati i siti. Treina svjetskog uroda itarica zavrava u elucima
etveronoaca. Tovi se 1.3 milijarde goveda, dok istodobno jednako toliko ljudi pati zbog
neishranjenosti. Knjiga otvara osjetljivo pitanje odnosa globalizacije i siromatva.
Skinner, Quentin Liberty before Liberalism (Sloboda prije liberalizma), Cambridge,
Cambridge University Press, 1998.
Jedan od najistaknutijih svjetskih povjesniara nastoji iznijeti i obraniti neoromansku teoriju o
slobodnim graanima i slobodnim dravama, koja se razvila u ranoj modernoj Britaniji.
Zalaui se za teoriju intelektualne povijesti i povijesti ideja, autor naglaava vanost tog
oblika povijesnog istraivanja za razumijevanje temeljnih pojmova demokracije i graanskog
drutva.
Soemardjan, Selo i Thompson, Kenneth W. (ur.) Culture, Development and Democracy: The
Role of the Intellectual: A Tribute to Soedjatmoko (Kultura, razvoj i demokracija: Uloga
intelektualca: U ast Soedjatmokoa), Tokyo, UNU Press, 1994.
Iako je knjiga posveena Soedjatmokou, drugom rektoru Sveuilita Ujedinjenih naroda, koji
je bio aktivist indoneanskog pokreta za neovisnost kasnih etrdesetih godina i autor brojnih
radova o demokraciji i pravednom razvoju, u njoj se raspravlja openito o ulozi neovisnog
intelektualca u drutvenim previranjima u Africi, Aziji i Junoj Americi.
Stark, David Postsocialist Pathways: Transforming Politics and Property in East Central
Europe (Postsocijalistiki putovi: Preobrazbe politike i vlasnitva u Istonoj i Srednjoj
Europi), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Autor ralanjuje demokratizaciju i gospodarske promjene u postsocijalistikim drutvima
Istone i Srednje Europe i propituje tezu o posebnom istonoeuropskom kapitalizmu. Polazei

45

od injenice da je raspad komunizma poprimio razliite oblike u regiji, tvrdi se da ni

rekonstrukcija politikih sustava i gospodarstava u zemljama Istone i Srednje Europe ne
moe slijediti isti obrazac.
Stavenhagen, Rodolfo The Ethnic Question: Conflicts, Development, and Human Rights
(Etniko pitanje: Sukobi, razvitak i ljudska prava), Tokyo, UNU Press, 1992.
U studiji je rije o etnikim problemima u dravama koje prolaze proces modernizacije. Na
primjerima iz June Amerike istraeno je koliko uspjeno Ujedinjeni narodi i druge
meunarodne organizacije, tite ljudska prava i pomau u rjeavanju problema
starosjedilakog i plemenskog stanovnitva u takvoj situaciji.
Stearman, Kaye Womens Rights (Prava ena), London, Amnesty International UK, 1999.
Autorica prati promjene koje su se tijekom 20. stoljea zbivale u pogledu poloaja ena diljem
svijeta, ispituje u kojoj su mjeri one pridonijele zbiljskoj jednakosti i iznosi koje akcije su
tijekom devedesetih ene poduzimale u borbi za ravnopravnost.
Steenbergen, Bart Van (ur.) The Condition of Citizenship (Stanje graanstva), London, Sage
Publications, 1994.
U knjizi se o suvremenim drutvenim promjenama i problemima raspravlja u kontekstu ideje
graanstva. Autori osvjetljavaju veze graanstva, participacije javnosti, nacionalnog identiteta
i socijalne skrbi te pokazuju vanost ideje graanstva glede niza pitanja, bilo da se radi o
globalnim promjenama, spolu ili okoliu. Poblie razmatraju sljedee teme: izazov
internacionalizacije za nacionalnu dravu i nacionalne identitete; upitnost ideje graanstva
glede siromatva, rada i socijalne skrbi; posljedice neravnopravnosti meu spolovima te
mogunost novih ideja o graanstvu kojima bi se djelotvorno odgovorilo na kulturne i
politike promjene.
Stephens, Julie Anti-Disciplinary Protest: Sixties Radicalism and Postmodernism
(Antidisciplinski prosvjed: Radikalizam ezdesetih i postmodernizam), Cambridge,
Cambridge University Press, 1998.
Studija predstavlja pokuaj kritike ralambe radikalizma ezdesetih. Autorica kritizira
konvencionalne pristupe tom dobu i u tadanjim prosvjedima pronalazi postmodernistika
obiljeja. Iznosi i argumente protiv teze o povezanosti neuspjeha radikalizma ezdesetih i
politike neangairanosti dananjeg ovjeka.
Sterba, James P. Justice for Here and Now (Pravda ovdje i sada), Cambridge, Cambridge
University Press, 1997.
Autor razrauje novu zamisao pravde na osnovi libertarianizma te je primjenjuje na niz tema,
kao to su dunosti prema siromanima, obveze prema buduim generacijama, feministiko
vienje pravde, rasizam i seksizam, spolni moral, ekoloka etika, teorija pravednog rata itd.
Knjiga je originalna i kontroverzna te moe koristiti studentima primijenjene etike, filozofije
politike, te ekolokih, enskih i mirovnih studija.
Stich, Stephen P. Deconstructing the Mind (Dekonstrukcija uma), New York, Oxford
University Press, 1996.
Tijekom posljednja dva desetljea rasprave o utemeljenosti kognitivne psihologije zauzimaju
sredinje mjesto u sklopu kognitivne znanosti i filozofije uma. Eliminacionisti dre da e
kognitivna znanost i neuroznanost na koncu uspjeti opravdati zanemarivanje puke teorije
uma i njezine ontologije. U prvom dijelu knjige autor, koji je neko bio vodei predstavnik
eliminacionizma, dokazuje zato argumenti ontolokog eliminacionizma nisu odrivi. On dri

46

da ontoloke nedoumice nee biti rijeene znanou, nego pragmatikim procesima u kojima
glavnu ulogu igraju drutveni i politiki imbenici. Nudi iscrpnu ralambu zamisli puke
psihologije u znanstvenoj filozofiji i psihologiji te napominje da novija eksperimentalna
istraivanja ne potvruju teoriju simulacije, koju se nastoji proglasiti alternativom pukoj
psihologiji.
Strickland, S. S. i Shetty, P. S. (ur.) Human Biology and Social Inequality (Humana
biologija i socijalna nejednakost), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Studija raspravlja o povezanosti zdravlja i drutvenog poloaja s aspekta medicinske
sociologije, humanog nutricionizma, epidemiologije, povijesne demografije i populacijske
genetike. Iznose se podaci o uestalosti oboljenja, stopama raanja i smrtnosti, tjelesnoj
spretnosti i obrazovanosti puanstva u razliitim zemljama te o politikama zdravstvene zatite
glede razliitih slojeva drutva.
Strrm, Kaare Minority Government and Majority Rule (Manjinska vlada i vladavina veine),
Cambridge, Cambridge University Press, 1990.
Autor tvrdi da manjinske vlade nisu iznimka nego esta pojava u parlamentarnim
demokracijama, te da su nerijetko jednako uspjene ili ak uspjenije od veinskih koalicija.
Na primjeru talijanske i norveke vlade pokazuje da se manjinska vlada obino oblikuje kad
politike stranke oekuju natjecateljske izbore i kad su oporbene stranke u mogunosti
utjecati na zakonske odluke. Kao pokuaj pojanjenja mehanizama vlasti u parlamentarnim
demokracijama, knjiga pridonosi razumijevanju vanosti izbornog natjecanja u demokratskim
zajednicama.
Sunstein, Cass R. Free Markets and Social Justice (Slobodna trita i drutvena pravda),
New York, Oxford University Press, 1997.
U ovom djelu jedan od najuglednijih suvremenih pravno-politikih teoretiara nudi novo
vienje odnosa izmeu slobodnih trita i drutvene pravde. Autor poinje od temeljnih
pitanja, kao to su vanost drutvenih normi, sumjerljivost ljudskih roba i distributivna
jednakost. Potom prelazi na pitanje ljudskih prava te pokazuje da trita imaju samo
djelominu, ali instrumentalnu ulogu u njihovoj zatiti. Zakljuuje raspravom o upravljanju te
opisuje pristupe u kojima se ista pozornost poklanja i gospodarskim i demokratskim
ciljevima. Glavne teme o kojima promilja jesu: mit o laissez-faire gospodarstvu, oblikovanje
nagnua i drutvene norme, kontekstualna narav izbora, vanost pravedne raspodjele,
raznovrsnost ljudskih roba, zakonsko oblikovanje nagnua te nedoumice ljudske
racionalnosti. Djelo potie niz vanih pitanja o ulozi gospodarske ralambe zakona.
vob-oki, Nada (ur.) The Cultural Identity of Central Europe (Kulturni identitet Europe),
Zagreb, Institut za meunarodne odnose i Europski dom Zagreb, 1997.
Knjiga se pojavila kao posebno izdanje Culturelinka. U njoj su okupljeni radovi
predstavljeni na meunarodnoj konferenciji Europa kultura: Kulturni identitet Srednje
Europe, odranoj u Zagrebu, 1996. godine. Prvi dio ine prilozi koji obrauju temu
srednjoeuropskih kultura i identiteta, ukljuujui pitanje manjina i uloge odgoja i obrazovanja
u promicanju novih kulturnih vrijednosti. U drugom dijelu su objedinjeni radovi koji kulturni
identitet razlau u perspektivi razvoja i drutvenih promjena. Trei dio sadri ralambe nekih
aspekata europskog konteksta Srednje Europe. Knjiga zavrava prilozima predstavljenim na
sesijama o kulturnim politikama i Izvjeu Svjetskog povjerenstva za kulturu i razvoj.
Taylor, Prue An Ecological Approach to International Law: Responding to the Challenges
of Climate Change (Ekoloki pristup meunarodnom pravu: Odgovor na izazove klimatskih

47

promjena), London, Routledge, 1998.

Na temelju ralambe meunarodnih pravnih dokumenata autor pokazuje slabosti
meunarodnog prava o okoliu u odnosu na globalne izazove, osobito globalnu promjenu
klime. Daje se osvrt na doktrinu dravnog suvereniteta, pravo o odgovornosti drava, propise
o zatiti okolia i dokumente o zajednikoj batini ljudskog roda.
Tester, Keith Moral Culture (Moralna kultura), London, Sage Publications, 1997.
Autor istrauje znaenje morala u suvremenom drutvu i kulturi. Promiljajui utjecaj sukoba
u balkanskim zemljama, masakra u Ruandi ili holokausta, na Zapad, koji te strahote
doivljava samo preko televizijskih ekrana, on postavlja pitanje moralne odgovornosti i
izraava zabrinutost zbog opadanja morala u naem dobu.
Thody, Philip A Historical Introduction to the European Union (Povijesni uvod u Europsku
uniju), London, Routledge, 1997.
Djelo je povijesna studija europske integracije od pedesetih godina naovamo. Sadri pregled
europske povijesti od poetka 17. stoljea. O ujedinjenju Europe govori se s motrita svjetske
politike. Opisuje se naela funkcioniranja Europske Unije, uloga Sjedinjenih Drava u Uniji i
dotiu sporna pitanja kao to su poljoprivreda, slubeni jezici Unije i jedinstvena europska
valuta.
Thomas,
Paul
i
Lloyd,
avid Culture and the State (Kultura i drava), Berkeley, University of California, 1998.
Od kraja osamnaestog do kasnog devetnaestog stoljea u Europi su se dogaale velike
promjene koje su utjecale na oblikovanje teorija drave i kulture. Autori u knjizi dokazuju da
kultura igra vanu ulogu u graanskom obrazovanju ljudi te ih osposobljava za ivot u
modernoj dravi. Opisuje se takoer otpor koji je radnika klasa tijekom povijesti pruala
pojavi dravnih obrazovnih institucija i nain na koji ih je postupno prihvatila.
Thompson, Kenneth Moral Panics (Moralna panika), London, Routledge, 1998.
Nae doba mnogi smatraju razdobljem moralne panike. Novinski napisi neprestano
upozoravaju na nove opasnosti, a televizijski su programi prepuni senzacionalistikih vijesti.
Studija e itatelje upoznati s razvojem zamisli o moralnoj panici, nainima oblikovanja
javnog mnijenja i ulogom medija. Obraene teme su: kultura klubova i buke, deparenje,
spolni odnosi i SIDA te djeca, nasilje i obitelj.
Thornberry, Patrick; Amor Martin Estebanez, Maria The Council of Europe and Minorities
(Vijee Europe i manjine), Strasbourg, Council of Europe, 1994.
Studija je procjena djelatnosti Vijea Europe u svezi s poloajem manjina. Ukljuuje rasprave
o pravnoj zatiti manjina u kontekstu Europske konvencije o ljudskim pravima i
transgraninih sporazuma o suradnji, te o mjerama za izgradnju povjerenja u sklopu pilot
projekata itd. U Bekoj deklaraciji (1993.) poglavari drava i vlada zemalja lanica Vijea
Europe istiu da je zatita nacionalnih manjina bitni element stabilnosti i demokratske
sigurnosti na naem kontinentu. Stoga je bitno izgraivati meusobno povjerenje, prihvaanje
i razumijevanje u cilju mirnog suivota razliitih drutvenih skupina. U radu Vijea Europe
mjere za uspostavu povjerenja predstavljaju izdvojenu kategoriju u pristupu pitanjima
manjina. Iako Vijee Europe nema posebnog mehanizma na najvioj razini za pitanja
manjina, niz njegovih tijela, ukljuujui Odbor ministara i Parlamentarnu skuptinu, bave se
pravima manjina u sklopu razvoja pluralistike demokracije, ljudskih prava i pravne drave,
to su statutarna naela Vijea Europe.

48

Tilly, Charles (ur.) Citizenship, Identity, and Social History (Graanstvo, identitet i
drutvena povijest), Cambridge, Cambridge University Press, 1996.
Povjesniari i drugi drutveni istraivai esejistiki obrauju pitanja graanstva i identiteta u
kontekstu rasnih, klasnih, etnikih i drugih pitanja. U svakom eseju problemima se pristupa
povijesno i komparativno. Neke od obraenih tema su: graanska prava i stranaki odnosi u
Zapadnoj Europi; politika, industrijalizacija i graanstvo; dinamika rasnog identiteta; te
drutveni pokreti, nacionalnost i graanstvo u Japanu u devetnaestom stoljeu.
La tolrance aujourdhui: Analyses philosophiques (Snoljivost danas: Filozofske
ralambe), Pariz, UNESCO, 1993.
Dokument UNESCO-a koji je posluio kao radni materijal za XIX. svjetski filozofski
kongres, na kojemu se raspravljalo o mogunosti promicanja osnovnih ljudskih vrijednosti
kao to su mir, solidarnost i meusobno potivanje u meunarodnoj intelektualnoj zajednici.
Autori iz vie zemalja govore o razliitim oblicima snoljivosti i ulozi snoljivosti u
meuljudskim odnosima. Djelo zavrava raspravom o granicama snoljivosti, koje bi trebalo
uspostaviti kad se suoimo s moralno neprihvatljivim ponaanjem.
Totten, Samuel i Kleg, Milton Human Rights (Ljudska prava), Enslow, Springfield, 1989.
Knjiga je posveena povijesti ljudskih prava od stare Grke i Kine do dananjih dana. Kroz
iskaze svjedoka sagledani su suvremeni primjeri rasizma, genocida, podvajanja, muenja,
gladi i poloaja politikih zatvorenika. Pojedinci govore o tome kako se krenje prava
odrazilo na njihov svakodnevni ivot. U zakljuku autori naglaavaju da svaka osoba ima ne
samo pravo ivjeti u skladu s vlastitim uvjerenjima, u potovanju i dostojanstvu, bez straha i
ugnjetavanja, nego i odgovornost da ta svoja prava titi.
Tsagarousianou, Roza; Tambini, Damian i Bryan, Cathy (ur.) Cyberdemocracy: Technology,
Cities and Civic Networks (Virtualna demokracija: Tehnologija, gradovi i graanske mree),
London, Routledge, 1997.
Propitujui mogunosti informacijske i komunikacijske tehnologije na temelju rezultata
empirijskog istraivanja, autori navode argumente za i protiv elektronske demokracije.
Knjiga je potkrijepljena nizom primjera iz Sjedinjenih Drava i Europe, iz kojih se vidi kako
se elektronska demokracija primjenjuje u brojnim gradskim i graanskim projektima.
Tseelon, Efrat The Masque of Femininity: The Presentation of Woman in Everyday Life
(Maska enstvenosti: Prikaz ene u svakodnevici), London, Sage Publications i Theory,
Culture & Society, 1995.
U studiji o enstvenosti u zapadnjakom drutvu, autorica ispituje ulogu vizualnoga - mode,
tijela i osobnog izgleda - u definiranju enskog identiteta. Razraeni su pojmovi koji su
kljuni za razumijevanje enskog ponaanja: ednost, dvolinost, ljepota, zavoenje i smrt.
enstvenost je ralanjena preko sociologijskog, psihologijskog, povijesnog i knjievnog
diskursa. Pokazano je kako razliite predodbe enstvenosti, poev od Eve pa sve do
Madonne, odreuju norme enskog izgleda. Oslanjajui se na teorije Eliasa, Freuda, Lacana,
Goffmana, Ariesa i Baudrillarda, autorica razotkriva proturjeja uloge ene u suvremenom
drutvu.
Turner, Bryan S. (ur.) Citizenship and Social Theory (Graanstvo i socijalna teorija),
London, Sage Publications i Theory, Culture & Society, 1993.
Zalazei onkraj tradicionalnih liberalnih teorija demokracije i marksistikih teorija
graanskog drutva, istaknuti meunarodni znanstvenici iznova promiljaju odnos pojedinca i
drave, zajednice i obitelji. Ralanjuju mijene u drutvu i politici modernog doba, istrauju

49

povijesne korijene graanstva i razvoj nacionalne drave i urbanog drutva te rasvjetljavaju

socijalne i gospodarske probleme u modernoj dravi. Na kraju, pokuavaju odgovoriti na
pitanje hoe li zbog podreenosti drava supradravnim institucijama, globalno zajednitvo
potisnuti ideju nacionalne drave.
Twine, Fred Citizenship and Social Rights: The Interdependence of Self and Society
(Graanstvo i drutvena prava: Meuovisnost sebstva i drutva), London, Sage Publications i
Theory, Culture & Society, 1994.
Tekst govori o vanosti ideje graanstva u razvijenim industrijskim drutvima i drutvenoj
naravi potreba i prava pojedinca. Autor pokazuje da su za razumijevanje graanstva
neophodne dvije zamisli: drutvena narav ljudskog rada i meuovisnost djelatnika. Pokazuje
da meuovisnost nije iskljuivo odlika odnosa unutar razvijenih industrijskih drutava, nego
da odreuje i odnose izmeu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
Ulijaszek, Stanley J. i Huss-Ashmore, Rebecca (ur.) Human Adaptability: Past, Present, and
Future: The First Parkes Foundation Workshop, Oxford, January 1994 (Ljudska
prilagodljivost: Prolost, sadanjost i budunost: Prva radionica Zaklade Parkes, Oxford,
sijeanj 1994.), Oxford, Oxford University Press, 1997.
Djelo prati teorijski i metodiki razvoj istraivanja o ljudskom prilagoavanju i
prilagodljivosti. Tim se procesima uspostavljaju i odravaju odnosi ljudi i njihova okolia, pa
oni zauzimaju sredinje mjesto u biologiji ljudskog roda i biologijskoj antropologiji. Knjiga
sadri pregled studija o prilagodljivosti i naznake o moguem buduem razvoju biologije
ljudskog roda u mijenjajuem svijetu.
Vanhanen, Tatu Prospects of Democracy (Izgledi demokracije), London, Routledge, 1997.
Autor daje poredbeni pregled razvoja demokracije. Povijest demokracije prati se od sredine
devetnaestog stoljea do naih dana. Na kraju su dane prognoze za budunost sedam svjetskih
regija.
Viotti, Paul R. i Kauppi, Mark V. International Relations Theory: Realism, Pluralism,
Globalism (Teorija meunarodnih odnosa: Realizam, pluralizam, globalizam), Riverside (NJ),
MacMillan Pub Co, 1993.
Knjiga sadri poredbenu ralambu teorija meunarodnih odnosa. Najprije se ukratko opisuju
glavne crte pojedinih teorija, nakon ega slijede tekstovi njihovih vodeih zastupnika. Povrh
toga, motre se prednosti i nedostaci realistikog, pluralistikog i globalistikog pristupa
meunarodnim odnosima.
Voices for Freedom: An Amnesty International Anthology (Glasovi za slobodu: Antologija
organizacije Amnesty International), New York, Amnesty International USA, 1986.
Antologija djelovanja meunarodne organizacije Amnesty International tijekom dva i pol
desetljea prua izvanredan portret stanja ljudskih prava u nizu zemalja. Tekstom i brojnim
fotografijama oslikava se ivot ljudi ija je prava Amnesty International nastojao zatititi.
Volunteers Against Conflict (Dragovoljci protiv sukoba), Tokyo, UNU Press, 1996.
U knjizi su opisana stvarna iskustva strunjaka koji su posljednjih godina dragovoljno sluili
u nekim od najveih misija UN-a. Rije je o izravnim izvjeima s mjesta dogaaja.
Waites, Bernard (ur.) Europe and the Wider World (Europa i iri svijet), London, Routledge,
1995.
U djelu se s povijesnog, politikog i gospodarskog motrita raspravlja o Europi u odnosu na

50

Sjedinjene Drave, zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji.

Waterman, Peter Globalization, Social Movements and the New Internationalisms
(Globalizacija, drutveni pokreti i novi internacionalizmi), London, Mansell, 1999.
U knjizi se reinterpretira problemska povijest laburistikog i socijalistikog
internacionalizma. Autor prikazuje nove internacionalizme koji izviru iz radikalnodemokratskih drutvenih pokreta. Istie da se u informatiziranome, sloenome i
radikaliziranome kapitalistikom svijetu osjea potreba za novom globalnom solidarnou.
Novi internacionalizmi zadiru u brojne globalne drutvene probleme i demokratske pokrete
potiui pojavu novih kritikih drutvenih teorija. Autor nudi zanimljivu tezu da su novi
internacionalizmi prvenstveno komunikacijski internacionalizmi koji sve djelotvornije
funkcioniraju u cyberspaceu.
Watson, Adam The Limits of Independence (Granice neovisnosti), London, Routledge, 1997.
Nacionalne drave nisu tako neovisne kakvima se ine. Autor istrauje u kojoj je mjeri
njihova sloboda djelovanja ograniena mreom pravila koje postavlja meunarodna zajednica
i svjetske velesile. Na temelju osobnog diplomatskog iskustva, autor objanjava kako
meunarodni pritisci utjeu na vanjsku i unutarnju politiku pojedinih drava te izvodi
zakljuak da nadnacionalne strukture sve vie ograniavaju samostojnost drava.
Weale, Albert i Lehning, Percy B. (ur.) Citizenship, Democracy and Justice in the New
Europe (Graanstvo, demokracija i pravda u novoj Europi), London, Routledge, 1997.
Autori govore o vanosti koju ispravni teorijsko-politiki temelji imaju za izgradnju nove
Europe i razrauju pojmove graanstva, drutvene pravednosti i politike zakonitosti.
Weeramantry, C. G. (ur.) Human Rights and Scientific and Technological Development
(Ljudska prava i razvoj znanosti i tehnologije), Tokyo, UNU Press, 1990.
Autori prouavaju meusobni utjecaj ljudskih prava i tehnolokog razvoja i daju pregled
dosadanjih istraivanja u tom podruju.
Weeramantry, C. G. (ur.) The Impact of Technology on Human Rights (Utjecaj tehnologije
na ljudska prava), Tokyo, UNU Press, 1993.
Knjiga je nastavak djela Ljudska prava i razvoj znanosti i tehnologije. Na primjerima iz
Afrike, Azije, Europe i June Amerike promotren je utjecaj tehnologije na ljudska prava.
Weiler, Joseph The Constitution of Europe: Do the New Clothes Have an Emperor? and
Other Essays on European Integration (Ustrojenje Europe: Ima li novo ruho cara? i drugi
eseji o europskoj integraciji), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Autor, istaknuti pravni tuma europskih integracija, u nizu rasprava o pravnim temeljima
nekadanjih europskih zajednica i Europske unije, opisuje postupno jaanje europskih
nadnacionalnih institucija na raun nacionalnih zakonodavnih tijela te iznosi kritiku dobrih i
loih strana europske integracije.
Weinstein, David Equal Freedom and Utility: Herbert Spencers Liberal Utilitarianism
(Jednaka sloboda i korisnost: Liberalni utilitarizam Herberta Spencera), Cambridge,
Cambridge University Press, 1998.
Djelo je studija o utjecaju Herberta Spencera na razvoj moralne i politike filozofije
liberalnog utilitarizma u 19. stoljeu. Mnogi znalci smatraju Milla zaetnikom liberalnog
utilitarizma, no premalo pozornosti posveuju tvorbenoj ulozi Spencera. Autor daje novo

51

tumaenje Spencerove verzije liberalnog utilitarizma i pokazuje da Spencerova moralna i

politika misao pokazuje veu usustavljenost nego to se obino misli.
Wertsch, James V. Mind as Action (Um kao akcija), New York, Oxford University Press,
1998.
Autor tvrdi da su pristupi mnogim drutvenim problemima u novije vrijeme ogranieni uskom
specijaliziranou znanstvenih disciplina. Kao odgovor na teorijsku uskou, predlae metodu
sociokulturne ralambe koja integrirano, nereduktivistiki povezuje razliita motrita.
Slijedom ideja Lava Vygotskog, Mihaila Bakhtina i teoretiara knjievnosti Kennetha Burkea,
knjiga propituje posljedice posredovane akcije na sociokulturnu ralambu uma i neka od
najteih drutvenih pitanja dananjice. Autor tumai odnos subjektivnog agensa i objektivnih
kulturnih alata, pounutrenja i stjecanja, kreativnosti i ustaljenih praksi itd. Koristei se
primjerima iz nastave i kurikuluma, razrauje um u kulturnim, institucionalnim i povijesnim
kontekstima.
Wieviorka, Michel The Arena of Racism (Arena rasizma), London, Sage Publications, 1995.
Autor podrobno ralanjuje aspekte rasizma (predrasude, podvajanje i nasilje) i tvrdi da se
tumaenje rasizma ne da svesti na njegove elementarne oblike. On dovodi rasizam u vezu s
postmodernistikim kontekstom drutvene i gospodarske nesigurnosti, u kojemu su kulturni
identiteti sve raspreniji, kapitalistiki drutveni odnosi sve slabiji, a ideje napretka i
univerzalnosti sve nepostojanije.
Wilford, Rick i Miller, Robert (ur.) Women, Ethnicity and Nationalism (ene, etnicitet i
nacionalizam), London, Routledge, 1998.
Autori se usredotouju na interakciju spola, etniciteta i klase u razdoblju drutvenih promjena.
Raspravlja se o poloaju ene u Sjevernoj Irskoj, Junoafrikoj Republici, bivemu
Sovjetskom Savezu, bivoj Jugoslaviji, Jemenu, Libanonu i Maleziji. Pokuava se odgovoriti
na pitanje u kojoj mjeri tranzicija otvara enama nove drutvene mogunosti, a u kojoj im
namee nove terete i prepreke.
Wilkinson, Richard G. Unhealthy Societies: The Afflictions of Inequality (Nezdrava drutva:
Muke nejednakosti), London, Routledge, 1996.
Dobro zdravlje nije obiljeje najbogatijih drutava nego onih u kojima su razlike u prihodima
izmeu viih i niih klasa najmanje. Istraivanja pokazuju da nejednakost povisuje stopu
smrtnosti, pa se postavlja pitanje kako to da smanjenje razlika u prihodima moe produiti
prosjeni ivotni vijek. Autor daje odgovor koristei primjere iz drutvenih znanosti i
medicine na sluajevima iz SAD-a, Velike Britanije, Japana i Istone Europe. On pokazuje da
drutvena kohezija presudno utjee na kakvou ivota, dok nejednakost slabi drutveno tkivo,
oteuje zdravlje i podie stope zloina.
Wilson, Richard A. (ur.) Human Rights, Culture and Context: Anthropological Perspectives
(Ljudska prava, kultura i kontekst: Antropoloka motrita), London/ Chicago, Pluto Press,
1997.
U ovoj antropolokoj studiji rasprava o transkulturnoj primjenjivosti ideja ljudskih prava
nadilazi staru dilemu o univerzalizmu nasuprot relativizma, u sklopu koje se nastoji
odgovoriti na pitanje koja zamisao ljudske ontologije odgovara ideji ljudskih prava te u kojoj
mjeri raznolikost moralnih shvaanja podriva temelje univerzalnosti ljudskih prava. Kao i
veina dualizama, i ovaj pokazuje odvie totalitarnosti u zahvaanju stvarnosti. Mogui izlaz
vidi se u skretanju istraivanja s problema ontolokog statusa na problem smisla i koristi ideje
ljudskih prava u razliitim drutvenim kontekstima. Trae se podrobne ralambe ideje

52

ljudskih prava glede djelovanja i namjera drutvenih imbenika u povijesnom kontekstu

institucionalizirane moi.
Winch, Christopher The Philosophy of Human Learning (Filozofija ljudskog uenja),
London, Nene College of Higher Education, Routledge, 1998.
U djelu se iznose suvremeni stavovi o naravi uenja s filozofskog motrita. Polazei od
Wittgensteinovih ideja, autor polemizira s iskljuivou teorija uenja koje proizlaze iz tzv.
Rousseauove, odnosno romantike i znanstvene spoznajne tradicije, te izlae argumente u
prilog tezi da su te dvije kole miljenja meusobno mnogo slinije no to se openito misli.
Wissenberg, Marcel Green Liberalism: The Free and the Green Society (Zeleni liberalizam:
Slobodno i zeleno drutvo), London, UCL Press, 1998.
Djelo se bavi odnosom izmeu politike zelenih i liberalne ideologije. Uoavajui da ekoloki
problemi predstavljaju veliki izazov za liberalnu demokraciju, autor usporeuje rjeenja
kratkorone ekoloke modernizacije s dugoronim utopijskim rjeenjima. Razmotreno je vie
pitanja, meu kojima i koliko je opravdano brinuti se za ouvanje okolia dok smo suoeni s
mnogo akutnijim problemom odranja demokratskih institucija.
Woodward, Kathryn Identity and Difference (Identitet i razliitost), London, Sage
Publications, 1997.
Proteklih su godina identitet i razliitost bili sredinje teme kulturnih studija. Autorica ih
promatra s obzirom na spolnost, tijelo, zdravlje, rasu i naciju. Opisuje kako drugi ljudi utjeu
na na identitet i istrauje stabilnost identiteta i razliitosti na globalnoj, lokalnoj i osobnoj
razini. Identitet i razliitost rastumaeni su s esencijalistikog, drutveno konstruktivistikog,
psihoanalitikog i feministikog stajalita. Sloenost suvremenih identiteta ilustrirana je u
odnosu na majinstvo, zdravo tijelo i probleme dijaspore.
Wyn, Johanna i White, Rob Rethinking Youth (Novo promiljanje o mladei), London, Sage
Publications, 1996.
U djelu se na nov nain sagledavaju drutveni poloaj i mogunosti suvremene mladei.
Suprotno konvencionalnim miljenjima, autori nude tezu da mlade danas ne postoji kao
jedinstvena grupa. Mladi ljudi odrastaju u razliitim uvjetima i nemaju jednake izglede za
budunost, pa treba biti oprezan prilikom donoenja nekih opih zakljuaka, osobito ako se
njima hoe objasniti pojedinani sluajevi. Na kraju knjige iznosi se pregled glavnih teorija o
mladei.
Yearley, Steven Sociology, Environmentalism, Globalization: Reinventing the Globe
(Sociologija, briga za okoli, globalizacija: Prekrojimo Zemlju), London, Sage Publications,
1996.
Autor nastoji dokazati da je u raspravama o globalizaciji premalo pozornosti posveeno
pitanjima zatite okolia. Razne grupe za pritisak, poput Greenpeacea i Prijatelja Zemlje,
djeluju na irenju ekoloke svijesti i pozivaju na promjenu odnosa prema okoliu. Rije je o
problemima globalne naravi koji iziskuju zajedniko djelovanje. Autor tvrdi da globalizaciju
ne moemo shvatiti ako prije toga ne razumijemo pozadinu rasprava o globalnim pitanjima. S
jedne strane, one pokazuju da postoje razliita vienja o tome to naem planetu treba i kako
njime ispravno upravljati u budunosti, a s druge, da je teorija globalizacije maska za sebine
interese Sjevera.
Yuval-Davis, Nira Gender and Nation (Spol i nacija), London, Sage Publications, 1996.
Istraujui odnose meu spolovima i njihov utjecaj na naciju u cjelini, autorica tvrdi da

53

privrenost naciji obino podrazumijeva odreene predodbe o mukosti i enstvenosti,

iako su one u analitiki diskurs oko nacije i nacionalizma eksplicitno ukljuene tek nedavno.
Autorica propituje odnose meu spolovima kao temeljnu dimenziju mnogih nacionalnih
projekata: reprodukcije nacije, nacionalne kulture i graanstva, kao i nacionalnih sukoba i
ratova. Otro lui nacionalne projekte od nacionalnih drava i naglaava da nacije mogu biti
poddravne, naddravne, i transdravne.
Ziman, J. M. Reliable Knowledge: An Exploration of the Grounds for Belief in Science
(Pouzdano znanje: Istraivanje razloga za vjeru u znanost), Cambridge, Cambridge University
Press, 1991.
Ova izazovna studija o pouzdanosti znanstvenog znanja donosi uvide u istraivanja o laikoj
percepciji znanosti te o iznenaujuoj povezanosti znanstvenih metoda i svakodnevnog
miljenja.

54

Psihologija
Adams, Rebecca G. i Allan, Graham (ur.) Placing Friendship in Context (Smjestiti
prijateljstvo u kontekst), Cambridge, Cambridge University Press, 1999.
U zborniku se interdisciplinarno propituje tema prijateljstva. U radovima su objedinjeni
rezultati istraivanja u podruju socijalne psihologije i drutvenih studija. Neki od vodeih
svjetskih istraivaa promatraju kontekste koji pogoduju razvoju prijateljstava i slinih
neformalnih veza te odgovaraju na pitanje kako razliiti konteksti utjeu na vrste i sukus
odnosa.
Arriaga, Ximena B. i Oskamp, Stuart (ur.) Addressing Community Problems: Psychological
Research and Interventions (Rjeavati probleme zajednice: Psihologijska istraivanja i
intervencije), Thousand Oaks, Sage Publications, 1998.
Istaknuti strunjaci u podruju socijalne psihologije i psihologije zajednice bave se nekim od
najteih problema suvremenih drutava: beskunitvom, rasizmom, delinkvencijom,
alkoholizmom, nasiljem, nezaposlenou i zdravstvenom zatitom na radnom mjestu. Iznose
rezultate svojih empirijskih istraivanja u kojima se ukrtaju segmenti socijalne i klinike
psihologije.
Asher, Steven R. i Coie, John D. (ur.) Peer Rejection in Childhood (Odbaenost od vrnjaka
u djetinjstvu), Cambridge, Cambridge University Press, 1990.
Zbornik okuplja novije studije o djeci koja imaju potekoa u sklapanju prijateljstava sa
svojim vrnjacima, a namijenjen je razvojnim, klinikim i socijalnim psiholozima te
psiholozima odgoja i obrazovanja kao i prosvjetnim djelatnicima. Pozornost je posveena
psihikim procesima koji dovode do pojave odbaenosti. Raspravlja se o uzrocima
nesklonosti prema drugoj djeci, posljedicama loih odnosa meu vrnjacima i rezultatima
interventnih programa namijenjenih razliitim podgrupama odbaene djece. Nadalje, autori
ocrtavaju modele za tijek buduih istraivanja.
Balls Organista, Pamela; Chun, Kevin M. i Marin, Gerardo (ur.) Readings in Ethnic
Psychology (Zbornik iz etnike psihologije), London, Routledge, 1998.
U zborniku su okupljeni radovi o utjecaju kulture i etniciteta na ponaanje nekih drutvenih
skupina. Daje se pregled novijih psihologijskih spoznaja o Amerikancima afrikog, azijskog i
panjolskog podrijetla. Iznesene su sociodemografske znaajke navedenih etnikih skupina i
povijest svake od njih, razmotrena pitanja rase, etnikog identiteta, akulturacije i
bikulturalizma te obraeni psihosocijalni problemi povezani sa zloinom, delinkvencijom i
psihopatologijom.
Barkow, Jerome H.; Cosmides, Leda i Tooby, John (ur.) The Adapted Mind: Evolutionary
Psychology and the Generation of Culture (Prilagoeni um: Evolucijska psihologija i
stvaranje kulture), New York, Oxford University Press, 1992.
Ovaj zbornik radova u saetom obliku ocrtava niz vanih spoznaja iz podruja evolucijske
psihologije. Tijekom posljednja tri desetljea, napredovanjem evolucijske biologije,
kognitivne psihologije i paleoantropologije, raa se predodba o ljudskom umu kao proizvodu
evolucijske povijesti. Nakon kognitivne revolucije ljudska se narav poinje odreivati kao niz
opih programa za procesuiranje informacija koje djeluju pod povrinom kulturnog raznolija.
Taj sloaj kognitivnih programa zaet je jo u pleistocenu, kad su nai preci, lovci i sakupljai
plodova bili prisiljeni rjeavati probleme u svezi s izborom partnera, uenjem jezika,
55

suradnjom i spolnom nevjerom. Za razliku od tradicionalnih teorija uma, za koje je um bio

kompjutor, tabula rasa ili pasivni primatelj kulture, danas ga evolucijska psihologija tumai
kao sloenu mreu funkcionalno specijaliziranih kompjutora, koji daju sadrajnu strukturu
organizaciji ljudskog mentalnog sklopa i kulture.
Beith-Hallahmi, Benjamin i Argyle, Michael The Psychology of Religious Behaviour, Belief
and Experience (Psihologija religioznog ponaanja, vjerovanja i iskustva), London,
Routledge, 1997.
Knjiga je opsean pregled psiholokih teorija i studija o religiji. Autori usporeuju uda,
vienja, vjerski zanos i druge religiozne doivljaje u razliitim kulturama. Zakljuuju da je
religioznost bitno drutvena pojava, uvjetovana odgojem i obrazovanjem te kulturom.
Bendelow, Gillian i Williams, Simon J. (ur.) Emotions in Social Life (Emocije u drutvenom
ivotu), London, Routledge, 1997.
Autori sociologiju emocija nastoje utemeljiti kao legitimnu sociologijsku disciplinu. U knjizi
su predstavljena nova empirijska istraivanja i inventivan teorijski materijal, pa e ona stoga
biti neophodno tivo za studente sociologije, psihologije, antropologije i studija o spolu.
Boulogne, Duchenne de (ur.) The Mechanism of Human Facial Expression (Mehanizam
ljudskog izraza lica), Cambridge, Cambridge University Press, 1990.
Veliki francuski kliniki neurolog devetnaestog stoljea u ovoj je studiji kombinirao svoje
iscrpno poznavanje anatomije lica s vjetinom fotografiranja i strunom primjenom
elektrinog napona za stimulacije pojedinih miia lica, s ciljem iznalaenja tumaenja
mehanizama pomou kojih ljudsko lice otkriva emocije. Ova knjiga ima kljunu ulogu u
razvoju psihologije i fiziologije, budui da je fotografija prvi put upotrijebljena u svrhu
ilustriranja, odnosno dokazivanja niza eksperimenata.
Bower, Marion i Trowell, Judith (ur.) The Emotional Needs of Young Children and Their
Families: Using Psychoanalytic Ideas in the Community (Emocionalne potrebe male djece i
njihovih obitelji: Koritenje psihoanalitikih ideja u zajednici), London, Routledge, 1996.
Autori opisuju kako se ideje psihoanalize mogu prilagoditi i primijeniti u raznim drutvenim
sredinama kako bi se pomoglo djeci koja imaju emocionalnih potekoa ili su bila tjelesno ili
spolno zlostavljana.
Brannen, Julia i OBrien, Margaret Children in Families: Research and Policy (Djeca u
obiteljima: Istraivanje i politika), London, Falmer Press, Taylor & Francis, 1996.
Autori predstavljaju novije rezultate empirijskih istraivanja o djeci u obiteljskom okruenju
te daju prijedloge za budua istraivanja i drutvenu politiku u razvijenim zemljama. Dre da
se u drutvenim znanostima, poglavito u podruju prava, socijalne politike i sociologije,
potrebe djece nerijetko zanemaruju te nude drugaije vienje poloaja djece unutar institucije
obitelji, koje polazi od miljenja same djece.
Brunas-Wagstaff, Jo Personality: A Cognitive Approach (Osobnost: Kognitivni pristup),
London, Routledge, 1998.
U knjizi su promotrene razliite psihologijske teorije i istraivanja osobnosti. Neka od pitanja
koja su dotaknuta glase: je li individualne razlike bolje tumaiti pojmovima prirode
(biologija/genetika) ili odgoja, imamo li slobodnu volju, je li osobnost odraz kognitivnih
razlika meu ljudima ili razlika u njihovu temperamentu i dr.
Burkitt, Ian Social Selves: Theories of the Social Formation of Personality (Drutvena

56

sebstva: Teorije drutvenog oblikovanja osobnosti), London, Sage Publications, 1991.

Polazna je postavka djela bitna isprepletenost drutva i sebstva. Autor jasno i odjelito izlae
rezoniranje koje stoji iza raznih teorija osobnosti i drutvenog ponaanja te kritiki propituje
mnoge teze tradicionalne socijalne psihologije. Takoer se osvre na uvide o drutvenoj
naravi individuuma iz cijelog niza drugih tekstova.
Campbell, Anne i Muncer, Steven (ur.) The Social Child (Drutveno dijete), Hove,
Psychology Press, 1998.
Autori piu o imbenicima djejeg ponaanja, osobito medijima. Bave se pitanjima utjecaja
medija na djeje shvaanje svijeta i ponaanje, te utjecaja gena i spolne pripadnosti na
drutveni razvoj djeteta i njegovu interakciju s drugom djecom i odraslima.
Chalmers, David J. The Conscious Mind (Svjesni um), New York, Oxford University Press,
1996.
Autor raspravlja o odnosu uma i mozga, odnosno o nainima kako fiziki procesi u mozgu
zainju subjektivni ivot svjesnog uma. Gradi novu teoriju svijesti protivnu prevladavajuem
znanstvenom redukcionizmu.
Chazan, Pauline The Moral Self (Moralno ja), Bundoora, LaTrobe University, 1998.
U djelu je iznesen interdisciplinarni presjek rasprava o teoriji morala. Autorica odgovara na
pitanje kako moralnost ulazi u nae ivote. Koristei se podacima iz psihologije, etike i
knjievnosti, nastoji pobiti tezu o tomu da je uloga morala smanjiti poudu i zauzdati
samoljublje. Zauzima se za iskonsku povezanost izmeu onoga to je dobro za pojedinca i
onoga to je moralno te pokazuje da je briga za sebe u sreditu moralnog djelovanja.
Cohen, Shirley Targeting Autism: What We Know, Dont Know, and Can Do to Help
Young Children With Autism and Related Disorders (Propitati autizam: to znamo, to ne
znamo i to moemo uiniti kako bismo pomogli djeci u ranoj predkolskoj dobi s autizmom i
srodnim poremeajima), Berkeley, University of California Press, 1998.
Autorica potanko ralanjuje razliite suvremene pristupe lijeenju, osobito odgojnoobrazovne programe za pomo autistinoj djeci. Osim toga, govori o novijim koracima u
lijeenju autistine djece terapijom koja se oslanja na rano uoavanje bolesti sustavom odgoja
i obrazovanja. Podatke iz znanstvenih studija upotpunjuju autoriine zamjedbe te prie
roditelja autistine djece i odraslih autista.
Connolly, Paul Racism, Gender Identities and Young Children: Social Relations in a MultiEthnic, Inner-City Primary School (Rasizam, spolni identitet i mala djeca: Drutveni odnosi
u multietnikoj gradskoj osnovnoj koli), London, Routledge, 1998.
U knjizi se raspravlja o utjecaju rasizma na odnose meu petogodinjacima razliitog spola i
etniciteta. Tekst se temelji na podacima iz istraivanja jedne gradske multietnike osnovne
kole i njezina okruja u kojemu su djeca pozvana da priaju o svojim iskustvima i brigama.
Oslanjajui se na njihove iskaze i rezultate promatranja ivota djece u koli i lokalnoj
zajednici, autor tumai kako i zato djeca postaju podlona rasnim diskursima u razvoju svog
spolnog identiteta.
Cooper, Cary i Pervin, Lawrence (ur.) Personality: Critical Concepts (Osobnost: Kljuni
pojmovi), London, Routledge, 1998.
U djelu su izneseni klasini i suvremeni pristupi osobnosti strukturirani u etiri dijela: glavne
teorije; istraivanja koja polaze od glavnih teorija; pitanja koja proizlaze iz teorija i
istraivanja i sredinje teme u suvremenim raspravama o osobnosti.

57

Cooper, Colin i Varma, Ved (ur.) Processes in Individual Differences (Procesi u razlikama
meu pojedincima), London, Routledge, 1997.
Autori istrauju socijalne, bioloke, genetike i kognitivne procese koji se odvijaju ispod
povrine inteligencije, linosti i raspoloenja. U djelu se nalaze interdisciplinarni struni
prilozi, opisi razliitih tipova linosti i neki noviji empirijski uvidi u tematiku.
Covington, Martin V. The Will to Learn: A Guide for Motivating Young People (Volja za
uenjem: Vodi za motiviranje mladei), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Odbacujui tezu da problemi u dananjoj koli izviru iz nedostatka motivacije, autor obrauje
temeljna naela motivacije za uenje u razredu i opisuje taktike za motiviranje uenika.
Uitelje se upuuje kako motivaciju za uenje povezati s uenikovom tenjom za
samousavravanjem i kreativnou i kako se osloboditi stava o neprijepornosti poslunosti u
koli. Tumai se kako i zato tradicionalne nastavne metode demoraliziraju uenika. Knjiga
jo sadri vjebe kojima se ilustriraju pojedina naela motivacije, rezultate novijih istraivanja
o utjecaju spola i etniciteta na motivaciju za kolsko uenje i prijedloge za poticanje
nadarenih uenika na daljnje uenje.
Cowie, Fiona Whats Within?: Nativism Reconsidered (to se nalazi unutra? Novo
promiljanje nativizma), New York, Oxford University Press, 1998.
Studija nudi nov pristup nativistikom shvaanju uma koje dri da su neke zamisli, uvjerenja i
sposobnosti uma uroene i da ih ne treba stjecati, to u novije vrijeme svoju potvrdu nalazi u
uenjima Noama Chomskog. Autorica na temelju empirijskih uvida iz razvojne psihologije,
psiholingvistike, kompjutorskih znanosti i lingvistike razrauje kritiku Chomskoga i podupire
umjereno nativistiki pristup uenju jezika. S druge strane, ona izaziva taj znanstveni
pesimizam nativista po kojemu je um nedokuiv i misteriozan te brani tezu o mogunosti
psiholokog objanjenja uenja pojmova.
Craib, Ian Experiencing Identity (Doivljaj identiteta), London, Sage Publications, 1997.
Craib, jedan od najsustavnijih teoretiara identiteta, kritiki razmatra sociologijske teorije
identiteta i dokazuje da je veina njih jednostrano kognitivna utoliko to ljude prikazuje kao
nesposobne za unutarnji ivot. Autor razmilja o njihovu utjecaju na drutvenu teoriju i
praksu te iznosi nacrt unutarnjeg psiholokog prostora kao izvorita osobne i politike
slobode. Naglaava da iskustvo svijeta ne smije biti svedeno na reducirane teorijske okvire.
Crozier, W. Ray Individual Learners: Personality Differences in Education (Uenici kao
pojedinci: Osobne razlike u obrazovanju), London, Routledge, 1997.
Knjiga polazi od stava da uenici razliito prilaze zadacima uenja i na razliite naine
odgovaraju na zahtjeve kolovanja, a da se u obrazovnom procesu i dalje naglaava ono to je
uenicima zajedniko, poev od zajednikog kurikuluma do jedinstvene metode poduavanja.
Autor raspravlja o rezultatima novijih istraivanja koja jasno pokazuju da osobne razlike
utjeu na obrazovna postignua djece i odraslih.
Davis-Floyd, Robbie i Arvidson, P. Sven (ur.) Intuition: The Inside Story (Intuicija: Pogled
iznutra), London, Routledge, 1997.
Znanstvenici antropologijskog, filozofijskog, psihologijskog i medicinskog profila istrauju
narav intuicije i promatraju njezinu praktinu ulogu u drutvenim i bihevioristikim
znanostima.
Eliasoph, Nina Avoiding Politics: How Americans Produce Apathy in Everyday Life

58

(Izbjegavanje politike: Kako Amerikanci proizvode ravnoduje u svakodnevnom ivotu),

Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Osvrui se na tezu da bi potpornji demokracije trebale biti informirane i politiki osvijetene
grupe graana, autorica opisuje ameriku svakodnevicu u kojoj prevladava kultura
izbjegavanja politikog angairanja. Studija je rezultat razgovora o politici, koje je autorica
vodila s aktivistima i lanovima rekreativnih klubova u neformalnim uvjetima njihove
svakodnevice.
Elliott, Julian i Place, Maurice Children in Difficulty: A Guide to Understanding and
Helping (Djeca u tekoama: Vodi za razumijevanje i pomo), London, Routledge, 1998.
Knjigu su napisala dva klinika lijenika kao vodi za rad s djecom neprilagoenog
ponaanja. Jasnim i jednostavnim jezikom autori govore o nekim estim potekoama s
kojima se susreu djeca i adolescenti. Obraene su teme: odbojnost spram kole; nedostatak
panje i hiperaktivnost; poremeaji prehrane; traumatske i stresne situacije; neposlunost i
suprotstavljanje; unoenje razdora u razred; zlouporaba droge; depresija i disleksija.
Elster, Jon (ur.) The Multiple Self (Mnogostruko sebstvo), Cambridge, Cambridge University
Press, 1987.
Sredinje pitanje kojim se bave eseji u ovom zborniku glasi: je li sebstvo jedinstveno ili
podijeljeno, odnosno mnogostruko? To je pitanje jedna od arinih toaka diskursa u
mnogim disciplinama, budui da se izravno dodiruje tumaenja racionalnosti te individualnog
odluivanja i ponaanja. U esejima se istrauje je li hipoteza o mnogostrukom sebstvu
neophodna za objanjenje problema samozavaravanja i slabosti volje, te mogu li se pojmovne
alatke koje su iskovane u prouavanju meuljudskih sukoba primijeniti na ralambu
intrapersonalnih sukoba.
Erwin, Phil Friendship in Childhood and Adolescence (Prijateljstvo u djetinjstvu i
adolescenciji), London, Routledge, 1998.
Knjiga daje jasan i dobro strukturiran pregled naravi prijateljstva i znaenja koje ono ima za
djecu i adolescente. Djeje prijateljstvo temelj je svih kasnijih odnosa prema drugima u
adolescenciji i zrelom dobu. Osobita pozornost pridaje se temama kao to su: utjecaj sociokognitivnog razvoja na prijateljstvo, problemi odnosa meu djecom i adolescentima i metode
poticanja pozitivnih odnosa.
Faulkner, Dorothy; Littleton, Karen i Woodhead, Martin (ur.) Learning through
Relationships in the Classroom (Uiti kroz odnose u razredu), London, Routledge, 1998.
U zborniku se istrauje interakcija djece i uitelja. U prvom dijelu raspravlja se o utjecaju
odnosa uitelj-uenik na uspjeh u kolovanju, kognitivni razvoj i stjecanje znanja. U drugom
dijelu poblie se razmatra uloga jezika i dijaloga izmeu uitelja i uenika. Trei dio donosi
pregled rezultata novijih istraivanja o uenju putem suradnje, a u etvrtome je rije o
moguem utjecaju novih tehnologija na djeje uenje i razvoj spoznaje te na stvaranje
globalnih zajednica uenja.
Ferrari, Michel i Sternbert, Robert J. Self-Awareness: Its Nature and Development
(Samosvijest: Njezina narav i razvoj), New York, Guilford Press, 1998.
Autori izlau novije teorije samosvijesti s gledita biologije i psihologije. Temeljno polazite
knjige jest da samosvijest ne obuhvaa samo pojedinanu svijest o sebi, nego i svijest o
drugima i nain na koji se poistovjeujemo s grupom. Autori prate razvoj samosvijesti
tijekom ivotnog vijeka pojedinca i razmatraju ulogu samosvijesti u odgoju i obrazovanju te
prihvaanju realnog svijeta.

59

Field, David; Hockey, Jenny i Small, Neil (ur.) Death, Gender and Ethnicity (Smrt, rod i
etnicitet), London, Routledge, 1997.
Autori s postmodernistikih stajalita istrauju utjecaj rodne i etnike pripadnosti na doivljaj
gubitka i umiranja. Tekstovi se usredotouju na naine na koje se ljudi susreu sa smru u
postmodernistikim uvjetima. Obraene su teme kao to su: mrtvoroene; utjecaj spola
roditelja na alost za djetetom; rodom uvjetovana socijalna konstrukcija tugovanja; ruenje
spolnih stereotipa u vrijeme smrti; medijski prikazi nasilne smrti mladih ena; skrbljenje i
zakonske uredbe o manjinama.
Forman, Ellice A.; Minick, Norris i Stone, C. Addison (ur.) Contexts for Learning:
Sociocultural Dynamics in Childrens Development (Konteksti za uenje: Sociokulturna
dinamika djejeg razvoja), Oxford, Oxford University Press, 1993.
U ovom provokativnom djelu o djejem razvoju predstavljeni su rezultati novijih istraivanja
u podruju sociokulturne teorije. Sociokulturna teorija, koju je zaeo L. S. Vygotsky,
posljednjih je godina znatno proirena i izmijenjena. Od kasnih sedamdesetih godina dovode
se u pitanje uvrijeeni pogledi na kognitivni razvoj tezom o ovisnosti psihologijskih funkcija
o drutvenom kontekstu i o prevazi kulturno obiljeenih modusa govora, miljenja i
djelovanja. U prilozima istaknutih autora nude se vieslojna motrita na novu paradigmu
istraivanja i korjenite promjene u shvaanju razvoja uma.
Fox, Dennis i Prilleltensky, Isaac (ur.) Critical Psychology: An Introduction (Kritika
psihologija: Uvod), London, Sage Publications, 1997.
Knjiga ukazuje na iroko obzorje motrita i pristupa kritikoj psihologiji. Autori istanano
prilaze izazovima koji se iz tog podruja upuuju tradicionalnim pristupima. itatelj se
upuuje na neupitnosti konvencionalnih tekstova i pristupa u psihologiji te na shvaanje da uz
mainstream psihologiju postoje i drugaiji pristupi.
Gaines, Stanley O. Jr. Culture, Ethnicity and Personal Relationship Processes (Kultura,
etnicitet i procesi osobnih odnosa), London, Routledge, 1997.
Djelo je pregled novih teorija i istraivanja o odnosima izmeu afrikih Amerikanaca,
Latinoamerikanaca i azijskih Amerikanaca. Autor opisuje utjecaj specifinih kulturnih
vrijednosti koje obiljeavaju pojedine etnike grupe, na odnose prema drugima, osobito one
koji su proeti ljubavlju i potovanjem.
Gardner, Howard Frames of Mind (Okviri uma), New York, Basic Books, 1983.
Gardner predstavlja svoju teoriju o viestrukoj inteligenciji raspravljajui o svakoj vrsti
inteligencije zasebno. Posljednjih godina teorija viestruke inteligencije imala je odluujui
utjecaj na odgojno-obrazovnu djelatnost u Sjedinjenim Dravama.
Gibson-Cline, Janice (ur.) Adolescence: From Crisis to Coping: A Thirteen Nation Study
(Adolescencija: Od krize do rjeenja: Istraivanje u trinaest zemalja), London, Routledge,
1996.
Istaknuti meunarodni strunjaci opisuju kako tinejderi iz razliitih zemalja rjeavaju svoje
probleme. Istraivanja pokazuju da adolescenti koji pripadaju istoj klasi, a ive u razliitim
zemljama imaju slinije probleme od adolescenata iz razliitih klasa koji ive u istoj zemlji.
No za mlade iz svih sredina karakteristino je da rijetko trae pomo strunjaka, ak i onda
kad im ona stoji na raspolaganju. Na temelju empirijskih uvida autori nude savjete za rad s
tom dobnom skupinom.

60

Goleman, Daniel Emotional Intelligence (Emocionalna inteligencija), New York, Educators

for Social Responsibility i Bantam Books, 1995.
Utjecaj okruja na ponaanje velikim dijelom je uvjetovan drutvenim i emocionalnim
sposobnostima. Istraujui mozak i bihevioristike postavke, Goleman pokuava dokazati
postojanje posebnog oblika inteligencije koji on naziva emocionalnom inteligencijom.
Inventivne strategije koje autor predlae roditeljima i koli trebale bi pomoi da se kod djece
razvije ta dimenzija linosti. Jaanje emocionalne inteligencije potie djecu na otpor prema
nasilju i drugim negativnim utjecajima i omoguuje im odrasti u kreativne i zadovoljne osobe.
Goleman, Daniel Working With Emotional Intelligence (Raditi s emocionalnom
inteligencijom), New York, Bantam Books, 1998.
U ovoj knjizi Goleman primjenjuje zamisli iz svog bestsellera Emocionalna inteligencija na
situacije na radnom mjestu. Emocionalnu inteligenciju ini niz sposobnosti o kojima ovisi
kako ljudi upravljaju svojim osjeajima, kako se odnose prema drugima i kako komuniciraju.
Navodi se 12 osobnih sposobnosti koje se tiu gospodarenja samim sobom (primjerice tona
samoprocjena, samokontrola, inicijativa i optimizam) i 13 kljunih vjetina odnoenja prema
drugima (primjerice spremnost za pomaganje drugima i sluenje drugima, upravljanje
sukobom i izgradnja povezanosti).
Graue, Elizabeth M. i Walsh, Daniel J. Studying Children in Context: Theories, Methods,
and Ethics (Prouavati djecu u kontekstu: Teorije, metode i etika), Thousand Oaks, Sage
Publications, 1998.
Predmet knjige su vjetine provoenja kvalitativnog istraivanja djejeg ponaanja. Autori
raspravljaju o specifinim teorijskim, metodolokim i etikim izazovima istraivakog rada s
djecom. U prvom dijelu govore o istraivanju kao holistikoj aktivnosti, u drugome se
usredotouju na terenski rad, a u posljednjemu motre neke rezultate kvalitativnih istraivanja
u tom podruju.
Greig, Anne D. i Taylor, Jayne Doing Research with Children (Provoditi istraivanje s
djecom), London, Sage Publications, 1998.
Djelo prua praktine savjete o provoenju istraivakih projekata kojima su predmet djeca.
U prvom dijelu knjige autorice predstavljaju glavne teorije i pristupe istraivanju djece, u
drugome opisuju niz tehnika provoenja kvalitativnih i kvantitativnih istraivanja djece, a u
treem dijelu raspravljaju o etikim pitanjima tijekom istraivanja.
Gunter, Barry i Furnham, Adrian Children as Consumers: A Psychological Analysis of the
Young Peoples Market (Djeca potroai: Psiholoka ralamba trita za mlade), London,
Routledge, 1998.
Trite namijenjeno djeci i tinejderima sve je ire kako mlade raspolae sve veim
prihodima. U knjizi je opisan razvoj potroakog ponaanja kod djece i utjecaji na nj. Autori
se bave pitanjima: to mladi najee kupuju, kako koriste svoj novac, kako reagiraju na
reklame i treba li ih od potroake groznice zatititi zakonom.
Gunter, Barrie i Harrison, Jackie Violence on Television: An Analysis of Amount, Nature,
Location and Origin of Violence in British Programmes (Nasilje na televiziji: Ralamba
uestalosti, naravi, mjesta i podrijetla nasilja u britanskim programima), London, Routledge,
1998.
Knjiga se bavi koliinskom ralambom i karakterom nasilnih scena u britanskim
televizijskim programima. Polazite rasprave rezultati su jednoga od najopsenijih

61

istraivanja u tom podruju koje je provedeno u Velikoj Britaniji, uz materijalnu podrku

BBC-a i Odbora za neovisnu televiziju.
Gunter, Barrie i McAleer, Jill Children and Television (Djeca i televizija), London,
Routledge, 1997.
Potie li televizija djecu na agresiju ili na dobro vladanje? To su temeljna pitanja koja se
obrauju u knjizi. Dotaknute su sve vanije teme u svezi s utjecajem televizije na djecu, kao
to su drutveno prilagoeno i neprilagoeno ponaanje, potroako ponaanje, utjecaj TV
voditelja i ostalih koji se pojavljuju na televiziji na djeji svjetonazor, zdravlje djece itd. U
ovom izdanju razmotreni su i novi zabavni mediji koje djeca koriste uz televizor, a daje se i
pregled novije literature o utjecaju televizije na djecu.
Hampton, Robert L.; Senatore, Vincent i Gullotta, Thomas P. (ur.) Substance Abuse, Family
Violence & Child Welfare: Bridging Perspectives (Zloraba droga, obiteljsko nasilje i
dobrobit djeteta: Povezivanje motrita), Thousand Oaks, Sage Publications, 1998.
Objedinjeni eseji u knjizi govore o postupcima sprjeavanja zlostavljanja djece, obiteljskog
nasilja i zlorabe droga te o lijeenju i oporavku svih osoba koje su izravno ili neizravno
zahvaene tim problemima. Prilozi sadre teme kao to su: povijest zlostavljanja djece i
zlorabe droga; drutveni program pomoi djeci koja ive u sredinama visokog rizika; razorni
uinci roditeljskog uzimanja droga na djecu te prijedlozi za lijeenje ovisnika usmjereni na
poboljanje ivota njihove djece.
Hargie, Owen (ur.) The Handbook of Communication Skills (Prirunik za komunikacijske
vjetine), London, Routledge, 1996.
Drutvene i komunikacijske vjetine pobuuju veliko zanimanje znanstvenika, uitelja i
drugih strunjaka. Novinu drugog izdanja knjige ini poglavlje o kontekstima intervjuiranja, u
kojemu je rije o selektivnom, pomonom, anketnom i procjeniteljskom intervjuu, i poglavlje
o komunikaciji u meuljudskim odnosima.
Hargie, Owen; Saunders, Christine i Dickson, David Social Skills in Interpersonal
Communication (Socijalne vjetine u interpersonalnoj komunikaciji), London, Routledge,
1994.
Djelo je udbenik namijenjen svima koji se u svom poslu susreu s problemima
interpersonalne komunikacije, a osobito odvjetnicima, lijenicima, pomonom medicinskom
osoblju, socijalnim radnicima i psiholozima.
Harre, Rom The Singular Self: An Introduction to the Psychology of Personhood
(Jedinstveno Ja: Uvod u psihologiju osobnosti), London, Sage Publications, 1997.
Autor istrauje strukturu osobnosti na temelju znanja iz psihologije, filozofije, antropologije i
lingvistike. Zalae se za teoriju cjelovite osobnosti koja je neovisna o drutvenom i kulturnom
okruenju. Polazei od teze da je osobnost istodobno promjenljiva i zaokruena cjelina, autor
ralanjuje razliite aspekte osobnosti, od jezika do biologije u kontekstu diskurzivne
psihologije.
Harvey, John H. (ur.) Perspectives on Loss: A Sourcebook (Pogledi na gubitak: Zbornik),
Philadelphia, Taylor & Francis, 1998.
Gubitak je sastavni dio ivota, no nerijetko dolazi nenadano i nepredvieno. Smrt nije jedini
gubitak. Stariji ljudi na primjer postupno gube vid, mentalne sposobnosti ili nadu. Pod
pojmom gubitka stoga su obuhvaeni personalni i interpersonalni gubici, bilo da se radi o
smrti, traumi, stresu ili emu drugome. U zborniku se nalaze tekstovi znanstvenika razliitih

62

profila, koji govore o razliitim vrstama gubitka i prilagodbe, s ciljem poticanja psihologijskih
istraivanja u tom podruju.
Henggeler, Scott W.; Borduin, Charles M.; Schoenwald, Sonja K.; Pickrel, Susan G.;
Rowland, Melisa D. i Cunningham, Pillippe B. Multisystematic Treatment of Antisocial
Behaviour in Children and Adolescents (Multisustavni tretman drutveno neprilagoenog
ponaanja djece i adolescenata), New York, Guilford Press, 1998.
Drutveno neprilagoeno ponaanje djece i adolescenata nije lako promijeniti. Metode koje se
koriste u terapiji nerijetko su skupe, nedjelotvorne i ne ukljuuju cijelu obitelj. Autori nude
alternativni pristup, tzv. multisustavni tretman (MST), u kojemu se potiu promjene u
ponaanju koje obuhvaaju mreu odnosa u djetetovoj obitelji, meu vrnjacima i u koli.
Budui da taj pristup polazi od djetetova doma i drutvene zajednice, on je intenzivniji,
jeftiniji i krai od uobiajenih tretmana. Pokazao se uspjenim u tretmanu obitelji iz razliitih
kultura i drutvenih klasa. U knjizi se nalaze upute za primjenu MST-a (kako procijeniti
obiteljske situacije, kako djelovati u kolskoj sredini, kako dobiti novanu potporu drutvene
zajednice i kako provesti drutvenu akciju usmjerenu na pojedinca) te upute za evaluaciju
tretmana.
Hodgkinson, Peter E. i Stewart, Michael Coping with Catastrophe: A Handbook of Postdisaster Psychological Aftercare (Nositi se s katastrofom: Prirunik o psiholokoj pomoi
nakon nesree), London, Routledge, 1998.
Djelo je praktini prirunik za sve koji pruaju psiholoku pomo rtvama nesrea. Drugo
izdanje sadri najnovije nalaze o naravi i uincima traume, psiholokom ispitivanju i hitnoj
intervenciji, te novije pristupe lijeenju posttraumatskog stresa i abnormalne alosti. Knjiga
nas upoznaje s vjetinama djelotvornog tretmana preivjelih u nesrei.
Hogg, Michael A. i Abrams, Dominic Social Identifications: A Social Psychology of
Intergroup Relations and Group Processes (Drutvena poistovjeivanja: Socijalna
psihologija odnosa meu grupama i grupnih procesa), London, Routledge, 1988.
Autori opirno prikazuju teoriju drutvenog identiteta. Propituju se naini na koje ljudi svoj
identitet izgrauju pod utjecajem normi drutvenih grupa kojima pripadaju i koje su
posljedice takvih poistovjeivanja.
Howlin, Patricia Autism - Preparing for Adulthood (Autizam - Pripremiti se za zrelo doba),
London, Routledge, 1996.
Autorica se bavi odraslim autistima i njihovim obiteljima te daje praktine savjete koji
proizlaze iz znanstvenih studija i lijenike prakse kako bi autistima pomogla da svladaju
psihike i druge probleme i postanu samostalni u zreloj dobi. Djelo ne nudi brza izljeenja ili
udesa, nego je usmjereno na poboljanje kakvoe ivota svih kojih se ovi problemi tiu, od
obitelji autista, do uitelja i psihijatara.
Howlin, Patricia (ur.) Behavioural Approaches to the Treatment of Children (Bihevioristiki
pristupi lijeenju djece), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Meunarodno priznati strunjaci govore o uspjenosti bihevioristikih tehnika u lijeenju
djece s razvojnim problemima, kao to su hiperaktivnost, poremeaji ponaanja, autizam i
potekoe u komunikaciji. Za ispravnu primjenu tehnika naglaena je prijeka potreba procjene
i vrednovanja.
Hubert, Michel; Bajos, Nathalie i Sandfort, Theo (ur.) Sexual Behaviour and HIV/AIDS in
Europe: Comparisons and National Surveys (Spolno ponaanje i HIV/AIDS u Europi:

63

Poredbe i nacionalna izvjea), London, UCL Press, 1998.

Autori istrauju slinosti i razlike u spolnom ponaanju u europskim zemljama u odnosu na
epidemiju AIDS-a. Kako su u radu na knjizi suraivali vodei europski znanstvenici, ona
prua valjanu empirijsku i metodoloku osnovu za bolje razumijevanje odnosa prema AIDS-u
i spolnom ivotu uope.
Hutchby, Ian i Moran-Ellis, Jo (ur.) Children and Social Competence: Arenas of Action
(Djeca i drutvena kompetentnost: Podruja djelovanja), London, Falmer Press, Taylor &
Francis, 1997.
U djelu se objanjavaju odnosi meu djecom polazei s razliitih teorijskih i metodikih
gledita, koristei mnotvo empirijskih podataka, i osvrui se na injenicu da se danas djecu
sve vie gleda kao kompetentne drutvene osobe, a ne kao nepotpune verzije odraslih. Time
se otvara pitanje razumijevanja drutvenih svjetova predadolescenata te njihova odnosa prema
odraslima i izmeu sebe. Studija je zapravo praktina primjena modela djeje drutvene
kompetentnosti. U njoj se, za razliku od mnogih pristupa koji se oslanjaju na motrita
istraivaa i kreatora politike, polazi od djeje drutvene interakcije i promatra u kojoj mjeri
odrasli ostavljaju djeci prostora za razvoj drutvene kompetentnosti.
Inman, Sally; Burke, Helena i Buck, Martin Assessing Childrens Personal and Social
Development: Measuring the Unmeasurable? (Procjenjivanje osobnog i drutvenog razvoja
djeteta: Mjerenje nemjerljivog?), London, Falmer Press, Taylor & Francis, 1998.
Drutveni i osobni razvoj uenika tema je za koju u posljednje vrijeme sve vie raste
zanimanje prosvjetnih djelatnika i drugih strunjaka. Do danas je malo napisano o tomu kako
uitelj moe procijeniti duhovni, moralni, drutveni ili kulturni razvoj uenika. Ovom se
knjigom nadomjeta taj nedostatak: autori ispituju naine kojima se taj razvoj moe
objektivno mjeriti.
Jahoda, Gustav Images of Savages (Predodbe o divljacima), London, Routledge, 1998.
U novije vrijeme puno se radi na rjeavanju problema rasnih predrasuda, ali smo jo uvijek
daleko od njihova iskorjenjivanja. Autor pokazuje kako europske predodbe o drugome
nastale u prolim stoljeima, jo uvijek podravaju rasne predrasude. U djelu je pojanjena
povijesna pozadina ranih istraivanja o ljudima drugih kultura. Europljani koji su se prvi
uputili u Novi svijet, pred oima su imali udovina humanoidna stvorenja iz klasine antike i
mitske divlje ljude srednjovjekovnih uma. Stoga nije ni udo to su uroenicima olako
pridavali ivotinjska svojstva poput neobuzdane spolnosti i ljudoderstva. Kasnije je europski
kolonijalizam stvorio popularnu predodbu o infantilnom uroeniku, koja je dugo zadrana u
znanstvenim tumaenjima drugih i drugaijih kultura.
Kashani, Javad H. i Allan, Wesley D. The Impact of Family Violence on Children and
Adolescence (Utjecaj obiteljskog nasilja na djecu i adolescente), Thousand Oaks, Sage
Publications, 1998.
Istraujui obiteljsko nasilje i njegov utjecaj na djecu i mlade, autori ralanjuju niz teorija
obiteljskog nasilja i njegovih uzroka.
Kimes Myers, Barbara Young Children and Spirituality (Mala djeca i duhovnost), London,
Routledge, 1997.
Autorica smatra da je duhovni razvoj neodvojiv dio ukupnog razvoja djeteta. Polazei od
Vygotskoga, Piageta, Ericksona, Gardnera, Girouxa i Noddingsa, ona gradi svoju teoriju o
etiri kljua duhovnosti, kojom prelazi granice religija i dotie razliite sredine. O duhovnosti
govori zajednikim jezikom koji je razumljiv pripadnicima razliitih religija. Raspravlja o

64

transcendenciji, obiteljskom ivotu, spoznaji, odnosu crkve i drave, fundamentalizmu i

multikulturalnosti.
King, Michael A Better World for Children? Explorations in Morality and Authority (Bolji
svijet za djecu? Istraivanja morala i autoriteta), London, Routledge, 1997.
Autor ispituje odnos moralnosti pojedinca i njegovih politikih uvjerenja. Pobija tezu da
mijenjanje drutva ovisi o mijenjanju stavova svake pojedine osobe i naglaava vanost
drutvene reforme.
Klein, Renate (ur.) Multidisciplinary Perspectives on Family Violence (Multidisciplinarna
vienja obiteljskog nasilja), London, Routledge, 1998.
itatelj kree na putovanje zamiljenim susjedstvom, gdje posjeuje vie obitelji, upoznaje se
sa irom rodbinom i stjee uvid u drutvenu zajednicu. Promatra borbu za mo, sigurnost i
integritet te traga za odgovorom zato nas oni koje volimo ponekad povrjeuju. Grupa
meunarodno priznatih strunjaka prelazi teorijske, disciplinarne i nacionalne granice
istraujui pitanja vezana uz nasilje, poev od zakonskih uredbi do naina na koje pojedinac
odgovara na sukobe. Neke od tema su zlostavljanje djece, agresija u obitelji, drutveni sukobi
i zlostavljanja, spolni stereotipi, nasilje u predbranim vezama i nasilje nad enama.
Kuczynski, Janusz; Eisenstadt, S. N.; Ly, Boubakar i Sarkar, Lotika (ur.) Perspectives on
Contemporary Youth (Pogledi na suvremenu mlade), Tokyo, UNU Press, 1988.
U knjizi su objedinjena istraivanja o nainu ivota mladei u razliitim dijelovima svijeta i
istaknuta glavna usmjerenja interdisciplinarnih teorijskih rasprava u tom podruju.
Littleton, Karen; Woodhead, Martin i Faulkner, Dorothy (ur.) Young People in School and
Society (Mlade u koli i drutvu), London, Routledge, 1998.
U prvom i drugom dijelu knjige raspravlja se o drutvenim odnosima djece u razredu i izvan
njega, osobito glede djejih prijateljstava i utjecaja kulturnih razlika na ponaanje djece u
drutvu i na njihovu samosvijest. Razmatraju se pitanja kultura vrnjaka, odbaenosti i
nasilnikog ponaanja. U treem dijelu istraen je razvoj adolescenata s gledita psihologije i
sociologije. Knjiga zavrava opisima djetinjstva, razvoja djece i naravi djeje samostalnosti u
razliitim kulturama.
Littlewood, Roland i Lipsedge, Maurice Aliens and Alienists: Ethnic Minorities and
Psychiatry (Stranci i oni koji ih takvima ine: Etnike manjine i psihijatrija), London,
Routledge, 1997.
Autori istrauju povezanost rasizma, slabog psihikog zdravlja i neprimjerenog odnosa prema
etnikim manjinama. Preko niza primjera govore o psiholokom nasljeu kolonijalizma i
ropstva, rasistikim predrasudama u psihijatrijskoj i psihologijskoj teoriji, dijagnostikoj
pristranosti, ulozi religije u mentalnom ozdravljenju ili oboljenju te o valjanosti antropolokih
i psihoanalitikih teorija. U zavrnom poglavlju ovog izdanja daje se i pregled razvoja
transkulturalne psihijatrije.
Lupton, Deborah i Barclay, Lesley Constructing Fatherhood: Discourses and Experiences
(Konstruiranje oinstva: Rasprave i iskustva), London, Sage Publications, 1997.
Iskustvo oinstva prepuno je sukoba i nedoumica. S jedne strane, cjelovito oinstvo je
mukarcu danas prilika da izrazi roditeljske osjeaje i brine za svoju djecu, a s druge se strane
od njega oekuje da bude glavni skrbnik obitelji i u poslu izgrauje muki identitet. Autor na
osnovi poststrukturalistike teorije ralanjuje fenomen suvremenog oinstva u psihologiji,
sociologiji, medicini i popularnim medijima, kao to su televizija, film, reklamne poruke i

65

asopisi za roditelje.
Maras, Pam Social Psychology and Education (Socijalna psihologija i obrazovanje) London,
Routledge, 1998.
Autorica ralanjuje socijalnopsiholoke procese i probleme u obrazovanju devedesetih s
empirijskih i teorijskih polazita. Dodiruju se teme kao to su sociokognitivni razvitak djeteta
i drutveni odnosi u koli, stilovi poduavanja i uenja, motivacija uitelja i uenika te grupe i
pojedinci u koli.
Martin, Karin A. Puberty, Sexuality and the Self: Girls and Boys in Adolescence (Pubertet,
spolnost i sebstvo: Djevojke i mladii u adolescenciji), London, Routledge, 1997.
U djelu je razmotren utjecaj pubertetske i tinejderske spolnosti na adolescente. Ralambom
intervjua koji su voeni s 55 tinejdera, autorica uvia da samopotovanje u djevojaka u
adolescenciji opada znatno vie nego u mladia iste dobi, to je u skladu s ranijim
istraivanjima. No, za razliku od ranijih uvida, ovdje autorica zakljuuje da je opadanje
samopotovanja u djevojaka povezano s njihovim iskustvima spolnosti tijekom puberteta.
Matson, Johnny L. (ur.) Autism in Children and Adults: Etiology, Assessment, and
Intervention (Autizam u djece i odraslih: Etiologija, praenje i intervencija), Monterey,
Brooks i Cole Pub Co, 1994.
Djelo predstavlja multidisciplinarni pregled konteksta, opih pitanja i nekih specifinih
problema povezanih s autizmom djece i odraslih. Opisuju se vjetine samopomoi i drutvene
vjetine, diferencijalna dijagnoza, praenje itd.
Maurice, Catherine; Green, Gina i Luce, Stephen C. (ur.) Behavioral Intervention for Young
Children With Autism: A Manual for Parents and Professionals (Bihevioralna intervencija
za djecu rane predkolske dobi oboljelu od autizma: Prirunik za roditelje i strunjake),
Nerang East, Pro Ed, 1996.
U knjizi se opisuju teorije o djelotvornim nainima lijeenja autista i ralanjuju rezultati
istraivanja rane bihevioralne intervencije i drugih programa lijeenja. Nadalje, odgovara se
na pitanja tko, to i kako treba poduavati autistinu djecu te koje nastavne programe koristiti.
Autori se osvru i na pitanje organizacije i financiranja bihevioralnih programa, rada s
logopedom i suradnje sa kolama.
Miell, Dorothy i Dallos, Rudi (ur.) Social Interaction and Personal Relationships (Drutvena
interakcija i osobni odnosi), London, Sage Publications i The Open University, 1996.
Tim istaknutih strunjaka sustavno izlae niz ideja, teorija i ralambenih pristupa u podruju
psihologije meuljudskih odnosa. Knjiga moe posluiti kao udbenik za dodiplomski kolegij
socijalne psihologije, ali i druge srodne kolegije, budui da prua interdisciplinarne uvide u
narav odnosa.
Miller, Daniel; Jackson, Peter; Thrift, Nigel; Holbrook, Beverly; Rowlands, Michael
Shopping, Place and Identity (Kupovanje, mjesto i identitet), London, Routledge, 1998.
Knjiga je studija o oblikovanju identiteta u kontekstu kupovanja, trgovakih centara i
potroakog drutva. Prouavajui komercijalno i povijesno zalee dvaju londonskih
trgovakih centara, autori istrauju utjecaj potroakog drutva na identitet ljudi. Ponaanje
kupaca koji dolaze iz odreenih ulica i grupa koristi se kao polazite za objanjenje uloge
kupovanja u potrazi za identitetom.
Mutz, Diana C. Impersonal Influence: How Perceptions of Mass Collectives Affect Political

66

Attitudes (Neosobni utjecaj: Kako vienja masovnih kolektiviteta utjeu na politike

stavove), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Autorica govori o utjecaju koji na ljude imaju njihova vienja kolektivnog miljenja ili
iskustava drugih ljudi. Na nas, primjerice, utjeu rezultati anketnih istraivanja javnog
mnijenja, medijska izvjea o kolektivnim iskustvima siromanijih drutvenih slojeva,
iskustva rtava zloina i sl. Medijska su sredstva pogodan kanal za obavjeivanje o
kolektivnim pojavama velikih razmjera. Kolektivno mnijenje, posebice glede drutvenih
problema poput zloina ili nezaposlenosti, mijenja politike stavove graana na veoma
suptilan nain, te presudno djeluje na odgovornost politikih voa u demokracijama
posredovanim sredstvima javnog priopavanja.
Nelson, Katherine Language in Cognitive Development: The Emergence of the Mediated
Mind (Jezik u kognitivnom razvoju: Pojava posredovanog uma), Cambridge, Cambridge
University Press, 1998.
Knjiga se bavi kognitivnim razvojem u ranom djetinjstvu. Autorica istie utjecaj jezika na
razvoj kognitivnih operacija u pamenju, oblikovanju pojmova i kategorija, koritenju
pojmova o vremenu, procesiranju pripovijesti i razumijevanju nakana drugih ljudi. Razloena
je teorija o sustavu znanja koji objedinjuje bioloku evoluciju, individualni razvoj i
sociokulturni svijet.
Nowinski, Joseph K. Family Recovery and Substance Abuse: A Twelve-Step Guide for
Treatment (Obiteljski oporavak i zloraba droga: Vodi za lijeenje u dvanaest koraka),
Thousand Oaks, Sage Publications, 1999.
U knjizi se opisuje strukturirani, na istraivanju utemeljeni pristup lijeenju ovisnika o
drogama, pod nazivom Jednostrana obiteljska terapija. Tom terapijom brani partneri i
drugi lanovi obitelji mogu u 12 koraka ne samo ojaati svoje mentalno zdravlje, nego i
nauiti kako svoje odnose prema ovisniku promijeniti kako bi i njega motivirali na promjene i
lijeenje.
Parker, Howard; Measham, Fiona i Aldridge, Judith From Subculture to Drug Culture (Od
supkulture do kulture droge), London, Routledge, 1998.
U djelu je rije o ulozi droge u kulturi britanske mladei. Autori predstavljaju rezultate
petogodinjeg longitudinalnog istraivanja o uzimanju droga meu mladima. Tvrde da mladi
danas vie ne rabe droge da bi izrazili svoj bunt protiv drutva, ve da bi se zabavili. Nova
generacija uivatelja droge ne pripada supkulturi. Za njih je droga svakidanja pojava pa svoje
stanje dre normalnim.
Penfield Rose, Colin i Nicholl, Malcolm J. Accelerated Learning for the 21st Century: The
Six-Step Plan to Unlock Your MASTER-Mind (Ubrzano uenje za 21. stoljee: esterostruki
plan za otkljuavanje vaeg MASTER-uma), Neutral Bay, Dell Pub Co, Bantam, 1998.
U knjizi se iznosi jednostavan, iskuani program razvoja vjetine koja je potrebna svima vjetine uenja. U dananjem svijetu promjene se odvijaju vrlo velikom brzinom, pa je jedina
izvjesnost postala neizvjesnost. Vie nije mogue predvidjeti koje emo vjetine trebati za
desetak godina, struno znanje u veini disciplina svake se dvije do tri godine udvostruuje, a
radna mjesta su nestalna. Djelatnici stoga trebaju biti otvoreni za promjene te se redovito
dokolavati i prekolavati. Predloeni esterostruki MASTER plan (MASTER oznauje:
Mind, paziti; Acquire, stjecati; Search, traiti; Trigger, pokrenuti; Exhibit, izloiti i Review,
pregledati) temelji se na teoriji viestruke inteligencije (lingvistikoj, logiko-matematikoj,
vizualno-prostornoj, kinestetikoj, glazbenoj, interpersonalnoj, intrapersonalnoj i
naturalistikoj) koju je razradio Howard Gardner sa Sveuilita Harvard.

67

Pitts, Marian i Phillips, Keith (ur.) The Psychology of Health: An Introduction (Psihologija
zdravlja: Uvod), London, Routledge, 1998.
S gledita psihologije zdravlja autori obrauju akutne i kronine bolesti, hospitalizaciju i
lijeenje, primarnu prevenciju i promicanje zdravlja. Istiu vanost obitelji i ire zajednice u
ouvanju zdravlja. U ovom izdanju dodana su poglavlja o raku, prehrani i tjelovjebi,
drogama i utjecaju drutvenih nejednakosti na zdravlje. Tabele, statistiki podaci, pitanja,
saetci kljunih ideja i tuma pojmova ine djelo vrsnim sveuilinim udbenikom. Navedena
je opsena bibliografija s biljekama.
Radford, John (ur.) Gender and Choice in Education and Occupation (Spol i izbor u
obrazovanju i zanimanju), London, Routledge, 1998.
Iako se ve mnogo godina nastoji ostvariti jednakost mogunosti za oba spola, i dalje postoje
neka zanimanja koja su preteito enska i druga koja su preteito muka. Autori istrauju
povezanost mozga i spola i utjecaj spola na linost, obrazovanje i izbor, te propituju mit o
hermafroditskom poslu. Predlau kako iskorijeniti predrasude i nepristrano pristupiti izboru
zanimanja. Razlike izmeu mukaraca i ena ralanjuju glede zahtjeva pojedinih poslova,
radne prilagodljivosti, dugoronog planiranja, sukoba kua-posao, zanimanja za odreenu
profesiju i osobno svojstvenih motivacijskih mehanizama. Dan je pregled literature o
socijalizaciji, spolnim stereotipima, klasi i rasi.
Randall, Peter Adult Bullying: Perpetrators and Victims (Nasilje nad odraslima: Poinitelji i
rtve), London, Routledge, 1996.
Uestalost i ozbiljnost nasilja nad pojedincem problem je kojega ira zajednica postaje
svjesna tek u novije vrijeme. U djelu govore nasilnici i rtve. Opisano je kako nasilna djeca
postaju odrasli nasilnici. Iako radno mjesto zamijeni igralite, taktike i obrasci nasilnikog
ponaanja ostaju isti. Odrasla rtva jednako je slaba kao i dijete te esto mijenja posao ne bi li
umakla nasilniku. Osim toga, poslovoe, ba kao i uitelji, pritubama rtve esto ne
posveuju dovoljno pozornosti. U knjizi se daju smjernice kako djelotvorno postupiti u
situaciji kad se suoimo s nasilnim ponaanjem u drutvenoj zajednici i na radnom mjestu.
Richards, Graham Race, Racism and Psychology: Towards a Reflexive History (Rasa,
rasizam i psihologija: Ususret misaonoj povijesti), London, Routledge, 1997.
Autor pokazuje tekoe na koje se nailazi kad se psihologiju promatra kao objektivnu znanost,
osobito kada se ona bavi pitanjem kao to je rasa. U djelu se pojanjava kako psihologijska
tumaenja rase i rasizma podravaju dominantne rasistike kulturne obrasce. Govori se o
znanstvenom rasizmu kasnog devetnaestog stoljea, psihologiji rase u SAD-u, amerikim
studijama linosti crnca, nacistikoj rasistikoj psihologiji, utjecaju psihoanalize i Jungove
psihologije, pojavi crne psihologije u SAD-u i vjenom sporu rasa i IQ. Naglaena je
povezanost rasizma i seksizma. Razotkrivajui predrasude i greke ranijih psihologijskih
teorija, autor nastoji postaviti temelje jedne nove, objektivnije psihologije.
Roche, Jeremy i Tucker, Stanley Youth in Society: Contemporary Theory, Policy and
Practice (Mlade u drutvu: Suvremena teorija, politika i praksa), London, Sage Publications
i The Open University, 1996.
Pristupano tivo nudi pregled ralambi i rasprava o mladei u Velikoj Britaniji danas.
Autori kritiki promiljaju razliite teorije ivotnih stilova mladih glede promjenljivosti
njihova naina ivota i ljestvica prioriteta.
Rucker, Naomi G. i Lombardi, Karen L. Subject Relations: Unconscious Experience and

68

Relational Psychoanalysis (Odnosi izmeu subjekata: Nesvjesno iskustvo i psihoanaliza

odnosa), London, Routledge, 1998.
U djelu se raspravlja o nesvjesnim sferama osobnosti. Freud je isticao potisnuto nesvjesno
pojedinca. U ovom djelu rije je o nesvjesnome na razini meuljudskih odnosa. Autorice
tvrde da ono potie kreativnost i predstavlja osnovu mentalnog ivota. Prema tradicionalnoj
psihoanalizi ljudi u odnose ulaze prema osobnim sklonostima i radi zadovoljenja svojih
potreba i elja. Autorice tvrde da se odnosi ne daju objasniti tako jednostrano, te da nam
nesvjesna razina nae osobnosti moe biti vodiem. Uz teorijska objanjenja knjiga sadri i
skice za kliniku praksu.
Scott, Ruth i Scott, William Adjustment of Adolescents: Cross-Cultural Similarities and
Differences (Prilagodba adolescenata: Slinosti i razlike meu kulturama), London,
Routledge, 1998.
Na osnovi istraivanja provedenih od Phoenixa do Hong Konga, autori razmatraju prilagodbu
adolescenata na kolu, obitelj i prijatelje u sedam razliitih kultura. Osim toga, raspravljaju o
metodologijskim obrascima istraivanja razliitih kultura.
Segal, Jeanne Raising Your Emotional Intelligence: A Practical Guide (Razvijati svoju
emocionalnu inteligenciju), New York, Henry Holt, 1997.
U knjizi se polazi od uvjerenja da je za osobni uspjeh emocionalna inteligencija daleko vaniji
imbenik od rezultata na IQ testovima. Danas taj stav sve vie prihvaaju i velike tvrtke, koje
poinju zapoljavati savjetnike za poticanje emocionalne inteligencije zaposlenika, kako bi
preko nje izravno utjecali na timski rad, pouzdanost u radu i produktivnost. Autorica nudi
vjebe, opisuje sluajeve i daje naputke koji nam pomau da se otvorimo osjeajima i
njihovom energijom izgraujemo integriranu osobnost te dublje i srdanije odnose s drugima.
Ona potie doivljavanje punog spektra emocija, od dobrih do bestidnih i zastraujuih, te
dokazuje da ljudi donose bolje odluke ako su one usklaene s njihovim emocionalnim
zahtjevima.
Siegel, Bryna The World of the Autistic Child: Understanding and Treating Autistic
Spectrum Disorders (Svijet autistinog djeteta: Razumjeti i lijeiti autistine poremeaje),
New York, Oxford University Press, 1998.
Autorica, razvojni psiholog i ravnateljica velike sveuiline klinike za djecu koja boluju od
autizma, namijenila je ovo djelo roditeljima, uiteljima, djejim specijalistima i drugim
strunjacima u tom podruju. Upozorava da je roditeljima najbolje to ranije stei temeljna
znanja i vjetine suradnje sa strunjacima kako bi svom djetetu omoguili puni razvoj
njegovih potencijala. Knjiga je ujedno i vodi u prepoznavanju simptoma bolesti i
pronalaenju potrebnih pomagala. Istaknuta je vanost intenzivnog odgoja i obrazovanja u
ranoj dobi. Autorica govori o promjenama ponaanja, razvoju vjetina potrebnih u
svakodnevnom ivotu, psihoaktivnim lijekovima, mogunostima smjetaja u odgovarajue
institucije, izgradnji dobrih odnosa uitelja i roditelja itd.
Skoe, Eva i Von der Lippe, Anna (ur.) Personality Development in Adolescence: A Cross
National and Life Span Perspective (Razvoj osobnosti u adolescenciji: Promatranje vie
zemalja u odnosu na ljudski ivotni vijek), London, Routledge, 1998.
Izgradnja identiteta u adolescenciji sredinja je tema psihologijskih i sociologijskih studija o
mladima. Za razliku od teorija koje zanemaruju razliitost kultura u kojima adolescenti ive,
ovo istraivanje, provedeno u nekoliko razvijenih zemalja, uzima u obzir razliite kulturne
imbenike koji utjeu na razvoj osobnosti i identiteta.

69

Slee, Phillip i Rigby, Ken (ur.) Peer Relations Amongst Children (Odnosi vrnjaka u djejoj
dobi), London, Routledge, 1998.
Knjiga donosi pregled novijih teorija, istraivanja i intervencijskih strategija u podruju
interakcije djeteta i njegovih vrnjaka. Djelo je opsean prirunik o dostignuima istraivanja
u koli, obitelji i zajednici. U pojedinim poglavljima rije je o poloaju djeteta meu
vrnjacima s obzirom na spol, etnicitet, sposobnosti, bolesti i osamljenost. Autori iznose
konkretne prijedloge kako djeci pomoi da poboljaju svoje odnose s vrnjacima.
Smith, Peter K.; Marita, Yohji; Catalano, Richard; Junger-Tas, Josine; Olweus, Dan i Slee,
Phillip (ur.) The Nature of School Bullying: A Cross-National Perspective (Narav
nasilnitva u koli: Meunarodno motrite), London, Routledge, 1998.
Djelo je saet prikaz nasilnitva u kolama u devetnaest zemalja. Sadri definicije nasilnitva,
opise naravi i vrsta nasilnitva u koli, demografske i statistike podatke te programe
nenasilnih inicijativa.
The Sociology of Behaviour and Psychology (Sociologija ponaanja i psihologija), London,
Routledge, 1998.
Spajajui dvije inae odijeljene discipline, sociologiju i psihologiju, autori nastoje doi do
razumijevanja psihologijskih aspekata razvojnog procesa i socijalizacije. Ralanjuju kako se
oblikuje i ui ponaanje.
The Sociology of Youth and Adolescence (Sociologija mladenatva i adolescencije), London,
Routledge, 1998.
Struni tekstovi omoguuju razumijevanje naina na koje drutveni odnosi oblikuju mlade.
Istaknuti sociolozi promatrali su osjetljivu i problematinu djecu i istraivali kako agresija,
disciplina, potreba za uvaavanjem i tenja za pobunom oblikuju osobnost mladog ovjeka.
Stevens, Richard (ur.) Understanding the Self (Razumjeti sebstvo), London, Sage
Publications i The Open University, 1995.
Svrha je knjige pribliiti teorije sebstva i eksperimentalne nalaze o naravi sebstva studentima
socijalne psihologije. Pisana je jasno, svako poglavlje ima uvod, saetak i popis pratee
literature, a tekst vrvi klinikim i knjievnim anegdotama koje itatelje potiu na povezivanje
teorije s vlastitim iskustvima.
Tennant, Mark Psychology & Adult Learning (Psihologija i uenje odraslih), London,
Routledge, 1997.
Autor se bavi ulogom psihologije u obrazovanju odraslih. Iznosi psihologijsku dimenziju rada
na obrazovanju odraslih i razlae je u kontekstu potekoa na koje nailaze poduavatelji
odraslih. Istrauje neke kljune psihologijske teorije te probleme u primjeni tih teorija na
razumijevanje uenja i razvoja odraslih. Tekst prua kritiko razumijevanje psihologijskih
teorija i istraivanja.
Thomson, Anne Critical Reasoning: A Practical Introduction (Kritiko miljenje: Praktiki
uvod), London, Routledge, 1996.
Knjiga je uvod u proces kritikog miljenja. Metodoloki prikazi dopunjeni su ivopisnim
primjerima. Osobita pozornost posveena je razvoju sposobnosti promiljanja, procjenjivanja
argumenata i strukturiranja izlaganja.
Turiel, Elliot The Development of Social Knowledge: Morality and Convention (Razvoj
drutvenih spoznaja: Moralnost i dogovor), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.

70

Studija prati proces tijekom kojega djeca oblikuju odnos prema svojoj prirodnoj i drutvenoj
okolini te izgrauju mentalne obrasce za njezino tumaenje.
Vuchinich, Samuel Family Problem Solving: Research and Practice (Rjeavanje obiteljskih
problema: Istraivanje i praksa), Thousand Oaks, Sage Publications, 1999.
Sintetizirajui razliita motrita i pristupe rjeavanju obiteljskih problema u istraivakom i
klinikom djelovanju, autor prati utjecaj rezultata istraivanja o rjeavanju problema na
preventivne i interventne programe koji ukljuuju obitelj. Naroito pojanjava obiteljske
sukobe, narav obiteljskih problema, probleme odreenih ivotnih dobi i drutvene konstrukte.
Wenger, Etienne Communities of Practice: Learning, Meaning, and Identity (Zajednice za
vjebu: Uenje, znaenje i identitet), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
Drave brinu za naobrazbu svojih graana, tvrtke za izobrazbu svojih zaposlenika, a kole za
obrazovanje svojih uenika. No poticati i motivirati ljude na uenje nije jednostavno. U knjizi
se opisuju nove metode motivacije i nova socijalna teorija. Pomoi e svima koji moraju
njegovati uenje kao dio svojih obveza na poslu, kod kue i u koli.
Woodhead, Martin; Faulkner, Dorothy i Littleton, Keren (ur.) Cultural Worlds of Early
Childhood (Kulturni svjetovi ranog djetinjstva), London, Routledge, 1998.
U prvom dijelu rastumaen je kulturni pristup ranom djetinjstvu na primjerima iz lingvistike.
U drugom dijelu razmotren je razvoj sposobnosti suosjeanja, zauzimanje stava i drutveno
razumijevanje u djece. Autori istrauju kako se djeca mlae dobi ponaaju prema drugima.
Trei dio opisuje kako djeca kroz odnose ue. Naglaeno je uenje putem meusobnog
podupiranja i suradnje. etvrti se dio vraa na problem kulturnih raznolikosti. Postavljeno je
pitanje u kojoj su mjeri prikazi drutvenih odnosa u ranom djetinjstvu odraz odreenih
kulturnih uvjerenja i obiaja.
Worchel, Stephen; Morales, J. Francisco; Paez, Dario i Deschamps, Jean-Claude (ur.) Social
Identity: International Perspectives (Drutveni identitet: Meunarodna motrita), London,
Sage Publications, 1998.
U sklopu teorija drutvenog identiteta i drutvene kategorizacije posljednjih su se godina
pojavile neke od najzanimljivijih razvojnih teorija u socijalnoj psihologiji. U djelu su
razraene sve vrste identiteta, od grupnih do osobnih identiteta. Meunarodno priznati autori
istrauju irok spektar psihosocijalnih fenomena ukljuujui diskriminaciju unutar grupe,
polarizaciju grupe, kolektivno ponaanje, utjecaj manjina, predrasude, stereotipe i vodstvo.
Worden, William Grief Counselling and Grief Therapy: A Handbook for the Mental Health
Practitioner (Savjetovanje i lijeenje oaloenih: Prirunik za praktiara), London,
Routledge, 1991.
Knjiga obrauje problem alovanja u sluaju posebnog gubitka, kao to je samoubojstvo, smrt
novoroeneta, mrtvoroene, pobaaj i nenadana smrt. Realistini prikazi obiluju
informacijama i savjetima koji e dobro doi svima koji nastoje pomoi oaloenima, kao i
samim oaloenima. Prikazuju se nove tehnike savjetovanja i nova podruja lijeenja, kao
to su oboljeli od AIDS-a, stariji ljudi i grupno savjetovanje.
Yelland, Nicola Gender in Early Childhood (Spolnost u ranom djetinjstvu), London,
Routledge, 1998.
Autor odgovara na pitanje kako mala djeca doivljavaju svoju spolnost i kako njihovu
spolnost vide drugi. Djelo opisuje rezultate istraivanja provedenih u raznim sredinama. U
istraivanjima je ispitivano kako se spolnost oblikuje od djetetova roenja i njegova ulaska u

71

roditeljski dom, u kojemu zapoinje njegov suodnos s ostalim lanovima obitelji. Analizirane
su igre male djece i uenje itanja. Knjiga govori i o problemu spolnih oekivanja u djece s
poremeajima u razvoju, iskustvu male djece s tehnologijom i o tome kako maliani
doivljavaju svoje tijelo.

72

Pedagogija i metodike
Opi radovi
Angus, Max The Rules of School Reform (Pravila reforme kolstva), London, Falmer Press,
Taylor & Francis, 1997.
U knjizi se odgovara na pitanje smisla uvoenja novih zakonskih mjera u svrhu unaprjeenja
kolstva. Usprkos novim zakonima i uredbama, ini se da kolska praksa dobrim dijelom
ostaje nepromijenjena. Autor uzrok tomu nalazi u injenici da nove zakonske mjere ne
obraaju dovoljno pozornosti na sloenu mreu postojeih pravila u kolskom sustavu, niti se
prati njihovo uklapanje u postojeu situaciju. Opisuje kako se zakonodavstvom potiu ili
ometaju kolske reforme. Iako je studija posveena australskom obrazovnom sustavu, pitanja
kojima se bavi globalne su naravi.
Arizona Social Studies Essential Skills (Arizonski program temeljnih umijea u nastavi
drutvenih studija), Phoenix, Arizona State Department of Education, 1989.
Okosnicu arizonskog kurikuluma drutvenih studija ine etiri kategorije umijea koje treba
razviti kod uenika osnovne kole: razumijevanje kulturne razliitosti, razumijevanje
demokratskih naela, sudjelovanje pojedinaca i grupa u politikim zbivanjima, te temeljna
umijea djelotvornog graanstva.
Ashman, Adrian i Conway, Robert An Introduction to Cognitive Education: Theory and
Applications (Uvod u kognitivno obrazovanje: Teorija i primjene), London, Routledge, 1997.
Knjiga je uvod u kognitivnu psihologiju i pedagogiju. Autori razmatraju mogunost primjene
kognitivnih teorija na vrednovanje kolskog uspjeha. Na kraju knjige nalazi se popis literature
i pitanja koja trae daljnja prouavanja.
Ayers, William The Good Preschool Teacher (Dobar predkolski odgajatelj), New York,
Columbia University Teachers College Press, 1989.
Knjiga je posveena ivotu i radu uspjenih predkolskih odgajatelja. Autor povezuje njihovu
predanost poslu i djelotvornost predkolskih odgajatelja s njihovim osobnim i profesionalnim
odlikama.
Balson, Maurice Understanding Classroom Behaviour (Razumjeti ponaanje u uionici),
Melbourne, ACER, 1992.
Autor polazi od teze da se problemi discipline u koli i domu javljaju kao posljedica loih
meuljudskih odnosa i da ih stoga treba rjeavati u drutvenom kontekstu. Osobita pozornost
posveena je ulozi uiteljske iscrpljenosti i stresa na odnose u razredu i koli. Od uitelja se
trai struna i praktina priprema za djelotvorniji i poticajniji odnos s uenicima.
Beck, Lynn G. i Murphy, Joseph The Four Imperatives of a Successful School (etiri
imperativa uspjene kole), Thousand Oaks, A Corwin Press Publication, Sage Publications,
1996.
Autori istrauju upravljanje jednom urbanom osnovnom kolom polazei od odnosa kole i
njezina okruenja, te prate nastojanja kole u provedbi obrazovne reforme. Na temelju tih
nalaza grade teoriju o etiri imperativa uspjene kole koji potiu pozitivne promjene u
obrazovanju.

73

Bentely, Tom Learning Beyond the Classroom: Education for a Changing World (Uenje
izvan uionice: Obrazovanje za mijenjajui svijet), London, Routledge, 1998.
Autor istrauje kako drutveni izazovi mijenjaju obrazovanje te zagovara novu vrstu sinteze
izmeu nastave i aktivnog uenja u zajednici. U knjizi se istie da se suvremeno obrazovanje
mora oslanjati na to iru lepezu drutvenih, kulturnih i materijalnih izvora kako bi mladei
pruilo potrebne uvjete za njihov razvoj. Uspjenost obrazovnog sustava mjeri se dvama
temeljnim pitanjima: u kojoj mjeri naueno gradivo uenici mogu primijeniti u stvarnom
ivotu i koliko su oni pripravni nastaviti uiti cijeli ivot. Proces uenja treba se sve vie
zbivati u prostorima gdje je steena znanja mogue primijeniti, kao to su radna mjesta,
obitelj i zajednica. U skladu s tim, predlae se trajanje obvezatnog obrazovanja u koli do
etrnaeste godine ivotne dobi, nakon ega bi se trebalo prijei na uenje u zajednici. kole
trebaju otvoriti svoja vrata ljudima razliitih dobi i znanja, pruati drutvene, zdravstvene i
druge usluge povrh raznovrsnih obrazovnih programa te pomagati mladima u pronalaenju
povremenih poslova i primjeni steenih znanja. Svaki uenik treba dobiti posebnog mentora, a
dio nastave se treba ostvarivati u zajednici, osobito u muzejima i nevladinim udrugama.
Birch, Ian i Lally, Mike Multigrade Teaching in Primary Schools (Vierazinsko
poduavanje u osnovnoj koli), Bangkok, APEID i UNESCO, 1995.
Knjiga nas uvodi u teoriju i praksu vierazinskog poduavanja u zemljama Azije i Pacifika,
koje se primjenjuje kada se u istom razredu nau djeca razliite dobi ili kada jedan uitelj
poduava istodobno u vie razreda. U takvim uvjetima uitelj mora biti svestran, olakavati
proces uenja te meu uenicima poticati duh zajednitva. Autori naglaavaju da je nuna
promjena paradigmi u obrazovnoj teoriji kako bi se njome obuhvatilo i vierazinsko
poduavanje. Iako je rije o jednom od najzahtjevnijih pristupa, vierazinsko poduavanje
omoguuje i uitelju i ueniku izraavanje vlastitih kreativnih sposobnosti.
Blyth, Eric i Milner, Judith (ur.) Exclusion From School: Multi-Professional Approaches to
Policy and Practice (Iskljuenje iz kole: Multiprofesionalni pristupi politici i praksi),
London, Routledge, 1996.
Proteklih godina broj djece koja su iskljuena iz kole sve vie raste. U knjizi se nalaze
praktine upute o provoenju preventivnih mjera utemeljenih na zajednikom djelovanju,
kojima je mogue sprijeiti ili barem smanjiti broj iskljuenja.
Booth, Tony i Ainscow, Mel (ur.) From Them to Us: An International Study of Inclusion in
Education (Od njih do nas: Meunarodna studija o integraciji u obrazovanju), London,
Routledge, 1998.
Ukljuivanje uenika s posebnim potrebama u redovite kole u Velikoj Britaniji esto je
praeno nejasnim i sloenim zakonskim propisima. Kako bi pridonijeli rjeenju tog problema,
prireivai djela sakupili su izvorne studije sluajeva iz osam zemalja. Cilj knjige je istraiti i
komparativno procijeniti iskustva razliitih zemalja te oblikovati jedinstveni jezik koji bi
strunjacima omoguio djelotvornije rjeavanje problema obrazovanja uenika s posebnim
potrebama. Primjeri obrazovne prakse polaze od kvalitativnog pristupa istraivanju i rezultat
su promatranja uenika u razredu tijekom jednog kolskog dana i razgovora s roditeljima,
uiteljima i drugim strunjacima.
Bourdieu, Pierre i Passeron, Jean-Claude Reproduction in Education, Society and Culture
(Reprodukcija u obrazovanju, drutvu i kulturi), London, Sage Publications, 1990.
Jedna od kljunih tema drutvenih znanosti jest nain na koji se vladajue ideje o drutvenom
sustavu povezuju s klasnom strukturom, proizvodnjom i moi. U drugom izdanju klasinog
teksta, koji sadri novi uvod P. Bourdieua, autori ralanjuju obrazovanje u njegovu najirem

74

smislu. Pokazuju da obrazovanje slijedi kulturnu shemu koja se temelji na odnosima moi.
Reprodukcija kulture obrazovanjem igra glavnu ulogu u reprodukciji drutvenog sustava u
cjelini.
Bouya, A. Les valeurs humaines, ethiques et culturelles dans les programmes deducation
non formelle (Humane, etike i kulturne vrijednosti u programima neformalnog obrazovanja),
Dakar, Bureau regional de Dakar, n. d.
U knjizi se opisuje kako su afriki kolonizatori tijekom proteklih stoljea obrazovanjem
zatirali autentine afrike etike i kulturne vrijednosti. Autorica, po struci filozof i antropolog,
ralanjuje loe strane afrikih sustava odgoja i obrazovanja: neodgovarajue nastavne
programe, zanemarivanje afrikih moralnih vrijednosti, slabu povezanost obitelji i kole,
nedostatak programa izobrazbe uitelja itd. U drugom dijelu govori se o ulozi humanih i
kulturnih vrijednosti u programima neformalnog obrazovanja. Izneseno je nekoliko
konkretnih primjera inventivne prakse koja polazi od afrikih kulturnih vrijednosti. Spominje
se i pitanje odnosa ovjeka i prirode u afrikim kulturama. Trei se dio bavi programima
neformalnog obrazovanja za sve, koji bi trebali oivjeti afriko kulturno naslijee. etvrti dio
knjige donosi konkretne smjernice za budui razvoj obrazovanja u Africi.
Carr, David The Moral Role of the Teacher (Moralna uloga uitelja), Dundee, Scottish
Consultative Council on the Curriculum, 1996.
Studija je posveena ulozi uitelja u moralnom razvoju uenika. Autor tvrdi da su odgoj i
poduavanje sami po sebi oblik moralnog djelovanja, budui da veina onoga to se dogaa u
uionici izmeu uitelja i uenika duboko utjee na stavove, uvjerenja i ponaanje uenika.
Chapman, D. W.; Mhlck, L. O. i Smulders, Anna E. M. From Planning to Action:
Government Initiatives for Improving School-Level Practice (Od planiranja do akcije:
Vladini pokuaji unaprjeenja kolske prakse), Pariz, UNESCO Publishing, 1997.
Sadraj knjige ine ralambe nekih nacionalnih pokuaja izrade i provoenja strategija za
unaprjeenje kolske prakse, osobito glede poveanja kvalitete i djelotvornosti odgoja i
obrazovanja. Osvrui se na prednosti i nedostatke vladinih inicijativa u tom podruju, autori
ukazuju na prijeku potrebu izrade posebnih programa za pripremu voditelja, planera i
administratora u odgoju i obrazovanju.
Cheney, Lynne V. American Memory: A Report on the Humanities in the Nations Public
Schools (Ameriko pamenje: Izvjee o drutvenim znanostima u javnim kolama
Sjedinjenih Drava), Washington, D. C., National Endowment for the Humanities, 1987.
Djelo je obimna studija o drutvenim znanostima u javnim kolama Sjedinjenih Drava, koju
je naruio ameriki Kongres. Autori dre da nastava povijesti, knjievnosti i engleskog jezika
nije zadovoljavajua, pa stoga veina uenika ne naui bitne stvari o amerikoj povijesti i
kulturi. Ukratko, dugoroni cilj javnog obrazovanja u Sjedinjenim Dravama - prijenos
batine zajednike kulture na uenike - ne ostvaruje se u potpunosti. Studija pokazuje da je
osnovni nedostatak nastavnih programa drutvenih znanosti isticanje procesa nautrb sadraja,
i praktikih vjetina nautrb teorijskih znanja.
Chinapah, Vinayagum Monitoring Learning Achievement: Towards Capacity--Building
(Praenje postignua u obrazovanju: Prema poticanju kapaciteta), Pariz, UNESCO
Publishing, 1997.
Knjiga je posveena primjeni Projekta praenja u obrazovanju koji su UNESCO i UNICEF
pokrenuli u pet zemalja. Govori o strategijama poticanja kapaciteta koje se oslanjaju na
suradnju meu nacionalnim i meunarodnim institucijama. Autorica predstavlja zajednike i

75

nacionalno specifine testove bazinih vjetina uenja te predlae novi pristup prikupljanju,
ralanjivanju i izvjeivanju o prikupljenim podacima u tom podruju.
Cohen, Elizabeth G. Designing Group Work: Strategies for the Heterogeneous Classroom
(Osmisliti rad u grupi: Strategije za heterogeni razred), New York, Educators for Social
Responsibility i Teachers College Press, 1986.
Knjiga nudi ideje za uspjeno planiranje, provoenje i vrednovanje programa namijenjenih
grupnom radu. Autorica pokazuje da rad u grupi potie uenike na veu aktivnost i suradnju u
nastavi. Dobro osmiljen rad u grupi jedna je od najmonijih suvremenih nastavnih metoda,
osobito korisna u razredima u kojima se nalaze uenici iz razliitih drutvenih sredina. U
knjizi se kombiniraju lako razumljive teorije s primjerima i strategijama poduavanja koje se
mogu prilagoditi svakoj situaciji.
Coleman, James S.; Campbell, E. Q.; Hobson, C. J.; McPartland, J.; Mood, A. M.; Weinfeld,
F. D. i York, R. L. Equality of Educational Opportunity (Jednakost obrazovnih mogunosti),
Washington, D. C., National Center for Educational Statistics, 1966.
Izvjee je rezultat istraivanja koje je potaknuo ameriki Zakon o graanskim pravima od
1964. godine. U njemu se prati otvorenost javnih kola manjinskim zajednicama za razliku od
obrazovnih mogunosti dostupnih bijeloj veini, na regionalnoj i nacionalnoj razini.
Konkretno, u izvjeu se govori u kojoj su mjeri manjinske grupe uenika i uitelja
diskriminirane u kolama te u kojem odnosu su uenikov uspjeh, mjeren testovima, i vrsta
kole koju pohaa. Kakvoa u obrazovanju odreuje se glede sadraja kurikuluma; kolskih
pogodnosti poput udbenika, laboratorija i knjinica; testiranja sposobnosti i postignua; te
osobnih, drutvenih i strunih odlika uitelja i uenika. Istraivanje dokazuje da postoji
diskriminacija crnih uenika i uitelja, da prosjeni uenik iz manjinske grupe postie slabije
rezultate u koli i da na njega vie utjee kakvoa kole nego to je to sluaj s prosjenim
bijelim uenikom.
Connell, Helen Reforming Schooling: What Have We Learnt? (Reformiranje kolstva: to
smo nauili?), Pariz, UNESCO Publishing, 1998.
Studija se bavi povijesnom ralambom kolskih reformi i njihovih uinaka tijekom 20.
stoljea. Svrha joj je izdvajanje opih elemenata uspjenih reformi koji bi se danas mogli
primijeniti u izradi i primjeni djelotvornih strategija i programa promjene sustava odgoja i
obrazovanja.
Corsaro, William A. The Sociology of Childhood (Sociologija djetinjstva), Thousand Oaks,
A Pine Forge Press Publication i Sage Publications, 1997.
Djelo donosi niz teorijskih ideja i rezultata empirijskih istraivanja u podruju sociologije
djetinjstva. Autor raspravlja o ulozi procesa interpretativne reprodukcije u drutvenoj
stabilnosti i promjeni. Prvi dio knjige donosi pregled tradicionalnih pristupa socijalizaciji,
kojima autor suprotstavlja svoje vienje interpretativne reprodukcije. U drugom je dijelu nova
sociologija djetinjstva promotrena s povijesnog i kulturolokog motrita, u treemu je
protumaena vanost kulture za dijete, a posljednji dio knjige problematizira poloaj djece u
drutvu.
Cowin, Margaret; Freeman, Liz; Farmer, Alan; James, Meryl; Drent, Ailsa i Arthur, Ray
Positive School Discipline: A Practical Guide to Developing Policy (Pozitivna kolska
disciplina: Praktini vodi za razvoj prosvjetne politike), London, Financial Times Pitman
Publishing, 1991.
Polazei od svojih iskustava u radu sa kolama, u knjizi psiholozi odgoja i obrazovanja

76

govore o ulozi koju disciplinske mjere imaju na kolsku zajednicu. U prvom dijelu knjige
potanko se opisuju koraci petodijelnog procesa izrade naela kolske discipline. U drugome se
nalaze praktini naputci o nainima njegova podravanja. Trei dio donosi tematski
razvrstane podatke o izvorima i pomagalima kao to su knjige, videofilmovi i drugi materijali,
primjerice o upravljanju ponaanjem, kolskom ozraju, socijalnoj pomoi za uenike i
vrednovanju.
Cox, Stephen i Heames, Ruth Managing the Pressures of Teaching: A Practical Guide for
Tutors and Their Students (Kako se nositi s pritiscima poduavanja: Praktiki vodi za
uitelje i uenike), London, Falmer Press, Taylor & Francis, 1998.
U knjizi se nalaze praktini savjeti koji uiteljima i uenicima pomau izii nakraj s
potekoama i stresnim situacijama u nastavi. Svladavanje stresa nije prijeko potrebno samo
da bi se preivjelo, nego i da se zadri visoka kvaliteta nastave u problematinim situacijama.
Iako je usmjerena na probleme u visokokolskom obrazovanju, knjiga moe posluiti i
uiteljima uenika mlae dobi.
Donaldson, Gordon A. Jr., i Sanderson, David R. Working Together in Schools: A Guide for
Educators (Raditi zajedno u koli: Vodi za prosvjetne djelatnike), Thousand Oaks, A
Corwin Press Publication, Sage Publications, 1996.
Dugoroni uspjeh kole uvelike ovisi o sposobnosti uitelja da sudjeluju u timskom radu.
Autori razrauju razne oblike suradnje meu uiteljima i drugim prosvjetnim djelatnicima u
koli, kao to su rad u parovima, u grupi, ili u kolskim odborima te predlau nekoliko modela
uspjenih radnih odnosa.
Dreikurs, Richard; Grunwald, Bernice Bronia i Pepper, Floy C. Maintaining Sanity in the
Classroom: Classroom Management Techniques (Odrati zdravo ponaanje u razredu:
Tehnike upravljanja razredom), London, Accelerated Development, Taylor & Francis, 1998.
Polazei od klasinog adlerovskog pristupa rjeavanju problema u ponaanju, autori govore o
ozraju u obitelji, potekoama pri uenju, razlici u ponaanju izmeu adolescenata i
tinejdera i delinkventnoj djeci.
Educational Research and Developments: Austria, Germany, Switzerland (Istraivanje i
razvoj odgoja i obrazovanja: Austrija, Njemaka, vicarska), Pariz, OECD, 1995.
Publikacija donosi poredbenu ralambu pristupa istraivanju i razvoju odgoja i obrazovanja
na meunarodnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Izvjee potvruje tezu o kontekstualnoj
naravi modela istraivanja i razvoja odgoja i obrazovanja na primjerima Austrije, Njemake i
vicarske. Ispituju se slinosti i razlike politika i praksi istraivanja i razvoja odgoja i
obrazovanja u tim zemljama s obzirom na njihove politike, drutvene i kulturne kontekste. Ti
se modeli onda usporeuju s modelima iz drugih zemalja u kojima djeluje Organizacija za
gospodarsku suradnju i razvoj.
Lducation face la crise des valeurs (Obrazovanje suoeno s krizom vrijednosti), Pariz,
UNESCO, 1992.
Publikacija je nastala na radionici o krizi vrijednosti u Europi, koju je organizirao UNESCO u
suradnji s jo etiri institucije, u cilju iznalaenja rjeenja krize obrazovanjem. U radionici je
sudjelovalo etrdesetak strunjaka iz esnaest zemalja. Govorilo se o oblikovanju identiteta
obrazovanjem; kulturnim razlikama u obrazovanju; humanim i estetskim vrijednostima koje
se promiu obrazovanjem; etikim pitanjima glede napretka znanosti i tehnologije itd. U
ovom izvjeu nalaze se saeci nekih izlaganja predstavljenih na radionici, na primjer,
izlaganja A. Perottija o reorganizaciji obrazovanja, P. Batelaan i J. Gundare o temeljnim

77

vrijednostima pluralistikog drutva, N. Wininga o dijalogu meu kulturama, F. Best o

humanistikim vrijednostima obrazovanja i dr.
Eisemon, Thomas Owen Reducing Repetition: Issues and Strategies (Smanjenje ponavljanja:
Problemi i strategije), Pariz, UNESCO Publishing i IIEP, 1998.
Istiui da stopa ponavljanja predstavlja znaajan pokazatelj uspjenosti odgoja i obrazovanja,
autor istrauje razine, uzroke i posljedice tog fenomena u svijetu. Osvre se na promjene
prosvjetnih politika i zagovara izradu holistikih strategija za smanjenje stope ponavljanja
koje u obzir uzimaju obiteljsko i kolsko okruenje.
Eisner, Elliot W. Ethos and Education (Ethos i obrazovanje), Dundee, Scottish Consultative
Council on the Curriculum, 1994.
U knjizi se na zanimljiv nain pokuava odgovoriti na neka kljuna pitanja odnosa izmeu
vrijednosti i obrazovanja, osobito: nastojimo li ostvariti kole koje nude istinski odgoj i
obrazovanje, pruamo li uenicima dovoljno prilika kako bi u potpunosti razvili svoje
sposobnosti, u kojoj mjeri kola treba uenicima otvoriti sve putove kako bi nauili ivjeti na
najbolji mogui nain itd.
Elgqvist-Salzman, Inga; Mackinson, Alison i Prentice, Alison (ur.) Education into the 21st
Century: Dangerous Terrain for Women (Obrazovanje za 21. stoljee: Opasan teren za
ene), London, Falmer Press, Taylor & Francis, 1998.
Eseje u knjizi napisala je skupina feministiki usmjerenih prosvjetnih djelatnica i teoretiarki
s etiri kontinenta. Autorice kritiki ralanjuju poloaj ena u obrazovanju od sredine
devetnaestog stoljea do danas. Polazei od teorijskih uvida i istraivanja odnosa meu
spolovima u koli, predlau kako se odlunije postaviti prema politici koja mukarcima
osigurava prednost tijekom kolovanja kao i prednost u gospodarskom, politikom,
drutvenom i kulturnom ivotu uope.
Farnham, Nicholas H. i Yarmolinsky, Adam (ur.) Rethinking Liberal Education (Novo
promiljanje liberalnog odgoja i obrazovanja), New York, Oxford University Press, 1999.
Knjiga je posveena pitanjima liberalnog odgoja i obrazovanja za dvadeset prvo stoljee.
Autori, meu kojima su Leon Botstein, Ernest Boyer, Howard Gardner, Stanley Katz, Bruce
Kimball, Peter LyMan, Susan Resneck Pierce, Adam Yarmolinsky i Frank Young, iznose
prijedloge za bolje uklapanje kurikuluma i strukture liberalno orijentiranih drutvenih i
humanistikih uilita u izazovnu gospodarsku i drutvenu zbilju dananjeg svijeta te
pokazuju da je mogue izraditi fleksibilniji kurikulum a da se pri tomu ne narui njegov
postojei integritet.
Feinberg, Walter i Soltis, Jonas F. School and Society (kola i drutvo), New York, TC Press,
1998.
Tree dopunjeno izdanje veoma popularnog djela proireno je nizom kljunih problema
suvremenog kolstva, kao to su: postmoderni trendovi koji seu onkraj funkcionalizma i
marksizma, neki Foucaultovi tekstovi posveeni pitanju znanja, moi, seksualnosti i
dominacije te feministiki doprinosi teoriji sukoba. Neka od pitanja koja se u knjizi obrauju
su: socijaliziraju li kole uenike za produktivne djelatnike, reproducira li obrazovni sustav
drutvene klase te etnike i spolne stereotipe, moe li uitelj izbjei prenoenje drutvenih i
kulturnih vrijednosti, to uenici osim sadraja nastavnih predmeta doista ue u kolama i dr.
Gill, Dawn; Mayor, Barbara i Blair, Maud (ur.) Racism and Education: Structures and
Strategies (Rasizam i obrazovanje: Strukture i strategije), London, Sage Publications i The

78

Open University, 1991.

U tekstu se govori o rasistikim obiljejima obrazovanja, od pojedinanih iskustava do
njegove drutvene i institucionalne pozadine. Autori navode mjere koje su u sklopu
prosvjetnih politika u nizu zemalja poduzete radi suzbijanja rasistikih predrasuda i, u svezi s
tim, propituju djelotvornost multikulturalnih i antirasistikih politikih usmjerenja.
Giroux, Henry A. i Shannon, Patrick (ur.) Toward a Performative Practice: A Reader
(Ususret djelotvornoj praksi: itanka), London, Routledge, 1998.
Knjiga ocrtava sloena raskrija na kojima se stjeu pitanja rase, kulture i mladei, s ciljem
ukazivanja na injenicu da kritiko razumijevanje kulture u okviru obrazovanja moe imati
ire politike uinke. Kreui se unutar kulturnih studija i kritike pedagogije, autori
osvjetljavaju mogunosti i prilike za pozitivno djelovanje prosvjetnih i drugih kulturnih
djelatnika. Prikazuje se ozraje suvremenog drutva obiljeenog mnogobrojnim problemima
na koje svakodnevno nailazimo te predlae kako te probleme preobraavati u poticaje za
razvoj.
Glasgow, Neal A. Doing Science: Innovative Curriculum for the Life Science (Baviti se
prirodnim znanostima: Inventivni kurikulum o znanosti o ivotu), Thousand Oaks, A Corwin
Press Publication, Sage Publications, 1996.
U knjizi se opisuju ciljevi, zadaci, sadraj i metode rada kurikuluma o znanosti o ivotu koji
je izraen za srednje kole u Sjedinjenim Dravama. Uenici se upoznaju s pitanjima zatite
okolia, odrivog razvoja i utjecaja ovjeka i kulture na prirodne procese.
Glasgow, Neal A. Take the Classroom into the Community: A Guidebook (Ukljuimo
uionicu u drutvenu zajednicu: Vodi), Thousand Oaks, A Corwin Press Publication, Sage
Publications, 1996.
Autor iznosi primjere nastavnih aktivnosti pri kojima se koriste mogunosti drutvene
zajednice i daje savjete kako u rad kole ukljuiti neprofesionalne mentore.
Gross, Fred; Morton, Patrick i Poliner, Rachel The Power of Numbers: A Teachers Guide to
Mathematics in a Social Studies Context (Mo brojki: Vodi za uitelje matematike u
kontekstu drutvenih studija), Cambridge (MA), Educators for Social Responsibility, 1993.
Matematika nije samo sredstvo za raunanje, nego nam pomae i pri donoenju odluka,
komunikaciji i predvianju. Nastavni program matematike i drutvenih studija u Sjedinjenim
Dravama, za vie razrede osnovne i nie razrede srednje kole, uenicima pomae prepoznati
vlastite predrasude, grafiki prikazati vane podatke iz svog ivota te uoiti zamke koje se
kriju iza politikih interpretacija popisa stanovnitva i rezultata glasovanja. Na taj nain
uenici mogu u nastavi matematike ispitivati pravilnost i uinkovitost demokratskih izbora i
sl.
Haddad, Sergio (ur.) Adult Education: The Legislative and Policy Environment
(Obrazovanje odraslih: Zakonodavstvo i politiki okoli), Pariz, UNESCO Publishing, 1997.
Knjiga predstavlja zbirku dokumenata i osvrta u podruju zakonodavstva i politike
obrazovanja odraslih u svijetu.
Hamilton, Mary Lynn i Pinnegar, Stefinee Reconceptualizing Teaching Practice:
Developing Competence through Self-study (Novo promiljanje prakse poduavanja:
Osposobljavanje kroz samoistraivanje), London, Falmer Press, Taylor & Francis, 1998.
Posljednjih godina razliiti oblici izobrazbe uitelja, od dodiplomskog obrazovanja pa sve do
cjeloivotnoga strunog usavravanja, pobuuju veliko zanimanje istraivaa kao temelj

79

reforme obrazovanja. Ova knjiga bavi se mogunostima izobrazbe uitelja kroz proces
samoistraivanja u skladu s idejama Pokreta za akcijsko istraivanje.
Hartley, David Re-schooling Society (Prekolovanje drutva), London, Falmer Press, Taylor
& Francis, 1997.
U knjizi se raspravlja o osjeaju nesigurnosti s kojim se sueljavaju prosvjetni djelatnici
pribliavanjem novog milenija. Na primjerima istraivanja kurikuluma, praenja uenika i
kolske organizacije, octavaju se promjene koje pogaaju javni ivot i obrazovanje u
dananjem postmodernom stadiju kasnog kapitalizma. Autor govori o naporima koji se
poduzimaju u zapadnim industrijskim zemljama kako bi se izilo ususret brzim kulturnim i
drutvenim promjenama.
Herremans, Albert New Training Technologies (Nove nastavne tehnologije), Torino/Pariz,
International Training Centre of the ILO i UNESCO, 1995.
Knjiga govori o novim nastavnim tehnologijama koje se mogu uspjeno koristiti za struno
usavravanje uitelja. One skrauju vrijeme poduavanja i nadoknauju nedostatke onima
kojima je obrazovanje bilo uskraeno. Nove tehnologije znae prijelaz s poduavanja na
uenje te se njima obogauje proces cjeloivotnog uenja. One omoguuju obrazovanje na
daljinu u kojemu moe sudjelovati vie razliitih grupa korisnika. Autor takoer istie da se
suvremeno obrazovanje sve vie pribliava zabavi, pa govori o tzv. edutainment
(obrazabavi). U knjizi se na kraju nalaze podaci o mikroprocesorima, CD-ROM-ovima i
elektronskoj poti te tuma tehnikih pojmova.
Hillocks, George Jr. Ways of Thinking, Ways of Teaching (Naini miljenja, naini
poduavanja), New York, TC Press, 1998.
Autor tumai kako uitelji donose odluke o tome to i kako poduavati te iznosi nov model
njihova miljenja i djelovanja. Na temelju podataka dobijenih promatranjem i intervjuima s
urbanim uiteljima, pokazuje da oni ne stjeu znanje samo iz jednog izvora, ve se ono
oblikuje na temelju njihovih shvaanja teorije spoznaje, uenika i nastavnog predmeta.
Hirst, Paul i White, Patricia (ur.) Philosophy of Education: Major Themes in the Analytic
Tradition (Filozofija obrazovanja: Glavne teme u analitikoj tradiciji), London, Routledge,
1998.
Polazei od marksistike, fenomenoloke, feministike, kritike i dr. pozicija, autori razrauju
kljune ideje filozofije obrazovanja. Meu lancima se nalaze neki od najvanijih eseja
analitike tradicije, koji su nezaobilazno tivo u istraivanjima filozofskih polazita
obrazovanja i obrazovne politike. Prvi dio nosi naslov Filozofija i obrazovanje, drugi
Obrazovanje i ljudsko bie, trei Drutvo i obrazovanje, a etvrti Sadraj i praksa
obrazovanja.
Hovda, Ric A.; Kyle, Diane W. i McIntyre, Ellen (ur.) Creating Nongraded K-3 Classrooms:
Teachers Stories and Lessons Learned (Voenje niih razreda bez ocjenjivanja: Prie
uitelja i nastavne jedinice), Thousand Oaks, A Corwin Press Publication, Sage Publications,
1996.
U knjizi se opisuju programi za nie razrede osnovne kole koji ne predviaju ocjenjivanje
uenika. Mnoge kole u Sjedinjenim Amerikim Dravama razmiljaju o prelasku s
poduavanja radi razvijanja umijea i vjetina na poduavanje koje se usredotouje na dijete
kao cjelovitu osobu i koje iskljuuje klasine ocjene. Razmatraju se kljuna obiljeja takvih
programa, primjerice stvaranje grupa djece razliite dobi ili razliitih sposobnosti, struni
timski rad, ukljuivanje roditelja, autentino procjenjivanje i dr.

80

Indicators of Education Systems: Decision-Making in 14 OECD Education Systems

(Pokazatelji obrazovnih sustava: Odluivanje u 14 obrazovnih sustava Organizacije za
gospodarsku suradnju i razvoj), Pariz, OECD, 1995.
Publikacija se bavi procesom donoenja odluka u obrazovnim sustavima zemalja u sklopu
Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj. Ralamba obuhvaa 34 odluke u 4 podruja:
organizacija institucije, prosvjetno planiranje i struktura; osobno upravljanje te raspodjela i
koritenje sredstava. Povrh toga, istrauje se pitanje neovisnosti kola u modernim
obrazovnim sustavima.
Indicators of Education Systems: Education at a Glance 1997: OECD Indicators
(Pokazatelji obrazovnih sustava: Osvrt na obrazovanje 1997.: Pokazatelji OECD--a), Pariz,
OECD, 1997.
Ovo izdanje u biblioteci Osvrt na obrazovanje nudi prikaze obrazovanja u razliitim
zemljama na temelju 41 pokazatelja koji su strunim konsenzusom izdvojeni kao relevantni
za utvrivanje stanja u obrazovanju na meunarodnoj razini. Tabele i dijagrami te popratni
tekst prikazuju ljudska i financijska sredstva uloena u obrazovanje kao i rezultate tih
ulaganja. Na taj nain pojedine zemlje mogu svoja dostignua sagledati u odnosu na
dostignua drugih zemalja.
Indicators of Education Systems: Education Policy Analysis 1997 (Pokazatelji obrazovnih
sustava: Ralamba prosvjetne politike, 1997.), Pariz, OECD, 1997.
Djelo je zamiljeno kao nadopuna publikaciji Osvrt na obrazovanje 1997.: Pokazatelji
obrazovanja. U njoj se nudi produbljena ralamba i interpretacija podataka, kao to su:
trokovi, ljudski kapital kojim raspolau zemlje lanice Organizacije za gospodarsku suradnju
i razvoj, pismenost odraslih u 12 zemalja, obrazovni uspjeh i neuspjeh te djelotvornost
tercijarnih institucija glede novih interesa i potreba uenika.
Indicators of Education Systems: Measuring What Students Learn (Pokazatelji obrazovnih
sustava: Mjeriti koliko studenti naue), Pariz, OECD, 1995.
U publikaciji se opisuju nastojanja Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj na
uspostavljanju objektivnih pokazatelja kojima je mogue mjeriti postignua studenata.
Razvijanje takvih pokazatelja pokazalo se veoma osjetljivom zadaom, kako u politikom
tako i u metodolokom smislu. U skladu sa svojim djelovanjem u pravcu poboljanja kakvoe
i djelotvornosti obrazovnih sustava, zemlje lanice Organizacije zalau se za proirenje broja
pokazatelja kako bi se njima obuhvatile ope sposobnosti i vjetine, neovisne o specifinim
podrujima, kao to su npr. matematika, jezik ili tehniko obrazovanje.
Indicators of Education Systems: Public Expectations of the Final Stage of Compulsory
Education (Pokazatelji obrazovnih sustava: Javna oekivanja o krajnjem stadiju obvezatnog
obrazovanja), Pariz, OECD, 1995.
Dvanaest zemalja lanica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj provele su
zajedniko istraivanje oekivanja javnosti u pogledu obrazovanja, u kojemu su traili
odgovore na pitanja to roditelji oekuju od kolovanja i koliko su zadovoljni onim to djeca
naue.
Karabel, Jerome i Halsey, A. H. (ur.) Power and Ideology in Education (Mo i ideologija u
odgoju i obrazovanju), New York, Oxford University Press, 1977.
Zbornik okuplja radove istaknutih povjesniara, antropologa, sociologa i ekonomista, o

81

razumijevanju meusobnog utjecaja obrazovanja i moi u modernom drutvu.

Interdisciplinarnim i kritikim pristupom omoguena je sinteza razliitih teorijskih motrita i
metodolokih pristupa istraivanjima problema prava na obrazovanje, jednakosti u
obrazovanju i utjecaju moi na uinke obrazovanja.
Kincheloe, Joe L. i Steinberg, Shirley R. Unauthorized Methods: Strategies for Critical
Teaching (Neslubene metode: Strategije za kritiko poduavanje), London, Routledge, 1998.
Autori promiljaju kako se iskustvo uenja moe obogatiti ukljuivanjem kulturnih studija u
kurikulum. Teorijski utemeljeni i praktino usmjereni, eseji pruaju korisne savjete
prosvjetnim djelatnicima za razvoj kulturolokih vjetina prijeko potrebnih u kvalitetnoj
nastavi.
Knowledge Bases for Education Policies (Znanja kao temelj prosvjetnih politika), Pariz,
OECD, 1996.
Polazite studije jest da se tvorci prosvjetne politike, osim na istraivanja u podruju odgoja i
obrazovanja, moraju osloniti i na druge informacije, kao to su podaci nadzornih slubi te
drugi pokazatelji na meunarodnoj i nacionalnoj razini. U tom su smislu prijeko potrebni
posrednici koji olakavaju komunikacijsku razmjenu izmeu proizvoaa znanja, politiara
i praktiara. S razvojem gospodarstava uenja i drutava znanja, raste potreba za jasnim
razumijevanjem i povezivanjem procesa proizvodnje, posredovanja i koritenja razliitih
oblika znanja.
Lamorey, Suzanne; Robinson, Bryan E.; Rowland, Bobbie H. i Coleman, Mick Latchkey
Kids: Unlocking the Doors for Children and Their Families (Djeca s kljuem oko vrata:
Otkljuati vrata za djecu i njihove obitelji), Thousand Oaks, Sage Publications, 1999.
Djelo govori o problemima i opasnostima koji se javljaju kad se djecu due ostavlja bez
nadzora. Potanko se opisuju razni alternativni programi brige za djecu koji se uspjeno
provode u Sjedinjenim Dravama, kao to su briga nakon nastave, dadilje, babysitteri itd.
Navode se neki prijedlozi i programi za poslovne, vladine i odgojno-obrazovne institucije te
knjinice, koje na ovaj ili onaj nain vode brigu o djeci.
Larochelle, Marie; Bednarz, Nadine i Garrison, Jim (ur.) Constructivism and Education
(Konstruktivizam i obrazovanje), Cambridge, Cambridge University Press, 1998.
U zborniku se problemi u podruju odgoja i obrazovanja sagledavaju s konstruktivistikog
stajalita. Eseje su napisali strunjaci iz podruja etike, filozofije, socijalne psihologije,
drutvenih studija i matematike koji dolaze iz razliitih dijelova svijeta, pa zbornik istodobno
odraava razliite sociokulturne vidike.
Levin, Benjamin i Riffel, Anthony Schools and the Changing World: Struggling Toward the
Future (kole i mijenjajui svijet: Nastojanja prema budunosti), London, Falmer Press,
Taylor & Francis, 1997.
Autori iznose rezultate istraivanja u kojima se kole pokazuju kao zatvorene organizacije,
okrenute prema sebi, kojima nedostaje produbljeno razumijevanje okolnih promjena i
pritisaka koje drutvo na njih vri. Uitelji i kolska administracija trebaju shvatiti da za takvo
razumijevanje ne postoje formule ili recepti. Oni trebaju prestati tragati za gotovim
odgovorima i umjesto toga se usredotoiti na svoju situaciju i stvarne prepreke razvoju
njihove ustanove. Za razliku od mnogih knjiga koje raspravljaju o promjenama unutar kole,
ova je studija jedna od rijetkih koje su posveene suodnosu kole i ire zajednice.
Levy, Daniel C. (ur.) Private Education: Studies in Choice and Public Policy (Privatno

82

obrazovanje: Studije o izboru i javnoj politici), New York, Oxford University Press, 1986.
U knjizi se usporeuju neka obiljeja privatnog i javnog obrazovanja. Autori promiljaju
utjecaj odnosa izmeu mogunosti privatnog izbora i javne politike na podjelu javnih i
privatnih neprofitnih kola, uilita i sveuilita. Motre mogunosti koje nudi svaki od
navedenih sektora razliitim grupama ljudi i ralanjuju dananju javnu politiku u svezi s
njima.
Littleton, Karen i Light, Paul (ur.) Learning with Computers: Analysing Productive
Interactions (Uiti pomou kompjutora: Ralamba proizvodnih interakcija), London,
Routledge, 1998.
Ope je poznato da nove informacijske tehnologije otvaraju nove mogunosti za uenje i da
obrazovne ustanove ulau sve vie napora u tom pravcu. Meutim, iako je kompjutor isprva
pobudio veliko zanimanje kao sredstvo individualizacije uenja, novija istraivanja pokazuju
da je uspjenost uenja pomou kompjutora povezana s dobrim odnosima meu vrnjacima.
Djelo okuplja radove poznatih istraivaa s tog podruja, koji su svrstani u tri odsjeka:
eksperimentalne studije procesa i proizvoda, naturalistike studije o kompjutorskom uenju u
grupi i okruenja koja pogoduju suradnji.
Lowe, Norman K. (ur.) Games and Toys in the Teaching of Science and Technology: A
Resource Document on Low Cost Education Activities for Children in Primary and Early
Secondary Levels of Education (Igre i igrake u poduavanju prirodoslovnih i tehnikih
predmeta: Vodi za jeftine nastavne aktivnosti za djecu u osnovnoj koli i niim razredima
srednje kole), Pariz, UNESCO, 1988.
Vodi je nastao kao dio UNESCO-ova pilot-projekta o poduavanju prirodoslovnih i
tehnikih predmeta pomou igara i drugih eksperimentalnih aktivnosti. Prvi dio govori o
igrakama i igrama te o razvoju kurikuluma, posebice u osnovnoj koli. U drugom dijelu
detaljno su opisane igre i igrake koje se mogu koristiti u nastavi prirodoslovlja, tehnikih i
drugih predmeta.
Marklund, S. Internationalization of Education: Some Concepts and Questions
(Internacionalizacija obrazovanja: Neke zamisli i pitanja), Stockholm, Institutionen fr
interantionell pedagogik/Stockholms Universitet, 1980.
Djelo je analitika rasprava u kojoj su formulirana mnoga pitanja koja se tiu zamisli,
procesa, motrita i ciljeva internacionalizacije obrazovanja. Proces internacionalizacije
obrazovanja podrazumijeva denacionalizaciju kolskih programa, to je pod utjecajem
povijesnih, drutveno-gospodarskih, politikih, kulturnih i komunikacijskih imbenika. Iznose
se primjeri iz nastave stranog jezika i odgoja i obrazovanja za graanska prava koji potiu
procese internacionalizacije.
Masterman, Len i Mariet, Franois Mariet Educational Policies of the Countries in
Transition (Prosvjetne politike zemalja u tranziciji), Strasbourg, Council of Europe, 1994.
U ovoj publikaciji, namijenjenoj prosvjetnim strunjacima i svima koji se bave
posttotalitarnim sustavima, ralanjuju se odgojno-obrazovne posljedice ideolokih promjena
u tranzicijskim zemljama. Nastoji se odgovoriti na pitanja: koja je uloga odgoja i obrazovanja
u tranzicijskim zemljama, trpe li obrazovni sustavi zbog politikih, gospodarskih i drutvenih
reformi, ili su pak oni vani vektori reformi, je li mogue pokrenuti reforme kolstva prije
nego to politike i gospodarske reforme stabiliziraju drutvo u cjelini itd.
Masterman, Len i Mariet, Franois Mariet Media Education in 1990s Europe (Medijsko

83

obrazovanje u Europi devedesetih godina), Strasbourg, Council of Europe, 1994.

Knjiica je napisana kako bi uiteljima i drugim prosvjetnim strunjacima pomogla u
razumijevanju razvoja medijskog obrazovanja tijekom posljednjeg desetljea 20. stoljea.
Odreujui medijsko obrazovanje u dananjoj Europi, autori opisuju njegov razvoj i povijesne
prekretnice. Posljednjih se godina mediji nalaze u sreditu pozornosti. Mnogi asopisi sadre
kolumne posveene medijima, novine redovito izvjeuju o sadraju televizijskih programa,
posebni programi bave se novinama u propagandnim porukama, a kreativne reklame se
nagrauju na festivalima. Ta arolikost oparava uenike, to dobar uitelj treba znati
pozitivno usmjeriti. Bez pomoi mediji postaju opsjene koje oteavaju uenje.
McClellan, B. Edward Moral Education in America: Schools and the Shaping of Character
From Colonial Times to the Present (Moralni odgoj u Americi: kole i oblikovanje karaktera
od kolonijalnih vremena do danas), New York, TC Press, 1999.
Knjiga sadri povijesni osvrt na rasprave o moralnom odgoju u amerikim kolama. Autor
prati ameriku tradiciju moralnog odgoja od kolonijalnog doba do dananjice, osvrui se na
teorijske rasprave i zbiljsku praksu u javnim i privatnim kolama, uilitima i sveuilitima.
Osobitu pozornost posveuje promjenljivim trendovima u pedagogiji, sukobima crkve i kole,
ieznuu odgoja za karakter iz obrazovanja i novijim nastojanjima da se moralnom odgoju
vrati nekadanje asno mjesto. Knjiga zavrava tekstovima novijih teoretiara, meu kojima
se nalaze Lawrence Kohlberg, William J. Bennett, Carol Gilligan i Nel Noddings, te
procjenom prakse odgoja i obrazovanja u dananjim amerikim kolama.
McDonald, Rod; Bond, David; Francis, John i Gonczi, Andrew New Perspectives on
Assessment (Novi pogledi na praenje), Pariz, UNESCO, 1995.
Knjiga donosi nove zamisli o praenju kolskog uspjeha uenika, a namijenjena je uiteljima,
ravnateljima i prosvjetnim vlastima. Istaknuta je povezanost praenja i uenja te prijeka
potreba da se prilikom ocjenjivanja vrednuju sposobnosti i prizna ranije steeno znanje. Po
miljenju autora, standardni model ocjenjivanja, naime ocjenjivanje zasnovano na
vrednovanju sposobnosti, ima mnoge pozitivne znaajke. Ocjenjivanje moe biti formativno
ili sumativno. Formativno je povratna informacija koju uitelj daje ueniku u procesu
uenja, a sumativno predstavlja sud o cjelokupnom uenikovu radu. Osim toga, podcrtana je
vanost samoocjenjivanja jer ono omoguuje ueniku da se oslobodi iskljuive ovisnosti o
uitelju.
McGettrick, Bart Educating the Whole Person (Odgajati i obrazovati cjelovitu osobu),
Dundee, Scottish Consultative Council on the Curriculum, 1995.
Autor motri pitanja kao to su oblikovanje unutarnjeg sebstva, samopotovanje i duhovna
dimenzija ivota te razmilja o mjestu vrijednosti u odgoju i obrazovanju cjelovite osobe.
Studija je doprinos raspravi o vrijednostima koje se promiu odgojem i obrazovanjem.
Murphy, Joseph The Privatization of Schooling: Problems and Possibilities (Privatizacija
kolstva: Problemi i mogunosti), Thousand Oaks, A Corwin Press Publication, Sage
Publications, 1996.
Prosvjetne vlasti u Sjedinjenim Dravama stoje pred izazovom reforme kolstva koju potie
ideja privatizacije. U knjizi su razmotrene osnove i kontekst pokreta za privatizaciju, dan je
pregled privatizacije drugih podruja osim kolstva te izneseni konkretni prijedlozi za
privatizaciju kolstva.
Pike, L. W. i dr. Other Nations, Other People: A Survey of Student Interests, Knowledge,
Attitudes and Perceptions (Drugi narodi, drugi ljudi: Ispitivanje interesa, znanja, stavova i

84

pogleda uenika), Washington, D. C., United States Office of Education, 1979.

U djelu su izneseni podaci koje je sakupila Obrazovna sluba za testiranje (ETS) na
reprezentativnom uzorku uenika javnih kola u SAD-u. Podaci pokazuju slabo znanje
amerikih uenika o svijetu. S druge strane, iz podataka proizlazi da kole mogu pridonijeti
proirenju uenikova znanja i promjeni stavova. Stoga je Institut za meunarodne studije
pokrenuo projekt o uenikim interesima, znanju, stavovima i pogledima na druge ljude i
narode, to ini sredinji sadraj ove knjige.
Pinar, William F. (ur.) Curriculum: Toward New Identities (Kurikulum: Ususret novim
identitetima), Hamden, Garland Publishing, 1998.
Knjiga nudi sveobuhvatni pregled suvremenih pristupa kurikulumu. Na tragu novijih
istraivanja u podruju politike, feministike, teoloke, knjievne i rasne teorije, autori
preobliuju postojee metodoloke obrasce u odgoju i obrazovanju te ocrtavaju novu
paradigmu istraivanja kurikuluma za 21. stoljee.
Policy Paper for Change and Development in Higher Education (Dokument o politici za
promjenu i razvoj visokog obrazovanja), Pariz, UNESCO, 1995.
Dokument je pisan kao odgovor na rezoluciju usvojenu na 27. zasjedanju Glavne skuptine
UNESCO-a 1993. godine glede razvoja visokog obrazovanja. Nudi sintezu najvanijih
svjetskih trendova u tom podruju, ukljuujui UNESCO-ov okvirni plan djelovanja.
Ralamba pokriva niz pitanja koja postavljaju drave lanice i znanstvena zajednica.
Osvrui se na svjetsku krizu visokog obrazovanja, koja se osobito zrcali u sve dubljem jazu
izmeu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, dokument nudi misaonu okosnicu na kojoj bi
valjalo utemeljiti i provoditi proces promjena i razvijati visoko kolstvo.
Rai, Chiang Towards Developing New Teacher Competencies in Response to Mega-trends
in Curriculum Reforms (Ususret razvijanju novih vjetina i znanja uitelja kao odgovor na
megatrendove u reformi kurikuluma), Bangkok, APEID i UNESCO, 1992.
Djelo je izvjee s regionalnog sastanka studijske grupe za izobrazbu uitelja, odranog u
Bangkoku, na kojemu su strunjaci iz osamnaest zemalja govorili o dostignuima izobrazbe
uitelja u njihovim zemljama. Polazei od potrebe za brzim reformama kurikuluma, navode se
vjetine i znanja koja e trebati uiteljima u reformiranim obrazovnim sustavima. Osobita
pozornost posveuje se obrazovanju grupa koje su drutveno marginalizirane.
Report of a Joint UNICEF/UNESCO/SEAMES Workshop (Izvjee sa zajednike radionice
UNICEF-a, UNESCO-a i SEAMES-a), Bangkok, APEID i UNESCO, 1995.
Publikacija prikazuje radionicu o unaprjeenju kakvoe obrazovanja poboljanjem
upravljanja kolom. U tu je svrhu predloeno, izmeu ostalog, uvoenje poduavanja na vie
razina, koje bi u skoroj budunosti svima osiguralo osnovno obrazovanje. U izvjeu se nalazi
i dokument o modelu radionice za izobrazbu uitelja za poduavanje na vie razina.
Reviews of National Policies for Education: Austria (Pregledi nacionalnih prosvjetnih
politika: Austrija), Pariz, OECD, 1995.
Izvjee donosi pregled stanja u austrijskom kolstvu i prijedloge glede njegova unaprjeenja.
Austrija se suoava s problemom nezadovoljavajueg poslijesrednjokolskog obrazovanja, u
kojemu prevladava tradicionalna zamisao sveuilita. Trokovi obrazovnog sustava rastu zbog
produenog studiranja i ranijeg naputanja studija. U izvjeu se nude dva rjeenja. Studente
bi se moglo motivirati za bre zavravanje studija uvoenjem razgranatije strukture vieg i
visokog kolstva te, ukoliko bi se to pokazalo neophodnim, uvoenjem novih kolarina.
Drugo, valjalo bi unutar strunog nesveuilinog sektora potaknuti raspravu o pitanjima kao

85

to su razvoj kurikuluma, osposobljenost kadra, financiranje, trajno obrazovanje, razvojno

istraivanje itd.
Reviews of National Policies for Education: Denmark: Educating Youth (Pregledi
nacionalnih prosvjetnih politika: Danska: Obrazovanje mladei), Pariz, OECD, 1995.
Publikacija donosi ralambu danskog obrazovnog sustava glede novih drutvenih i
gospodarskih izazova. Poput drugih industrijskih zemalja, Danska se suoava s porastom i
heterogenizacijom uenika i studenata koji nakon obvezatnog kolovanja ele nastaviti
obrazovanje. Unato omasovljenju i raznolikosti, unato tomu to se puno sredstava ulae u
srednjokolsko obrazovanje i unato nedavno provedenim reformama programa tehnikog i
strunog obrazovanja, mnotvo studenata i dalje naputa kolovanje prije stjecanja potrebnih
vjetina i kvalifikacija. U izvjeu se postavlja pitanje jesu li drutveni imbenici kadri
odgovoriti na obrazovne potrebe takvih studenata te se daju savjeti nadlenim tijelima u
pogledu nain paljivijeg vrednovanja kakvoe obrazovanja i diploma.
Reviews of National Policies for Education: Finland: Higher Education (Pregledi
nacionalnih prosvjetnih politika: Finska: Visoko obrazovanje), Pariz, OECD, 1995.
U izvjeu se opisuju razliite mjere koje se poduzimaju s ciljem rjeavanja problema u
visokom obrazovanju u Finskoj. Finska vlada planski promie masovno visoko obrazovanje
kao polazite drutvenog i gospodarskog napretka. No, gospodarska kriza i visoke stope
nezaposlenosti trae djelotvornije mjere i bezbolniji prijelaz od obrazovanja k zaposlenju.
Javlja se i potreba za sustavnim vrednovanjem kakvoe obrazovnih rezultata,
decentralizacijom odluivanja u visokom obrazovanju te uvoenjem strunije usmjerenog
sektora i novih vrsta diploma. Ostvarenje tih ciljeva trai unaprjeenje nastavnog kadra,
uravnoteenje poduavanja i istraivanja, poboljanje institucionalnog upravljanja na svim
obrazovnim razinama te prilagoavanje novih kvalifikacija zahtjevima trita rada.
Reviews of National Policies for Education: France (Pregledi nacionalnih prosvjetnih
politika: Francuska), Pariz, OECD, 1996.
Izvjee o francuskoj prosvjetnoj politici uglavnom je posveeno pitanju jednakosti. Budui
da su francuske vlasti uvele novu prosvjetnu politiku s ciljem smanjenja gospodarskih i
drutvenih nejednakosti, izvjee donosi procjenu djelotvornosti i ispravnosti mjera poduzetih
zadnjih nekoliko godina. Rije je o tri krupne promjene: odreivanju razvojnih prioriteta u
obrazovanju koji bi onemoguili marginalizaciju onih sa slabim kolskim uspjehom,
reformama u polju izobrazbe uitelja u cilju postizanja vie kakvoe i trajnosti sve
razgranatijeg obrazovnog sustava, te uvoenjem novih diploma za tehniko i struno
obrazovanje koje je primjerenije zahtjevima trita rada.
Reviews of National Policies for Education: Poland (Pregledi nacionalnih prosvjetnih
politika: Poljska), Pariz, OECD, 1996.
Izvjee razmatra sva vanija pitanja poljskog obrazovnog sustava, primjerice kakvou i
djelotvornost obrazovanja, zanimanje i izobrazbu uitelja, visoko obrazovanje te financiranje
obrazovanja. Preporuke u pogledu poboljanja poljskog kolstva odnose se na sustavniji
razvoj kurikulum i pomnije vrednovanje njihove uspjenosti u praksi. Trai se poboljanje
profesionalnog statusa uitelja na svim obrazovnim razinama i njihova priprema za strune
izazove. Takoer se istie da se visoko obrazovanje treba razvijati u pravcu zajednitva i
suradnje. Izvjee zavrava listom prijedloga za izradu politike razvoja ljudskih potencijala.
Reviews of National Policies for Education: Russian Federation (Pregledi nacionalnih
prosvjetnih politika: Ruska Federacija), Pariz, OECD, 1998.

86

U izvjeu se opisuju noviji trendovi promjena. Obrazovanje se shvaa kao moni imbenik
izgradnje mlade ruske demokracije. Novi gospodarski i drutveni uvjeti trae od djelatnika
nova znanja i vjetine. Zbog nesigurnosti veine drutvenih sektora, trai se da se osobita
pozornost posveti prilagodbi i restrukturiranju kurikuluma te suradnji na nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini. U izvjeu su preporuke o nainu ostvarivanja naela
obrazovanja za sve, kurikulumu i praenju, izobrazbi uitelja, reformama tehnikog i strunog
obrazovanja u jeku gospodarskih mijena te proraunskom financiranju i ulozi vlade.
Rich, Dorothy Megaskills (Megavjetine), Boston, Houghton Mittlin Company, 1988.
Megavjetine su stavovi i ponaanja koja djeci pomau da budu uspjeni. Autorica predlae
posebne aktivnosti kojima se razvitak tih vjetina moe poticati u obitelji.
Richards, Colin i Taylor, Philip (ur.) How Shall We School Our Children?: The Future of
Primary Education (Kako emo kolovati nau djecu?: Budunost osnovnokolskog
obrazovanja), London, Falmer Press, Taylor & Francis, 1998.
Tim autora nudi racionalni pogled na budunost osnovnog kolstva, posebice u prvih 20
godina idueg tisuljea. Pristup koji autori koriste zasniva se na pitanjima kao to su: kakvo
opravdanje ima radikalni nastavni program, kada obrazovni sustav dobro funkcionira i kako
ga uiniti primjerenijim interesu uenika, to je svrha i koji su ciljevi osnovne kole, jesu li
kolski ciljevi primjereni izazovima budunosti, kojim sredstvima osnovnokolsko
obrazovanje ostvaruje svoje ciljeve, kojim mjerilima utvrujemo uspjenost kole, koje uloge
i identitete e uitelji, uenici i roditelji imati u budunosti itd.
Richardson, Virginia (ur.) Constructivist Teacher Education: Building a World of New
Understandings (Konstruktivistika izobrazba uitelja: Graditi svijet novih shvaanja),
London, Falmer Press, Taylor & Francis, 1997.
Knjiga nudi novi pristup izobrazbi uitelja na temelju primjene konstruktivistike teorije, po
kojoj pojedinci oblikuju vlastita shvaanja interakcijom izmeu svojih spoznaja i uvjerenja s
pojavama ili idejama s kojima dolaze u dodir. Konstruktivizam je deskriptivni, a ne
preskriptivni pristup uenju (trebamo uiti na taj i taj nain), odnosno stvaranju znaenja, i
nije teorija poduavanja, iako sadri neke njezine elemente. Objedinjujui teoriju, istraivanja
i praksu konstruktivistike izobrazbe uitelja, autori govore kako uitelje i uenike navesti na
propitivanje njihovih uvjerenja i postupaka tijekom poduavanja i uenja.
Schleicher, K. (ur.) Nationalism in Education (Nacionalizam u obrazovanju),
Frankfurt/Main, Peter Lang, 1993.
Glavna tema djela je ideja nacije u razliitim obrazovnim sustavima. Autori naglaavaju da se
potivanjem ljudskih prava, meunarodnom suradnjom i kulturnom razmjenom meu
narodima, nacionalistiki usmjereno obrazovanje moe ograniiti i uravnoteiti. Nadalje, u
knjizi se pokazuje da je irenje obrazovnih sustava i uvoenje obvezatnog kolovanja vrsto
vezano uz razvitak nacionalne drave, to za posljedicu ima slabljenje nadnacionalnih i
humanistikih vrednota u obrazovanju.
Seguin, R. The Elaboration of School Textbooks (Izrada kolskih udbenika), Pariz,
UNESCO, 1989.
U ovom vodiu UNESCO daje naputke za izradu primjerenih kolskih udbenika sa svrhom
poticanja uitelja i drugih strunjaka u odgoju i obrazovanju na izradu i objavljivanje vlastitih
radova u podruju kojim se bave. U vodiu se razrauju pitanja teorijskog pristupa
poduavanju, problemi u svezi s pisanjem i ilustriranjem knjiga i udbenika i dr.

87

A Sense of Belonging (Osjeaj pripadnosti), Dundee, Scottish Consultative Council on the

Curriculum, 1995.
Studija se zasniva na seminaru koji su organizirali kotsko savjetodavno vijee za kurikulum
i kotska udruga za obiteljsko posredovanje 1994. godine. Tema seminara bila je stvaranje
kolskog ozraja koje potie osjeaj pripadnosti i ukljuenosti uenika u razred pruajui im
time kvalitetnu podlogu na kojoj dalje mogu izgraivati svoje osobno i drutveno djelovanje.
Djelotvorno uenje ne svodi se samo na ispunjavanje programskih zahtjeva formalnog
kurikuluma, nego i na poticanje razumijevanja meuljudskih odnosa.
Sernak, Kathleen School Leadership - Balancing Power With Caring (Vodstvo u koli Uravnoteenje moi i brinosti), New York, TC Press, 1998.
U knjizi se opisuju nastojanja jedne kole da izgradi brinu kolsku zajednicu u sklopu
tradicionalne birokratske hijerarhije. Ocrtavajui povijesnu kronologiju kole optereene
zloinima, nasiljem i narkomanijom, autorica se zaustavlja na afroamerikoj ravnateljici koja
je jedno vrijeme vodila kolu i nastojala stvoriti ozraje brinosti. Osim toga, u knjizi se
raspravlja kako uitelji percipiraju namjere i djelatnost ravnatelja te kako brinu o sebi i svojim
kolegama.
Shor, Ira When Students Have Power: Negotiating Authority in a Critical Pedagogy (Kad
uenici imaju mo: Dogovaranje oko autoriteta u kritikoj pedagogiji), Chicago, University of
Chicago Press, 1996.
U cilju postizanja stvarnih promjena u smjeru demokratizacije nastave, autorica prikazuje to
se dogaa u uionici kad se uenicima dade mo da nastavu ustroje onako kako oni ele.
Predlae nove nastavne metode to ilustrira nadahnjujuim, humoristinim primjerima iz
prakse.
Shulman, Michael Schools as Moral Communities: A Framework and Guide for School
Administrators, Principals, and Teachers (kole kao moralne zajednice: Nacrt i vodi za
kolske administrativne djelatnike, ravnatelje i uitelje), New York, Anti-Defamation League,
n. d.
Knjiga polazi od ideje kole kao zajednice, djelotvornost koje ovisi o mjeri u kojoj je ona
utemeljena na moralnim naelima. Sredinja zadaa kole kao moralne zajednice jest
uspostavljanje kulture brinosti nasuprot kulturi sebinosti i nasilja koja danas sve vie
okruuje mlade. Knjiga sadri savjete kako organizirati kolske aktivnosti koje vode kulturi
brinosti i nenasilja.
Smidt, Sandra A Guide to Early Years Practice (Vodi za odgoj djece u ranoj predkolskoj
dobi), London, Routledge, 1998.
Knjiga je detaljni vodi za predkolske odgajatelje. Autoriine spoznaje prilog su raspravama
o aktivnostima koje osiguravaju najbolje rezultate u uenju kod predkolske djece. Rasprave o
tom pitanju u Velikoj Britaniji rasplamsao je program laburistike vlade namijenjen odgoju
mlae predkolske djece, koji je svojim postavkama uznemirio odgajatelje i javnost.
Smyth, John i Shacklock, Geoffrey Being Reflexive in Critical Educational Social Research
(Biti refleksivan u kritikim istraivanjima sociologije obrazovanja), London, Falmer Press,
Taylor & Francis, 1998.
Knjiga je zbornik radova o rezultatima sociolokih istraivanja u podruju obrazovanja.
Tekstovi su pisani tako da odraavaju osobno iskustvo u istraivakom radu. Autori opisuju

88

dvojbe koje su proivljavali tijekom istraivanja obrazovanja. U tom smislu, zbornik rjeava
problem koji se u kritikim tekstovima naziva fenomenom istraivaa kojega nema. Autori
razotkrivaju svoje osobne, politike i drutvene nazore po mnogim pitanjima, kao to su etika,
spol, rasa, valjanost istraivanja, osposobljenost istraivaa, autorska prava, itateljstvo i dr.
Snauwaert, D. T. Democracy, Education, and Governance: A Developmental Conception
(Demokracija, obrazovanje i upravljanje: Razvojna koncepcija), Albany, SUNY Press, 1993.
U djelu se artikuliraju dvije koncepcije demokracije: 1. birokratska, koja tei djelotvornosti i
2. decentralizirana, koja tei ljudskom razvoju. Ova potonja temelji se na teorijama
Rousseaua, Milla, Marxa, Deweya i Ghandija, koji dre da je ljudski razvoj kljuna nit koja
treba voditi oblikovanje sustava upravljanja, da ono ovisi o politikoj participaciji i da ini
moralno tkivo demokracije. Djelo zavrava zakljukom o prijekoj potrebi participativnog
sustava upravljanja kolama, ali se takoer naglaava da takav sustav nije jedini preduvjet
obrazovne vrsnoe.
Splitter, Laurance J. i Sharp, Ann Margaret Teaching for a Better Thinking: The Classroom
Community of Inquiry (Poduavanje za bolje miljenje: Razredna zajednica za ispitivanje),
Melbourne, ACER, 1995.
Djelo potie uenike i uitelje na razvijanje filozofijskog pristupa svijetu. Autori polaze od
postavke da djeca mogu nauiti pronicavo, razborito i ralambeno misliti jedino ako ih se
potie da sve probleme u razredu sagledavaju kroz naoale filozofskog ispitivanja. Djelo je
doprinos globalnoj raspravi o obrazovanju za 21. stoljee.
Steinberg, Shirley i Kincheloe, Joe (ur.) Students as Researchers: Creating Classrooms that
Matter (Uenici istraivai: Stvoriti razrede koji nam neto znae), London, Falmer Press,
Taylor & Francis, 1998.
Knjiga se bavi obrazovanjem uenika putem smislenog istraivanja. Jasno je objanjen odnos
izmeu metode poduavanja, razredne prakse i proizvodnje znanja. Autori ralanjuju
teorijske novine posljednjeg desetljea i smjetaju ih u realni kontekst. Nakon teorijskih
uvida, djelo donosi primjere programa koje i uenici mogu koristiti kako bi bolje razumjeli
strukturu i prednosti istraivanja.
Sugrue, Ciaran Complexities of Teaching: Child-centred Perspectives (Sloenosti
poduavanja: Pristupi po mjeri djeteta), London, Falmer Press, Taylor & Francis, 1997.
U studiji se prikazuje da, suprotno opem uvjerenju, poduavanje po mjeri djeteta moe biti i
strukturirano i suportivno te nude mogunosti za usmjeravanje djeteta u takvim uvjetima.
Iskusni uitelji koji primjenjuju djetetu usmjeren pristup iznose svoja iskustva u
objedinjavanju najboljih elemenata tradicionalnih i suvremenih metoda u nastavi.
Sylva, Kathy i Blackford, Iram Siraj Bridging the Gap Between Home and School
(Premostiti jaz izmeu doma i kole), Pariz, UNESCO, 1996.
Izvjee se temelji na istraivanjima provedenim u Egiptu, Etiopiji, Indoneziji i Jamajci, koja
su pokazala da uenici rado idu u kolu i dulje u njoj ostaju ako i sami aktivno sudjeluju u
nastavi i ako nastava polazi od njihovih osobnih iskustava. Takoer, opisuju se nastojanja
uitelja da u uionici stvore takvo ozraje koje e pruati osjeaj podrke i sigurnosti djeci iz
razliitih drutveno-gospodarskih i etnikih grupa. Osim istraivanja osnovnih kola,
prikupljali su se i podaci o uenju predkolske djece, kako bi se sastavljae kurikuluma
upozorilo na posebnosti ranog uenja.
Taylor, Monica (ur.) Values Education in Europe: A Comparative Overview of a Survey of

89

26 Countries in 1993 (Odgoj i obrazovanje za vrijednosti u Europi: Poredbeni pregled

istraivanja provedenih u 26 zemalja 1993. godine), Pariz, CIDREE i UNESCO, 1994.
Poredbeni pregled istraivanja u 26 europskih zemalja o teoriji i primjeni formalnih i
neformalnih programa odgoja i obrazovanja za vrijednosti, 1993. godine, upotpunjuje djelo
Odgoj i obrazovanje za vrijednosti u Europi: Bibliografija s biljekama 1985.-92., a oba su
nastala u sklopu projekta Vrijednosti u odgoju i obrazovanju u Europi to su ga 1991.
godine pokrenuli Konzorcij institucija za razvoj i istraivanja u odgoju i obrazovanju u Europi
(CIDREE) i UNESCO. Prvi dio Pregleda poredbena je ralamba koja saima podatke iz 26
zemalja po kategorijama: istraivaki projekti, povijesna i ideoloka pozadina, ciljevi,
izobrazba uitelja, nastavne metode, vrednovanje programa itd. Drugi dio ine izvjea po
zemljama. U veini izvjea govori se o brzim promjenama na europskoj i globalnoj razini;
drutvima u krizi; rastuoj etnikoj i kulturnoj raznolikosti; vanosti religije; usponu
demokracije i graanstva; te jaanju nacionalizama. Oito je da se Europa nalazi u kritinim
trenucima svoje povijesti, suoena s temeljnom krizom vrijednosti. Odgoj i obrazovanje za
vrijednosti, u svojim raznim oblicima, potie pojedince na razvijanje osobnih stavova glede
vrijednosti kojima e se voditi prilikom izbora meu ponuenim mogunostima i preuzimanja
drutvene odgovornosti.
Teacher Education, Issues, Needs and Plans for Action (Izobrazba uitelja, problemi,
potrebe i planovi djelovanja), Bangkok, APEID i UNESCO, 1987.
Izvjee regionalne radionice za izobrazbu uitelja, odrane u Bangkoku 1986. godine, sadri
pregled rezultata projekta o razvoju i irenju izobrazbe uitelja u zemljama Jugoistone Azije.
Tijekom radionice prouena su pitanja uloge uitelja, problemi nepismenosti, demografskog
rasta i dr. Sudionici radionice trebali su izraditi regionalne i nacionalne nastavne programe te
predloiti teme buduih seminara za izobrazbu nastavnika i izradu nastavnih materijala.
Rjeenja do kojih su doli razvrstana su u desetak tematskih cjelina, primjerice izobrazba
uitelja prije stupanja u slubu, izobrazba za vrijeme slube itd. Kao glavno naelo strunog
usavravanja uitelja jo jednom je potvrena vrijednost koncepcije cjeloivotnog uenja.
The Teachers Handbook: Using the Local Environment, Malawi Special Distance
Education Programme (MASTEP) (Prirunik za uitelje: Kako iskoristiti prednosti domaeg
okruenja, Posebni program obrazovanja na daljinu u Malaviju), Pariz, UNESCO, 1993.
Prirunik nudi praktine smjernice afrikim uiteljima o tome kako u poduavanju iskoristiti
prednosti domaeg okruenja. Pokazano je kako uitelji mogu izraditi jeftina pomona
sredstva za uenje i nastavu uiniti zanimljivom. Polazei od premise da je okoli fizika, ali
takoer i kulturna i drutvena pojava, autori opisuju svakovrsna improvizirana pomona
sredstva, proces recikliranja papira, naine izrade alata itd. Pritom se uitelji mogu posluiti
zemljom, biljem, vodom, ivotinjama, svime to se dade nai na trnici itd. U jednom
poglavlju govori se o tome kako se navedena sredstva koriste u nastavnim predmetima kao to
su poljoprivreda, jezici, matematika, tehniko i zdravstveno obrazovanje. Na primjer, opisano
je kako izraditi boje, ljepilo, papir, olovke, kistove itd.
Thomson, John A Holistic Approach: Steiner Waldorf Education (Holistiki pristup:
Steinerov waldorfski odgoj i obrazovanje), Dundee, Scottish Consultative Council on the
Curriculum, 1996.
Autor, bivi ravnatelj za izobrazbu uitelja u Emerson koledu, raspravlja o ciljevima
waldorfskog odgoja i obrazovanja R. Steinera. Predstavljena je okosnica temeljnih
Steinerovih naela koja su unijela velike promjene u odgojno-obrazovno i kolsko ozraje
dvadesetog stoljea irei se i ukorjenjujui u raznorodnim kulturnim sredinama.

90

Tiffin, John i Rajasingham, Lalita In Search of the Virtual Class: Education in an

Information Society (U potrazi za virtualnim razredom: Obrazovanje u informatikom
drutvu), London, Routledge, 1995.
Knjiga nudi novu viziju uloge i mjesta obrazovanja u informatikoj budunosti, kad e daljnji
razvoj kompjutorskih tehnologija omoguiti irenje tele-uenja, virtualnog poduavanja i
kompjutoriziranih razreda. Autori trae odgovore na pitanja: kakvo obrazovanje trebamo
danas kako bismo se osposobili za budunost; kojim tehnologijama emo tada raspolagati;
kakav e utjecaj te tehnologije imati na nastavne sadraje i metode; ako razred nije samo
mjesto obrazovanja nego i socijalizacije, kakve e biti posljedice sci-fi, virtualnog
obrazovanja itd.
Toch, Thomas In the Name of Excellence: The Struggle to Reform the Nations Schools,
Why Its Failing, and What Should Be Done (U ime vrsnoe: O borbi za reformu
nacionalnih kola, razlozima njezina neuspjeha i prijedlozima za daljnje djelovanje), New
York, Oxford University Press, 1991.
Knjiga nudi informativnu i provokativnu ralambu uzroka krize u amerikom kolstvu.
Opisujui tijek pokreta za reformu kolstva, od ranih politikih prepirki u nekim amerikim
dravama do dananje rasprave o prestrukturiranju kola, autor tumai uzroke neuspjeha koji
je doivjela inicijativa za uvoenjem znanstvenih predmeta u veinu srednjih kola. Govori o
prosvjetnim strunjacima koji pruaju snaan otpor znanstveno usmjerenim ciljevima pokreta,
o teti nastaloj uporabom standardiziranih testova, koja je daleko vea nego to izvjea
pokazuju te o milijunima studenata koji nisu uspjeli zadovoljiti nove uvjete za stjecanje
diplome. Na kraju iznosi prijedloge za daljnji tijek nacionalne reforme kolstva.
Too, Yun Lee i Livingstone, Niall (ur.) Pedagogy and Power (Pedagogija i mo), Cambridge,
Cambridge University Press, 1998.
Knjiga je prilog povijesnim i suvremenim raspravama o ulozi obrazovanja u drutvu, mjestu
ideologije u kolskim programima, obrazovanju manjina, odrazu drutvene moi na
obrazovanje i dr. Ukratko, bavi se pitanjem zato poduavamo i uimo upravo ono to
poduavamo i uimo. Klasiari, povjesniari, filozofi i knjievni teoretiari pokuavaju
dokazati da je klasino obrazovanje izviralo iz odreene politike teorije i povijesti te da su
ondanji uitelji i uenici bili u mnogome voeni strukturama intelektualnog, drutvenog i
politikog autoriteta.
Tourtet, L. Innovative Methods in the Associated Schools Project (Inventivne metode u
Projektu udruenih kola), Pariz, UNESCO, n. d.
U djelu se opisuju brojne inventivne metode koje UNESCO-ove Udruene kole
primjenjuju u nastavi, u cilju promicanja mira i meunarodnog razumijevanja. Svrha djela je
informirati uitelje o novim pedagokim idejama i postupcima, kao to su socioafektivne,
problemske i interdisciplinarne metode. Na kraju knjige obrauju se pitanja kao to su
djelotvornost metoda moralnog odgoja, poticanje razumijevanja i potovanja drugoga, zatita
okolia itd.
UNESCO - Principes directeurs et critres pour llaboration, lvaluation et la rvision des
programmes, manuels et autres matriels didactiques de lducation vocation
internationale en vue de promouvoir la dimension internationale de lducation (UNESCO
- Osnovna naela i kriteriji za izradu, vrednovanje i reviziju didaktikih programa, prirunika
i drugih materijala za obrazovanje u meunarodnom duhu, u cilju promicanja meunarodne
dimenzije obrazovanja), Pariz, UNESCO, 1995.

91

Djelo je izvjee sa skupa kojega je organiziralo Australsko nacionalno povjerenstvo za

UNESCO s ciljem utvrivanja i/ili poboljanja kriterija za izradu nastavnih programa,
prirunika i drugih didaktikih materijala u podruju obrazovanja za meunarodno
razumijevanje. Na skupu je zakljueno da se ciljevi meunarodnog razumijevanja u
obrazovanju mogu promicati irenjem znanja, razvojem stavova, vrijednosti i vjetina u
sljedeim podrujima: ljudska prava, meunarodno razumijevanje, jednakost ljudi, potovanje
sebe i drugih, razvoj kritikog miljenja i dr. Osobito se naglaava potreba da se pri pripremi
nastavnih materijala trebaju izbjegavati pristrana tumaenja, etnocentrizmi, stereotipi i
predrasude.
Values in Education: A Paper for Discussion and Development (Vrijednosti u odgoju i
obrazovanju: Studija za raspravu i razvoj), Scottish Consultative Council on the Curriculum,
Dundee, 1991.
Dananje rasprave o naravi obrazovnih vrijednosti potaknule su kotsko savjetodavno vijee
za kurikulum na odreivanje pet temeljnih naela odgoja i obrazovanja mladei. U studiji
strunjaci Vijea pokuavaju dokazati kako su ta naela vana ne samo za proces poduavanja
i uenja, nego i za stvaranje poticajnog kolskog ozraja, a time i za drutveni i moralni odgoj
uenika.
Verma, Gajendra Researching Education: Perspectives and Techniques (Istraivanje
obrazovanja: Motrita i tehnike), London, Falmer Press, Taylor & Francis, 1998.
Knjiga pomae studentima da se uinkovito suoe s dva izazova istraivakog rada. Prvi se
odnosi na svladavanje zahtjeva za pravilnim itanjem i razumijevanjem teksta nastalog kao
rezultat istraivanja, a drugi na svladavanje spoznaja i vjetina potrebnih za provedbu
istraivakog projekta. Teme su podijeljene u tri cjeline: pojmovi i tehnike istraivanja;
razliiti pristupi istraivanju i pregled suvremenih istraivanja. Na kraju knjige nalazi se
tuma pojmova koji su kljuni u obrazovanju za razumijevanje istraivanja.
Williams, John A. Classroom in Conflict: Teaching Controversial Subjects in a Diverse
Society (Uionica u sukobu: Poduavati o problematinim temama u drutvu razliitosti),
New York, State University of New York Press, 1994.
Knjiga otvara pitanje fakultetske nastave povijesti o problematinim temama. Autor koristi
sokratovsku metodu ulaenja u misaoni svijet studenata kako bi im pomogao osvijestiti
neprimjerenost nekih misaonih obrazaca, primjerice pozitivizma, relativizma, tenje za jasnim
i zatvorenim mentalnim konstrukcijama i sl., te njih zamijeniti elastinijim, otvorenijim i
osjetljivijim stavovima o povijesnim dogaajima. Nastojei potaknuti studente na aktivno
promiljanje povijesnih drutava u cilju razvijanja to cjelovitijeg uvida u povijesne procese
istraivanjem vie razliitih pogleda te kombiniranjem paljive ralambe i matovitosti, autor
nadilazi ogranienja tzv. politike korektnosti i kanonskih djela na kojima poiva
tradicionalni liberalni kurikulum. On upozorava da sloenost i pokretljivost povijesnih
iskustava izmie svakom autoritativnom prikazu. Istinu povijesnih pojava tumai kao
gandhijevsku istinu, tj. kao istinu koja postoji, ali cjelina koje nije dohvatljiva pojedincu.
Woods, Philip; Bagley, Carl i Glatter, Ron School Choice and Competition: Markets in the
Public Interest? (Izbor kole i natjecanje: Trite u interesu javnosti?), London, Routledge,
1998.
U knjizi su izneseni rezultati petogodinjeg istraivanja o obrazovnim reformama u Velikoj
Britaniji, koje su uenicima otvorile ire mogunosti izbora i omoguile konkurenciju meu
kolama. Autori nastoje pomoi roditeljima oko pitanja na to valja obratiti pozornost

92

prilikom usporeivanja razliitih kola. Osim toga, raspravlja se o tome ini li pritisak
obrazovnog trita dobro svim kolama ili samo nekima.
World Education Report 1995 (Svjetsko izvjee o odgoju i obrazovanju, 1995.), Pariz,
UNESCO, 1997.
Jedna od glavnih tema ovog UNESCO-ova izvjea, u kojima se svake dvije godine iznose
svjetski trendovi u odgoju i obrazovanju, jest doprinos odgoja i obrazovanja ljudskoj
solidarnosti. Izuzetna pozornost posveena je obrazovnim mogunostima ena i djevojaka,
koje se u svim zemljama nalaze u loijem poloaju od mukaraca. Prate se globalni trendovi i
mjere za unaprjeenje pristupa formalnom obrazovanju enama u industrijskim zemljama i
zemljama u razvoju. Razlike izmeu ena i mukaraca vidljive su u svim kljunim
pokazateljima (stope pismenosti, upisne kvote, trajanje kolovanja, naputanje kole, izbor
obrazovanja).
World Education Report 1998: Teachers and Teaching in a Changing World (Svjetsko
izvjee o odgoju i obrazovanju, 1998.: Uitelji i poduavanje u svijetu promjena), Pariz,
UNESCO Publishing, 1998.
Ovo izdanje Svjetskog izvjea o odgoju i obrazovanju posveeno je uiteljima, najbrojnijoj
profesiji u svijetu te poduavanju. Izlau se podaci o statusu uitelja po zemljama, uvjetima u
kojima rade, strunoj izobrazbi i usavravanju, trendovima u nastavi i uenju i dr. Govori se i
o utjecaju novih tehnologija na poduavanje te o uenju izvan formalnih ustanova odgoja i
obrazovanja.
World Guide to Higher Education: A Comparative Survey of Systems, Degrees and
Qualifications (Svjetski vodi o visokom obrazovanju: Poredbeni pregled sustav, stupnjeva i
kvalifikacija), Pariz, UNESCO, 1996.
U vodiu se iznose podaci o sustavima visokog obrazovanja u vie od 160 zemalja. O svakoj
zemlji navode se informacije o strukturi sustava visokog obrazovanja i pojedinim
visokokolskim institucijama, stupnjevima, diplomama i kvalifikacijama te o uvjetima upisa
za svaku od razina. Svrha je publikacije pridonijeti meunarodnoj mobilnosti studenata
ubrzanjem procesa priznavanja inozemnih diploma. Namijenjena je osobama i tijelima pri
sveuilitima ili vladama koji su nadleni za priznavanje akademskih kvalifikacija i onima
koje openito zanimaju sustavi visokog obrazovanja u svijetu.

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava

ABC of Teaching Human Rights: Practical Activities for Primary and Secondary Schools
(Abeceda poduavanja o ljudskim pravima: Praktine aktivnosti za osnovnu i srednju kolu),
eneva, UN Centre for Human Rights, n. d.
Broura prua osnovne informacije o ljudskim pravima i potovanju sebe i drugih u kontekstu
Ope deklaracije o ljudskim pravima. Opisane su aktivnosti za djecu svih dobnih skupina.
Aktivnosti namijenjene mlaoj djeci usmjerene su na njegovanje osjeaja vlastite vrijednosti i
potovanja drugih. Vjebe za stariju djecu produbljuju razumijevanje ljudskih prava. U radu s
mlaom djecom naglasak je na igrokazima, dok se za stariju preporuuju aktivnosti
istraivake naravi. Dio knjiice ine teorijski tekstovi i meunarodni dokumenti o ljudskim
pravima.
Academic Freedom: Education and Human Rights: 4 (Znanstvena sloboda: Obrazovanje i
93

ljudska prava: 4), London, Zed Books, 1996.

Glavna tema djela je pravo na obrazovanje i znanstvene slobode. Istraivanja su obavljena u
zemljama u kojima se obrazovni sektor nalazi pod politikim pritiscima, gdje obrazovanje nije
dostupno svima i u kojima se prava uitelja i uenika sustavno kre.
Ackerman, S. i dr. Human Rights Education Resource Notebooks: Economic Rights
(Biljenice o odgoju i obrazovanju za ljudska prava: Gospodarska prava), San Francisco,
Amnesty International USA, 1991.
Publikacija sadri nastavne jedinice za srednju kolu o gospodarskom razvoju i gospodarskim
pravima, u kojima se na poredbeni nain govori o problemima zemalja Treeg svijeta i
Sjedinjenih Amerikih Drava. Prvi dio knjige govori o gospodarskim pravima kao
neodvojivom dijelu ljudskih prava, a drugi o raspodjeli bogatstava i o neishranjenosti u
svijetu.
Allahwerdi, Hellena i Jaaskelainen, Lisa Approaches to Human Rights Teaching: Material
for Schools (Pristupi poduavanju ljudskih prava: Materijali za kole), Helsinki, Finsko
povjerenstvo za UNESCO, 1989.
Knjiga govori o pristupima, aktivnostima i igrama putem kojih se djecu poduava ljudskim
pravima. Raena je za finske kole, ali njezini naputci mogu se upotrebljavati i u drugim
zemljama. Autorice navode poeljne odlike uitelja te ohrabruju sudjelovanje i aktivnost
uenika. Iznose razliite pristupe odgoju i obrazovanju za ljudska prava, poglavito njihove
metodike smjernice. Svaka tema popraena je opisom posebnih aktivnosti i igara te popisom
literature.
Alvarez, R. M. i dr. Shopping List of Techniques in Teaching Human Rights (Popis za
kupovinu tehnika u poduavanju o ljudskim pravima), Quezon City, Zamora Press and
Publication, 1994.
Djelo ralanjuje proces uenja i nudi primjere uspjenih metoda poduavanja za ljudska
prava. Opisuju se pojedini stadiji procesa uenja i poduavanja za ljudska prava. U prvom
stadiju uenicima se omoguuje stjecanje osnovnih znanja o ljudskim pravima, potom se
upoznaju sa irim kontekstom ljudskih prava i na kraju s metodama i postupcima promicanja
prava. Opis svakog stadija nadopunjen je aktivnostima i vjebama.
Amnesty International: Human Rights in Plain Language (Amnesty International: Ljudska
prava jednostavnim jezikom), New York, Amnesty International USA, 1991.
Ilustrirana broura o Opoj deklaraciji o ljudskim pravima na zabavan nain upoznaje djecu s
njihovim ljudskim pravima.
Andreopoulos, George J. i Claude, Richard Pierre (ur.) Human Rights Education for the
Twenty-First Century (Odgoj i obrazovanje za ljudska prava u dvadesetprvom stoljeu),
Baltimore, University of Pennsylvania Press, 1997.
Djelo sadri teorijske i metodike tekstove namijenjene formalnim i neformalnim oblicima
odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Velik broj autora, od aktivista do strunjaka za
obrazovanje i predstavnika nekih meunarodnih organizacija, opisuje razliite pristupe izradi i
provedbi programa za uenje o ljudskim pravima i slobodama. Osim teorijskih ralambi
ljudskih prava, u knjizi se obrauju pitanja izobrazbe uitelja i drugih strunjaka u tom
podruju, primjerice asnika, vojnog osoblja, zdravstvenih djelatnika, znanstvenika i
novinara, te se govori o mogunostima neformalnog obrazovanja graana.
Balkey, Carole A. i Andrea, Gabriel Human Rights (Ljudska prava), Durban, Community

94

Law Centre, 1991.

Knjiga je namijenjena uenicima viih razreda osnovne i niih razreda srednje kole. U njoj se
tekstom i ilustracijama tumae lanci Ope deklaracije o ljudskim pravima. Navode se
provokativna pitanja koja bi trebala potaknuti raspravu u uionici. Djelo je pisano na
engleskom i zulu jeziku kako bi potaklo reforme u junoafrikom obrazovnom sustavu u
pravcu vee zatite ljudskih prava.
Barrameda, Teresita V. i Espallardo, Lea L. Learning, Reflecting and Acting for a Human
Rights Future: A Training Manual for the Education of the Human Right to Housing in
Urban Communities (Uiti, razmiljati i djelovati za budunost ljudskih prava: Prirunik za
poduku o pravu ovjeka na dom u urbanim zajednicama), New York, Peoples Decade of
Human Rights Education (PDHRE) - International, 1996.
Knjiga je nastala kao rezultat rasprava voenih na 4. svjetskoj konferenciji ena. Sudionice iz
22 zemlje predstavile su svoje prirunike odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Prirunici
nude razliite pristupe ljudskim pravima, osobito glede poloaja ena i jednakosti spolova.
Jedan od temeljnih problema o kojemu se raspravljalo bio je kako u urbanim i ruralnim
zajednicama pokrenuti javnu raspru o gospodarskim, drutvenim i kulturnim pravima, pravu
na vodu, obrazovanje, posao, zdravstvenu njegu te, osobito, pravu na dom. Osnovni zakljuak
Konferencije bio je da se naelo pravednosti moe ostvariti jedino kao rezultat razumijevanja
drutvenih i gospodarskih nepravdi i utemeljenja politikih i drutvenih odluka u potivanju
ljudskih prava.
Best, Francine Human Rights Education (Odgoj i obrazovanje za ljudska prava), Strasbourg,
Council of Europe, 1992.
Studija donosi pregled djelatnosti Vijea Europe u podruju odgoja i obrazovanja za ljudska
prava na temelju brojnih izvjea Vijea Europe. U njoj se predstavljaju rasprave
meunarodnih i europskih strunjaka, istraivaa i uitelja. Budui da se govori o njihovim
iskustvima i problemima, studija je koristan materijal za izobrazbu uitelja. Autorica dri da
odgoj i obrazovanje za ljudska prava treba biti multidisciplinarno i trajno. Izobrazba uitelja u
tom podruju treba sadravati precizne pravne, povijesne i pedagoke injenice te razvijati
stavove utemeljene na potivanju ljudskog dostojanstva.
Brzea, Csar Human Rights and Minorities in the New European Democracies:
Educational and Cultural Aspects (Ljudska prava i manjine u novim europskim
demokracijama: Obrazovni i kulturni aspekti), Strasbourg, Council of Europe, 1996.
Publikacija je izvjee o radionici odranoj 1994. godine u Lohusaluu u Estoniji, u
organizaciji Vijea Europe i estonskih vlasti, s ciljem procjene stanja obrazovnih i kulturnih
aspekata ljudskih prava i prava manjina u zemljama u tranziciji. Rasprave su se vodile oko
jezikih prava, prava na dravljanstvo, prava na razliitost, prava na kulturnu samostojnost te
prava na izbor u podruju kulture, religije i obrazovanja. Nastojei odrediti suvremeno
znaenje pojma manjina u raznim politikim i kulturnim kontekstima, sudionici su
zakljuili da ono ukljuuje iroko obzorje sloenog odnosa jezinih, kulturnih, religijskih,
obrazovnih, meuljudskih i nasljednih imbenika. Potom je bilo rijei o pravima manjina kao
individualnom i kolektivnom pravu; prijelazu tranzicijskih zemalja od nacionalnih na
multikulturalne nacionalne drave; pravnim te institucionalnim jamstvima prava manjina u
Zapadnoj, Srednjoj i Istonoj Europi; interkulturalnom obrazovanju u kontekstu krize
identiteta u zemljama u tranziciji itd.
Brazil: Who Are The Street Children? (Brazil: Tko su djeca s ulice?), New York, UNICEF,
1993.

95

U studiji se istrauju povijesni i geografski uzroci masovne emigracije puanstva iz brazilskih

ruralnih podruja, iznose statistiki podaci o djeci koja ive na ulici i opisuju njihova iskustva.
Autori prikazuju kako se Konvencija o pravima djeteta moe koristiti za rjeavanje
viestrukih problema djece beskunika. Pojedini tekstovi mogu se koristiti u nastavi
zemljopisa, engleskog jezika te vjerskog i graanskog odgoja i obrazovanja.
Brown, G. N. Apartheid: A Teachers Guide (Apartheid: Vodi za uitelje), Pariz, UNESCO
Press, 1981.
U vodiu se iznose najvaniji podaci o politici apartheida i njezinim uincima te o
dugogodinjim naporima pojedinih drava i meunarodnih institucija na njegovu ukidanju.
Autor odgovara na pitanja: to je apartheid, kako je nastao, kako je odravan i kako je na
njega gledao ostali dio svijeta. Obrada pojedine teme povezana je sa zadacima kojima se
nastoji razviti osjetljivost uenika za probleme neravnopravnosti koji proizlaze iz politike
apartheida. Obuhvaene su nastavne i izvannastavne aktivnosti u osnovnim i srednjim
kolama.
Brown, Margot (ur.) Our World, Our Rights (Na svijet, naa prava), London, Amnesty
British Section, 1996.
Raznovrsnim aktivnostima koje sadri ovaj udbenik, osmokolci se upoznaju s Opom
deklaracijom o ljudskim pravima. Priloeni radni listii za umnaanje puni su pria,
informacija i problemskih situacija putem kojih se uenicima pomae u razumijevanju
temeljnih pitanja zatite i krenja ljudskih prava.
Buren, Carla van Children Hungering for Justice (Djeca gladna pravde), Denver, Center for
Teaching International Relations/University of Denver, n. d.
Sadraj knjige ini kurikulum o pravima djece za nie razrede srednje kole, u kojemu se
obrauju teme gladi i drutvene pravde u kontekstu meunarodnih standarda ljudskih prava.
Brgenthal, T. i Torney, Judith V. International Human Rights and International
Education (Meunarodna ljudska prava i meunarodni odgoj i obrazovanje), Washington, D.
C., United States National Commission for UNESCO, 1976.
Knjiga je nastala na temelju UNESCO-ove Preporuke o odgoju i obrazovanju za
meunarodno razumijevanje iz 1974. godine. Autori su bili lanovi povjerenstva amerike
vlade za pripravu nacrta Preporuke. U knjizi se ralanjuje sadraj Preporuke i objanjava
njezina uloga u promicanju ljudskih prava i meunarodnog razumijevanja putem odgoja i
obrazovanja. Moe se koristiti kao prirunik za rad u koli.
Castelle, Kay In the Childs Best Interest: A Primer on the UN Convention on the Rights of
the Child (U interesu djeteta: Poetnica za Konvenciju UN-a o pravima djeteta), New York,
Defense for Children International - USA, 1990.
Sadraj knjige ini jednostavan opis Konvencije o pravima djeteta. Tumae se razlozi
postojanja posebnih prava djece i iznose statistiki podaci o povredama tih prava. lanke
Konvencije ilustriraju crtei koje su narisala djeca iz cijelog svijeta.
Castelle, Kay Todos los ninos tienen derechos (Sva djeca imaju prava), New York, Defense
for Children International - USA, 1991.
Pria govori o djevojici s drugog planeta koja se upuuje na dugo putovanje radi istraivanja
sebe i svijeta oko sebe. Okosnicu prie ini njezino prouavanje ivota djece na planetu
Zemlji. Na svom putu stalno nailazi na krenja djejih prava pa uvia prijeku potrebu za

96

Konvencijom o pravima djeteta. Konvencija je predstavljena jednostavnim jezikom,

primjerenim starijim osmokolcima i mlaim srednjokolcima. Knjiga je bogato ilustrirana.
Sadri niz pitanja i odgovora kojima se potie rasprava te upute za provoenje aktivnosti, igre
i kvizove.
Castelle, Kay i Nurske, Dennis In the Spirit of Peace: A Global Instruction to Childrens
Rights (U duhu mira: Globalni naputci o pravima djece), New York, Defense for Children
International - USA, 1990.
U djelu se razmatraju prava djece koja pripadaju razliitim zemljama i kulturama. Svako je
pravo razraeno u posebnoj nastavnoj jedinici. Uz tekst, tu su pitanja za raspravu, relevantni
podaci i dodatne aktivnosti, a nerijetko i ilustracije u stripovima, karte i slike iz raznih kultura.
Grupiranje prava slijedi tekst Konvencije UN-a o pravima djeteta, u kojoj se ona dijele na
prava opstanka, zatite i razvitka.
Childhood Stolen: Grave Human Rights Violations Against Children (Ukradeno djetinjstvo:
Ozbiljna krenja ljudskih prava djece), London, Amnesty International UK, 1995.
U djelu se opisuju temeljna graanska i politika prava djece te neki sluajevi krenja tih
prava od strane dravnih vlasti. U raznim dijelovima svijeta djecu se i danas svakodnevno
uhiuje, pritvara, mui i ubija iz politikih razloga. U nekim zemljama dri ih se kao politike
zatvorenike, odsjeene od obitelji i vanjske podrke. Neka djeca trpe tjelesna ili mentalna
muenja kako bi se lanove njihovih obitelji natjeralo na priznanje ili predaju. Dio djece
nestaje kao rtve tajnih odreda smrti, koji su povezani s pripadnicima vlade, policije i
vojske.
Cohan, Audrey i dr. Sexual Harassment and Sexual Abuse: A Handbook for Teachers and
Administrators (Seksualni napadi i zlostavljanje: Prirunik za uitelje i administrativne
djelatnike), Thousand Oaks, A Corwin Press Publication, Sage Publications, 1996.
Prirunik namijenjen uiteljima i drugim zaposlenicima u koli govori o mogunostima
izgradnje zdravog i nenasilnog ozraja u koli. Osobita pozornost pridaje se upoznavanju
metoda i postupaka koje valja primijeniti u sluaju seksualnih zlostavljanja u koli.
Convention on the Rights of the Child: Information Kit (Konvencija o pravima djeteta:
Kutija s informacijama), New York, United Nations Center for Human Rights i UNICEF, n.
d.
U predgovoru knjige ralanjuje se povijest i sadraj Konvencije o pravima djeteta. Potom se
raspravlja o vrednovanju i provedbi Konvencije te o prilagodljivosti i univerzalnosti pojedinih
njezinih lanaka. Posebice se istrauju one odredbe koje se tiu opstanka, razvoja, nacionalne
pripadnosti, identiteta, izrabljivanja i obrazovanja djeteta te nejednakosti meu djecom koja
polazi od njihove spolne pripadnosti. Na kraju je priloen tekst Konvencije.
Craig, Anne Armstrong Refugee Experience (Iskustvo izbjeglica), New York, Womens
Commission for Refugees, 1994.
Knjiica osmokolcima pomae upoznati ivot izbjeglica, napose njihova prava, razloge za
naputanje kunog ognjita, postupke traenja utoita itd. Knjiica sadri karte, postere i
listie za umnaanje, a uz nju je snimljen desetominutni videofilm o ivotu izbjeglica.
Daes, Erica-Irene A. Freedom of the Individual under Law (Sloboda pojedinca pred
zakonom), New York, United Nations, 1990.
Autorica ralanjuje primjenu lanka 29. Ope deklaracije o ljudskim pravima (koji govori o
pravu na razvoj) u kontekstu odgovornosti pojedinca prema zajednici. Kontekst obuhvaa

97

pitanje globalnih odnosa, odgovore vanijih nacionalnih tijela i preporuke u svezi s

provedbom navedenog lanka u odgoju i obrazovanju za ljudska prava.
Donahue, D. i dr. HRE Resource Notebooks: Gay and Lesbian Rights (Biljenice o odgoju i
obrazovanju za ljudska prava: Prava homoseksualaca), Oakland, Amnesty International USA,
1995.
Knjiga sadri kurikulum u kojemu se razmatra jesu li prava homoseksualaca neto posebno i
to o njima kae Opa deklaracija o ljudskim pravima. Uenici se kroz igrokaze susreu s
dilemom je li homoseksualnost prirodna pojava ili vrsta abnormalnog ponaanja.
Razgovorima u grupi pokuavaju se utvrditi pristupi homoseksualnom ponaanju koji polaze
od naela jednakosti meu ljudima. Prilog raspravi su opisi odrastanja i ivota nekih
homoseksualaca iz Sjedinjenih Drava. Na kraju knjige iznose se prijedlozi kako zaustaviti
povrede prava mukaraca i ena homoseksualnog ponaanja.
Dunlop, O. J. Trends in Education (Trendovi u obrazovanju), London, Department of
Education and Science, 1980.
Jordanhill projekt za meunarodno razumijevanje jedan je od najuspjelijih primjera provedbe
UNESCO-ove Preporuke iz 1974. godine, koji je uveden u kurikulume trideset srednjih kola
u kotskoj. Projekt se bavio pitanjima ljudskih prava, razvoja, suradnje itd.
Edmonds, B. (i dr.) Human Rights Education Resource Notebooks: Childrens Rights
(Biljenice o odgoju i obrazovanju za ljudska prava: Prava djece), Berkeley, Amnesty
International USA, 1995.
Autori opisuju aktivnosti kroz koje djeca ue o svojim pravima. Neki od naslova u knjizi su:
Mladi u promicanju Konvencije o pravima djeteta, Uenici mogu mijenjati svijet, Moj popis
djejih prava i dr.
Lducation des filles et des femmes: Un impratif moral (Obrazovanje djevojaka i ena:
Moralni imperativ), New York, UNICEF, 1994.
U djelu se opisuju razlike izmeu obrazovnih sustava industrijaliziranih zemalja i zemalja u
razvoju. Osobita pozornost posveuje se pitanjima diskriminacije ena u obrazovanju i
spolnim stereotipima koji proimaju nastavne programe u nekim zemljama. Rjeavanje tih
problema odreuje se kao moralni imperativ meunarodne zajednice.
Education for Human Rights and Citizenship in Central and Eastern Europe (Odgoj i
obrazovanje za ljudska prava i graanstvo u Srednjoj i Istonoj Europi), Prag, Human Rights
Education Centre of Charles University i UNESCO, 1995.
Publikacija sadri Zavrno izvjee i izlaganja sudionika Meunarodnog seminara o odgoju i
obrazovanju za ljudska prava i graanstvo u Srednjoj i Istonoj Europi. Cilj seminara bio je
pospjeiti razmjenu informacija i ojaati suradnju strunjaka u podruju odgoja i obrazovanja
za demokraciju i snoljivost.
Eine Zukunft fr Straenkinder (Budunost djece s ulice), Be, Katholische Junschar
sterreich, 1991.
Radna biljenica posveena je ivotu milijuna djece u svijetu koja ive na ulici, u svjetlu
naela utvrenih Konvencijom o pravima djeteta. Opisuje se drutveni poloaj i
svakodnevnica djece u vie zemalja Treeg svijeta te predstavljaju projekti namijenjeni
poboljanju njihovih ivotnih uvjeta. Tekstovi su jednostavni i mogu se koristiti u osnovnoj
koli. Na kraju se opisuju neki filmovi sa slinom temom i predlau projekti o istraivanju
ivotnih uvjeta djece s ulice.

98

Europe de lest: Les enfants et les dfis de la transition (Istona Europa: Djeca i izazovi
drutava u tranziciji), New York, UNICEF, 1992.
Tema knjige je utjecaj tranzicijskih procesa u Istonoj Europi, osobito razvoja trinog
gospodarstva, na promjene ivota i drutvenog poloaja ena i djece. Ukazuje se na probleme
s kojima se te dvije grupe suoavaju i na mogunosti poboljanja njihove drutvene situacije.
Evans, Dave; Grssler, Harald i Pouwels, Jan (ur.) Human Rights and Values Education in
Europe: Research in Educational Law, Curricula and Textbooks (Odgoj i obrazovanje za
ljudska prava i vrijednosti: Prouavanje zakona u odgoju i obrazovanju, nastavnih programa i
udbenika), Freiburg im Breisgau, Fillibach Verlag, 1997.
U knjizi su okupljeni radovi nastali u sklopu ERASMUS programa Gradnja mostova,
pokrenutog s ciljem razrade strategija za ukljuivanje europske dimenzije u nacionalne
programe odgoja i obrazovanja te izobrazbu nastavnika. U uvodnim radovima govori se o
perspektivama odgoja i obrazovanja za ljudska prava i vrijednosti u kontekstu
postmodernizma i izgradnje graanskog drutva. Drugi dio sadri rezultat istraivanja
nacionalnih zakona u odgoju i obrazovanju, nastavnih programa i udbenika glede
ukljuenosti sadraja o ljudskim pravima, vrijednostima i europskoj dimenziji. Izvjea se
odnose na stanje u Grkoj, Njemakoj, Nizozemskoj, panjolskoj, Engleskoj, Belgiji i
Portugalu. Naglaava se da odgoj i obrazovanje za ljudska prava i vrijednosti predstavlja
politiki osjetljivu i metodoloki sloenu temu u postmodernistikom svijetu, te da je za
postizanje primjerenih rezultata u tom podruju prijeko potrebno osposobiti uitelje.
Facing History and Ourselves Resource Book: Holocaust and Human Behavior (itanka za
promatranje povijesti i sebe samih: Holokaust i ljudsko ponaanje), Brookline, Facing History
and Ourselves National Foundation, 1994.
Ovo poznato izdanje istoimene nevladine organizacije obiluje teorijskim tekstovima,
povijesnim ralambama i svjedoanstvima namijenjenim uenju i poduavanju o
opasnostima koje vrebaju pojedinca, narode i ovjeanstvo u cjelini zbog popustljivosti i
ravnodunosti pred krenjem temeljnih ljudskih prava i sloboda. Knjiga je jedinstvena po
tome to omoguuje izradu dinaminog i cjelovitog modela odgoja i obrazovanja koji,
koritenjem povijesnog materijala, kod uenika razvija kritiki odnos prema stvarnosti i
olakava zauzimanje moralnog stava prema nesnoljivosti, nasilju, rasizmu, antisemitizmu,
konformizmu i moi u dananje vrijeme. Strukturu knjige ini jedanaest poglavlja. Svako
poglavlje poinje pregledom kljunih pojmova i tema, nakon ega slijede izvorni tekstovi,
video-zapisi i sl., a zavrava pitanjima i prijedlozima za aktivnosti kojima se potie znatielja,
kritinost i istraivaki duh uenika.
Fernekes, W. i dr. Universal Declaration on Human Rights (Opa deklaracija o ljudskim
pravima), Flemington, Amnesty International USA, 1995.
Knjiga iz serije Biljenice za odgoj i obrazovanje za ljudska prava (Human Rights
Education Resource Notobooks) namijenjena je uiteljima. Nudi materijale s razraenim
radionicama, koji uitelje uvode u problematiku i omoguuju im uspjeno voenje nastave u
podruju ljudskih prava.
Fountain, Susan Its Only Right! A Practical Guide to Learning about the Convention on
the Rights of the Child (To je samo pravo! Praktini vodi za uenje o Konvenciji o pravima
djeteta), New York, UNICEF, 1993.
Voditelji grupa mladei i uitelji koji rade s mladima u dobi iznad 13 godina u ovom vodiu

99

nalaze savjete kako mladima pribliiti ideje ljudskih prava, upoznati ih s njihovim pravima,
potaknuti suosjeanje s ljudima ija su prava ugroena i osnaiti mlade za djelatno zauzimanje
za svoja prava i prava drugih. Vodi je podijeljen u tri dijela. Prvi dio, naslovljen Aktivnosti
za uenje o Konvenciji o pravima djeteta, nudi aktivnosti pomou kojih uenici potanko
upoznaju Konvenciju i njezine mogue uinke na njihov ivot. U drugom dijelu, pod
naslovom Planiranje djelovanja, mladi ue planirati akcije za ljudska prava. Trea cjelina,
U koli i izvan nje: Razliiti naini koritenja aktivnosti, sadri prijedloge aktivnosti za
uenje o Konvenciji o pravima djeteta u raznim formalnim i neformalnim odgojnoobrazovnim programima, na primjer u uvodnim radionicama za izobrazbu odraslih
dragovoljaca, u obvezatnom srednjokolskom kurikulumu itd.
Hanski, Raija i Suksi, Markku (ur.) An Introduction to the International Protection of
Human Rights: A Textbook (Uvod u meunarodnu zatitu ljudskih prava: Udbenik), Abo,
Institute for Human Rights/Abo Akademi University, 1997.
Sadraj udbenika podijeljen je u nekoliko cjelina. U uvodu se govori o tome to su ljudska
prava, kako su grupirana i kako se tite. Zatim slijede komentari Meunarodnog pakta o
gospodarskim, drutvenim i kulturnim pravima, Meunarodnog pakta o graanskim i
politikim pravima i drugih meunarodnih dokumenata. Opisane su djelatnosti
specijaliziranih tijela UN-a i iznesena polazita Europske konvencije o ljudskim pravima,
Europske socijalne povelje i Afrike povelje o pravima ljudi i naroda. Na kraju se govori o
nevladinim imbenicima u borbi za promicanje i zatitu ljudskih prava.
Hatch, Virginia i dr. Human Rights for Children: A Curriculum for Teaching Human
Rights to Children Ages 3-12 (Ljudska prava za djecu: Kurikulum za poduavanje djece od 3.
do 12. godine o ljudskim pravima), Alameda, Hunter Carlyle, 1992.
Knjiga je pisana kao prirunik za poduavanje o Deklaraciji o pravima djeteta iz 1959.
godine. Obrada pojedinih tema ukljuuje velik broj svakovrsnih aktivnosti za predkolce i
osnovnokolce i popis djejih knjiga i drugih materijala za uenje.
Heater, Derek Human Rights Education in Schools: Concepts, Attitudes and Skills (Odgoj i
obrazovanje za ljudska prava u kolama: Pojmovi, stavovi i vjetine), Strasbourg, Council of
Europe, 1984.
U knjizi se opisuje razvoj poduavanja ljudskih prava i objanjavaju kljune ideje u tom
podruju, kao to su: pravednost, jednakost, diskriminacija, sloboda i samoopredjeljenje.
Autor savjetuje uitelje kako djelotvorno poduavati za ljudska prava, upuuje na znaenje
kljunih pojmova i na razluivanje poduavanja, intelektualne prorade i razvoja umijea.
Helm, Virginia M. Legal Rights to Education of Homeless Children and Youth (Zakonska
prava za odgoj i obrazovanje djece i mladih beskunika), New York, TC Press, 1993.
Autorica opisuje probleme odgoja i obrazovanja djece beskunika te usporeuje razvoj prava
na odgoj i obrazovanje djece i mladei beskunika s onim koji se odnosi na osobe s
tekoama u razvoju. Osiguravanje pristupa odgoju i obrazovanju za djecu s ulice samo je dio
procesa pomoi koja bi trebala ukljuiti niz razliitih usluga.
Horgan, Dianne D. Achieving Gender Equity: Strategies for the Classroom (Ostvariti
jednakost spolova: Strategije za uionicu), Needham Hights, Allyn & Bacon, 1995.
Knjiga je pisana s namjerom da izotri svijest dananjih i buduih uitelja o moguim
nejednakostima meu spolovima, koji se javljaju u uionici. Nudi niz praktinih strategija
pristupa tom problemu koje proizlaze iz rezultata novijih istraivanja u podruju teorije
socijalnog prepoznavanja i pripisivanja. Primjeri i studije sluajeva iznose se u rasponu od

100

predkolske do kraja kolske dobi.

Human Rights and the Police (Ljudska prava i policija), Strasbourg, Council of Europe,
1994.
Knjiga je vodi za uvoenje sadraja ljudskih prava u programe izobrazbe policije. U prvom
dijelu daje se opis povijesnog razvoja ideje ljudskih prava. Istie se da svi policijski
slubenici trebaju poznavati smisao i sadraj opih ljudskih prava i sloboda te poticati njihovo
ope razumijevanje, budui da se u svom radu svakodnevno susreu s nasiljem i
osporavanjem prava i sloboda graana. U drugom dijelu rije je o nainima primjene zakona i
pravnih odredaba o ljudskim pravima u konkretnim sluajevima. Trei dio opisuje tehnike
poduavanja o ljudskim pravima u poetnom, srednjem i visokom stupnju policijskog
obrazovanja.
Human Rights and the Police (Ljudska prava i policija), Strasbourg, Council of Europe,
1997.
Publikacija je izvjee sa seminara odranog u prosincu 1995. godine u Strasbourgu, u sklopu
programa Vijea Europe za usmjeravanje policijskih snaga na potivanje pravne drave i
ljudskih prava. Na seminaru je posebno naglaeno da ljudska prava moraju uivati svi,
ukljuujui osobe osumnjiene za ozbiljne zloine kakav je npr. terorizam. Izmeu ostalog,
voena je rasprava o problemu rasizma i nesnoljivosti u policiji, osobito glede pripadnika
manjinskih grupa. Nadalje, istaknuta je potreba za posebnom izobrazbom policijskih
slubenika koji se bave enama rtvama nasilja. Na kraju se nizom primjera pokazuje
izuzetna uloga nevladinih organizacija u nadziranju krenja ljudskih prava od strane policije.
Human Rights Manual (Prirunik o ljudskim pravima), Canberra, A. J. Law, 1993.
Prirunik je izradila australska vlada s ciljem upoznavanja puanstva s aspektima ljudskih
prava koji se odnose na dravnu upravu. Opisuje se kontekst i meunarodni pravni mehanizmi
za zatitu ljudskih prava te djelovanje Ujedinjenih naroda, Europske zajednice i raznih
nevladinih udruga. Razmatraju se prava ena, starosjedilaca i izbjeglica, kao i stanje ljudskih
prava u Australiji.
Indigenous Peoples Rights (Prava starosjedilaca), New York, Amnesty International USA,
n. d.
Djelo govori o razlikama meu kulturama, prikazuje umjetnika djela djece, opisuje igre i
zabave starosjedilaca iz cijelog svijeta te objanjava zato djecu treba upoznati s pravima
starosjedilaca.
International Practical Guide on the Implementation of the Recommendation Concerning
Education for International Understanding, Co-operation and Peace and Education
Relating to Human Rights and Fundamental Freedoms (Meunarodni praktini vodi za
provedbu Preporuke o obrazovanju za meunarodno razumijevanje, suradnju i mir te o
obrazovanju za ljudska prava i temeljne slobode), Pariz, UNESCO, 1994.
U vodiu se temeljito razrauju polazita i sadraj Preporuke iz 1974. godine kojom se
obrazovanjem nastoje promicati ope vrednote ljudskih prava, meunarodnog razumijevanja i
mira meu uiteljima i drugim djelatnicima u odgoju i obrazovanju.
In the Firing Line: War and Childrens Rights (Na crti bojinice: Rat i djeja prava),
London, Amnesty International UK, 1999.
U knjizi se opisuju svakodnevni sluajevi krenja djejih prava irom svijeta. U suvremenim

101

ratovima i drugim oruanim sukobima vie od devedeset posto nastradalih ine civili,
veinom djeca. Djecu se namjerno uzima za mete, njihove se zajednice planski unitavaju, a
njih se prisiljava na vojnu slubu. Knjiga je dio kampanje za zatitu i promicanje djejih prava
organizacije Amnesty International. Cilj kampanje je potaknuti javnost na obranu djejih
prava kako bi ukljuenje djece u ratove postalo jednako neprihvatljivo kao i uporaba oruja za
masovno unitenje.
Introducing Human Rights in the High School (Upoznavanje s ljudskim pravima u srednjoj
koli), New York, Amnesty International USA, n. d.
U knjizi su sabrane aktivnosti za srednjokolce koje potiu razvoj svijesti o ljudskim pravima.
Teme koje se obrauju su: prava ena, prava homoseksualaca, gospodarska prava, prava
prognanika i izbjeglica i jo neki sadraji iz Ope deklaracije o ljudskim pravima.
Introducing Human Rights in the Middle School (Upoznavanje s ljudskim pravima u viim
razredima osnovne kole), New York, Amnesty International USA, n. d.
Ovaj prirunik upoznaje uitelje poetnike s metodama odgoja i obrazovanja za ljudska prava
u viim razredima osnovne kole. Mlade u toj dobi esto je usmjerena na svoju popularnost,
tei za neovisnou od roditelja i traga za novim oblicima identiteta. No, ona je takoer i
otvorena za ideje potenja i pravednosti, pa je dunost uitelja u odgoju i obrazovanju za
ljudska prava kod njih potaknuti razvoj tih vrednota.
Its Our Right: A Project to Introduce the UN Convention on the Rights of the Child (To je
nae pravo: Projekt predstavljanja Konvencije o pravima djeteta Ujedinjenih naroda), London,
UNICEF-Velika Britanija, Save the Children Fund i Oxford Development Education Unit,
1990.
Knjiga je vodi za ukljuivanje naela i sadraja Konvencije o pravima djeteta u odgojnoobrazovni rad s djecom u koli i izvan nje. Osobito se bavi sadrajem lanaka koji se odnose
na osiguranje skrbi za tjelesni i emocionalni razvoj djeteta. Tekst je nadopunjen primjerima iz
ivota djece u Velikoj Britaniji i drugim zemljama.
Johnson, G. i Symonides, J. La Declaration universelle des droits de lhomme, 40e
anniversaire: 1948-1988 (etrdeseta obljetnica Ope deklaracije o ljudskim pravima: 1948.1988.), Pariz, UNESCO, 1991.
Djelo je nastalo u povodu etrdesete obljetnice Ope deklaracije o ljudskim pravima. U
prvom dijelu govori se o nastanku, prihvaanju i jaanju pravne uloge Deklaracije. Pored
toga, navode se temeljni meunarodni dokumenti za zatitu ljudskih prava i dokumenti
posveeni diskriminaciji, genocidu, ratnim zloinima, ropstvu, trgovini ljudima, prisilnom
radu, azilu i slobodi informiranja. U drugom dijelu opisuju se UNESCO-ove djelatnosti koje
su usmjerene na uklanjanje svih oblika diskriminacije u obrazovanju. Osobita pozornost
posveuje se rezultatima projekta Udruenih kola u podruju odgoja i obrazovanja za ljudska
prava. Posljednje poglavlje ini bibliografija radova posveenih ljudskim pravima te popis
asopisa i biltena nevladinih organizacija koje se bave zatitom ljudskih prava.
Keep Us Safe: A Project to Introduce the UN Convention on the Rights of the Child to 8-13
Year Olds (uvajte nas: Projekt za upoznavanje djece u dobi od 8 do 13 godina s UN
Konvencijom o pravima djeteta), London, UNICEF-UK i Save the Children Fund, 1990.
Ovo je jedna od triju UNICEF-ovih knjiga kojom se djeca od 8 do 13 godina upoznaju s
Konvencijom o pravima djeteta. U njoj se razrauju lanci koji se odnose na zatitu djece od
zlostavljanja i izrabljivanja. Svaka tematska jedinica obrauje po jedan lanak Konvencije
nudei bezbrojne aktivnosti (igre, radne listie, tekstove, stripove itd.) i naputke za uitelje.

102

Kronenwetter, Michael Taking a Stand Against Human Rights Abuses (Zauzeti se protiv
krenja ljudskih prava), Danbury, Watts, Grolier Publishing, 1990.
Knjiga sadri aktivnosti za uenje o ljudskim pravima i daje pregled stanja ljudskih prava u
suvremenom svijetu koji je nadopunjen opisima dramatinih situacija kroz koje prolaze rtve i
aktivisti za zatitu ljudskih prava. Autor komentira spise Johna Lockea i Opu deklaraciju o
pravima ovjeka te objanjava razloge zbog kojih neke drave kre ljudska prava. Osim toga,
u knjizi su opisane organizacije poput Amnesty International, koje nastoje podii opu svijest
o povredama ljudskih prava. U svezi s tim naglaava se vanost zauzimanja stava o vanim
ivotnim pitanjima, kao to su zatita i povreda ljudskih prava.
Kuschenrus, Tim (ur.) Zum Beispiel Menschenrechte (Na primjer ljudska prava), Gttingen,
Lamuv, 1994.
Knjiga nudi uvid u stanje krenja i zatite ljudskih prava u svijetu. Podijeljena je u tri dijela. U
prvom dijelu, pod naslovom Krenja ljudskih prava irom svijeta, ukratko se opisuju razliiti
oblici krenja ljudskih prava u svijetu (ubojstva, muenja, nasilje nad enama, nestanci itd.).
Drugi dio, Meunarodna zatita ljudskih prava, sadri obavijesti o raznim institucijama i
ugovorima, pomoi zemljama u razvoju, intervencijama UN-a itd. Trei dio, koji nosi naslov
Djelatnosti, donosi obavijesti o postojeim inicijativama za zatitu ljudskih prava kao i
naputke za pokretanje novih inicijativa. U dodatku se nalaze adrese vanijih institucija za
zatitu i promicanje ljudskih prava u Njemakoj, Austriji i vicarskoj te prijedlozi za daljnje
itanje.
Law, Cheryl i Rendel, Margherita Human Rights Materials in British Schools (Materijali za
ljudska prava u britanskim kolama), Strasbourg, Council of Europe, 1992.
U knjizi se daje pregled materijala za poduavanje i uenje o ljudskim pravima koji se koriste
u britanskim kolama, a izradile su ih nevladine organizacije. Materijali su podijeljeni u
tridesetak kategorija, kao to su nastavni paketi, broure, prospekti, vodii, bibliografije,
video filmovi, posteri itd., a ralanjeni su glede sadraja, opsega i ciljne grupe. Autorice se
pri ralambi osvru na nedostatke i propuste te na potrebe i probleme Velike Britanije,
primjerice nepostojanje pisanog ustava, slaba obavijetenost Britanaca o ulozi Europske unije
i dr. Situaciju u Britaniji se usporeuje s drugim zemljama te se nude preporuke o sadraju
odgoja i obrazovanja za ljudska prava. U prilogu se nalazi popis pisanih materijala o ljudskim
pravima.
Lister, Ian Teaching and Learning about Human Rights (Poduavanje i uenje o ljudskim
pravima), Strasbourg, Council of Europe, 1984.
U ovom priruniku o poduavanju i uenju o ljudskim pravima trae se odgovori na dva
pitanja: kakvu ulogu treba odgoj i obrazovanje za ljudska prava imati u kurikulumu te to
mladi trebaju znati i uiniti u podruju ljudskih prava. Autor daje prijedloge o poduavanju za
ljudska prava i uporabi meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima. Ispituje razliite
metode i materijale, primjerice predavanja, rasprave, projekte, drame, igrokaze, igre te
simulaciju. Takoer obrazlae i metode vrednovanja. U posljednjem poglavlju su prijedlozi za
daljnje itanje.
Manual for Human Rights Education: Preliminary Version (Prirunik za odgoj i
obrazovanje za ljudska prava: Probna verzija), Pariz, UNESCO, 1997.
Probna verzija UNESCO-ova Prirunika za odgoj i obrazovanje za ljudska prava tiskana je
kako bi se omoguilo uiteljima u osnovnim i srednjim kolama te srednjokolcima da, radei

103

po njoj, svoja zapaanja, primjedbe, dopune i sl. poalju izdavau u obliku odgovora na
pitanja iz upitnika na kraju knjige, u cilju izrade konane verzije Prirunika, a u povodu
pedesete obljetnice Ope deklaracije o ljudskim pravima. Prirunik je podijeljen u tri dijela. U
prvom dijelu rije je o naelnim zamislima vezanim za ljudska prava, koja se predstavljaju
kao usko isprepletena s osiguranjem mira i demokracije. Naglaava se da se ljudska prava
temelje na opeljudskim vrijednostima, poglavito dostojanstvu, slobodi, jednakosti i pravdi te
da su ona opa, nedjeljiva i jasno odreena u pravnom smislu, a ne tek nejasna skupina elja i
potreba. Usporeuju se lanci srodnog sadraja u Opoj deklaraciji o ljudskim pravima i u
Konvenciji o pravima djeteta. U drugom dijelu razraene su nastavne jedinice o pojedinim
pravima. Trei je dio posveen metodologiji poduavanja. Trai se koritenje aktivnih
nastavnih metoda, interdisciplinarnost, projekti meunarodne naravi, rasprave itd.
Manual on Human Rights Reporting (Prirunik za izvjeivanje o ljudskim pravima), New
York, United Nations, 1991.
Djelo je tehniki prirunik za izradu lokalnih izvjea o stanju ljudskih prava, osobito kada
ona trebaju posluiti u svrhu oblikovanja meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima.
Namijenjen je vladinim tijelima i nevladinim udrugama. U njemu se ukazuje na prijeku
potrebu za konstruktivnim dijalogom izmeu vlada i raznih organizacija u podruju
nadgledanja i zatite ljudskih prava. Nudi praktine naputke u svezi sa strukturiranjem,
prosljeivanjem i dokumentiranjem izvjea. Naglaena je vanost pojedinih meunarodnih
dokumenata o ljudskim pravima, to se ogleda u porastu njihova utjecaja na nacionalna
izvjea o ljudskim pravima.
McCarthy, Martha M. i Cambron-McCabe, Nelda H. Public School Law: Teachers and
Students Rights (Zakon o javnim kolama: Prava uitelja i uenika), New York, Allyn and
Bacon Books, 1992.
Prirunik donosi informacije uiteljima i uenicima o njihovim pravima. Knjiga sadri
tekstove o zlostavljanju djece, testiranju uitelja i uenika na droge, pravu uenika na slobodu
govora, pravima djece s potekoama u razvoju itd. U ovom izdanju obraeni su i problemi
koji nastaju zbog neslaganja izmeu razliitih zahtjeva prosvjetnih nadzornih slubi i
ograniavanja individualnih prava u koli.
McQuoid-Mason, David; OBrien, E. i Greene, E. Human Rights for All (Ljudska prava za
sve), Cape Town, Lawyers for Human Rights (South Africa) i National Institute for Citizen
Education in the Law (USA), 1991.
Knjiga uvodi uenike srednje kole u problematiku ljudskih prava. Sadri najvanije
definicije i podjele te daje opsean pregled gospodarskih, drutvenih i politikih prava, kao i
prava osoba u pritvoru. Predlau se ivopisne nastavne aktivnosti putem kojih uenici
razvijaju vjetine zauzimanja aktivnog stava u zatiti ljudskih prava.
Menschenrechte - Grundrechte: Materialen und Texte zur politischen Bildung (Ljudska
prava - temeljna prava: Materijali i tekstovi za politiko obrazovanje), sterreichischer
Bundesverlag Gesellschaft, 1992.
Beki Institut za interdisciplinarna istraivanja i obrazovanje (Institut fr interdisciplinre
Forschung und Fortbildung) u sklopu svojih istraivanja u podruju drutvenih znanosti
objavljuje Materijale i tekstove za politiko obrazovanje namijenjene srednjokolcima,
studentima, sudionicima teajeva izobrazbe odraslih i svima zainteresiranima. U prvom
svesku serije istrauje se uloga obitelji i kole u socijalizaciji i razvoju spolnog identiteta.
Drugi dio donosi razmatranja o uincima demokratizacije u razliitim podrujima ivota i
kritiki osvrt s obzirom na jaz izmeu ideja i stvarnosti. Trei svezak sadri povijesnu

104

ralambu povezanosti kole kao institucije i politiko-pedagoke prakse. Posebnosti i

struktura austrijskog politikog sustava predstavljaju se u etvrtom svesku. U petome se
nalazi sociolingvistika ralamba jezika kao medija komunikacije i instrumenta moi i
nemoi. esti svezak posveen je drutvenogospodarskoj povezanosti Austrije i meunarodne
zajednice. Prikaz razvoja i stanja ljudskih prava u Austriji i u svijetu te uloge kole kao dijela
sustava promicanja ljudskih prava dan je u sedmom svesku.
Myers, William E. (ur.) Protger les enfants au travail (Zatititi djecu koja rade), Pariz,
UNICEF, 1992.
U djelu se opisuju problemi s kojima se susreu zaposlena djeca te govori o razliitim
akcijama za poboljanje uvjeta djejeg rada u Nigeriji, Peruu, Filipinima, Brazilu i Indiji.
Naylor, H. i dr. HRE Resource Notebooks: Death Penalty (Biljenice o odgoju i obrazovanju
za ljudska prava: Smrtna kazna), Oakland, Amnesty International USA, 1995.
U uvodu prirunika rastumaeno je zato uenike u srednjoj koli treba poduavati o smrtnoj
kazni. Osim obrade nastavnih jedinica, u knjizi se nalaze i rasprave o smrtnoj kazni, etici
smrtne kazne, nestancima pojedinaca i tako dalje.
Needlman, G. Teaching for Human Rights: Curriculum for Nursery through Grade 2
(Poduavati za ljudska prava: Kurikulum za predkolsku dob i nie razrede osnovne kole),
New York, Amnesty International USA, 1995.
Knjiga nudi pristupe i materijale za poduavanje djece predkolske dobi o ljudskim pravima.
Predloene su ideje jednostavne te ih odgajatelji mogu prilagoivati pojedinim grupama
djece.
OBrien, E. (i dr.) Human Rights for All (Ljudska prava za sve), St. Paul (USA), National
Institute for Citizen Education, 1995.
Ovo je osuvremenjena verzija srednjokolskog udbenika o problemima i praksi u podruju
odgoja i obrazovanja za ljudska prava, koja konceptualno polazi od lanaka Ope deklaracije
o ljudskim pravima.
Osler, Audrey Do it Justice (Postupi pravedno), Birmingham, Development Education
Centre, 1988.
U ovom praktinom priruniku za uenike osnovne i srednje kole, u podruju odgoja i
obrazovanja za ljudska prava, istrauju se i predlau naini uporabe fikcijskih i nefikcijskih
tekstova koji se inae koriste u raznim nastavnim predmetima.
Osler, Audrey i Starkey, Hugh Teacher Education and Human Rights (Izobrazba uitelja i
ljudska prava), London, New Book News i David Fulton Publishers, 1996.
U knjizi se govori o vanosti izobrazbe uitelja u promicanju i zatiti ljudskih prava. U prvom
dijelu koji nosi naslov Ljudska prava, meunarodni dokumenti i opeljudske vrijednosti,
obuhvaene su sljedee teme: Opi standardi ljudskih prava, Ostvarenje djejih prava:
Provedba Konvencije o pravima djeteta, te Vijee Europe i odgoj i obrazovanje za ljudska
prava. Pod naslovom Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i politika stvarnost, u drugom
dijelu se nalaze teme: Izazov rasizmu, ksenofobiji i nesnoljivosti, Odgoj i obrazovanje za
demokratsko graanstvo, i Kako uitelji i uenici razumiju ljudska prava, graanstvo i
identitet. Trei dio, Ljudska prava i kurikulum, sastavljen je od poglavlja: Razvoj programa
izobrazbe uitelja, Ljudska prava i struno usavravanje uitelja, Ljudska prava i kurikulum te
Gledajui u budunost. Na kraju knjige nalazi se tekst Ope deklaracije o ljudskim pravima,
saetak Konvencije o pravima djeteta i Preporuka Vijea ministara o poduavanju o ljudskim

105

pravima u kolama.
Otero, Georg i Smith, Gary Teaching about Food and Hunger (Poduavanje o hrani i gladi),
Denver, Center for Teaching International Relations, 1989.
U djelu se opisuju pristupi odgoju i obrazovanju za gospodarska prava, koji kod uenika
razvijaju kritiki odnos prema neprimjerenoj prehrani puanstva i problemima gladi u svijetu.
People Have Rights! They Have Responsibilities, Too: A Study Guide for the Universal
Declaration of Human Rights for the Use of Young Citizens (Ljudi imaju prava! A imaju i
odgovornosti: Vodi za prouavanje Ope deklaracije o ljudskim pravima za uporabu mladim
graanima), Wayne, Center for Peace and Conflict Studies/Wayne State University, 1980.
Vodi poinje opim uvodom u kojemu se mladei tumai kako se u drutvu od plemenske
zajednice naovamo postupno razvijala potreba za potivanjem ljudskih prava, koja je svoj
krunski izraz dobila u Opoj deklaraciji o ljudskim pravima. Potom ih se upozorava na razlike
izmeu obznanjenih ideala i stvarnosti te ih se upuuje na istraivanja uloge koju pojedina
prava imaju za njih, njihov razred, zajednicu itd. Slijedi cjeloviti tekst Deklaracije u kojemu je
svaki lanak popraen pojanjenjima, ilustracijama, potpitanjima i sl. Na kraju se govori o
vanijim meunarodnim konvencijama, paktovima i protokolima Ujedinjenih naroda te se
istie da mnogi dokumenti jo uvijek ekaju na ratifikaciju u mnogim dravama.
Proclaim Peace: Claim Our Rights (Objaviti mir: Traiti naa prava), Quebec, Centrale de
lEnseignement du Quebec, 1988.
Osnovnokolci se u ovom vodiu upoznaju s pitanjima mira putem raznoraznih aktivnosti
namijenjenih upoznavanju problema predrasuda, politikih zatvorenika, pisanja pisama,
apartheida i prava starosjedilaca, poglavito u Kanadi. Ciljevi, metode i nastavne jedinice
podijeljene su po dobi uenika.
Programe de educacion en derechos de las humanas (Program naobrazbe za ljudska prava),
San Jose, Interamerican Human Rights Institute, 1995.
Prirunik je namijenjen voditeljima programa obrazovanja za ljudska prava u kojima su
ukljuene ene. Bavi se pitanjima ljudskih prava ena: identitetom, tijelom i spolnou,
graanstvom i demokracijom, medijima, obrazovanjem, diskriminacijom te meunarodnim
pravom. Na primjerima se pokazuje kako o tim problemima raspravljati kako bi se enama
pomoglo u promicanju i zatiti njihovih prava.
Promotion of the Equal Access of Girls and Women to Technical and Vocational
Education (Promicanje prava djevojaka i ena na jednake mogunosti pristupa tehnikom i
strunom obrazovanju), Pariz, UNESCO, 1996.
Zavrno izvjee s meunarodnog strunog skupa o tehnikom i strunom obrazovanju ena,
odranog u Seulu 1995. godine, donosi podatke o visokom stupnju nepismenosti i
nezaposlenosti, meu enama u svijetu. Na temelju tih podataka izraen je prijedlog
globalnog projekta za ukidanje spolne segregacije koja jo postoji u mnogim zemljama.
Izvjee dotie etiri problema: ope obrazovanje ena, radno osposobljavanje ena,
profesionalno usavravanje ena i ulogu obrazovanja u zapoljavanju i drutvenom usponu
ena. Navode se i primjeri iz Japana, Koreje i vedske, gdje ene imaju vanu ulogu u razvoju
nacionalnog gospodarstva, kao i primjeri iz Brazila i Argentine u kojima politika poticanja
nataliteta onemoguuje aktivno sudjelovanje ena u gospodarskom razvoju.
Questions Parents Ask about the Convention on the Rights of the Child (Pitanja roditelja o

106

Konvenciji o pravima djeteta), London, UNICEF, 1994.

U knjizi se daju odgovori na niz pitanja koja najee mue roditelje i uitelje u provedbi
odgoja i obrazovanja u duhu Konvencije o pravima djeteta.
Ray, Douglas i Dien, Tran (ur.) Education for Human Rights: An International Perspective
(Odgoj i obrazovanje za ljudska prava: Meunarodno motrite), Pariz, IBE
Publications/UNESCO Publishing, 1994.
Knjiga sadri teorijske osvrte i opise nacionalnih iskustava u osposobljavanju ljudi za
snalaenje u tekim situacijama, bilo da je rije o ratu, prirodnim nesreama ili bolestima.
Ljudsko neznanje utjee na povienje imbenika rizika u takvim uvjetima. U tom kontekstu,
petnaest autora iz raznih krajeva svijeta govori o ljudskim pravima (osobito o pravima ena,
djece, manjina i starosjedilakog stanovnitva), jednakosti obrazovnih mogunosti, kulturnim
vrednotama, drutvenoj odgovornosti, meunarodnom razumijevanju, suradnji i miru.
Reardon, Betty A. Education for Human Dignity (Odgoj i obrazovanje za ljudsko
dostojanstvo), Philadelphia, University of Pennsylvania Press, 1995.
Ovaj obimni prirunik za uitelje govori o ciljevima i pristupima u odgoju i obrazovanju za
ljudska prava te nudi mnotvo vjebi primjerenih radu u uionici. Obuhvaena su brojna
pitanja ljudskih prava, ukljuujui diskriminaciju, djeja prava i meunarodne standarde
ljudskih prava. Osim toga, prirunik sadri iscrpne popise nastavnih materijala i pomagala te
tekstove Ope deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o ukidanju nasilja nad enama i
Konvencije o pravima djeteta.
Revedin, A. M. The Teaching of Human Rights in Primary Schools (Poduavanje o
ljudskim pravima u osnovnoj koli), Strasbourg, Council of Europe, 1984.
U ovom priruniku namijenjenom uiteljima obrauju se problemi zatite ljudskih prava,
osobito prava djece. Autor istie da je nedovoljna zatita ljudskih prava dijelom posljedica
neodreenosti meunarodnih dokumenata, zbog ega je mogue da razliiti politiki reimi
razliito tumae njihova polazita. Prvi dio knjige donosi pregled povijesnih i pravnih izvora
ljudskih prava. Potom se tumae razlike izmeu negativne i pozitivne slobode te izmeu
graanskih, politikih i socijalnih prava. Promotrene su i dunosti drave prema djeci koje su
predviene Konvencijom o pravima djeteta. Sadraj Ope deklaracije o ljudskim pravima
nadopunjen je ivotnim primjerima te ilustriran priama i crteima.
Rocha, Ruth i Roth, Octavio The Universal Declaration of Human Rights: An Adaptation
for Children (Opa deklaracija o ljudskim pravima: Za djecu), New York, United Nations
Publications, 1989.
Sadraj knjige je Opa deklaracija o ljudskim pravima prilagoena uenicima viih razreda
osnovne kole i srednjokolcima. Tekst je popraen bogatim ilustracijama.
Rubin, Laurie Food First Curriculum (Kurikulum Najprije me nahranite), San Francisco,
Institute for Food and Development Policy, 1984.
Knjiga je pisana kao udbenik za uenike estog razreda, a uz manje izmjene moe se koristiti
u viim i niim razredima osnovne kole. Usmjerena je na pitanja raspodjele hrane u svijetu, s
osobitim naglaskom na probleme gladi i neishranjenosti.
Schell-Whalen, M. i dr. Indigenous Peoples Rights (Prava starosjedilaca), Waitsfield,
Amnesty International USA, 1995.
U djelu se putem radionica i niza aktivnosti kolarce poduava pitanjima prava starosjedilaca,
osobito zatite njihova identiteta, pravu na zemljite, pravima prognanika itd.

107

Schmidt, J. i dr. Human Rights Education Resource Notebooks: Teaching Young Children
about Human Rights (Biljenice o odgoju i obrazovanju za ljudska prava: Poduavati
predkolsku djecu o ljudskim pravima), Foxboro, Amnesty International USA, 1995.
Prirunik pomae odgajateljima u izboru sadraja i metoda poduavanja za ljudska prava prije
kole. U njemu se tumae najvanija polazita odgoja predkolske djece u tom podruju.
Iznosi se gledite da se temelji moralnog razvoja pojedinca postavljaju u najranijem
djetinjstvu i da je zbog toga prijeko potrebno pomoi predkolcima da upoznaju svoja prava i
prihvate obveze koje iz njih proizlaze.
Schniedewind, Nancy i Davidson, Ellen Open Minds to Equality (Otvorena uma za
jednakost), Needham Heights, Educators for Social Responsibility i Allyn and Bacon, 1983.
U djelu se opisuju razliite aktivnosti koje djeci olakavaju razumijevanje pojmova jednakosti
i pravednosti te utjecaja diskriminacije na nejednakost. Govori se o utjecaju rasizma,
seksizma, klasne i dobne diskriminacije te natjecateljskog individualizma u koli i drutvu na
pojavu nejednakosti i nepravde. Predlau se razliite metode, kao to su metoda igrokaza,
prouavanja sluajeva, poticajnih pria, grupnog rada, intervjuiranja, crtanja grafova,
kreativnog pisanja i sl. Na kraju knjige nalazi se opirna bibliografija. Metodiki primjeri u
knjizi mogu se primijeniti u nastavi knjievnosti, prirode i drutva, matematike i prirodnih
predmeta.
Shiman, David Teaching Human Rights (Poduavanje o ljudskim pravima), Denver, Center
for Teaching International Relations/University of Denver, 1993.
Djelo sadri kurikulum o ljudskim pravima za srednju kolu, koji polazi od Ope deklaracije
o ljudskim pravima. Dobro strukturirane nastavne jedinice pruaju obilje materijala preko
kojega se uenici upoznaju s politikim, graanskim, drutvenim, gospodarskim i kulturnim
pravima. Neke od obraenih tema jesu: afriki pogled na ljudska prava, krialjka pravde,
odgovornost mladei, holokaust u knjievnosti itd.
Short, Geoffrey; Supple, Carrie i Klinger, Katherine The Holocaust in the School
Curriculum: A European Perspective (Holokaust u kolskom kurikulumu: Europsko
motrite), Strasbourg, Council of Europe, 1998.
Ovu je monografiju Vijee Europe namijenilo prosvjetnim djelatnicima koji su voljni ukljuiti
holokaust u nastavne programe. U prvom dijelu knjige iznose se najvanije teze u
poduavanju o holokaustu: odgovara se na pitanja zato je takvo obrazovanje prijeko potrebno
i kakvu ulogu ono ima u promicanju uzajamnog razumijevanja i antirasizma. U drugom dijelu
knjige raspravlja se o nekim pitanjima koja se javljaju u poduavanju o holokaustu, osobito o
broju i vrsti rtava te razliitosti pogleda na holokaust. Posljednji dio sadri adresar
organizacija koje se bave poduavanjem o holokaustu. Uiteljima se savjetuje da prije obrade
ovog podruja, uenike openito upoznaju s problemom stereotipa, osobito rasistikih i
antisemitskih, te nekim kljunim pojmovima kao to su dehumanizacija, diskriminacija i
genocid. Isto tako, od njih se trai da uenicima objasne korijene i imbenike holokausta i
antisemitizma u povijesnom kontekstu.
Spaji-Vrka, Vedrana Peace and Human Rights for Croatian Primary Schools Project
(Projekt Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne kole), Zagreb, Hrvatsko
povjerenstvo za UNESCO, 2000.
U knjiici je predstavljen dvogodinji projekt koji je u Hrvatskoj voen uz podrku
UNESCO-a, a u cilju izrade koncepcije cjelovitog pristupa obrazovanju za ljudska prava u

108

razrednoj nastavi te nastavnih materijala za uitelje i uenike. Obrazlau se zadaci projekta,

njegov tijek, teorijska polazita i rezultati. Knjiica sadri kratke opise materijala prireenih u
projektu: prirunika za uitelje, udbenika za uenike, interdisciplinarnog rjenika, zbirke
meunarodnih dokumenata, empirijske studije, radova s meunarodnog simpozija o
pristupima odgoju i obrazovanju za ljudska prava i mir, bibliografije radova s biljekama i
meunarodnog adresara.
Spilipoulou Akermark, Sia (ur.) Human Rights Education: Achievements and Challenges
(Odgoj i obrazovanje za ljudska prava: Postignua i izazovi), Abo, Institute for Human
Rights/Abo Akademi University i Finsko povjerenstvo za UNESCO, 1998.
Publikacija sadri pregled djelatnosti vladinih i nevladinih organizacija u podruju odgoja i
obrazovanja za ljudska prava te nudi teorijsku okosnicu inkluzivnog, interkulturalnog i
multikulturalnog odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Autori motre teorijske i praktine
potekoe u odgoju i obrazovanju za ljudska prava. U pojedinim prilozima propituju se
razliiti izazovi, odnosno zadae koje tek treba provesti u ovom podruju, na primjer:
uvoenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava u kole i izobrazbu uitelja; izrada nastavnih
materijala o ljudskim pravima te njihovo prilagoavanje i prevoenje na druge jezike,
ukljuujui jezike manjina; stvaranje nacionalnih i regionalnih mrea za prikupljanje i irenje
informacija i dr. Korak naprijed u ostvarenju tih zadaa jest izrada nacionalnih programa
djelovanja u odgoju i obrazovanju za ljudska prava u svim zemljama, u skladu s Desetljeem
odgoja i obrazovanja za ljudska prava Ujedinjenih naroda (1995.-2004.). Na kraju knjige
nalazi se popis meunarodnih i europskih dokumenata koji su kljuni za ostvarivanje zadataka
odgoja i obrazovanja za ljudska prava.
Starkey, Hugh (ur.) The Challenge of Human Rights Education (Izazov odgoja i
obrazovanja za ljudska prava), Cassell, Council of Europe, 1991.
Autori ove knjige vodei su strunjaci u podruju odgoja i obrazovanja u Europi i Sjevernoj
Americi, a mnogi od njih ukljueni su u djelatnost Vijea Europe u podruju odgoja i
obrazovanja za ljudska prava. U prvom dijelu knjige ralanjuju se vaniji dokumenti o
ljudskim pravima u Europi i Sjevernoj Americi. U drugom dijelu opisuju se neki od pristupa
odgoju i obrazovanju za ljudska prava za uenike razliite dobi. U treemu se odgoj i
obrazovanje za ljudska prava povezuje s pitanjima rase, spola, posebnih potreba i okolia.
Osim toga, opisuje se djelatnost nekih meunarodnih i nevladinih organizacija. U zakljunom
dijelu naglaava se potreba za znanjima, vjetinama te etikim vrijednostima i odgovarajuim
kolskim ozrajem.
Teaching about Human Rights (Poduavati o ljudskim pravima), New York, United Nations,
1991.
Prirunik sadri opis temeljnih kategorija ljudskih prava, s osobitim naglaskom na prava
djeteta. Prikazuju se najvanije djelatnosti Ujedinjenih naroda i drugih meunarodnih
organizacija u tom podruju. Nadopunjen je video filmom pod naslovom O Ujedinjenim
narodima: Ljudska prava, koji se bavi problemima diskriminacije. Iako je knjiga prvenstveno
namijenjena uiteljima kao pomo u programiranju nastave za ljudska prava, ona moe
posluiti i kao udbenik za uenike viih razreda osnovne i srednje kole.
Teaching about the Convention on the Rights of the Child (Poduavati o Konvenciji o
pravima djeteta), London, UNICEF, 1996/7.
U knjizi je predstavljen projekt koji je pokrenuo UNICEF u suradnji s meunarodnom
zakladom Spasimo djecu s ciljem poticanja razumijevanja sadraja Konvencije o pravima
djeteta meu osnovnokolcima. U tom smislu, govori se o obvezi drave da djecu i mlade

109

upozna s meunarodnim standardima promicanja i zatite prava djeteta te se spominje Velika

Britanija u kojoj je sadraj Konvencije ukljuen u kurikulum graanskog odgoja i
obrazovanja.
Teaching Human Rights through Literature (Poduavanje o ljudskim pravima putem
knjievnosti), New York, Amnesty International USA, n. d.
U knjizi su sakupljeni prozni, poetski i dramski tekstovi iz svjetske knjievnosti koji se mogu
koristiti u odgoju i obrazovanju za ljudska prava. U njima se govori o razliitim oblicima
moralne odgovornosti kojima se potie razumijevanje drugoga i suosjeanje za tuu patnju.
Tekstovi su nadopunjeni pitanjima za voenje rasprave u uionici, tezama za kreativne
pismene radove te prijedlozima za istraivanje povreda ljudskih prava i karakternih znaajki
poznatih boraca za ljudska prava u svjetskoj povijesti. Neke od tema su: Katkad poneto
treba preutjeti, Nauiti se govoriti, Zauzeti stav, Strah od djelovanja, Posljedice djela
itd. Autori ohrabruju uitelje da sami potrae knjievne tekstove u kojima se govori o krenju
i zatiti ljudskih prava. U prilogu se nalazi bibliografija s biljekama knjievnih djela koja
obrauju motive ljudskih prava.
The Teaching of Human Rights: Proceeding of the International Congress on the
Teaching of Human Rights, Vienna, 12-16 September 1978: Working Documents and
Recommendations (Poduavanje ljudskih prava: Zakljuci s Meunarodnog kongresa o
poduavanju ljudskih prava, odranog u Beu od 12. do 16. rujna 1978.: Radni dokumenti i
preporuke), Pariz, UNESCO, 1980.
Zbornik sadri radove o poduavanju o ljudskim pravima, stanju ljudskih prava u svijetu i
vanosti odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Predloena je trodijelna podjela odgoja i
obrazovanja za ljudska prava: a) osnovno obrazovanje, u kojemu se prouavaju opi
meunarodni standardi ljudskih prava, b) specijalizirana izobrazba u ljudskim pravima,
namijenjena buduim uiteljima odgoja i obrazovanja za ljudska prava i c) obrazovanje za
ljudska prava prilagoeno regionalnim potrebama.
Thementag Menschenrechte (Tematski dan posveen ljudskim pravima), Schwalbach/Ts.,
Wochenschau Verl., 1995.
Radna biljenica sadri materijale pomou kojih se uenicima u vie nastavnih predmeta
tijekom jednog kolskog dana mogu pribliiti razliiti aspekti ljudskih prava. Radni materijali
namijenjeni su uenicima viih razreda osnovne i srednje kole za predmete povijest/drutvo,
jezik/knjievnost, glazbeni odgoj/umjetnost, matematiku/prirodne znanosti te tjelesnu kulturu.
U dodatku se pojanjava povijest ljudskih prava i navode neke vanije adrese.
Torture by Governments (Muenja koja provode vlasti), New York, Amnesty International
USA, 1985.
U djelu su sabrani prozni i poetski radovi rtava dravnog nasilja koji su nadopunjeni
pitanjima za raspravu i prijedlozima za aktivnosti uenika. Budui da je rije o ispovijedima
osoba koje su bile podvrgnute muenju, to predstavlja krajnji oblik oduzimanja graanskih i
politikih prava, uiteljima se savjetuje da sami odrede u kojoj je mjeri sadraj knjige
primjeren njihovim uenicima.
Weinbrenner, P. i Fritzsche, K.-P. Teaching Human Rights: Suggestions for Teaching
Guidelines (Poduavanje o ljudskim pravima: Prijedlozi za poduavanje),
Bonn/Braunschweig, German Commission for UNESCO i Georg-Eckert-Institute for
International Textbook Research, 1993.
Publikacija donosi zakljuke s dvaju pripremnih sastanaka za UNESCO-ov Kongres o

110

poduavanju, obavjeivanju i dokumentiranju u ljudskim pravima odran u Montrealu 1993.

godine. Sastanci su odrani 1992. i 1993. godine u Georg-Eckert institutu za meunarodna
istraivanja udbenika, a bili su posveeni ralambi europskih i svjetskih udbenika u
odnosu na sadraje iz podruja ljudskih prava. Autori preporuuju veu sustavnost u
iznoenju tematike ljudskih prava, koja treba obuhvaati poduavanje o ljudskim pravima, tj.
obavjeivanje ljudi o njihovim pravima; poduavanje za ljudska prava, tj. uenje o tome
kako provoditi i tititi prava; i poduavanje u ljudskim pravima, tj. uenje u ozraju ljudskih
prava. Dre da nastavne sadraje treba zasnivati na kljunim meunarodnim dokumentima o
ljudskim pravima. Takoer, treba obuhvatiti razinu realnog, izravnog iskustva, odnosno
medijska izvjea o svakodnevnim krenjima prava diljem svijeta i u vlastitoj zemlji.
Udbenici trebaju dati jasnu sliku razvoja ideja ljudskih prava, te procesa i sukoba iza njih;
obavjeivati o organizacijama za zatitu ljudskih prava; isticati odgovornosti graana itd.
The Whole Child: A Project to Introduce the UN Convention on the Rights of the Child
(Potpuno dijete: Projekt upoznavanja s Konvencijom o pravima djeteta), London, UNICEFVelika Britanija, Save the Children Fund i Oxford Development Education Unit, 1990.
Knjiga se bavi pitanjem naina na koji bi se trebala itati Konvencija o pravima djeteta,
osobito u onom dijelu koji poziva na prijeku potrebu sudjelovanja djeteta u svom razvoju.
Ponueno je niz inventivnih pristupa i aktivnosti koje se tiu djetetova kulturnog identiteta i
njegova ukljuivanja u iru zajednicu. Iako je materijal namijenjen britanskim uenicima,
aktivnosti se lako mogu prilagoditi potrebama kola irom svijeta.
Williams, Sonia Exploring the Hunger Myths (Istraivati mitove o neishranjenosti), San
Francisco, Institute for Food and Development Policy, 1987.
Publikacija sadri nastavne materijale o pravu na prehranu. Istaknuto je da odgovornost za
ostvarivanje toga prava u svijetu lei na svim graanima. K tome, istraeni su imbenici koji
ometaju provedbu ljudskih prava: siromatvo, oskudica i nepravednost globalne raspodjele
bogatstava.
Wolf-Wasserman, Miriam i Hutchinson, Linda Teaching Human Dignity: Social Change
Lessons for Every Teacher (Poduavati o dostojanstvu ovjeka: Nastavne jedinice o
drutvenim promjenama za svakog uitelja), Minneapolis, Education Exploration Resource
Center, 1978.
Autorice putem pria, pjesama i tekstova promiljaju o drutvenih promjenama koje se
zbivaju u odnosu na rasizam, etnike studije, enske studije, manjine i kolonijalizam.
Womens Rights (Prava ena), New York, Amnesty International USA, n. d.
Knjiga predstavlja uvod u problematiku prava ena. Raspravlja se o metodologiji poduavanja
o pravima ena. Iznose se argumenti u prilog tezi da je nain poduavanja dio sadraja
poduavanja. Neki od tekstova su: Moja supruga ne radi, Rijei koje ranjavaju itd.
Materijali su prikladni za uenike viih razreda osnovne i srednju kolu, a nastali su u sklopu
projekta za potivanje prava ena koji je pokrenula organizacija AIUSA Human Rights
Educators Network.
Young, W. (ur.) Ag gay yah: A Gender Equity Curriculum for Grades Six to Twelve (Ag
gay yah: Kurikulum za jednakost spolova namijenjen uenicima viih razreda osnovne kole i
srednjokolcima), Newton, WEEA Publishing Center, 1992.
Uitelji u ovom vodiu stjeu znanja o tome kako uklanjati diskriminacijske stereotipe meu
kolskom djecom. Naglasak se stavlja na spolne stereotipe i stereotipe prema Indijancima u
Sjedinjenim Dravama. Uenike aktivnosti poput igrokaza i rjeavanja problema, izraene su

111

na osnovi raznih knjievnih tekstova te pilot testova vrijednosti.

Zinsser, Judith P. A. New Partnership: Indigenous Peoples and the United Nations System
(Novo partnerstvo: Starosjedilako stanovnitvo i sustav Ujedinjenih naroda), Pariz,
UNESCO, 1994.
Novo partnerstvo je prirunik namijenjen poduavanju u osnovnim i srednjim kolama o
pravima starosjedilakog stanovnitva. Autorica se u prvom dijelu bavi nainom ivota
starosjedilakih zajednica, u drugomu govori o suradnji izmeu starosjedilakih zajednica i
organizacije Ujedinjenih naroda, a u treemu opisuje odgojno-obrazovne programe usmjerene
na smanjenje predrasuda i nesnoljivosti, koji su pokrenuti u sklopu UNESCO-ova projekta
Udruene kole (ASP).

Odgoj i obrazovanje za mir i nenasilno

rjeavanje sukoba
An Approach to Peace Education (Pristup odgoju i obrazovanju za mir), eneva, UNICEF,
1979.
Materijali su namijenjeni uenicima u dobi od deset godina i kasnije. Odgoj i obrazovanje za
mir dio je UNESCO-ove koncepcije odgoja i obrazovanja za meunarodno razumijevanje.
Razvojem vjetina mirnog rjeavanja sukoba, programi odgoja i obrazovanja za mir pomau
jaanju uenikovih stavova, kao to su spremnost na suradnju i snoljivost. Trai se osuda
nasilja na individualnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini, to omoguuje uenicima dublje
razumijevanje mira i nunosti osobnog angamana u njegovoj izgradnji i ouvanju.
Beekman, Susan i Holmes, Jeanne Battles, Hassles, Tantrums and Tears: Strategies Coping
With Conflict and Making Peace at Home (Borba, svae, bijes i suze: Strategije svladavanja
sukoba i uspostave mira u kui), Fairfield, Morrow William & Co, 1993.
Knjiga upuuje roditelje kako obiteljske sukobe, kao to su svae meu braom i sestrama,
iskoristiti da djecu naue djelotvornim vjetinama rjeavanja sukoba. Ponuene strategije,
aktivnosti i informacije potiu roditelje da shvate uzroke sukoba, osvijeste svoj osobni pristup
njihovu rjeavanju i razviju realistina oekivanja u takvim situacijama. Roditelji se ue kako
se nositi s razlikama djeje udi, kako postaviti prijeko potrebne granice djejem ponaanju i
kako rjeavati sukobe na mirniji nain.
Bjerstedt, A. (ur.) Education for Peace: A Conference Report from Kyoto (Odgoj i
obrazovanje za mir: Izvjee s konferencije u Kyotu), Malm, Malm School of Education,
Peace Education Reports, 1992., br. 6.
Izvjee s Konferencije o odgoju i obrazovanju za mir, odrane u Kyotu, donosi kratki
pregled izlaganja sudionika, kao i informacije o radu Povjerenstva za obrazovanje za mir
(Peace Education Commission - PEC). U prvom dijelu nalaze se studije o odgoju i
obrazovanju za mir na japanskim sveuilitima, obrazovanju za drutvene promjene u Junoj
Koreji i obrazovanju za globalni opstanak u vedskoj. Drugi dio sadri poredbene studije o
odnosu prema povijesti u Japanu i Njemakoj te o odgoju i obrazovanju za mir u Velikoj
Britaniji i Japanu. Trei i etvrti dio sadre ulomke radova o odgoju i obrazovanju za mir, koji
su objavljeni u drugim izdanjima PEC-a, na primjer u Peace Education Miniprints.

112

Bjerstedt, A. (ur.) Education for Peace in the Ninetees: A Conference Report (Odgoj i
obrazovanje za mir u devedesetima: Izvjee s konferencije), Malm, Malm School of
Education, Peace Education Reports, 1990., br. 1.
Izvjee predstavlja najvanije zakljuke sa sastanka Povjerenstva za obrazovanje za mir
(Peace Education Commission) odranog 1990. godine u Groningenu, na kojemu se govorilo
o smjernicama odgoja i obrazovanja za devedesete. Prvi dio izvjea prikazuje vanije ideje u
tom podruju. Drugi dio prua informacije o istraivakim i razvojnim projektima i posebno
se osvre na projekt Spremnost za mir. U treem dijelu nalaze se ulomci radova o odgoju i
obrazovanju za mir, a u etvrtom dijelu saeto se artikuliraju teme rasprava s tematskih
zasjedanja i regionalnih odbora PEC-a.
Bjerstedt, A. (ur.) Peace Education: Glimpses from the EUPRA Conference in Firenze
(Odgoj i obrazovanje za mir: Zapaanja s EUPRA konferencije u Firenci), Malm, Malm
School of Education, Peace Education Reports, 1992., br. 5.
Izvjee sadri jezgroviti prikaz tematskih radionica i izlaganja s Konferencije o odgoju i
obrazovanju za mir, odrane u Firenci. U prvom dijelu nalaze se studije Znanstveno
istraivanje kao sredstvo odgoja i obrazovanja za mir i Promicanje skrbi za mir i okoli.
Drugi dio donosi saetke ili isjeke iz ostalih devet referata s Konferencije, koji su u cijelosti
tiskani u drugim izdanjima PEC-a.
Bjerstedt, A. Peace Education in Different Countries (Odgoj i obrazovanje za mir u
razliitim zemljama), Malm, Malm School of Education, 1988.
Publikacija donosi pregled stanja odgoja i obrazovanja za mir u razliitim zemljama svijeta.
Nastala je na temelju upitnika koji je vedski nacionalni odbor za obrazovanje odaslao na oko
140 adresa ministarstava prosvjete ili srodnih prosvjetnih tijela pojedinih zemalja te na
temelju rasprava i objavljenog materijala u tim zemljama. U knjizi se ukazuje na problem
izloenosti djece i mladei dramatinim vijestima o mogunosti izbijanja nuklearnog i drugih
ratova, te se od kola trai da u budunosti postanu instrument osnaenja mirnog suivota
ljudi. Rezultati upitnika omoguili su poredbenu ralambu zemalja i razluivanje posebnih
pristupa odgoju i obrazovanju za mir, kao to su odgoj i obrazovanje za meunarodno
razumijevanje, odgoj i obrazovanje odgovornog graanina svijeta, obrazovanje za
razoruanje, odgoj i obrazovanje za pravdu, feministiko motrite u odgoju i obrazovanju
itd. Autor podupire integrirani pristup koji kombinira najdjelotvornije crte raznih motrita.
Blandford, Sonia Managing Discipline in Schools (Kako odravati disciplinu u koli),
London, Routledge, 1998.
Metode odravanja discipline neodvojiv su dio uiteljeva umijea. U kolama ima sve vie
nasilja i drugih oblika neprilagoenog ponaanja. Ovo djelo napisano je kao prirunik za
odranje discipline u koli. Na osnovi vlastitih iskustava i istraivanja u osnovnim i srednjim
kolama, autorica nas vodi od teorije upravljanja k djelotvornoj praksi, pojanjavajui stvarne
probleme i nudei konkretna rjeenja. Knjiga je namijenjena izobrazbi i strunom
usavravanju uitelja, ravnatelja i drugih strunjaka koji rade s djecom.
Bodine, Richard J.; Crawford, Donna K.; Schrumpf, Fred Creating the Peaceable School: A
Comprehensive Programme for Teaching Conflict Resolution: Student Manual (Stvaranje
miroljubive kole: Opseni program za nastavu o rjeavanju sukoba: Prirunik za uenike),
Champaign, Research Press, 1994.
Prirunik je podijeljen u pet cjelina. U prvoj cjelini uenici upoznaju neka temeljna pravila za
ostvarenje miroljubivog ozraja u razredu, kao to su sjedenje u krugu, neprekidanje

113

govornika, saimanje misli koje je izrekao prethodni govornik prije prelaenja na nove ideje
itd. Na kraju cjeline od uenika se trai da utvrde pet pravila ponaanja za svoj razred. Druga
cjelina odnosi se na razumijevanje sukoba. Uenike se potie da osvijeste naine na koje
odgovaraju na sukobe te ih se postupno vodi k prepoznavanju razliitih moguih ishoda
sukoba i prihvaanju pristupa pobjeda--pobjeda, u kojem su obje sukobljene strane
pobjednici, to osigurava suradnju i mir sukobljenim stranama. U treoj se cjelini uenike
upoznaje s utjecajem emocionalnih imbenika na sukob te ih se upuuje na pojanjavanje
nerazjanjenih problema pomou vjetina aktivnog sluanja koje obuhvaaju pitanja kao to
su: Moe li mi rei neto vie o..., Jesi li neto htjela dodati... itd. etvrta je cjelina
posveena posredovanju. Posrednik u sukobu treba sukobljenim stranama rastumaiti pravila
posredovanja, sasluati sukobljene strane, pokuati osvijestiti njihove interese, pomoi im da
pomou oluje ideja ili na neki drugi nain dou do moguih rjeenja i odaberu jedno od
njih, te ih potaknuti na izradu plana djelovanja za rjeenje problema. Peta cjelina odnosi se na
pregovaranje, tijek kojeg je slian procesu posredovanja, ali ga sukobljene strane obavljaju
bez posrednika. U estoj se cjelini objanjava kako se ista pravila rabe pri rjeavanju sukoba u
grupi.
Bhme, W.; Hfner, K. i Lotz, P. Die Vereinten Nationen in internationalen Konflikten
(Ujedinjeni narodi u meunarodnim sukobima), Opladen, Leske Verlag i Budrich GmbH, n.
d.
U priruniku i radnoj biljenici za uenike opseno su ralanjeni sustav, politika i djelatnost
Ujedinjenih naroda. Autori govore o mogunostima smirivanja sukoba, pri emu se mir
razumije kao odsustvo osobnog i strukturiranog nasilja.
Boulding, E. The Concept of Peace Culture: Peace and Conflict Issues After the Cold War
(Zamisao kulture mira: Pitanja mira i sukoba nakon hladnog rata), Pariz, UNESCO, 1992.
Polazei od uvjerenja da je kultura nain ivota, odnosno da ukljuuje vrijednosti, stavove i
ponaanje, autori govore o kulturi mira koja pretpostavlja aktivno zalaganje pojedinca te
razumijevanje uzroka nasilja i nemira. Autor pomae uiteljima kako uenicima objasniti
razliku izmeu strukturalnog i fizikog nasilja i kako u sklopu nastave odgoja i obrazovanja
za mir u uenicima razviti viziju boljega i drugaijeg svijeta od ovoga u kojemu danas ivimo.
Brock, L.; Hornung, V. i Jochheim, G. Thema: Frieden (Tema: Mir), Berlin, Colloquium
Verlag, 1980.
Knjiga je nastala kao popratni materijal televizijskog programa Mobilizacija za mir, koji je
pokrenut u sklopu kritikog istraivanja mira poetkom sedamdesetih godina. Sadri tematske
cjeline o miru, razdoru, ratu, nasilju i mirovnim strategijama.
Brock-Utne, Birgit Educating for Peace: A Feminist Perspective (Obrazovati za mir:
Feministiko motrite), Oxford, Pergamon Press, 1989.
Autorica smatra da suvremeni feminizam, kojemu je temeljna tenja razumom, demokracijom
i snoljivou zamijeniti agresivnost, autoritarnost i diskriminaciju, predstavlja najbolje
polazite opeg pokreta za razoruanje. Anketna ispitivanja javnog mnijenja u mnogim
zapadnim zemljama pokazuju da se ene znatno vie opiru povienju izdataka iz dravnih
prorauna u vojne svrhe nego mukarci. Ralanjujui mirovne pokrete ena, autorica iznosi
neka njihova kljuna obiljeja: briga za ljudski ivot, osobito djece i drugih ena; koritenje
niza nenasilnih tehnika i strategija; te transpolitini, a nerijetko i transnacionalni pristup kojim
se nastoji doi do ena u suprotnom taboru. Govorei o problemu neseksistikog odgoja,
autorica osobito podcrtava potrebu za obuzdavanjem agresivnog ponaanja djeaka i
djevojica, njegovanjem brinosti za dobrobit drugih te razvojem osjeaja samopotovanja

114

kod djevojica. Protivei se trendu oponaanja mukaraca, ona podupire ensku logiku
suosjeanja u kombinaciji s poveanom asertivnou ena.
Burns, Robin J. i Aspeslagh, R. (ur.) Three Decades of Peace Education Around the World:
An Anthology (Tri desetljea odgoja i obrazovanja za mir u svijetu: Antologija), New York i
London, Garland Publishing, 1996.
Knjiga nudi iscrpan pregled razvoja, stanja i perspektiva teorije i prakse odgoja i obrazovanja
za mir u svijetu iz pera uglednih lanova Povjerenstva za mirovni odgoj (PEC), to djeluje u
sklopu Meunarodne udruge za istraivanje mira (IPRA). Prilozi su svrstani u pet cjelina. Prvi
dio posveen je teorijsko-metodolokim pitanjima odgoja i obrazovanja za mir u
komparativnoj perspektivi. U drugom dijelu se razlau posebna pitanja, kao to su: izrada
globalnih strategija za razvoj svijesti o miru, uloga mirovnih studija, legitimiranje odgoja i
obrazovanja za mir te njegov odnos prema mirovnom pokretu. U treem dijelu govori se o
perspektivama odgoja i obrazovanja za mir u kontekstu porasta militarizma i seksizma,
jaanja pravde, drutvenog razvoja i ekolokog pokreta. etvrti dio sadri priloge u kojima se
opisuju razliiti pristupi ovom podruju, dok se u epilogu obrazlae veza izmeu globalne i
lokalne razine djelovanja u odgoju i obrazovanju za mir.
Carlos und Anna: Fremde werden Freunde: Frieden, Freiheit, Gerechtigkeit (Carlos i
Anna: Stranci postaju prijatelji: Mir, sloboda, pravednost), Horlemann, Unkel/Rhein i Bad
Honnef, 1992.
U radnoj biljenici za uenike viih razreda osnovne kole tematiziraju se pitanja rata i
potrage za utoitem. Budui da se uenici u vrlo ranoj dobi susreu s nasiljem, predrasudama
i rasizmom u privatnom i javnom ivotu, nastoji im se pomou raznih igara ukazati na
mogunosti iscjeljivanja povreda i iznalaenja rjeenja sukoba.
Carlsson-Paige, Nancy i Levin, Diane E. Whos Calling the Shots? How to Respond
Effectively to Childrens Fascination with War Play and War Toys (Tko je ovdje gazda?
Kako uinkovito odgovoriti na djetetovu oparanost igrom rata i ratnim igrakama), Gabriola
Island, Educators for Social Responsibility i New Society Publishers, 1990.
U knjizi se raspravlja o utjecaju modernih ratnih igraaka na razvoj djece. Autorice iznose
praktine, lako izvedive ideje kako smanjiti nasilje u djejim igrama, izbjei spolne i rasne
stereotipe, kako pomoi djeci da sama izrauju svoje igrake itd.
Charney, Ruth Sidney Teaching Children to Care: Management in the Responsive
Classroom (Nauiti djecu da budu brina: Upravljanje u prijemivom razredu), New York,
Educators for Social Responsibility i Northeast Foundation for Children, 1991.
Djelo je vodi za uitelje o radu s djecom na konstruktivnom rjeavanju nasilnog ponaanja,
ogovaranja i zadirkivanja. Predlae se kako ideje samonadzora, participacije i odrivog
razvoja ukljuiti u kurikulum osnovnih kola. S tim u svezi, nude se tehnike rjeavanja
problema prilagoene razrednim sastancima, u kojima se istiu pozitivne strane problema i
sam in, a ne izvritelj.
Cohen, Richard Students Resolving Conflict: Peer Mediation in Schools (Uenici rjeavaju
sukob: Vrnjaci posreduju u koli), Glen View, Educators for Social Responsibility i Scott,
Foresman and Company, 1995.
Uenici koji igraju ulogu posrednika u sukobima meu svojim vrnjacima mogu izuzetno
mnogo pomoi u kreativnom i nenasilnom rjeavanju sukoba. Knjiga sadri naputke kako
program Vrnjaci posreduju korak po korak primijeniti u uionici i koli koristei dijalog,
zajednike aktivnosti i igrokaze. U knjizi nalazimo i radne listie, obrasce i dodatne lekcije o

115

rjeavanju sukoba.
Cole, Julie; Snyder, Sarah i Garlake, Teresa Making Peace: Teaching about Conflict and
Reconciliation at Key Stage 3 and 4 (Stvarati mir: Poduavati o sukobu i suradnji u 3. i 4.
razredu), Oxford, Oxfam, 1997.
Kros-kurikularni prirunik prireen od strane uitelja koji dolaze iz razliitih matinih
disciplina. Svrha mu je upoznati uitelje s inovativnim sadrajima i metodama u odgoju i
obrazovanju za mir i mirno rjeavanje sukoba, koje se mogu ukljuiti u redovitu nastavu u
niim i viim razredima osnovne kole. U uvodnom dijelu govori se o kros-kurikularnim
vezama, odreuje sukob i ukazuje na neke njegove posljedice. U osam poglavlja prirunika
niu se primjeri rada s uenicima na rjeavanju sukoba i odranju mira u kontekstu izgradnje
identiteta, ivota mladei u ratu, ralambe vijesti, migracija i uenja povijesti u nekim
zemljama.
Collinge, James Peace Education Across the Curriculum: Some Perspectives from New
Zealand (Odgoj i obrazovanje za mir u kurikulumu: Neka vienja iz Novog Zelanda), Malm,
Malm School of Education, Peace Education Miniprints, 1993., br. 52.
Iako prosvjetna politika Novog Zelanda ne predvia obvezatne nastavne programe odgoja i
obrazovanja za mir, ti sadraji zadnjih godina zauzimaju sve vanije mjesto u
novozelandskom kolskom sustavu. Tako se, na primjer, nakon dugog razdoblja
zanemarivanja, istrauju obiljeja starosjedilake kulture Maora, osobito njihova tradicija
mira i nenasilja. Svijest o vanosti odgoja i obrazovanja za mir na svim razinama znatno je
porasla pod utjecajem brojnih graanskih inicijativa koje nastoje odgovoriti na porast
uznemirujuih drutvenih trendova, osobito prijestupa i samoubojstava mladih, tinejderske
trudnoe, alkoholizma i narkomanije. Meu tim inicijativama osobit ugled ima projekt
Novozelandske zaklade za mirovne studije i udruge STEP (Uenici i uitelji obrazuju za mir),
pod nazivom Program posredovanja meu vrnjacima u cool kolama.
Creighton, Allan Helping Teenagers Stop Violence: A Practical Guide for Counselors,
Educators, and Parents (Pomozimo tinejderima da prestanu s nasiljem: Praktini vodi za
savjetnike u prosvjeti, prosvjetne djelatnike i roditelje), Alameda (CA), Educators for Social
Responsibility i Hunter House Inc., 1992.
Djelo sadri niz savjeta prosvjetnim djelatnicima i roditeljima kako se nositi sa zadaama
osposobljavanja mladih za pruanje otpora vrijeanju i nasilju u svojim odnosima s okolinom.
Osim teorijske okosnice za razumijevanje nasilja u ivotu tinejdera, prirunik sadri program
za mlade kojim se ona korak po korak ui metodama nenasilnog rjeavanja sukoba, kao i
upute za osnivanje grupa podrke protiv nasilja.
Dominikowski, Thomas (ur.) Friedenspolitische Bildung in Nordrhein-Westfallen. Situation
- Probleme - Entwicklungschancen (Politiko obrazovanje za mir u pokrajini NordrheinWestfallen), Mnster, Association for Peace-Political Education, 1992.
U knjizi se iznose rezultati istraivanja o odgoju i obrazovanju za mir u njemakoj pokrajini
Nordrhein-Westfallen. Osvjetljujui krupne politike promjene kasnih osamdesetih, probleme
drutvene nesigurnosti i nove obrasce miljenja, u izvjeu se govori o mogunostima razvoja
politikog obrazovanja u pravcu mirnog rjeavanja sukoba.
Dovey, Valerie Exploring Peace Education in South African Settings (Istraivanje odgoja i
obrazovanja za mir u junoafrikoj sredini), Malm, Malm School of Education, Peace
Education Miniprints, 1994., br. 68.

116

Ovaj broj biblioteke Knjiice o odgoju i obrazovanju za mir donosi pregled raznih inicijativa
u podruju antirasistikog, graanskog, mirovnog i srodnih oblika odgoja i obrazovanja u
Junoj Africi. Autorica je bila voditeljica projekta za junoafriku mlade o vjetinama
konstruktivnog i mirnog rjeavanja sukoba. Povijesni kontekst apartheida i segregacije proet
je nasiljem i nemirima. Kako bi se u Junoj Africi postigao odrivi mir, prijeko je potrebno od
rane dobi kod djece razvijati etiku mirotvorstva na osobnoj i kolektivnoj razini te jaati njihov
stav da mogu utjecati na promjene u drutvu. U tu svrhu predlae se izrada dugoronog
sveobuhvatnog nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za mir namijenjenog mladei i
odraslima; provoenje istraivanja o stavovima mladih o nasilju i sukobima; poticanje raznih
vladinih i nevladinih udruga na djelovanje u tom podruju itd.
Drew, Naomi Learning the Skills of Peacemaking: An Activity Guide for Elementary Age
Children on Communicating, Cooperating and Resolving Conflict (Ovladajmo umijeima
mirotvorstva: Vodi osnovnokolcima za komunikaciju, suradnju i rjeavanje sukoba),
Carson, Jalmar Press, 1987.
U udbeniku se nude raznovrsne aktivnosti pomou kojih uenici razvijaju samosvijest,
osjetljivost za druge, ue tehnike posredovanja meu svojim vrnjacima, razumiju ulogu
ustupaka u svakodnevnim odnosima i stjeu vjetine rjeavanja sukoba putem suradnje. U
tekstu se polazi od naela osobne odgovornosti pojedinca, potivanja razlika meu ljudima,
snoljivosti i prihvaanja razliitosti.
Esser, J. Kritische Friedenstheorie und Mglichkeiten zur Friedenspraxis (Kritika teorija o
miru i mogunosti za mirovne aktivnosti), Frankfurt/Main, Lang, 1976.
Polazei od sintagme sudjelovati u miru, autor objanjava teorijska polazita i praksu odgoja
i obrazovanja za mir. Istie da nije dovoljno samo kritiki tumaiti drutvene strukture koje
sprjeavaju provedbu mira, nego i pokrenuti mirovne inicijative kojima e se djelotvorno
obuzdati neeljeni oblici drutvenog ponaanja. Polazei od koncepcija solidarnost na djelu i
aktivno rjeavanje sukoba, autor iznosi niz prijedloga za poduavanje mira u koli te na
primjerima iz kolske svakodnevice opisuje izazove s kojima se susreu uitelji u napetim
kolskim situacijama.
Esser, J. Unterricht ber Gewalt (Nastava o nasilju), Mnchen/Berlin/Be, Schwarzenberg
Verlag, 1978.
Knjiga sadri nastavne materijale u kojima se govori o razliitim oblicima i elementima
strukturiranog i izravnog nasilja te alternativnim pristupima nenasilnom ponaanju.
Feichtner, Gerhard; Gra, Hans Peter i Holzinger, Hans (ur.) Schnappschu Schlagzeile:
Medien
und
rieg:
ne Herausforderung fr die Friedenserziehung (Udarna novinska snimka i naslov: Mediji i
rat: Izazov odgoju i obrazovanju za mir), Burg Schlaining, sterreichisches Studienzentrum
fr Frieden und Konfliktlsung i Friedensbro Salzburg, 1993.
Zbornik donosi radove o ulozi medija u mirovnoj/ratnoj promidbi u vrijeme svakodnevnih
medijskih izvjea o masakrima sa svjetskih kriznih arita. Autori istrauju nastojanje medija
da zadovolje senzacionalistike udnje publike i istodobno djeluju kao drutvena savjest.
Autori se zalau za aktivan odnos pedagogije prema medijima i opisuju metode odgoja i
obrazovanja za medije. Na primjeru medijskog predstavljanja sukob u bivoj Jugoslaviji
promatraju oekivanja javnosti u ratnoj situaciji i ocrtavaju znaajke medijske politike
propagande.

117

Fisher, R. i Ury, William (u drugom izdanju i Patton, Bruce) Getting to Yes: Negotiating
Agreement Without Giving In (Doi do da: Dogovoriti se bez odstupanja), London,
Educators for Social Responsibility i Penguin, 1991.
U knjizi se opisuje strategija kojom se postie dogovor prihvatljiv sukobljenim stranama, bilo
da je rije o sukobu izmeu uitelja i djece, namjetenika i poslodavaca, potroaa i tvrtki ili
nekih drugih grupa. itatelje se upuuje kako svoje svakodnevne ivotne sukobe rjeavati
prema naelu obostrane pobjede.
Fox, Harold i Osier, Jan I Can Solve My Own Problems: A Child Centered Conflict
Resolution Program (Ja mogu rjeavati svoje probleme: Program za rjeavanje sukoba
usmjeren na dijete), Saragoga (CA), R&E Publishers, 1993.
Ova je knjiga namijenjena svima koji se bave djecom i ele im pomoi da sama
vaju svoje sukobe kod kue, na igralitu ili u uionici. Od djece se oekuje da na radnim
listiima u pismenom obliku izraze svoje misli i osjeaje o svemu to ih sprjeava da budu
sretni, o razlozima njihove uzrujanosti i drugih raspoloenja, nainima rjeavanja sukoba itd.
Posebna poglavlja nude mogunost djeci s ogranienim vjetinama verbalnog i pismenog
izraavanja, bilo da se radi o zlostavljanoj djeci ili djeci s potekoama u uenju, da likovno
izraze svoje doivljaje. U ponuenom postupku rjeavanja sukoba nema okrivljavanja
sukobljenih strana, nego se nastoji postii rjeenje kojim se izbjegavaju daljnji sukobi iste
naravi. Sukobljene strane sklapaju ugovor kojega se moraju pridravati, pod nadzorom
savjetnika, koji moe biti odrasla osoba ili njihov vrnjak. U sluaju neuspjeha postupak se
ponavlja, odnosno iznova se kree od potreba, interesa i sl. svakog pojedinog djeteta.
Friedenserziehung: Eine Einfhrung (Odgoj i obrazovanje za mir: Uvod), Mnchen, C.
Kpper, 1977.
Knjiga sadri rasprave o rezultatima istraivanja u podruju pedagogije mira i didaktike
odgoja i obrazovanja za mir. Predloeni su i nacrti za nastavnu obradu pojedinih tema, kao to
su: odgoj i obrazovanje za mir u dananjem svijetu, pretpostavke mira, didaktika motrita i
uinci pedagogije mira i dr.
Fujita, Hideo i Ito, Takehiko Peace Education in Japanese Universities (Obrazovanje za mir
na japanskim sveuilitima), Malm, Malm School of Education, Peace Education
Miniprints, 1992., br. 36.
Odgoj i obrazovanje za mir u Japanu poeo se provoditi nakon Drugog svjetskog rata na
sadrajima o japanskim rtvama rata i stradanjima Hiroime i Nagasakija, to je utjecalo na
stvaranje antinuklearnog i antiratnog raspoloenja u jednom dijelu japanske javnosti. Slabost
takvog pristupa bio je u nedostatku sadraja o stradanjima drugih naroda i o strukturalnom
nasilju razvijenih zemalja nad zemljama treeg i etvrtog svijeta. Danas japanski ustav,
osnovni zakon o odgoju i obrazovanju te japanski sindikat uitelja odluno promiu ideju
meuovisnosti zemalja u osiguranju svjetskog mira.
Gallagher, A. M. Education in a Divided Society. A Review of Research and Policy (Odgoj i
obrazovanje u podijeljenom drutvu: Pregled istraivanja i prosvjetnih politika), Ulster,
Centre for the Study of Conflict, University of Ulster, 1995.
Knjiga je obnovljeno izdanje Gallagherove studije Odgoj, obrazovanje i vjera u Sjevernoj
Irskoj. U njoj se razlau rezultati istraivanja organizacije i programskih mogunosti
kolskog sustava, drutvenih i zakonodavnih pretpostavki odgoja i obrazovanja, odnosa kole
i zajednice i dr. U prvih osam poglavlja sabiru se rezultati istraivanja o mogunostima koje u

118

vjerski podijeljenoj zajednici stoje na raspolaganju uenicima od osnovne kole do

sveuilita, ukljuujui tekst zakona, financiranje, vjerski odgoj, povijest i etos kole. U
preostala dva poglavlja daje se pregled istraivanja izobrazbe uitelja te odnosa kole i
zajednice.
Studija
na
aju sadri popis knjiga i lanaka koji koriste komparativan pristup u istraivanju stanja odgoja
i obrazovanja u dvije sjevernoirske zajednice.
Gewaltfreie Konfliktlsung: Bericht zum Symposium vom Oktober 1993 am
Bundesrealgymnasium Zell am See (Nenasilno rjeavanje sukoba: Izvjee sa simpozija
odranog u listopadu 1993. godine u javnoj realnoj gimnaziji u Zell am See), Zell am See,
Bundesrealgymnasium Zell am See, 1993.
U knjiici se opisuje jedan uspjeno proveden projekt nenasilnog rjeavanja sukoba u javnoj
realnoj gimnaziji u mjestu Zell am See. U sklopu projekta uenici, uitelji i roditelji su,
zajedno s izvjestiteljima iz razliitih podruja permanentnog obrazovanja, vodili rasprave o
nasilju u koli i alternativnim oblicima ponaanja. Uz saetke izlaganja o razliitim aspektima
problema (rjeavanje sukoba, nenasilje na djelu, uzroci i dinamika nasilja, kolska
svakodnevnica, gospodarstvo itd.), knjiica sadri i opise radionica te poticajne prijedloge za
nastavnu praksu, ukljuujui prijedloge za itanje i odgovarajue adrese.
Gregory, A. i dr. Den Frieden entwickeln (Razvijati mir), Gtersloh, Gtersloher
Verlagshaus Gerd Mohn, 1981.
U knjizi se razmatraju mogunosti ostvarenja mira na tri razine: a) na razini meuljudskih
odnosa u obitelji i uoj zajednici, b) na drutvenoj razini, osobito glede odnosa prema
azilantima i c) na meunarodnoj razini, u odnosu na problem prehrane svjetskog puanstva i
sukoba bogatog Sjevera i siromanog Juga.
Grosse-Oetringhaus, Hans-Martin Kinder haben Rechte - berall: Ein Aktions- und
Informationsbuch (Djeca imaju prava - svugdje: Knjiga djelatnosti i informacija), Berlin,
Elefanten Press, 1993.
Prirunik je posveen pravima djece i mladih. Polazi se od injenice da djeca imaju pravo biti
obavijetena o njihovim pravima. Pomou pria, reportaa, popratnih informacija i prijedloga
za djelovanje autor nastoji pomoi mladima da upoznaju svoja prava i potaknuti ih da se
aktivno zauzmu za njih.
Gruber, Bettina; Holzinger, Hans i Wintersteiner, Werner (ur.) The School of the Future:
Future Workshops as a Way of Peace Education (kola budunosti: Budue radionice kao
metoda odgoja i obrazovanja za mir), Villach, Alpen-Adria-Alternativ, 1996.
Publikacija je rezultat Pripremnog sastanka za Drugu europsku akademiju mladei, koji je
odran u travnju 1995. godine. Europska akademija mladei institucija je posveena odgoju i
obrazovanju za mir, koju vodi Alpen-Adria-Alternativ, a podrava austrijsko Ministarstvo
prosvjete. Pripremni sastanak bio je posveen koli budunosti, odnosno metodi buduih
radionica, koju je osmislio austrijski istraiva i mirovni aktivist Robert Jungk. Svaka
budua radionica podijeljena je u tri faze: kritiku, u kojoj se iznose negativni aspekti
odabranog problema; matovitu, u kojoj sudionici u potrazi za rjeenjem problema iznose
svoje ideje, elje i matovite zamisli; i provedbenu, u kojoj se razmilja o mogunostima
primjene u kontekstu sadanjice i njezinih struktura moi te ogranienja koja ona namee.
Pritom se potuju sljedea pravila oluje ideja: sve ideje su vane; nijedan prijedlog ne smije se
kritizirati; svatko treba imati mogunost izraziti svoje miljenje.

119

Gugel, G. Friedenserziehung und Jugendarbeit: Theoretische berlegungen, praktische

Anstze (Odgoj i obrazovanje za mir i akcije mladei: Teorijske ideje, prvi koraci u praksi),
Seeman, Zorneding bei Mnchen, 1977.
U prvom dijelu knjige autor iznosi pregled istraivanja o miru, opisuje nastojanja da se odgoj
i obrazovanje za mir uvede u kole te tumai razlike izmeu pojedinih pristupa. Potom razvija
vlastite zamisli o ciljevima i sadraju odgoja i obrazovanja za mir u izvankolskom kontekstu.
U dodatku se razmatraju konkretne akcije poduzete s ciljem irenja odgoja i obrazovanja za
mir, kao to su djelatnosti organizacija mladei, manifestacija pod nazivom mirovni tjedan,
vikend seminari, predavanja te razliiti projekti i kampanje.
Gugel, G.; Roth, R. A. (ur.) Herausforderung Frieden: Modelle zur Fridens-pdagogik fr
die ausserschulishe Jugendarbeit (Izazov miru: Modeli pedagogije mira za izvankolske
aktivnosti mladei), Waldkirch, Waldkircher Verlagsgesellschaft, 1976.
Knjiga zapoinje opisom spoznajnih, osjeajnih i ponaajnih ciljeva odgoja i obrazovanja za
mir, nakon ega slijedi kritiki osvrt na uvoenje odgoja i obrazovanja za mir u kole. Neke
od tema kojima se autor bavi su: poloaj pojedinca, utjecaj medija, agresija i nasilje,
drutvena pravda na nacionalnoj i meunarodnoj razini, rat, zastraivanje, ideje o neprijatelju,
vojna industrija i alternativni modeli ouvanja mira. Na kraju knjige nalaze se upute kako
studentske projekte usmjeriti prema opem pokretu mladei za mir.
Halperin, Daniel S. (ur.) To Live Together: Shaping New Attitudes to Peace through
Education (ivjeti zajedno: Razvijanje novih stavova prema miru odgojem i obrazovanjem),
Pariz, UNESCO Publishing/IBE, 1998.
U knjizi su obraena pitanja psiholokog utjecaja palestinsko-izraelskog sukoba na djecu, to
je bilo tema mirovne radionice odrane godinu dana ranije. Temeljem iskustva s radionice,
nude se ideje kako odgojem i obrazovanjem za mir poticati suivot i snoljivost u regiji.
Harrison, Marta For the Fun of It! Selected Cooperative Games for Children and Adults
(Za zabavu! Odabrane igre suradnje za djecu i odrasle), Philadelphia, New Society Publishers,
1984.
Djelo je dodatak Priruniku o nenasilju i djeci (A Manual on Nonviolence and Children) istog
izdavaa. Nudi bezbroj igara kojima se ostvaruje ozraje suradnje i podrke u uionici ili bilo
kojoj drugoj kolektivnoj sredini. Igre su razvrstane u est kategorija: igre s imenima,
aktivnosti za otvaranje, igre tjelesnog dodira, igre suradnje, aktivnosti pojanjavanja te
aktivnosti panje. Uitelje i roditelje potie se na kreativnost u smiljanju novih igara,
mijenjanju tradicionalnih natjecateljskih igara i oblikovanju drugih aktivnosti za predkolsku
djecu.
Herse, R. Abrstung: Demokratische Erziehung: Unterrichtseinheit 3 (Razoruanje:
Demokratski odgoj i obrazovanje: Tri nastavne cjeline), Kln, Pahl-Rugenstein Verlag, 1980.
Knjiga donosi pregled nastavnih jedinica na teme: gomilanje naoruanja i opasnost od rata;
kompleks vojne industrije i mogunosti razoruanja. Problematiziraju se vojne strategije
NATO-a, predodbe o neprijatelju, materijalna korist koju ostvaruju proizvoai oruja i
nastojanja meunarodne zajednice na razoruanju.
Hopkins, Susan i Winters, Jeffry (ur.) Discover the World: Empowering Children to Value
Themselves, Others and the Earth (Otkriti svijet: Osnaiti djecu da potuju sebe, druge i
Zemlju), Philadelphia, New Society Publishers, 1990.
Knjiga je posveena upoznavanju odgajatelja s pristupima, sadrajima i metodama rada s
djecom na jaanju samopotovanja, pozitivnog odnosa prema drugima i prirodnom okoliu.

120

Sadri niz aktivnosti primjerenih cjelovitom iskustvenom uenju, kojima se djeca potiu na
razumijevanje i prihvaanje sebe i drugih; razvijanje vjetina sklapanja prijateljstva s drugima
i drugaijima; iznoenja svojih osjeaja, potreba i problema na stvaralaki i produktivan
nain; produbljavanje razumijevanja problema i potivanja naela odrivosti okolia i dr.
Osim aktivnosti namijenjenih jaanju samopotovanja i iskazivanju svojih osjeaja, u knjizi se
nalaze brojni primjeri za razumijevanje naela pozitivnog mira, razvoj vjetina mirnog
rjeavanja sukoba, razumijevanje globalne povezanosti i usvajanje ekoloke svijesti. Knjiga
sadri i popis publikacija u podruju odgoja i obrazovanja za mir na engleskom jeziku.
Judson, Stephanie Manual on Nonviolence and Children (Prirunik o nenasilju i djeci),
Philadelphia, New Society Publishers, 1984.
Prirunik za uitelje osnovnih kola nudi niz materijala i ideja za nastavu usmjerenu
nenasilnom rjeavanju sukoba. Navode se pjesme, igre i druge aktivnosti kojima se
osnovnokolcima mogu pribliiti pojmovi kao to su afirmacija, drutvena podjela itd.
Prikazana su i izvjea uitelja o njihovim rezultatima u tom podruju.
Kreidler, William J. i dr. Adventures in Peacemaking: A Conflict Resolution Activity Guide
for School-age Programs (Pustolovno mirotvorstvo: Vodi za nastavu u rjeavanju sukoba),
Cambridge (MA), Educators for Social Responsibility, 1996.
Pustolovno mirotvorstvo donosi brojne ideje i naputke za izvannastavne aktivnosti,
primjerice u kampovima i zabavnim centrima, posveene odgoju i obrazovanju za mir. Meu
materijalima u nastavnom paketu nalaze se vodi kroz aktivnosti kojima se razvijaju osnovna
umijea rjeavanja sukoba, kutija s rekvizitima, mala knjinica i smjernice za uitelje. Glavne
metode poduavanja su igrokazi, rasprave, umjetnike aktivnosti i kuhanje. Kutija s opremom
sadri neobina nastavna pomagala, kao to su listovi lopoa od pjene, razliiti simboli i
oznake, uzice kojima se povezuju prijatelji, karte osjeaja i mnogota drugo. U knjinici se
pak nalaze knjige, igre, video filmovi i audiokasete razliitog sadraja. Neke od tih materijala
na primjer mogu koristiti i obitelji za stvaranje ozraja miroljubivog doma.
Kreidler, William J. Conflict Resolution in the Middle School: A Curriculum and Teaching
Guide (Rjeavanje sukoba u viim razredima osnovne i niim razredima srednje kole:
Kurikulum i prirunik), Cambridge (MA), Educators for Social Responsibility, 1994.
U viim razredima osnovne i niim razredima srednje kole uenici obino poinju
preispitivati svoj odnos prema vrnjacima, uiteljima, roditeljima i okruju. Knjiga sadri vie
od 150 aktivnosti koje uenicima pomau u uspjenom rjeavanju sukoba karakteristinih za
njihovu dob. Aktivnosti ukljuuju razgovor, diskusije, igrokaze, analize sluaja, pisanje osvrta
za lokalne novine i sl., kroz koje uenici razumijevaju oblike i dinamiku sukoba te nain
njihova rjeavanja. Autor nudi praktine prijedloge kako te aktivnosti ukljuiti u nastavu
osnovnih i srednjih kola.
Kreidler, William J. Creative Conflict Resolution: More Than 200 Activities for Keeping
Peace in the Classroom, K-6 (Kreativno rjeavanje sukoba: Vie od 200 aktivnosti za
odravanje mira u predkolskim grupama i razredima osnovne kole), Cambridge (MA),
Educators for Social Responsibility i Scot, Foresman and Company, 1984.
Prirunik sadri vie od 200 aktivnosti, igara i tehnika koje se mogu koristiti u osnovnoj koli
za poduku o nenasilnom ponaanju. Sudjelujui u aktivnostima koje se predlau, uenici ue
kako sukob pretvoriti u konstruktivan dijalog, odnosno kako se na drutveno prihvatljiv nain
nositi sa svakodnevnim strahom, ljutnjom, agresivnou i pristranou.
Kreidler, William J. i dr. Early Childhood Adventures in Peacemaking (Pustolovno

121

mirotvorstvo u ranom djetinjstvu), Cambridge (MA), Educators for Social Responsibility,

1997.
Knjiga prua pomo odgajateljima u poduavanju predkolske djece nenasilnim nainima
rjeavanja sukoba. Razmotrena su pitanja suradnje, izraavanja osjeaja i upravljanja
ljutnjom. Razvoj mirotvornih vjetina temelji se na igrama, glazbi, umjetnikim aktivnostima,
drami, prianju pria, analizi sadraja slika i dr. Spominju se i metode kojima se nastoji
rijeiti problem uporabe pogrdnih imena meu predkolskom djecom. Iznosi se i primjer
izrade Miroljubivog programa, u kojemu se objedinjuju strategije za izgradnju zajednice,
metode razvijanja osjetljivosti na djeje probleme, postupci razotkrivanja predrasuda te naini
ukljuivanja roditelja i staratelja u rad s predkolskom djecom.
Kreidler, William J. Elementary Perspectives: Teaching Concepts of Peace and Conflict
(Osnovnokolska motrita: Poduavanje o miru i sukobu), Cambridge (MA), Educators for
Social Responsibility, 1990.
U knjizi se nudi vie od 80 nastavnih aktivnosti za razumijevanje pojma mira i naela
pravednosti te za uoavanje vrijednosti sukoba i upoznavanje naina njegova razrjeenja.
Uenici itaju, piu, crtaju, glume, pjevaju i raspravljaju te tako stjeu vjetine suradnje i
mirnog rjeavanja sukoba koje su im prijeko potrebne da bi postali brini i odgovorni graani.
Krell, G. Rstungsdynamik und Rstungskontrolle (Dinamika naoruavanja i nadzor nad
njime), Frankfurt/Main, Edition Suhrkamp, 1976.
Zbirka materijala i naputaka za obradu nastavnih jedinica o opsegu, znaaju i dinamici
nuklearnog naoruanja i slabosti nadzora nad naoruanjem.
Krieg kann berall sein, Frieden auch: Bcher fr den Frieden: Ein Almanach (Rat moe
biti svuda, mir takoer: Knjige za mir: Godinjak), Be, Dachs, 1990.
Djelo sadri 18 isjeaka iz knjiga za djecu i mlade, koji se mogu koristiti u nastavi odgoja i
obrazovanja za mir. Tekstovi obrauju razliite teme: ivot ljudi tijekom 2. svjetskog rata,
politike prepreke miru, zlostavljanje djece, nuklearna opasnost, nacionalsocijalizam,
apartheid, sloboda tiska, revolucija i tjeskoba. Isjeci mogu posluiti kao uvod u
odgovarajuu temu, a knjiga se u cijelosti moe koristiti kao dodatna kolska lektira.
Kritische Friedenserziehung (Kritiki odgoj i obrazovanje za mir), Frankfurt/Main,
Suhrkamp-Verlag, 1973.
U knjizi je razloena ideja kritikog odgoja i obrazovanja za mir, koje je usmjereno na
razotkrivanje i nadvladavanje struktura organiziranog sukoba i nasilja.
Lantieri, Linda i Patti, Janet Waging Peace in Our Schools (Zauzeti se za mir u naim
kolama), Boston, Educators for Social Responsibility i Beacon Press, 1996.
Oslanjajui se na novija istraivanja o drutvenom i emocionalnom uenju i svoje
dugogodinje iskustvo u izradi i provedbi jednog od najstarijih amerikih programa odgoja i
obrazovanja za mirno rjeavanje sukoba, autorice u knjizi dokazuju da kole trebaju jednako
odgajati i um i srce. Knjiga je prepuna kreativnih ideja uitelja i uenika o uspostavi
miroljubivih razreda. I jedni i drugi mijenjaju izgled i ozraje svojih kola, u skladu sa
sredinjim kurikulumom koji je usmjeren na mirno rjeavanje sukoba i izgradnju skladnih
odnosa meu razliitim drutvenim grupama.
Lawson, Max The Teaching of Conflict Resolution and Nonviolence in Australian Schools:
A Context for Peace Education (Poduavanje o rjeavanju sukoba i nenasilju u australskim
kolama: Kontekst odgoja i obrazovanja za mir), Malm, Malm School of Education, Peace

122

Education Miniprints, 1993., br. 53.

Sa stotinjak etnikih grupa i osamdesetak jezika, Australija se danas dri jednom od etniki
najsloenijih drava svijeta. Od deset Australaca, etvoro su imigranti ili potomci imigranata.
Starosjedioci danas ine manje od 2 posto puanstva. Zbog svega toga, odgoj i obrazovanje za
mir je u uskoj vezi s antirasistikim i multikulturalnim odgojem i obrazovanjem. Autor daje
pregled teorijskih odrednica odgoja i obrazovanja za mir u Australiji te iznosi probleme glede
tradicije nenasilja koja se esto povezuje iskljuivo s prolou i glede ideje mirnog rjeavanja
sukoba koja se nerijetko dri neprihvatljivom u poslovnom svijetu. Autor upozorava da se
aktivno nenasilje ne moe svoditi na podlonost ili pasivnost, kao to se ni mirno rjeavanje
sukoba ne moe izjednaavati s kompromisom ili sljepoom na razlike.
Lets Cry for Peace! (Zavapimo za mir!), Hiroshima, Hiroshima A-Bombed Teachers
Association, n. d.
Knjiica donosi potresna svjedoanstva i zapise o posljedicama razaranja Hiroime atomskom
bombom 6. kolovoza 1945. godine. Prvi dio sadri iskaze preivjelih koji su u to doba bili
djeca. U drugom dijelu, naslovljenom Koraci k miru, djeci se jednostavnim jezikom govori
o nastanku i isputanju bombe, poecima japanskog pokreta protiv nuklearnog naoruanja te o
prvoj Svjetskoj konferenciji protiv atomskih i hidrogenskih bombi, koja je odrana u Hiroimi
deset godina nakon tragedije. U treem dijelu Ljudi pjevaju za mir, nalaze se tekstovi i notni
zapisi japanskih pjesama o stradanju i vapajima ljudi za mirom.
Levin, Diane E. Teaching Young Children in Violent Times: Building a Peaceable
Classroom (Poduavati predkolsku djecu u vremenu nasilja: Oblikovati miroljubiv razred),
Cambridge (MA), Educators for Social Responsibility, 1994.
Djelo pomae odgajateljima u predkoli provoditi aktivnosti putem kojih se djeca ue
drutveno prihvatljivom ponaanju u meusobnim odnosima, kao i osvjetavanju nasilnih
oblika ponaanja koje esto imaju prilike vidjeti u svom okruenju. U prvom dijelu knjige
autorica opisuje razvoj miljenja i ponaanja predkolske djece s posebnim osvrtom na pojavu
predrasuda, sukoba i nasilja. Ponuen je model uinkovitog dijaloga izmeu djece i
odgajatelja koji omoguuje djeci proirivanje njihovih nenasilnih iskustava.
The Life of Mahatma Gandhi/La vie de Mahatma Gandhi/La vida de Mahatma Gandhi:
Colouring Book/livre a colorier/libro para colorear (ivot Mahatme Gandhija: Bojanka),
Pariz, UNESCO, 1995.
Trojezina bojanka posveena je ivotu Mahatme Gandhija. Nastala je kao dio istraivakog
projekta uenika jedne osnovne kole u panjolskoj, koja svake godine obiljeava Dan
nenasilja i mira na godinjicu Gandhijeve smrti. Crteima i tekstom pria se pria o
Gandhijevu ivotu, poevi od njegova roenja u Indiji, kolovanja u Londonu, boravka u
Junoj Africi, do povratka u Indiju kad organizira pokret seljaka protiv nepravednih poreza
engleskih zemljoposjednika. Svojom politikom nenasilja i mirotvorstva uspio je Indiju
osloboditi kolonijalne vlasti.
Lim, Ying Ying i Deutsch, Mortan Examples of School-Based Programs Involving Peaceful
Conflict Resolution and Mediation Oriented to Overcome Community Violence (Primjeri
kolskih programa za mirno rjeavanje sukoba i posredovanje u prevladavanju nasilja u
drutvenoj zajednici), Pariz, UNESCO, 1996.
U studiji Meunarodnog centra za suradnju i rjeavanje sukoba Sveuilita Kolumbija opisani
su razliiti postupci za prevladavanje nasilja u urbanim sredinama putem kolskih programa
mirnog rjeavanja sukoba i posredovanja. Na kraju knjige je i popis pojedinaca i ustanova iz
svijeta koji djeluju u podruju promicanja mira i mirnog rjeavanja sukoba.

123

Manuel pour lenseignement relatif la rsolution des conflicts, aux droits de lhomme,
la paix et la dmocratie (Prirunik za odgoj i obrazovanje za rjeavanje sukoba, ljudska
prava, mir i demokraciju), Pariz, Association internationale de recherche sur la paix i
UNESCO, 1995.
Prirunik je nastao suradnjom grupe libanonskih strunjaka i tima savjetnika iz Meunarodne
udruge za istraivanje mira (International Peace Research Association - IPRA). Sastoji se od
etiri poglavlja: Rjeavanje sukoba, Ljudska prava, Demokracija i Mir. U uvodnom dijelu
svakog poglavlja odreuju se kljuni pojmovi. Tako se u poglavlju o miru najprije vieslojno
tumai pojam mira, nakon ega se navode pojmovi koji ga suodreuju, a na kraju se opisuju
UNESCO-ova nastojanja na izgradnji kulture mira u kontekstu meunarodnog obrazovanja.
Osim dobro razraenih nastavnih jedinica, prirunik sadri niz meunarodnih dokumenata
koji predstavljaju temelj nastavnih aktivnosti u ovom podruju.
McGinnis, Kathleen i Oehlberg, Barbara Starting Out Right: Nurturing Young Children as
Peacemakers (Pravi poetak: Odgojiti predkolsku djecu u duhu mirotvorstva), St. Louis,
Institute for Peace and Justice i Meyerstone Books, 1988.
Autori opisuju naine na koje se djeca u obitelji mogu odgajati u duhu prihvaanja i
potivanja razliitih kultura.
Melville, Keith (ur.) Kids Who Commit Crimes: What Should Be Done about Juvenile
Violence (Djeca koja vre zloine: to poduzeti glede nasilja maloljetnika), Dubuque, Kendal
i Hunt Publishing, 1994.
Amerika organizacija Forum za nacionalna pitanja (National Issues Forum), mrea lokalnih
debatnih grupa, ovaj udbenik koristi u svojim programima za mlade i odrasle namijenjene
rjeavanju problema maloljetnikog nasilja u Sjedinjenim Dravama. Udbenik sadri
rasprave o uzrocima zloina maloljetnika, ulozi medija, moguim protumjerama, drutvenim
sredstvima prevencije itd., te brojne popratne informacije i statistike pokazatelje.
Miller Lieber, Carol Making Choices about Conflict, Security and Peacemaking: Part I:
Personal Perspectives (Birati sukob, sigurnost i mirotvorstvo: Dio prvi: Osobna motrita),
Cambridge (MA), Educators for Social Responsibility, 1994.
Djelo sadri opseni kurikulum za mirno rjeavanje sukoba, koji uenike potie na rjeavanje
pitanja kao to su: korijeni naih svakodnevnih sukoba, kako i zato sukobi prerastaju u
nasilje itd. Ralanjujui sukobe i nasilje, uenici sve vie razumijevaju svoj ivot i ivot
zajednice, narav sukoba te veze sukoba i javnog mnijenja. Preko zajednikih aktivnosti,
igrokaza, spontanih grupnih rasprava i inventivnih projekata, uenici stjeu vjetine
nenasilnog rjeavanja meusobnih neslaganja. Ue se timskom radu, dogovaranju,
odreivanju prioriteta meu zadacima i postizanju sporazuma.
Miller Lieber, Carol Making Choices about Conflict, Security and Peacemaking: Part II:
From Local to Global Perspectives (Birati sukob, sigurnost i mirotvorstvo: Dio drugi: Od
lokalnih ka globalnim motritima), Cambridge (MA), Educators for Social Responsibility,
1997.
Druga knjiga iz serije Birati sukob... predstavlja vodi koji uiteljima pomae da sadraje i
metode odgoja i obrazovanja za mirno rjeavanje sukoba, uvedu u nastavu drutvenih
predmeta. Istraujui uzroke i posljedice lokalnih i meunarodnih sukoba, uenici ue kako
funkcionira demokratski sustav, kako se donose politike odluke, to je sigurnost pojedinca i
drave itd. Ralamba tema trai visok stupanj interakcije u razredu.

124

Des mines antipersonnelles: un flau qui menace les enfants (Protupjeake mine: Poast
koja prijeti djeci), New York, UNICEF, 1994.
Mine koje su od sedamdesetih godina do danas u svijetu ubile ili ranile vie od milijun ljudi,
uglavnom civila, onemoguuju povratak izbjeglica i predstavljaju opasnost za itavo drutvo.
U djelu se govori o tome kako prepoznati protupjeake mine, tko su najvei proizvoai i
dobavljai tog smrtonosnog oruja i koje akcije treba poduzeti kako bi se u meunarodnim
razmjerima postigla zabrana njihova koritenja.
More Power to Heal: Peace, Harmony and Reconciliation (Daljnja mo iscjeljivanja: Mir,
sklad i pomirba), Dublin, Irish Commission for Justice and Peace i Irish Council of Churches,
1994.
Djelo je nastavak knjige Mo iscjeljivanja. Namijenjeno je mladei na pragu odrastanja, koji
jo nemaju izravnog iskustva sa sukobima na radnom mjestu, ili onima institucionalizirane,
sektake, politike i sline naravi. U prvom dijelu govori se o kulturi nenasilja koju Isus uvodi
govorom na Gori, kad savjetuje da se izlazak iz zaaranog kruga sukoba potrai u pratanju i
pomirbi, to podrazumijeva rizik i ranjivost. Drugi dio govori o sukobima na radnom mjestu
kojima se kre prava djelatnika. Trei dio posveen je ulozi predrasuda i fenomenu rtvenog
janjeta. U tom najranijem pristupu rjeavanju sukoba, pojedinci i grupe nalaze krivca za sukob
te ga se zajedniki nastoje osloboditi vjerujui da e time postii mir.
Morse, Phillip S. i Ivey, Allen E. Face to Face: Communication and Conflict Resolution in
the Schools (Licem u lice: Komunikacija i rjeavanje sukoba u koli), Thousand Oaks, A
Corwin Press Publication, Sage Publications, 1996.
Autori predstavljaju brojne metode za poboljanje komunikacije uitelj-uenik, primjerice
zrcalno sluanje, otvorena pitanja, posredovanje, rjeavanje problema i izmjena u interakciji.
Ohsako, Toshio (ur.) Violence at School: Global Issues and Interventions (Nasilje u koli:
Globalna pitanja i intervencije), Pariz, IBE Publications/UNESCO Publishing, 1998.
Knjiga donosi brojna nacionalna iskustva, posebice ona iz zemalja u razvoju, o nainima
suzbijanja nasilja u koli, s ciljem jaanja uloge odgoja i obrazovanja u nacionalnom razvoju.
Nije lako priznati da je kola, kao institucija stjecanja znanja, stavova i vjetina, postala
mjesto gdje je nasilje dio svakodnevice. Nasilje slabi sposobnost uenja, onemoguuje razvoj
drutveno poeljnog ponaanja i ugroava kakvou ivota pojedinca, a kole ne uspijevaju
proizvesti ljudski potencijal prijeko potreban za razvoj nacije. U knjizi se upozorava da nasilje
nee prestati ako se zanemaruje ili samo osuuje, bez poduzimanja konstruktivnih mjera za
njegovo suzbijanje.
Ostermann, . i Nicklas, H. Zur Friedensfhigkeit erziehen (Odgajati i obrazovati za mir),
Mnchen/Berlin/Be, Urban & Schwarzenberg Verlag, 1976.
Autori nastoje pokazati da odgoj i obrazovanje za mir mora omoguiti razumijevanje
drutvenih i politikih uzroka nasilja. Razraena je viedimenzionalna strategija koja se moe
primijeniti na razliitim mjestima sustava u kojem vlada nesuglasje.
Pawek, Robert Was tun gegen Gewalt? (to initi protiv nasilja?), Be, GB, 1993.
Knjiica se bavi pristupima sprjeavanja nasilja, a namijenjena je srednjokolcima. Autor
istrauje oblike i uzroke pojave nasilja. Prvi dio sadri teorijska polazita, razliite
informacije i rezultate studija sluaja. Drugi dio je praktine naravi i nudi prijedloge za
suoavanje s nasiljem u koli. U posljednjem dijelu razrauju se pravila demokratski
ustrojene razredne zajednice kao temelja nenasilnog odnosa meu uenicima.

125

Peacemaker: Module One: A Post Primary Peace Program (Mirotvorac: Sastavnica prva:
Program za mir za uenike nakon zavrene osnovne kole), Dublin, Irish Commission for
Justice and Peace i Irish Council of Churches, 1991.
Prirunik za uitelje i radni listii za uenike imaju za cilj potaknuti razvoj mirotvornih
umijea i stavova kod uenika. Sadraj tema usmjeren je na razvoj samopotovanja,
komunikacije i prihvaanja drugih na temelju biblijskih tekstova i molitve.
Peacemaker: Teachers Book & Students Worksheets (Mirotvorac: Prirunik za uitelje i
radni listii za uenike), Belfast/Dublin, Irish Commission for Justice and Peace i Irish
Council of Churches, 1993.
Mirotvorac je drugi prirunik za srednjokolske uitelje i uenike koji je, uz Mo
iscjeljivanja, nastao u sklopu Crkvenog programa odgoja i obrazovanja za mir. Program su
pokrenuli Irsko povjerenstvo za pravdu i mir te Irsko vijee crkava 1978. godine. Irsko
povjerenstvo za pravdu i mir tijelo je irske Katolike crkve posveeno pitanjima mira,
mirovnog odgoja, rjeavanja sukoba, ljudskih prava, drutvene pravde i svjetskog razvoja.
Irsko vijee crkava predstavlja osam irskih protestantskih denominacija, a bavi se
poboljanjem meusobnog razumijevanja i odnosa krana razliitih tradicija u Irskoj. Ovaj
prirunik nudi aktivnosti za razvijanje zajednitva, mirotvorstva kao moralnog i duhovnog
usmjerenja, osjeaja za osobnu i drutvenu pravdu, komunikacije, samoizraavanja,
prihvaanja sebe i drugih itd.
Peace on Earth: A Peace Anthology (Mir na zemlji: Antologija mira), Pariz, UNESCO,
1980.
U predgovoru knjige istie se da je unato naporima koje UNESCO tijekom proteklih 30
godina ulae u promicanje meunarodnog razumijevanja i mira putem obrazovanja,
objavljeno vrlo malo radova s tom tematikom. Stoga se dri da je prijeko potrebno prikupiti
povijesne dokumente iz raznih krajeva svijeta koji odraavaju istovjetnost ljudskih tenji.
Prilozi u Antologiji idu u tom pravcu u smislu da autori iznose stavove razliitih kultura o
putovima izgradnje mira.
Pfister, H. (ur.) Friedenspdagogik heute: Theorie und Praxis: Ein Handbuch fr den
Lehrer (Pedagogija mira danas: Teorija i praksa: Prirunik za uitelje), Waldkirch,
Waldkircher Verlag, 1980.
Klasino djelo koje se bavi problemima odgoja i obrazovanja za mir u nastavi vjeronauka,
povijesti i sociologije.
Pietzcker, F. Krieg und Frieden: Modelle fr den politischen Unterricht (Rat i mir:
Programi nastave politike), Frankfurt/Main, Diesterweg Verlag, 1976.
Knjiga je pisana kao radna biljenica koja sadri kratke tekstove, navode i pitanja posveena
agresiji, predodbi neprijatelja, ideji humanog rata te odnosu rata i mira danas.
Poort-van Eden, Janne i Chetkow-Yanoov, Benyamin Coping with Conflicts Creatively
(Kreativno rjeavanje sukoba), Hilversum, Uitgeverij Kwintessens, 1999.
Serija publikacija o kreativnim pristupima rjeavanju sukoba meu djecom i uenicima.
Sastoji se od prirunika za uitelje i radnih biljenica za nie, srednje i vie razrede osnovne
kole. U priruniku za uitelje, autorice obrazlau zato rjeavanje sukoba mora postati
sadraj rada u koli, razlau teorije sukoba i pristupe njihovu rjeavanju, odreuju politiku
kole u tom podruju, ulogu uitelja, ukljuivanje roditelja i program rada. Materijal za
uenike sadri raznolike aktivnosti putem kojih se uenici ue zauzimati stav, otkrivati motive
djelovanja, iskazivati i razumijevati svoje i tue osjeaje te razvijati vjetine sluanja i

126

pregovaranja koje su prijeko potrebne za nenasilno rjeavanje napetosti i sukoba u razredu.

Porro, Barbara Talk It Out: Conflict Resolution in the Elementary Classroom (Rijeite to
razgovorom: Rjeavanje sukoba u osnovnokolskoj uionici), Aleksandrija, Association for
Supervision and Curriculum Development, 1996.
Polazei od vlastitih iskustava u nastavi, autorica nudi savjete uiteljima kako da se oslobode
uloge policajca. Ako se uenike naui da sve samostalnije rjeavaju meusobne sukobe,
uitelj vie ne mora drati propovijedi, iznuivati isprike ili dijeliti pravdu, nego moe ostati
emocionalno neutralan i pomoi uenicima da sami dou do odgovora na svoja pitanja. Na taj
nain uenici shvaaju kako su dovoljno pametni da svoje probleme rjeavaju bez uitelja.
Uitelji u knjizi mogu nai naputke o tome kako navesti uenike da s potovanjem sasluaju
sugovornika, ralane problem u odnosu na vlastite skrivene interese koji se moda ne
podudaraju s izreenim rijeima, te zajedniki potrae kreativna rjeenja, umjesto da se
povuku, osveuju suprotstavljenoj strani ili je tue uitelju.
Power to Heal: Creative Approaches to Everyday Conflicts (Mo iscjeljivanja: Kreativni
pristupi svakodnevnim sukobima), Dublin, Irish Commission for Justice and Peace i Irish
Council of Churches, 1994.
Irsko povjerenstvo za pravdu i mir i Irsko vijee crkava od 1978. godine zajedniki izrauju
materijale u podruju odgoja i obrazovanja za mir, namijenjene osnovnim i srednjim kolama
u Sjevernoj Irskoj i Republici Irskoj. Rezultat njihova rada su publikacije Free to Be, Looking
at Churches at Worship, Peacemaker i Power to Hurt. Djelo Mo iscjeljivanja dio je te
serije, a namijenjeno je viim razredima osnovne i niim razredima srednje kole. Polazi od
shvaanja da na problem nisu sukobi sami po sebi nego naini njihova rjeavanja, pa se u
njemu najvea pozornost poklanja kreativnim pristupima rjeavanju sukoba. U nastavnim
jedinicama naglasak je stavljen na iznalaenje alternative odnosu udario/la si me - uzvraam
udarac, poticanjem razumijevanja i potivanja stavova i osjeaja drugih. Cilj je nadilaenje
sebinosti, straha, ljubomore i nepovjerenja radi postizanja mira unutar i izvan sebe.
Prutzman, Priscilla The Friendly Classroom for a Small Planet (Dobrohotni razred za maleni
planet), Philadelphia, New Society Publishers, 1988.
U priruniku koji ini sastavni dio programa Kreativnog odgovora djece na sukob (Childrens
Creative Response to Conflict - CCRC), opisuju se teorijska polazita programa i njegove
etiri sastavnice: komunikacija, potvrivanje, suradnja i mirno rjeavanje sukoba.
Rana, S. (ur.) Obstacles to Disarmament and Ways of Overcoming Them (Smetnje
razoruanju i naini njihova prevladavanja), Pariz, UNESCO, 1981.
U zborniku su objavljeni radovi sudionika sa strunog skupa na kojemu su se razmatrali
uzroci smetnji provoenju politike razoruanja i naini njihova uklanjanja. Knjiga je
objavljena kao prilog obiljeavanju Meunarodnog desetljea razoruanja. Autori se bave
politikim, diplomatskim, tehnolokim, psiholokim, gospodarskim i kulturnim dimenzijama
razoruanja te podupiru tezu o mogunosti uklanjanja prepreka razoruanju putem
obrazovanja, meunarodnih sporazuma i javnih rasprava. Svi tekstovi mogu se koristiti u
nastavnim i izvannastavnim aktivnostima.
Reardon, Betty Secondary School and Teacher Training Curricula for Disarmament
Education: Problems, Needs and Priorities (Kurikulumi obrazovanja za razoruanje za
srednju kolu i izobrazbu uitelja: Problemi, potrebe i prioriteti), Pariz, UNESCO, 1980.
Teze koje autorica iznosi u svojoj studiji bile su pripremljene za Svjetski kongres o
obrazovanju za razoruanje.

127

Reardon, Betty Tolerance: The Treshold of Peace (Snoljivost: Prag mira), Pariz, UNESCO,
1997.
Ovo trotomno izdanje, koje sadri prirunik o odgoju i obrazovanju za mir namijenjen
uiteljima, pokrenuto je u povodu Meunarodne godine snoljivosti, kao dio djelatnosti
UNESCO-a u podruju odgoja i obrazovanja za mir, ljudska prava i demokraciju. Pojedini
dijelovi posveeni su izobrazbi uitelja te uenicima osnovne i srednje kole.
Rechtsextremismus und Gewalt: Handlungsorientierte Arbeitsunterlagen (Desni
ekstremizam i nasilje: Djelatno usmjereni radni materijali), Be, sterreichischer
Gewerkschaftsbund, 1992.
Knjiga se sastoji od teorijskog i praktinog, nastavnog dijela. Razrauju se teme kao to su
agresija, ponaanje uitelja, predrasude, sukobi, autoritarno ponaanje itd. Primjeri iz
austrijske nastavne prakse pokazuju da uitelji u kolskoj svakodnevici sve vie susreu
pojave nasilja i neprijateljstva prema manjinama i strancima.
Regional Workshop on Enhancing Humanistic, Ethical, Cultural and International
Dimensions of Education in Asia and the Pacific, Tokyo, 1994: Final Report (Regionalna
radionica o promicanju humanistikih, etikih, kulturnih i meunarodnih dimenzija u
obrazovanju u Aziji i na Pacifiku, Tokyo, 1994.: Zavrno izvjee), Tokyo, National Institute
for Educational Research, 1994.
U dokumentu se iznose zakljuci azijskog regionalnog skupa o promicanju humanistikih,
etikih i kulturnih vrijednosti u obrazovanju, 1991. godine u Tokiju. U uvodu se napominje da
u UNESCO-ovu programu Obrazovanje za 21. stoljee nisu dovoljno naglaene
humanistike i meunarodne dimenzije obrazovanja, kao to su promicanje kulture mira,
snoljivost i demokracija. U daljnjem tekstu rije je o sredinjim vrijednostima na kojima
poiva meunarodna suradnja i mir te o nastavnim programima koji ih promiu.
Reich, Brigitte Erziehung zur Vlkersverstndigung und zum Frieden (Odgoj i obrazovanje
za meunarodno razumijevanje i mir), Frankfurt/Main, Peter Lang Publishers, 1989.
U djelu su rastumaena naela i sadraj Preporuke UNESCO-a o udbenicima povijesti i
drutvenih studija. Istaknuta je vanost uvoenja odgoja i obrazovanja za meunarodno
razumijevanje i mir u obrazovne sustave u svijetu. Nakon upoznavanja sa strukturom
Organizacije ujedinjenih naroda i opisa njezinih aktivnosti u podruju odgoja i obrazovanja za
meunarodno razumijevanje i mirno rjeavanje sukoba, u knjizi se ralanjuju uzroci i
posljedice sukoba i rata.
Scheiner, P. Wie du mir... (Ma to ti meni...), Weinheim, Beltz-Verlag, 1977.
Knjiga je namijenjena mladei, a bavi se socijalno-psihologijskim aspektima agresije, nasilja i
sukoba. U njoj se raspravlja o uzrocima nasilja i sukoba i nainima njihova rjeavanja te se
postavlja pitanje o mogunosti njihova konanog rjeenja.
Schernikau, Heinz (ur.) Frieden ist der Weg: Bausteine fr das soziale und politische lernen
(Mir je put: Materijali za drutveno i politiko obrazovanje), Weinheim, Beltz-Verlag, 1990.
Knjiga sadri nastavne materijale pomou kojih se uitelji i osnovnokolci upoznaju s
razliitim pristupima miru, koji je ovdje shvaen vieslojno, od unutranjeg mira pojedinca do
mirnog suivota ljudi, ivotinja i prirode. U est poglavlja rasporeeni su nastavni tekstovi o
nasilju, izvjea uitelja o iskustvima u radu sa slikovnicama s djecom predkolske dobi,
prijedlozi za nenasilno izraavanje neslaganja s vrnjacima, lutkarske predstave, teorijske
studije o odgoju i obrazovanju za mir u predkolskoj dobi te razliite igre.

128

Schierholz, H. Friedenserziehung und Politische Didaktik: Studien zur Kritik der

Friedenspdagogik (Istraivanje o miru i politika didaktika: Kritike studije pedagogije
mira), Opladen, Leske Verlag i Budrich GmbH, 1977.
Studija se bavi tekoama politike naravi na koje nailaze uitelji nastojei ostvariti zadatke
odgoja i obrazovanja za mir. Polazei od injenice da se odgoj i obrazovanje u ovom podruju
nuno zbiva u odreenom politikom kontekstu, kritiki se propituje uloga istraivanja o miru
i pedagogija mira.
Schierholz, L. Friedens - und Abrstungspolitik (Politika mira i razoruanja), Waldkirchen,
Waldkircher Verlag, 1978.
U sedam nastavnih jedinica koje ine radni tekstovi, didaktiki naputci, prijedlozi strukture
nastavnog sata i anotirana bibliografija, obrauju se teme kao to su: mirovna politika,
globalni napori oko razoruanja, teritorijalna obrana i civilno sluenje vojnog roka.
Schniedewind, N. i Davidson, E. Cooperative Learning, Cooperative Lives: A Sourcebook of
Learning Activities for Building a Peaceful World (Uenje u suradnji, ivljenje u suradnji:
Izvor nastavnih aktivnosti za izgradnju miroljubivog svijeta), Dubuque (IA), Wm. C. Brown
Company Publishers, 1987.
Autori sustavno pristupaju kako procesu uenja putem suradnje tako i njegovu sadraju. Djelo
se sastoji od sljedeih poglavlja: emu uenje i ivljenje u suradnji; Vijci i matice uenja
putem suradnje; Nalaenje i vrednovanje snage u sebi i drugima; Zajednitvo u koli;
Udruenim snagama u obitelji, zajednici i na radnom mjestu; Svi na zemlji pobjeuju;
Zajedniki raditi za svjetsku neovisnost i mir. Namijenjeno je uenicima viih razreda
osnovne i niih razreda srednje kole.
Seeds for Peace: The Role of Pre-School Education in International Understanding and
Education for Peace (Sjeme mira: Uloga predkolskog odgoja u meunarodnom
razumijevanju te odgoju i obrazovanju za mir), Pariz, UNESCO, 1985.
Djelo donosi zakljuke s meunarodnih konzultacija o odgoju i obrazovanju za meunarodno
razumijevanje i mir, odranih u Sevresu 1982. godine. Na konzultacijama se raspravljalo o
iskustvima obitelji i predkolskih ustanova koje su ukljuene u UNESCO-ov projekt
Udruenih kola (Associated Schools Project) te o utjecaju medija na razvoj linosti.
Istaknuto je da je sklonost prema miru djeci uroena te da se ona mora njegovati u
roditeljskom domu i koli. U tu svrhu odgajatelji trebaju poticati dijete da samostalno iznalazi
kreativne naine rjeavanja sukoba. Na kraju knjige nalazi se tekst Deklaracije o pravima
djeteta.
Shapiro, Daniel Conflict and Communication: A Guide through the Labyrinth of Conflict
Management (Sukob i komunikacija: Vodi kroz labirint upravljanja sukobom), New York,
Open Society Institute, 1995.
Publikacija sadri kurikulum za razvijanje sposobnosti konstruktivnog pristupa sukobu, u
svrhu poboljanja mentalnog zdravlja uenika i pozitivnog utjecaja na drutvo u cjelini. Autor
dri da su sukobi prilika za rast i uenje ako se uspjeno nadziru. Program poinje
osvjeivanjem osobnih vrijednosti, uvjerenja i slike o sebi te izgradnjom samopotovanja.
Potom se osvjeuje posebnost svakog pojedinca te razlike meu ljudima. Komunikacija u
sukobu obuhvaa strategije sluanja, jezik tijela i naine razvijanja povjerenja. Uenici
istrauju korijene i posljedice sukoba te razloge za pribjegavanje nasilju. Autor razrauje
strategiju upravljanja sukobom u pet dijelova. Ona vodi rjeenju koje zadovoljava obje
sukobljene strane, odnosno onome u kojemu svi pobjeuju. U drugom dijelu knjige opisuje se

129

kako pokrenuti kolski program posredovanja u rjeavanju sukoba. Na kraju se nalaze naputci
o aktivnostima koje omoguuju oslobaanje od stresa i onima za probijanje leda, odnosno
za stvaranje toplog i ugodnog ozraja u razredu i koli.
Sheehy, I. So Everybody Fights? A Teaching Programme On Development Education for 913 Years Olds, Including Teachers Book and Class Worksheets (Dakle, svi se tuku?
Nastavni program odgoja i obrazovanja za razvoj namijenjen djeci od 9 do 13 godina, s
prirunikom za uitelje i radnim listovima), Dublin, Irish Commission for Justice and Peace,
1988.
Pedagoki pristup odgoju i obrazovanju za razvoj koji proima prirunik za uitelje i radne
listove za uenike poiva na sljedeim postavkama: djeje ideje i vienja imaju veliku vanost
u procesu uenja; djecu valja ohrabrivati na istraivanje vlastitih stavova i osjeaja; djeca
mogu uiti jedna od drugih; neformalni razgovori nezaobilazna su sastavnica uenja; skupna
rasprava u razredu spojiva je s uspjenim nadzorom i organizacijom nastave. Uenici stjeu
vjetine rjeavanja sukoba i poticanja razvoja od osobne, preko lokalne i nacionalne do
globalne razine. Odgoj i obrazovanje za razvoj u tom smislu obuhvaa ljudska prava,
dostojanstvo, oslanjanje na vlastite snage i drutvenu pravdu u razvijenim zemljama i
zemljama u razvoju.
Smith, C. A. The Peaceful Classroom: 162 Easy Activities to Teach Preschoolers
Compassion and Cooperation (Miroljubivi razred: 162 jednostavne aktivnosti za
poduavanje djece predkolske dobi za suosjeanje i suradnju), Mt. Rainier (MD), Gryphon
House, 1993.
Knjiga nudi zanimljive aktivnosti namijenjene prvenstveno djeci od tri do pet godina, koje se
mogu koristiti i sa starijom djecom. Poglavlja nose naslove: Pripadanje i prijateljstvo,
Suosjeanje, Suradnja i Ljubaznost.
Stassen, Harold Glen (ur.) Just Peacemaking: Ten Practices for Abolishing War (Pravedno
mirotvorstvo: Deset naina za ukidanje rata), Cleveland (Ohio), Pilgrim Press, 1998.
Knjiga poziva pacifiste da postanu mirotvorci, a teoretiare pravednog rata da pronau
utoita prije nego to potpuno unitimo svijet. Autori istrauju putove kojima se kreu
pojedinci, grassroots grupe, dobrovoljake udruge i religijske organizacije na putu do obnove
pravednog i trajnog mira.
Thee, M. (ur.) Armaments, Arms Control and Disarmament: A UNESCO Reader for
Disarmament Education (Naoruanje, kontrola naoruanja i razoruanje: UNESCO-ova
itanka za obrazovanje za razoruanje), Pariz, UNESCO, 1982.
Knjiga je cjeloviti uvod u suvremenu problematiku naoruanja, nadzora nad naoruanjem i
razoruanja, pa moe posluiti kao itanka o razoruanju u srednjim kolama i na fakultetima.
Neke od obraenih tema su: problemi uvoenja nadzora nad naoruanjem i razoruanjem,
ralamba naravi i dinamike utrke u naoruanju, alternativne strategije te pogledi Istoka,
Zapada, Sjevera i Juga.
Thelin, Bengt Early Tendencies of Peace Education in Sweden (Rane pojave odgoja i
obrazovanja za mir u vedskoj), Malm, Malm School of Education, Peace Education
Miniprints, 1994., br. 69.
U publikaciji se daje pregled razvoja odgoja i obrazovanja za mir u vedskoj od druge
polovice 19. stoljea do poetka Drugog svjetskog rata. Sedamdesetih godina prolog stoljea
osnovano je vedsko drutvo za mir i arbitrau kao prva mirovna udruga na svijetu. Krajem
19. stoljea u novinama se pojavljuju prve rasprave o potrebi uklanjanja sadraja o ratu iz

130

kolskih udbenika. Mirovni pokret u odgoju i obrazovanju tijekom prve polovice 20. stoljea
snano je obiljeen vjerom u odgoj i obrazovanje kao djelotvorno sredstvo sprjeavanja rata i
ouvanja mira. Pod utjecajem mirovnih ideja postupno se ublaavaju nacionalistike,
etnocentrike i ratne znaajke udbenika povijesti. Osamdesetih godina 20. stoljea izradu
kurikuluma odgoja i obrazovanja za mir preuzima Nacionalni odbor za odgoj i obrazovanje.
Tih godina mijenja se i sadraj predmeta, pa se umjesto tema o ratu na makro razini sve vie
govori o nasilju u drutvu i obitelji.
Thelin, Bengt; Frlich, Maud; Herz, Ulrich Learning to Live in Security: Swedish Pilot
Project on Peace, Disarmament, Security and Development (Uiti ivjeti u sigurnosti:
vedski pilot projekt o miru, razoruanju, sigurnosti i razvoju), Pariz, UNESCO, 1991.
Ovi nastavni materijali nastali su u sklopu pilot projekta o miru, razoruanju, sigurnosti i
razvoju te o opasnostima nuklearnog rata, a namijenjeni su uiteljima koji se bave
neformalnim programima obrazovanja odraslih. Projekt je pokrenuo UNESCO u suradnji sa
vedskim povjerenstvom za UNESCO. Zamiljen je kao tromjeseni teaj u etiri koraka. U
prvom koraku svaki sudionik tijekom 6 tjedana kod kue prouava tekstove i izvrava
postavljene zadae; drugi je korak trodnevni seminar; u treemu sudionici opet kod kue
prouavaju materijale i iskustva sa seminara; etvrti, zavrni, donosi saetak i rasprave o
praktinoj uporabi steenih spoznaja i iskustava.
Truger, Arno i Wintersteiner, Werner. (ur.) Friedenserziehung nach dem Kalten Krieg:
Neue Aufgaben - neue Wege (Odgoj i obrazovanje za mir nakon hladnog rata: Novi zadaci novi pristupi), Burg Schlaining, sterreichisches Studienzentrum fr Frieden und
Konfliktlsung, 1993.
Zbornik donosi nekoliko radova u kojima se istie vanost odgoja i obrazovanja za mir u
vremenu nakon hladnog rata, u kontekstu sukoba na Bliskom istoku i Balkanu. Puni opseg
zadataka odgoja i obrazovanja za mir moi e se ostvariti jedino ako ih se ne shvati kao puki
dodatak nastavnom gradivu, nego ih se ukljui u redovnu predmetnu nastavu. Odgoj i
obrazovanje za mir treba postati nastavno naelo. Time se nikako ne iskljuuju posebni
nastavni projekti, nego se pripravlja plodno tlo za njih. Osobito vano sredstvo odgoja i
obrazovanja za mir jesu meunarodni kolski susreti. Osim teorijskih dijelova, zbornik nudi i
praktine savjete uiteljima o tome kako djecu u dobi od 5 do 10 godina poduavati o
holokaustu, palestinsko-izraelskom sukobu, ratu u Zaljevu itd.
Tyrrell, Jerry i Farrell, Seamus Peer Mediation in Primary Schools (Posredovanje meu
vrnjacima u osnovnoj koli), Coleraine, Centre for the Study of Conflict/University of Ulster,
1995.
Autori opisuju tijek jednogodinjeg pilot projekta u sklopu kojega se u dvije osnovne kole u
Sjevernoj Irskoj nastojala izgraditi mrea uenika koji na miran nain umiju posredovati u
sukobima meu svojim vrnjacima. Polazei od shvaanja sukoba kao neminovne pojave u
meuljudskim odnosima, voditelji projekta zalau se za razvoj vjetina mirnog rjeavanja
sukoba i posredovanja u odgoju i obrazovanju. Posredovanje se promatra kao niz vjetina
potrebnih ljudima svih dobi. Prirunik donosi naputke za posrednike, jasna pravila za
posredovanje u sukobu, niz upitnika za vrednovanje uspjenosti posredovanja, obrasce
izvjea o posredovanju u sluajevima sukoba i niz drugih pojedinosti, nudei tako cjelovit
model za uenje vjetina posredovanja u sukobima meu vrnjacima.
Ullmann, D. Aggression und Schule: Unterrichtsmodell zur Friedenserziehung
(Agresivnost i kola: Kurikulum odgoja i obrazovanja za mir), Mnchen, Ksel-Verlag, 1974.
U djelu su razraene nastavne jedinice kojima se obrauju problemi agresivnosti, uzroci

131

nasilnog ponaanja i pojave agresivnosti u koli.

UNESCO and a Culture of Peace: Promoting a Global Movement (UNESCO i kultura mira:
Promicanje globalnog pokreta), Pariz, UNESCO Publishing, 1997.
U djelu su opisani rezultati UNESCO-ova programa zamjene kulture rata i nasilja kulturom
mira, koji je pokrenut u prvoj polovici devedesetih godina. Prikupljeni podaci iz velikog broja
zemalja potvruju da je kultura mira ve postala sastavni dio programa obrazovanja i drugih
drutvenih sektora te da se prihvaa kao trajna i globalna alternativa svijetu rata, nasilja,
nepravde i nesnoljivosti.
Ury, William Getting Past No: Negotiating with Difficult People (Mimoiimo ne: Kako
pregovarati s tekim osobama), London, Bantam, 1991.
Kako rei da kad drugi kae ne? Knjiga pomae u pronalaenju zajednikog jezika s
ljutim, nerazumnim, neprijateljski raspoloenim, prijetvornim ili tvrdoglavim ljudima. Autor
predstavlja svoju iskuanu taktiku u 5 koraka, kojih je cilj sukobe rjeavati na kreativan nain
tako da budu zadovoljene potrebe obiju strana.
Wahlstrm, Riitta Peace Education Meets the Challenge of the Cultures of Militarism
(Odgoj i obrazovanje za mir suoeno s izazovom militaristikih kultura), Malm, Malm
School of Education, Peace Education Miniprints, 1991., br. 11.
Autorica govori o odgoju i obrazovanju za mir kao sredstvu za prijelaz od militaristikih na
mirovne kulture, od autoritarnog na demokratski odgoj i obrazovanje te od ekstremnog
nacionalizma na snoljivost i globalnu odgovornost. Studiju poinje tvrdnjom da je dananji
ovjek zatoen militaristikom kulturom, ali da toga nije svjestan upravo zato to u njoj ivi.
U odgojno-obrazovnom sustavu ta se kultura odraava u zahtjevu za poslunou i vjeri u
autoritet. Nasuprot tomu, dri autorica, odgoj i obrazovanje za mir razvija refleksivno,
kritiko i individualno miljenje. On potie novu percepciju svijeta koja polazi od
jedinstvenosti ljudskog roda i od ljudskog bia kao djelia sloenog i ranjivog ekosustava.
Odgoj i obrazovanje za mir, nadalje, stvara novu kulturu maskulinoga u kojoj se osjeaj snage
i mukosti gradi na skrbi i panji, a oinstvo izjednaava s majinstvom.
Webb, Faren i dr. Conflict Activity Cards (Kartice za aktivno rjeavanje sukoba), Denver,
Center for Teaching International Relations/University of Denver, 1995.
Svakodnevni sukobi trebaju biti polazite nastavnih aktivnosti u podruju mirnog rjeavanja
sukoba. U skladu s tim, svaka kartica sadri opis nekog sukoba i predlae niz aktivnosti koje
pridonose njegovu rjeavanju. Uenicima se na taj nain putem aktivnog sudjelovanja i
neposrednog iskustva omoguuje stjecanje mirotvornih vjetina koje su primjenjive u
stvarnim ivotnim situacijama.
Weil, Pierre The Art of Living in Peace: Towards a New Peace Consciousness (Umjetnost
ivljenja u miru: Prema novoj mirovnoj svijesti), Pariz, UNESCO, 1990.
Publikacija se bavi naelnim i metodikim pitanjima promicanja mira odgojem i
obrazovanjem. Autor pojanjava temeljna naela mira u kontekstu fragmentarnih i holistikih
pristupa. Opredjeljujui se za nefragmentarnu viziju mira koja objedinjuje unutranji i vanjski
mir, te za izgradnju ope kulture mira, istie potrebu ukljuivanja sadraja ljudskih prava,
meukulturnog razumijevanja, razoruanja, razvoja i zatite okolia u ovo podruje. Dotie se
i pitanja pripreme uitelja za ostvarivanje ciljeva kulture mira te opisuje druge,
netradicionalne imbenike odgoja i obrazovanja za mir.
What the Bible Says about... Justice / Peace / Violence / Reconciliation / Sectarianism /

132

Environment / Poverty (to Biblija kae o... pravdi / miru / nasilju / pomirbi / sektatvu /
okoliu / siromatvu), Dublin, The Irish Commission for Justice and Peace i The Irish Council
of Churches, 1979.-1994.
Irsko povjerenstvo za pravdu i mir u suradnji s Irskim vijeem crkava objavilo je seriju
knjiica o kranskim vienjima razliitih aspekata odgoja i obrazovanja za mir i razvoj.
Knjiice su rezultat rastueg zanimanja kranskih uitelja i odgojitelja za mirovni odgoj i
obrazovanje te se mogu koristiti u raspravama meu srednjokolcima, ekumenskim grupama,
meureligijskim grupama za raspravu itd. Tekstovi nude biblijske navode popraene
komentarima koji produbljuju sagledavanje kranskog nauka. Iako ove knjiice proizlaze iz
specifinog konteksta irskog sukoba, krani razliitih denominacija dre ih poticajnima za
razumijevanje mira, pravde i srodnih pitanja kranskog socijalnog nauka.
Wichert, S. Keeping the Peace: Practicing Cooperation and Conflict Resolution with
Preschoolers (Odravati mir: Vjebati suradnju i rjeavanje sukoba s djecom predkolske
dobi), Philadelphia, New Society Publishers, 1989.
Polazei od pretpostavke da djeca od malena mogu uiti vjetine rjeavanja sukoba, autorica
nudi naine razvijanja empatije metodama sluanja, jasne komunikacije, razumijevanja,
suradnje i dogovaranja.
Williams, Arlene Tales from the Dragons Cave Peacemaking Stories for Everyone
(Pripovijesti iz zmajeve peine Mirotvorne prie za svakoga), New York, Waking Light
Press, 1996.
Zbornik sadri bajke u kojima zmaj poduava djecu o rjeavanju sukoba.
Wintersteiner, Werner (ur.) Das neue Europa wchst von unten: Mirovna
vzgoja/Educazione alla pace/Odgoj za mir/Friedenserziehung als Friedenskultur (Nova
Europa raste odozdo: Odgoj za mir), Klagenfurt, Drava, 1994.
Ovaj etverojezini zbornik donosi tekstove o odgoju za mir u etiri alpsko-jadranske zemlje:
Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj i Austriji. Svaki je tekst najprije otisnut u originalu, zatim slijedi
skraena verzija na ostala tri jezika. Uglavnom se radi o referatima sa seminara za uitelje
odranim u razdoblju od 1991. do 1993. godine. Kako devedesetih godina dolazi do politikih
promjena na regijskom prostoru Alpe-Jadran, daje se poticaj mirovnoj pedagogiji, te dolazi do
uspostavljanja partnerstava kola, organiziranja susreta mladei i skupova uitelja, izrade
didaktikih materijala i prijevoda pedagoke literature. Prilozi u knjizi podijeljeni su u tri
dijela: Aspekti mirovnog odgoja: Uvodni lanci; Iskustva iz Italije, Hrvatske, Austrije i
Slovenije; Zajedniko iskustvo: Alpe-Jadran.
Wintersteiner, Werner (ur.) Friedenserziehung im Alpen-Adria Raum (Odgoj i obrazovanje
za mir u regiji Alpe-Jadran), Villach, Alpen-Adria-Alternativ, 1992.
U djelu su prikazani zakljuci 1. meunarodnog seminara o odgoju i obrazovanju za mir u
regiji Alpe-Jadran, odranog u slovenskom gradu Tolminu, 1991. godine. Na seminaru je
istaknuta vanost odgoja i obrazovanja mladei za mir i meunarodno razumijevanje u
razdoblju velikih drutvenih promjena i ratova. Ono je osobito vano za granina podruja,
kao to je regija Alpe-Jadran, gdje su stoljea zajednikog ivota razliitih naroda obiljeena
nizom sukoba. U izvjeu se opisuju projekti i iskustva te predstavljaju organizacije u
podruju odgoja i obrazovanja za mir u regiji.
Wintersteiner, Werner Pdagogik des Anderen: Bausteine fr eine Friedenspdagogik in
der Postmoderne (Pedagogija drugoga: Temelji mirovne pedagogije u postmodernizmu),
Mnster, Agenda Verlag, 1999.

133

Autor promilja same osnove mirovne pedagogije nastojei ih iznova integrirati i uiniti
sredinjim pitanjima odgojne prakse i pedagoke refleksije. Djelo slijedi tradiciju kritikog
mirovnog odgoja iz 1970-ih godina, koju obiljeava angairani drutvenopolitiki pristup.
Meutim, za razliku od te struje, autor dri da uzroke problema ne treba traiti u politikim
strukturama, nego u onomu na emu se one temelje: kulturnim obrascima, obiajima i
tradicijama. Jedino kritika kulture rata, kulture nasilja, moe utemeljiti politiku mira. U
studiji se nastoji iznai izgubljena veza izmeu partikularnog podruja pedagogije i cjeline
drutvenih procesa. Druga temeljna postavka knjige jest da jezgru kulture mira ini
propitivanje mnogobrojnih simbolikih oblika kojima shvaamo, zamiljamo i doivljavamo
na susret s drugim. Pedagogija drugoga, koja tei odgajanju za otvoren i miroljubiv susret s
drugim, primjereno je utemeljenje kulture drugoga. U pedagogiji drugoga kao pedagogiji mira
uenje, kultura i mir susreu se u odnosu potovanja prema radikalno drugome.
Wulf, C. (ur.) Kritische Friedenserziehung (Kritiki odgoj i obrazovanje za mir),
Frankfurt/Main, Suhrkamp, 1973.
U djelu se pojanjavaju drutvene strukture koje potiu nasilje i ometaju postizanje mira, te
ideje, uvjeti i strategije kritikog odgoja i obrazovanja za mir.
Zogodba za Macija: Eine Geschichte fr Maci (Pria za Macija), Ljubljana, Mirovni intitut,
1994.
Knjiga za djecu pisana na pet jezika nastala je kao rezultat rada na seminaru o miru odranom
u Ljubljani 1994. godine.

Graanski odgoj i obrazovanje / odgoj i

obrazovanje za demokraciju
Ackermann, P. Politisches Lernen in der Grundschule (Politiko obrazovanje u osnovnoj
koli), Mnchen, Ksel Verlag, 1973.
Knjiga sadri nastavne materijale u kojima se ralanjuju obiljeja spolnih stereotipa, utjecaj
televizije i reklama na odnos uitelja i uenika te razliite vrste sukoba. U dijelu posveenom
sukobima, naglaava se potreba utvrivanja vrijednosnih orijentacija grupe kao i pretpostavke
iznalaenja uinkovitih strategija za rjeenje sukoba.
Allen, Michael G. Middle Level Social Studies: Teaching for Transition to Active and
Responsible Citizenship (Drutvene studije u srednjoj koli: Poduavati za prelazak na
aktivno i odgovorno graanstvo), Rowley (MA), New England League of Middle Schools,
1990.
U djelu se razmatraju neka od najvanijih pitanja u podruju drutvenog odgoja i obrazovanja.
Naglaava se vanost izrade nastavnih materijala za drutvene predmete u srednjoj koli
kojima bi se primjereno odgovorilo na potrebe demokratske zajednice za odgojem i
obrazovanjem u duhu odgovornog graanstva, ali i zadovoljilo interese i zahtjeve mladei.
Almond, Get Political Socialization: Comparative Politics: System, Process and Policy
(Politika socijalizacija: Poredbena politika: Sustav, proces i politika), Boston, Little &
Brown, 1978.
U djelu je rije o ulozi kole u oblikovanju politikih stavova mladei i openito njihovoj
134

politikoj socijalizaciji. Izravne i neizravne poruke u obrazovanju mogu utjecati na politiko

ponaanje graana. Obrazovanjem se iri znanje i razvijaju vjetine koje omoguuju politiko
djelovanje, osnauje privrenost politikom sustavu, u mlade ucjepljuju simboli nepisanih
pravila politikog sustava, uspostavljaju standardi koji pogoduju elitama i odreuju ispravno
ponaanje, razvija povjerenje meu politikim protivnicima koje omoguuje budue koalicije
te poticanjem poslunosti odreuje uenike kao politike podanike ili pak sudionike.
Americas Conscience: The Constitution in Our Daily Life (Savjest Amerike: Ustav u naem
svakodnevnom ivotu), New York, Anti-Defamation League, 1996.
Knjiga sadri upute za uitelje o nainima na koje treba pristupiti poduavanju Ustava SAD i
njime zajamenih prava graana. Prikazano je dvadeset nastavnih aktivnosti namijenjenih
razvoju uenikove svijesti o opasnostima koje proizlaze iz nedostatka ili nepotivanja
graanskih prava. Na kraju knjige nalazi se i tuma najvanijih pojmova u tom podruju.
Audigier, Franois Teaching about Society, Passing on Values: Elementary Law in Civic
Education (Poduavati o drutvu, prenositi vrijednosti: Osnovni zakon u graanskom odgoju
i obrazovanju), Strasbourg, Council of Europe, 1993.
Autor govori o opoj krizi europskog odgoja i obrazovanja, koju je mogue rijeiti samo
istinskom raspravom o filozofiji prosvjetne politike i uvoenjem u sve europske drave
graanskog odgoja i obrazovanja kao dijela obvezatnog kurikuluma. Graanski odgoj i
obrazovanje treba provoditi kao poseban predmet u srednjoj koli usmjeren na razvoj
posebnih graanskih vjetina i sposobnosti. Takav pristup nije nespojiv s potrebom da naela
graanskog odgoja i obrazovanja promu kolski ivot u cjelini. Autor takoer dri da
graanski odgoj i obrazovanje treba utemeljiti na pravnoj dimenziji, odnosno na zajednikom
sustavu pravila i standarda koji se razvijaju u Europi. Naa su drutva i drave ureeni na
zakonima kojima se jami zatita ljudskih prava. Oni predstavljaju ope standarde u zrcalu
kojih svaki pojedinac procjenjuje svoje vlastito ponaanje.
Augier, Philippe The Sovereign Citizen: Education for Democracy (Suvereni graanin:
Obrazovanje za demokraciju), Pariz, UNESCO, 1994.
Ova studija namijenjena je ne samo onima koji se bave obrazovanjem za demokraciju, nego i
svima koji nastoje promicati demokratsko djelovanje, potivanje ljudskih prava i
meunarodni mir. Autor je miljenja da uspostava i odranje demokracije vie ovise o
ponaanju pojedinca nego o formalnopravnim odredbama. Dri da demokracija pretpostavlja
samosvjesne graane koji su u stanju donositi odmjerene, promiljene prosudbe; nisu skloni
revolucionarnim ili radikalnim postupcima iza kojih stoje nagonska nagnua; odravaju
entuzijazam glede demokracije; kritiziraju, ali i brane institucije kad su ugroene; potuju
zakon na temelju naela slobodne volje; sudjeluju u javnom ivotu uvjereni u vanost
glasovanja na izborima i nastoje utjecati na politiko odluivanje; priznaju svoje blinje kao
ravnopravne i prihvaaju njihov identitet kao jednakovrijedan svom vlastitom; te njeguju stav
zajednitva i solidarnosti, ne samo kao osjeaj nego kao prijeku potrebu. Autor propituje
probleme poduavanja o demokraciji u svjetlu ideje da se demokracija temelji na
fundamentalnim vrijednostima na kojima svaki ovjek treba sam izgraditi vlastitu graevinu u
skladu sa svojim kulturnim odreenjima, identitetom, povijeu i mogunostima.
Being Fair and Being Free: A Human Relations Program for Secondary School (Biti
poten i biti slobodan: Program o meuljudskim odnosima za srednju kolu), New York,
Anti-Defamation League, 1989.
Materijal je namijenjen poticanju razumijevanja nekih od kljunih pretpostavki graanskog
ponaanja u demokratskoj zajednici, kao to je odnos izmeu slobode i pristranosti.

135

Uiteljima pomae u izboru nastavnog materijala i odreivanju strategija rada u koli, a

uenicima u osvjetavanju dugoronih negativnih posljedica pristranog ponaanja za
pojedinca i zajednicu.
Bennett, Sarah-Louise Granny Megs 100th Birthday Bash (Tulum povodom stotog
roendana bake Meg), Dublin, Irish Commission for Justice and Peace i Irish Council of
Churches, 1996.
Knjiga ima ulogu udbenika koji je namijenjen razvoju osjeaja odgovornosti za zajednicu.
Uenici se putem pria, pripovjedaka, rasprava, rjeavanja problema i drugih aktivnosti,
upoznaju sa zajednicom u kojoj ive i pripremaju za ulogu aktivnog graanina. Materijal se
moe koristiti u nastavi matematike, materinskog jezika, zemljopisa, tehnikog odgoja,
povijesti i vjeronauka.
Berman, Sheldon i La Farge, Phyllis (ur.) Promising Practices in Teaching Social
Responsibility (Uinkoviti postupci poduavanja za drutvenu odgovornost), New York,
Educators for Social Responsibility i Suny Press, 1993.
U knjizi se opisuju naini na koje se ideja o drutvenoj odgovornosti moe ukljuiti u sadraj
kurikuluma i u svakodnevni ivot kole. Razlau se problemi s kojima se susreu uitelji u
nastojanju da kod uenika razviju osjeaj povjerenja u vlastite sposobnosti glede poticanja
drutvenih promjena. Obrazlae se stav da drutvena odgovornost podrazumijeva moralnu
obvezu sluenja zajednici te raspravlja o razvoju vjetina rjeavanja sukoba i posredovanja u
sukobima koji se javljaju meu uenicima osnovne kole.
Birzea, Cesar Strategies for Interculturally-Oriented Civics Teaching at Primary and
Secondary Level (Strategije za interkulturalno usmjereno graansko poduavanje na razini
osnovne i srednje kole), Strasbourg, Council of Europe, 1994.
Publikacija je izvjee sa seminara za izobrazbu osnovnokolskih i srednjokolskih uitelja u
podruju interkulturalno usmjerenog graanskog odgoja i obrazovanja, odranog u
rumunjskom gradu Temivaru 1993. godine. Jedna od tematskih okosnica seminara bila je
ukljuivanje graanskog odgoja i obrazovanja u kurikulume. Veina europskih zemalja u tom
pogledu slijedi tri modela: graanski odgoj i obrazovanje kao zaseban predmet;
kroskurikularni model; graanski odgoj i obrazovanje kao dio interdisciplinarnog sklopa
usredotoenog na specifine probleme. Iz rasprava je proizila konstrukcija graanskog
odgoja i obrazovanja kao discipline koja daje novi epistemologijski identitet neovisnim
drutvenim znanostima. Sadraj te discipline okrenut je vie rjeavanju problema i dinamikoj
drutvenoj akciji, nego stjecanju znanstvenih uvida. U tekstu se navodi izvadak iz prvog
postkomunistikog programa graanskog odgoja i obrazovanja u ekoj iz 1991. godine, u
kojemu stoji: Danas graanski odgoj i obrazovanje ne mora vie usmjeravati graane k
iskljuivom sluenju dravi, nego treba voditi pojedince prema ivotnom ispunjenju. Prva i
neosporna misija graanskog odgoja i obrazovanja jest uiniti mlade svjesnima da su oni
slobodna bia i da je sloboda istoznana s dostojanstvom i odgovornou, u svakodnevnim
odlukama kao i u odlukama veih razmjera.
Butts, R. Freeman The Morality of Democratic Citizenship: Goals for Civic Education on
the Republics Third Century (Moralnost demokratskog graanstva: Ciljevi graanskog
odgoja i obrazovanja u treem stoljeu republike), Calabasas (CA), Center for Civic
Education, 1988.
Knjiga je vodi za uvoenje graanskog odgoja i obrazovanja u kole. Namijenjena je
strunjacima za izradu kurikuluma, autorima udbenika i tvorcima prosvjetne politike. Pitanja
graanskih vrijednosti razmatraju se u kontekstu uenja povijesti i ustavnih naela. U

136

posljednjem poglavlju nabrojano je dvanaest graanskih vrijednosti koje bi trebale postati

kljuni dio obrazovanja: pravda, jednakost, vlast, sudjelovanje, istina, domoljublje, sloboda,
razliitost, privatnost, zakonska ogranienja ovlasti vlade, vlasnitvo i ljudska prava.
Callan, Eamonn Creating Citizens: Political Education and Liberal Democracy (Stvarati
graane: Politiko obrazovanje i liberalna demokracija), Oxford, Oxford University Press,
1997.
Sr ove knjige jest pitanje uloge politikog obrazovanja u liberalnoj demokraciji, to ini
okosnicu novijih rasprava o dravnom financiranju privatnih kola u Sjedinjenim Dravama.
Politikim se obrazovanjem u Sjedinjenim Dravama nastoje uvrstiti ustavna naela
liberalne demokracije uz istodobno njegovanje otvorenosti prema razliitim uvjerenjima i
praksi koje nisu sukladne liberalnoj doktrini. Eamonn Callan, jedan od najistaknutijih
svjetskih strunjaka za filozofiju odgoja i obrazovanja, odreuje temeljne ciljeve graanskog
odgoja i obrazovanja te navodi prava kojima se ograniuju politike tenje u odgoju i
obrazovanju. Studija osvjetljuje neke od kljunih nedoumica u odgoju i obrazovanju, kao to
su dravno financiranje, upravljanje vjerskim kolama, uloga kola koje ne pripadaju nijednoj
denominaciji u moralnom i politikom razvoju djece i dr.
Civic, Social and Political Education Syllabus: The Junior Certificate (Nastavni program
graanskog, drutvenog i politikog obrazovanja: Osnovnololska svjedodba), Dublin,
Brunswick Press, 1996.
Irski nacionalni nastavni program graanskog, drutvenog i politikog obrazovanja temelji se
na etiri meupovezane, razvojno poredane cjeline, posveene graaninu kao pojedincu,
zajednici, nacionalnom kontekstu te irem svijetu. Svaka od cjelina sastoji se od materijala za
uenike i naputaka za uitelje. Uenike se nastoji pripremiti za ivljenje u svijetu u kojemu su
tradicionalne strukture i vrijednosti uzdrmane a ovjek suoen sa suprotstavljenim interesima
i nestalnim konstruktima koje mora neprestano propitivati i promiljati. Usmjerenou na
pojmove, poglede i vrijednosti graanskog ivota uenici razvijaju moralne i kritike
sposobnosti prijeko potrebne aktivnom, participativnom graanstvu. U sklopu programa, od
uenika se trai da pokrenu barem jedan projekt kojim e se aktivno uhvatiti u kotac s nekim
problemima o kojima se raspravlja u uionici. Na primjer, mogu provesti anketu o stavovima
svojih vrnjaka o nekom pitanju, pozvati gostujueg predavaa, predstaviti svoje nalaze
ostalim uenicima u koli i dr.
Civil Rights in Schools (Graanska prava u kolama), New York, AMS Press, 1995.
U knjizi se obrauju pitanja zatite graanskih prava u kolama Sjedinjenih Amerikih
Drava. Osim pregleda razvoja graanskih prava u amerikom zakonodavstvu, iznose se i
neke alternativne mogunosti koje graanima stoje na raspolaganju kad su ugroena njihova
prava u podruju odgoja i obrazovanja. Ameriki zakoni obvezuju uitelje na jednak i
pravedan postupak prema svim uenicima bez obzira na njihove rasne, etnike, nacionalne,
spolne i druge razlike.
Coleman, J. Education and Political Development (Obrazovanje i politiki razvoj),
Princeton, Princeton University Press, 1965.
Studija nudi slojevito vienje odnosa obrazovanja i politike participacije. Polazi se od
pozitivne povezanosti obrazovanja i politikih vrijednosti te se naglaava vanost obrazovanja
za razvoj politikih stavova. No, razni podaci pokazuju kako je ta veza daleko sloenija te
manje postojana i sigurna nego to se obino dri.
Cooperman, Saul i Bloom, Joel Education for an Effective Citizenry: Civics Curriculum

137

Guide (Odgoj i obrazovanje za djelotvorno graanstvo: Vodi za kurikulum graanskog

odgoja i obrazovanja), Trenton, New Jersey State Department of Education, 1990.
Sredinji dio Vodia ini prikaz kurikuluma za graanski odgoj i obrazovanje. Svrha
graanskog odgoja i obrazovanja u Sjedinjenim Amerikim Dravama jest priprema mladei
za znalako, aktivno i odgovorno sudjelovanje u ivotu i preobrazbi demokratske zajednice
koja je ureena na naelu graanske jednakosti. Tekst je dopunjen primjerima nastavnih
jedinica, popisom ciljeva, zadataka i nastavnih sredstava i bibliografijom.
de Moor, R. A. Universities and Democratisation (Sveuilita i demokratizacija), Strasbourg,
Council of Europe, 1992.
U studiji se istrauje uloga sveuilita u demokratizaciji drutva. Uz gospodarsku stabilnost,
snanu srednju klasu te povoljnu kulturnu sredinu, preduvjete za stabilnu demokraciju ine
akademska sloboda, neovisnost i demokracija na sveuilitu. Opisuje se razvoj demokratskih
struktura nakon razdoblja diktature u Njemakoj, ehoslovakoj i panjolskoj. Posljednje
poglavlje posveeno je najnovijim programima iz tog podruja u kojima surauju zemlje
Istone i Zapadne Europe.
Dewey, J. Democracy and Education (Demokracija i obrazovanje), New York, MacMillan,
1916.
Autor polazi od postavke da nedovoljno obrazovani ljudi ne mogu na opim izborima izabrati
ispravnu vlast. S obzirom da je u demokratskom drutvu neprihvatljiv izvanjski autoritet,
njegovo mjesto treba zauzeti dragovoljno nagnue i zanimanje, koji se iskljuivo oblikuju
odgojem i obrazovanjem.
Diaz, C. P. i Vargas, V. S. Identidad y ciudadania (Identitet i graanstvo), Lima, Amnesty
International Peru, 1994.
U knjizi se predlae kako odgoj i obrazovanje za ljudska prava uvesti u srednje kole. Polazi
se od pojma ljudskih prava i razvoja ideja ljudskih prava tijekom povijesti. Potom se
razmatraju ivotni stilovi mladei i problemi s kojima se ona susree. Posljednja tri poglavlja
sadre savjete uiteljima, metodoloke pristupe i opise razrednih aktivnosti. U dodatku se
nalaze tekstovi najvanijih dokumenata o ljudskim pravima.
Drr, Karlheinz; Spaji-Vrka, Vedrana i Ferreira Martins, Isabel Learning for Democratic
Citizenship: Approaches, Methods and Practices (Uiti za demokratsko graanstvo: Pristupi,
metode i prakse), Strasbourg, Council of Europe, 2000., DECS/ EDU/CIT (2000)16.
Studija o pristupima, metodama i praksama odgoja i obrazovanja za demokratsko graanstvo
izraena je u sklopu projekta Vijea Europe. U njoj se odgoj i obrazovanje za demokratsko
graanstvo povezuje s drutvenom akcijom u formalnim i neformalnim odgojno-obrazovnim
sredinama, cjeloivotnim uenjem, pravima i odgovornostima graana, razvojem vjetina
sudjelovanja i jaanjem demokracije. Sadraj studije podijeljen je u dva dijela. U prvome se
opisuje drutveno-politiki okvir unutar kojega se pojavljuje ideja o odgoju i obrazovanju za
demokratsko graanstvo. Ovdje se govori o promjenama odgojno-obrazovnog konteksta u
Europi, reformama kolskog sustava, srodnim pristupima itd. U drugom dijelu detaljno se
obrazlae odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo: opa obiljeja, potrebe,
sposobnosti i vjetine, uloga uenika i uitelja, mjesto kole i drutva, kljune metode i
postupci te pretpostavke i vodea naela za djelotvoran rad u tom podruju.
Eder, Ferdinand Schule und Demokratie: Untersuchungen zum Stand der demokratischen
Alltagskultur an Schulen (kola i demokracija: Istraivanja o poloaju demokratske kulture
u kolama), Innsbruck/Be, STUDIEN Verlag, 1998.

138

Studija donosi rezultate istraivanja o kakvoi demokratske kulture u austrijskim kolama.

Kao obiljeja te kulture odreeni su: partnerski odnosi u drutvenim situacijama;
transparentnost i otvorenost za informacije; te aktivno ukljuivanje svih sudionika odgoja i
obrazovanja u proces dogovornog odluivanja. Odgovori uenika pokazuju da su oni
zainteresirani za sudjelovanje u odlukama kole. Roditelji pozitivno ocjenjuju otvorenost
kole, ali mnogi istiu bojazan da bi svojom otvorenom kritikom ugrozili svoju djecu. Vie od
treine uitelja dri da bi uenicima trebalo osigurati vie sudjelovanja u odluivanju, ali je
etvrtina uvjerena da mnogim uenicima manjkaju neophodni preduvjeti za djelotvornu
participaciju.
Education and Active Citizenship in the European Union (Odgoj i obrazovanje i aktivno
graanstvo u Europskoj uniji), Luxembourg, European Commission, 1998.
Studija se bavi pitanjima poticanja aktivnog i participativnog graanstva odgojem i
obrazovanjem, kao jednim od najveih izazova za Europsku uniju tijekom sljedeih godina.
Istraivanje pod naslovom Eurobarometar mladih Europljana iz 1997. godine pokazuje da je
oduevljenje mladih europskim integracijama pragmatine i apolitine naravi te da mu
nedostaje osjeaj za zajednitvo. Stoga se predlae poticanje osjeaja pripadnosti zajednici i
angairanosti za nju. Aktivno graanstvo pretpostavlja afektivnu, kognitivnu i pragmatinu
dimenziju. Ono je djelotvorno u mjeri u kojoj pojedinci i grupe osjeaju pripadnost drutvu,
posjeduju najvanija znanja i informacije te djeluju u skladu s njima.
Education for Democracy: A Statement of Principles: Guidelines for Strengthening the
Teaching of Democratic Values (Odgoj i obrazovanje za demokraciju: Izjava o naelima:
Smjernice za poboljanje poduavanja o demokratskim vrijednostima), Washington, D. C.,
American Federation of Teachers, 1987.
Polazei od tvrdnje da se demokratske vrijednosti ne mogu odrati ako se sustavno ne prenose
generacijama koje dolaze, autori pozivaju amerike kole da uloe vie napora u odgoj i
obrazovanje za demokraciju. U knjizi se odreuju znanja i vjetine koji su graanima prijeko
potrebni za ivot u demokraciji. U skladu s tim, predlae se to i kako poboljati u odgoju i
obrazovanju mladei te upozorava na utjecaj dominantnih diskursa, osobito onih u podruju
povijesti, na interpretaciju ciljeva odgoja i obrazovanja za demokraciju.
Foundations of Democracy: Authority, Privacy, Responsibility, and Justice (Temelji
demokracije: Vlast, privatnost, odgovornost i pravda), Calabasas, Center for Civic Education,
1995.
Ovaj srednjokolski udbenik upoznaje uenike s osnovama ustavne demokracije SAD-a
preko pojmova vlasti, privatnosti, odgovornosti i pravde, kojima su posveene pojedine
cjeline teksta. U poglavljima o vlasti govori se o odnosu vlasti i puke moi, narodu kao izvoru
svekolike vlasti, vanosti izbora strunih i karakternih osoba itd. U drugoj cjelini govori se o
privatnosti ne samo u smislu zatite doma i osobe od bezrazlonih napada i pretraivanja,
nego i u smislu samostalnog odluivanja o tome koje emo informacije podijeliti s drugima,
hoemo li ui u brak, imati djecu i sl. U nastavnim jedinicama o odgovornosti raspravlja se o
odgovornosti vlade da osigura opu dobrobit, pravednost, temeljne slobode i zajedniku
obranu, te odgovornosti graana da nadziru vladu. etvrta cjelina obuhvaa pitanja
distributivne, korektivne te proceduralne pravde.
Franzosa, S. D. (ur.) Civic Education: Limits and Conditions (Graanski odgoj i
obrazovanje: Granice i preduvjeti), Ann Arbor (MI), Prakken Publications, 1988.
Sredinju nit djela ini ideja da stabilnost, trajnost, reforma i preobrazba drutvenog i
politikog sustava ovise o znanjima, vjetinama i navikama u graanskom odgoju i

139

obrazovanju koje uenici usvajaju u koli. Izvjee o stanju graanskog odgoja i obrazovanja
u Sjedinjenim Dravama potaknulo je estoke rasprave meu strunom i laikom javnou o
ciljevima suvremenog graanskog odgoja i obrazovanja, od kojih su mnoge predmet ove
knjige.
Friebel, Wim (ur.) Education for European Citizenship (Odgoj i obrazovanje za europsko
graanstvo), Freiburg, Fillibach, 1996.
Oslanjajui se na pedagoke i psiholoke spoznaje o uenju i poduavanju, europski strunjaci
za izobrazbu uitelja propituju ideju europskog graanstva. U radu se pokuavaju rasvijetliti
temeljna pitanja odgoja i obrazovanja za europsko graanstvo, kao to su: postaju li djeca
graanima roenjem ili ulaskom u pravno odreenu zrelost, kad i kako djeca poinju
razumijevati ideju graanstva i, osobito, europskog graanstva, koji su pristupi odgoju i
obrazovanju za europsko graanstvo najprimjereniji odreenoj dobi uenika itd.
Gagnon, Paul Democracys Half-Told Story: What American Textbooks Should Add
(Nedovrena pria o demokraciji: to nedostaje amerikim udbenicima povijesti),
Washington, D. C., American Federation of Teachers, 1989.
Knjiga se bavi ralambom sadraja nekoliko najvanijih amerikih udbenika povijesti za
srednju kolu. Glavni cilj amerikog srednjokolskog kurikuluma povijesti jest razviti
uenicima razumijevanje drutvenih institucija i snaga koje promiu, odnosno ometaju razvoj
demokracije. Svrha ralambe bila je pokazati u kojoj mjeri udbenici povijesti ostvaruju
postavljene ciljeve i kako bi u tom smislu trebalo poboljati njihov sadraj. Pri tomu se
promatralo pristup obradi pet nastavnih cjelina: Uloga povijesti u graanskom odgoju i
obrazovanju, Batina Starog svijeta, Graanski rat i ukidanje ropstva, Promjene i reforme
prije Prvoga svjetskog rata i Velika depresija, New Deal i novi rat. Istraivanjem su
obuhvaeni sljedei udbenici: A History of the United States (Povijest Sjedinjenih Drava, D.
Boorstin i B. Kelly), History of a Free People (Povijest slobodnog naroda, H. Bragdon i S.
McCutchen), The United States: A History of the Republic (Sjedinjene Drave: Povijest
republike, J. Davidson i M. Cytle), People and Our Country (Narod i naa zemlja, N. Risjord
i T. Haywoode) i Triumph of the American Nation (Trijumf amerike nacije, L. Todd i M.
Curti).
Gronemeyer, R. Frieden: Texte zur politische Bildung (Mir: Tekstovi za politiko
obrazovanje), Baden-Baden, Signal-Verlag, 1978.
U zborniku su objedinjeni rezultati istraivanja o pitanjima mira i sukoba. Osobita pozornost
pridaje se izdvajanju pojedinanih, nacionalnih i meunarodnih preduvjeta za sprjeavanje
sukoba i odranje mira u svijetu.
Gross, D. Social Science Perspectives on Citizenship Education (Pogledi drutvene znanosti
na graanski odgoj i obrazovanje), New York, Teachers College Press, 1991.
Studija je posveena politikim, povijesnim, gospodarskim, geografskim, kulturnim,
socijalnopsihologijskim, antropolokim i filozofskim pogledima na graanski odgoj i
obrazovanje. Pokazuje da se predmet u kolama ne shvaa dovoljno ozbiljno, odnosno da se
ne prorauje dovoljno djelotvorno. Dobar graanin ovdje se odreuje kao osoba koja brine o
dobrobiti drugih, moralno se odnosi prema drugima, kritiki propituje ideje i prijedloge te
umije odabrati valjana rjeenja na temelju ispravne prosudbe.
Haber, Clive School Effectiveness and Education for Democracy and Non-violence
(Djelotvornost kole i odgoj i obrazovanje za demokraciju i nenasilje), Pariz, UNESCO, 1997.
Usporeujui kole iz razliitih dijelova svijeta u kojima se njeguju naela demokracije i

140

nenasilja s onima u kojima prevladava autoritarno ozraje, autor dokazuje da su demokratske

kole djelotvornije glede ostvarivanja konvencionalnih odgojno-obrazovnih ciljeva i da, meu
ostalim, njihovi uenici postiu bolje rezultate na testovima znanja.
Ichilov, Orit (ur.) Citizenship and Citizenship Education in a Changing World (Graanstvo i
graanski odgoj i obrazovanje u mijenjajuem svijetu), London i Portland (OR), The Woburn
Press, 1998.
Knjiga se bavi razliitim politikim kontekstima u kojima danas odrastaju mladi i utjecajima
koje te razlike imaju na graanski odgoj i obrazovanje. U njoj se polazi od shvaanja da se
znanja i vjetine prijeko potrebne za politiku identifikaciju i djelovanje istovremeno stjeu u
formalnim i u neformalnim odgojno-obrazovnim sredinama te da se i jedne i druge nalaze pod
snanim utjecajem razliitih intelektualnih tradicija u odreivanju ciljeva, sadraja i metoda
politikog odgoja i obrazovanja. Zajedniko obiljeje suvremenih pristupa graanskom
odgoju i obrazovanju jest poticanje lojalnosti i usmjerenost na pravne i strukturalne aspekte
politike, uz istovremeno izbjegavanje kontroverznih i globalnih tema.
Kennedy, Kerry Citizenship Education and the Modern State (Graanski odgoj i
obrazovanje i moderna drava), London, Taylor & Francis, 1997.
U knjizi se graanski odgoj i obrazovanje promatra kroz prizmu njegove drutveno-medijske
uloge, tj. kao djelatnost kojom se meu mladima promie povezanost i jedinstvo demokratske
zajednice. Ta je njegova uloga postala izuzetno vana posljednjih godina zbog dramatinih
promjena u shvaanju ideja nacionalne drave i svjetske sigurnosti. U knjizi se istie da
uinkovitost graanskog odgoja i obrazovanja ovisi o tomu koliko su uitelji informirani o
suvremenim procesima i kako oni razumijevaju demokratske promjene u svijetu.
Kreisberg, Seth Transforming Power: Domination, Empowerment, and Education
(Preobrazba moi: Dominacija, osnaivanje i obrazovanje), New York, Educators for Social
Responsibility i Suny Press, 1992.
Knjiga je posveena pitanju odnosa moi u koli i iroj zajednici. Istrauju se mogunosti
osnaenja uitelja i uenika, osobito glede njihova ovladavanja vjetinama kritike i
djelotvorne participacije u demokratskom drutvu. Sredinju nit knjige ini autorova
ralamba odnosa izmeu moi nad i moi s. Oslanjajui se na pedagogijske, politike,
feministike i psihologijske teorije, autor propituje one varijante dinamike moi u odnosima
izmeu uitelja i uenika kojima se osnauju obje strane.
Levin, H. Education Choice and Pains of Democracy (Obrazovni izbor i jadi demokracije),
Stanford, Stanford University, 1982.
U djelu se govori o tome kako demokratizacijom obrazovnog sustava pospjeiti razvoj
demokratskog drutva i otvoriti ire mogunosti osobnog izbora u obrazovanju. Postoje brojne
politike opcije za zadovoljavanje roditeljskog i uenikog izbora u okviru postojeeg
obrazovnog sustava, koji istodobno nastoji odgovoriti drutvenim ciljevima kolovanja u
demokratskom drutvu. No, da bi obrazovanje istodobno zadovoljilo i drutvene potrebe i
zahtjeve osobnog izbora, potrebno je rijeiti brojne prepreke, primjerice smanjiti porez na
privatno poduavanje i sl.
Lewis, Barbara A. The Kids Guide to Social Action: How to Solve the Social Problems You
Choose and Turn Creative Thinking into Positive Action (Vodi o drutvenoj akciji za
klince: Kako rjeavati drutvene probleme koje odaberete i od kreativnog miljenja doi do
pozitivne akcije), Carmarthen, Educators for Social Responsibility i Free Spirit, 1991.
Knjiga pomae djeci u stjecanju znanja i razvoju vjetina koji ine temelj drutvenih

141

promjena. Sadri smjernice za pisanje pisama politiarima i lokalnim vlastima, intervjuiranje,

prikupljanje novanih sredstava, istupanje u javnosti, oglaavanje u medijima i jo niz drugih
aktivnosti od kojih ovisi djelotvornost graanske participacije. Tu su i primjeri peticija, adrese
i telefonski brojevi vladinih ureda i grupa za drutvenu akciju te istinite prie o klincima koji
su uspjeli postii velike stvari.
Lickona, Thomas Educating for Character: How Our Schools Can Teach Respect and
Responsibility (Odgajati za karakter: Kako nae kole mogu poduavati potovanju i
odgovornosti), New York, Educators for Social Responsibility i Bantam Books, 1991.
Knjiga se bavi pitanjem kako pomoi uenicima da u sebi razviju osobine potenja, asti i
odgovornosti. Autor opisuje rad desetaka uitelja i kola irom amerikog kontinenta koji
svoje uenike poduavaju etikim vrijednostima. Daju se odgovori na pitanja zato kole
trebaju odgajati uenike u duhu opeljudskih vrijednosti, koje su vrijednosti prijeko potrebne
za razvoj demokratskog drutva i to kole trebaju poduzeti kako bi odgovorile tim
zahtjevima. Tekst je nadopunjen opisima brojnih strategija i tehnika odgoja i obrazovanja koje
su primjerene demokratskim ciljevima.
Meyer-Bisch, Patrice (ur.) Culture of Democracy: A Challenge for School (Kultura
demokracije: Izazov za kolu), Pariz, UNESCO, 1995.
U knjizi se promilja o ulozi kole u ouvanju i razvoju demokratskih vrijednosti i promie
ideja kole kao mjesta meukulturnog dijaloga. Budui da veina drava svijeta danas
prihvaa ideje demokracije i graanskog drutva, to podrazumijeva irenje vidika s
nacionalnog na globalno obzorje, pred odgoj i obrazovanje se postavlja zahtjev pripreme
uenika za nove drutvene odnose. S tim u svezi, knjiga sadri opise programa koji se
ostvaruju u UNESCO-ovu projektu Udruenih kola. Posljednje poglavlje posveeno je
pregledu povijesti odgoja i obrazovanja za demokraciju, a u dodatku se nalazi Svjetski plan
djelovanja u obrazovanju za ljudska prava i demokraciju, koji je usvojen na Meunarodnom
kongresu o obrazovanju za ljudska prava odranom u Montrealu 1993. godine.
Minkler, John Active Citizenship: Empowering Americas Youth (Aktivno graanstvo:
Osnaivanje amerike mladei), New York, Educators for Social Responsibility i Center for
Multicultural Cooperation, 1996.
Nastavni materijali za srednjokolce koji im pomau u stjecanju znanja, razvoju vjetina i
usvajanju vrijednosti odgovornog graanstva. Uenje se temelji na postupcima ralambe i
rjeavanja stvarnih problema u koli i drutvu. Program ukljuuje i provoenje grupnog
projekta u kojemu uenici istrauju politike probleme zajednice i mogunosti njihova
rjeavanja. Materijal je prilagoen potrebama nastave drutvenih predmeta u srednjoj koli.
Murchland, B. Higher Education and the Practices of Democratic Politics: A Political
Education Reader (Visoko obrazovanje i prakse demokratske politike: itanka za politiko
obrazovanje), Dayton, Kettering Foundation, 1991.
Djelo je zbirka eseja posveenih politikom obrazovanju za demokratsko graanstvo na
visokokolskoj razini. U njima su predstavljeni zakljuci sa sastanaka male grupe strunjaka,
administrativnih djelatnika i studenata koji su tijekom pet godina raspravljali o ulozi
sveuilita u pripremi mladei za politiku odgovornost.
National Standards for Civics and Government (Nacionalni standardi odgoja i obrazovanja
za graanstvo i vlast), Calabasas, Centre for Civic Education, 1993.
U ovom nacrtu amerikog odgojno-obrazovnog kurikuluma za graanstvo i vlast razrauju se
nacionalni ciljevi te standardi sadraja i uspjenosti uenika. Dodiruju se teme kao to su:

142

smisao vlasti, ameriki politiki sustav, ustav i demokracija, uloga graanina te odnos
Amerike prema svijetu itd.
Osler, Audrey; Rathenow, Hanns-Fred i Starkey, Hugh (ur.) Teaching for Citizenship in
Europe (Poduavati za graanstvo u Europi), London, Trentham Books Ltd., 1996.
U knjizi su okupljeni radovi europskih autora u kojima oni daju odgovore na praktina pitanja
o graanstvu, demokraciji i pluralizmu. Nude se nastavne strategije za poticanje globalne
odgovornosti, aktivno ostvarivanje graanskih prava, te pravednosti i jednakosti u
obrazovanju. Prirunik je namijenjen uenicima, studentima uiteljskih kola i fakulteta te
strunjacima za izobrazbu uitelja u graanskom odgoju i obrazovanju.
Participation and Citizenship: Training for Minority Youth Projects in Europe
(Participacija i graanstvo: Izobrazba za projekte mladei manjina u Europi), Strasbourg,
Council of Europe, 1998.
Publikacija je izvjee o estomjesenom teaju izobrazbe voditelja mladei manjinskih grupa
o participaciji i graanstvu, koji je pokrenula Uprava za mlade Vijea Europe 1997. godine.
Projekt je doprinos rastuoj svijesti o vanosti mladei kao drutvene, kulturne i politike
snage dananjice i sutranjice. Zbog poveane opasnosti od iskljuivanja i samoiskljuivanja,
u dinaminim procesima rekonstrukcije kulturnih identiteta u Europi, mladi iz manjinskih
zajednica nalaze se meu najranjivijim skupinama. Viegeneracijsko iskljuenje, izvlatenost
i diskriminacija vode k nemoi i nepovjerenju u demokratski model drutvene organizacije.
Transnacionalne europske etnike i druge manjine (primjerice homoseksualci, hendikepirani,
Romi itd.) iziskuju poseban europski pristup, koji nadilazi mogunosti nacionalnih politika ili
organizacija. U cilju razvoja uzajamnog razumijevanja, prihvaanja i potovanja, predlae se
poticanje veza izmeu mladei manjinskih i veinskih grupa.
Pincus, D. i Ward, R. J. Citizenship: Learning to Live as Responsible Citizens (Graanstvo:
Uiti ivjeti kao odgovorni graani), Carthage (IL), Good Apple, 1991.
Knjiga se bavi drutvenom odgovornou te nudi aktivnosti za vie razrede osnovne kole
koje se mogu prilagoditi mlaoj i starijoj dobi. Poglavlja nose naslove: to je graanstvo, Koji
stavovi i djela vode k odgovornom graanstvu, to je odgovorno graanstvo, to sve
podrazumijeva komuniciranje u zajednici te to misli o ovim graanima?
Regional Conference on Civic Education and Culture of Peace: Final Report (Regionalna
konferencija o graanskom odgoju i obrazovanju i kulturi mira: Zavrno izvjee), Pariz,
UNESCO, 1996.
Na Konferenciji o graanskom odgoju i obrazovanju i kulturi mira, odranoj u Primorskom u
Bugarskoj 1996. godine, predstavnici zemalja Istone Europe razmjenjivali su iskustva i ideje
svojih zemalja u tom podruju. Na Konferenciji se raspravljalo o izradi kurikuluma za
meunarodno razumijevanje, ljudska prava i mir; jaanju regionalne suradnje u graanskom
odgoju i obrazovanju; te izgradnji kulture mira.
Schfthaler, T. Socio-Economic Aspects of the Democratization of Education
(Drutvenogospodarski aspekti demokratizacije odgoja i obrazovanja), Pariz, UNESCO,
1986.
U ovoj studiji demokratizacija odgoja i obrazovanja se odreuje kao proces koji omoguuje
izbor izmeu razliitih mogunosti, voen uvjerenjem da su jednakost, solidarnost, sloboda i
pravda temeljne ljudske vrijednosti. Ti se kriteriji ovdje promatraju u kontekstu pronalaenja
strategija za reformu odgojno-obrazovnog planiranja i prakse. U prvom poglavlju ralanjuju
se gospodarski i drutvenopolitiki zahtjevi obrazovanja. Drugo poglavlje posveeno je

143

ralambi problema i smetnji demokratizacije odgoja i obrazovanja. U treemu se govori o

meunarodnim iskustvima glede pristupa demokratizaciji odgoja i obrazovanja, te se
razrauju pitanja integriranog pristupa politici i zakonodavstvu, inventivnog naina uporabe
raspoloivih sredstava, kurikuluma usmjerenog na probleme, ukidanja mogunosti ranog
izbora te politike pozitivne diskriminacije. Posljednje poglavlje sadri poglede Treeg svijeta
na novi politiki i gospodarski svjetski poredak, koji se razlikuju od obrazovnih reformi to ih
je razvijeni svijet propisao za nerazvijene zemlje.
Sharing Responsibility (Dijeliti odgovornost), Dundee, Scottish Consultative Council on the
Curriculum, 1995.
U knjizi se prikazuje kako u kolama diljem Europe mladi ue preuzimati odgovornost,
proirivati svoja shvaanja utjecaja koji oblikuju njihove ivote te vlastite odgovornosti za
izgradnju budunosti demokratskim procesima.
Tedesco, Juan Carlos The New Educational Pact: Education, Competitiveness and
Citizenship in Modern Society (Novi ugovor u obrazovanju: Obrazovanje, natjecanje i
graanstvo u suvremenom drutvu), Pariz, UNESCO Publishing, 1998.
Sloenost i dalekosenost drutvenih promjena u dananje vrijeme navodi nas na
preispitivanje svrhe i zadataka odgoja i obrazovanja. Razlaui uzroke i uinke krize
tradicionalnih sustava uenja i poduavanja, autor nastoji doi do alternativnih rjeenja
primjerenijih suvremenim izazovima.
Tibbitts, Felisa i Torney-Purta, Judith Citizenship Education in Latin America: Preparing
for the Future (Graanski odgoj u Latinskoj Americi: Priprema za budunost), Social
Programs Division, Inter-American Development Bank, 1999.
Autorice se bave propitivanjem modela graanskog odgoja i obrazovanja u kontekstu
Latinske Amerike. Monografija je pripremljena za potrebe Odjela za drutvene programe
Meuamerike banke za razvoj. U njoj se razlae teorijski okvir graanskog odgoja i
obrazovanja, opisuju pristupi u izradi i primjeni formalnih i neformalnih strategija i programa
u tom podruju te ocrtavaju smjernice za uvoenje i vrednovanje unaprjeenja programa.
Torney-Purta, Judith; Schwille, John i Amadeo, Jo-Ann Civic Education Across Countries:
Twenty-four National Studies from the IEA Civic Education Project (Graanski odgoj i
obrazovanje u nizu zemalja: Dvadeset i etiri studije IEA Projekta o graanskom odgoju i
obrazovanju), Amsterdam, The International Association for the Evaluation of Educational
Achievement, 1999.
Studija je objavljena kao prvi svezak o viegodinjem istraivanju graanskog odgoja i
obrazovanja u zemljama lanicama Meunarodne udruge za vrednovanje postignua u odgoju
i obrazovanju. Sadri nacionalna izvjea o teoriji i praksi pripremanja mladei za
sudjelovanje u demokratskim procesima i preuzimanje graanskih odgovornosti. Nakon
uvodnog dijela u kojemu se objanjava svrha istraivanja te navode razlike i slinosti u
graanskom odgoju i obrazovanju meu dravama, slijede opirna izvjea o stanju
graanskog odgoja i obrazovanja u Australiji, Europi, Sjevernoj i Junoj Americi, Africi i i
Aziji. Svaki prilog sadri podatke o drutveno-politikom kontekstu, kurikulumu, metodama i
oblicima rada, strategijama uvoenja i vrednovanja odgojno-obrazovnih rezultata, izobrazbi
nastavnika itd.
Understand the Law: Going to Work (Razumjeti zakon: Zaposlenje), London, Schools
Curriculum Development, 1995.
Trea od etiri knjige koje se bave razumijevanjem zakona razmatra zakonsko reguliranje

144

prava zaposlenika, posebice glede mjera za suzbijanje diskriminacije, pitanja sklapanja

ugovora, zdravstvenih uvjeta rada, vika djelatnika itd. Navode se mnogobrojne aktivnosti
primjerene u nastavi.
Understand the Law: Implementing the Law (Razumjeti zakon: Provoditi zakon), London,
Schools Curriculum Development, 1995.
U ovoj se knjizi, drugoj iz serije Razumjeti zakon, ralanjuju brojna etika pitanja
zakonodavstva i pravnog sustava, kao to su odgovornost pojedinca, policija, zakoni o
maloljetnicima itd. Knjiga je namijenjena radu u uionici.
Understand the Law: The Individual and Society (Razumjeti zakon: Pojedinac i drutvo),
London, Schools Curriculum Development, 1994.
U prvoj od etiri knjige iz serije Razumjeti zakon londonske udruge Razvoj kolskog
kurikuluma (Schools Curriculum Development), namijenjene uenicima, istrauje se odnos
pojedinca i drutva kroz prizmu zakonskih odredbi. Obuhvaena su pitanja graanstva, etike
pravnog sustava i zakonodavstva, zakonskog odreenja punoljetnosti i dr. Pomou igrokaza,
rasprava i rjeavanja problema ispituju se naini funkcioniranja zakona u modernom drutvu.
Knjiga sadri radne listie za umnoavanje.
Understand the Law: Using the Law (Razumjeti zakon: Koristiti zakon), London, Schools
Curriculum Development, 1995.
U etvrtoj, posljednjoj knjizi iz serije Razumjeti zakon, poblie se sagledavaju pitanja uloge
zakona u svakodnevici ovjeka, posebice srednjokolskih uenika: zakonska dob za stjecanje
punoljetnosti, kolska pravila, prava djece i sl. Teme su predstavljene igrokazima,
prouavanjem sluajeva itd.
Vargaftig, Marion Cultural Rights, the Media and Minorities (Kulturna prava, mediji i
manjine), Strasbourg, Council of Europe, 1997.
Knjiga donosi izlaganja sudionika te zakljuke i preporuke sa seminara Kulturna prava,
mediji i manjine, koji je odran 1995. godine u Strasbourgu, u sklopu programa Vijea
Europe Demokracija, ljudska prava, manjine: Odgojno-obrazovni i kulturni aspekti,
pokrenutog radi osvjetljavanja povezanosti ideje kulturnih prava i medija te zatite kulturnih
prava manjinskih zajednica. Promiljanja su se kretala u tri smjera: intelektualnom, u sklopu
kojega se raspravljalo o nazivlju radi iznalaenja zajednikog jezika; normativnom, u sklopu
kojega je oblikovano nekoliko preporuka; te operativnom, u sklopu kojega je razraen plan za
poredbeno prouavanje kompenzatorske uloge medija na europskoj razini.
World Survey of Civic Education (Svjetski pregled graanskog odgoja i obrazovanja),
Strasbourg, CIVITAS, 1998.
Pregled sadri izvjea o graanskom odgoju i obrazovanju u vie od 100 zemalja svijeta. Za
svaku zemlju iznose se podaci o: stanju graanskog odgoja i obrazovanja u kolskom sustavu,
izobrazbi uitelja za rad u tom podruju, ciljevima programa, strunim udrugama uitelja
graanskog odgoja i obrazovanja, praenju uspjenosti uenika i vrednovanju programa, ulozi
nevladinih udruga i ministarstava u promicanju graanskog odgoja i obrazovanja, financiranju
projekata, problemima koji trae hitno rjeavanje i dr.
Young Citizens Passport: Your Guide to the Law (Putovnica mladog graanina: Va vodi
kroz zakone), London, Citizenship Foundation, 1995.
Ovaj popularno pisani vodi ima za cilj upoznati mlade sa zakonskim propisima koji se
izravno tiu njihova ivota. U njemu se nalaze naputci o odnosima mladei prema drugima,

145

braku, zajednikom ivotu, razvodu, roditeljstvu, usvajanju djece, HIV-u i AIDS-u, drogama,
zdravstvenoj njezi, osobnoj sigurnosti, stanovanju, radu, diskriminaciji, novcu, pravima
potroaa, posjedovanju i uporabi vozila, policiji, sudovima, pravnim savjetima i glasovanju.
Vodi nudi mnotvo savjeta o tome kako ostvariti svoja prava usprkos nizu formalnih i drugih
drutvenih prepreka te objavljuje adrese organizacija kojima se mlade moe obratiti za
pomo, uz kratke informacije o pojedinoj organizaciji i nainu na koji se mlade moe
koristiti njezinim uslugama.

Interkulturalni/multikulturalni
obrazovanje

odgoj

Action to Combat Intolerance and Xenophobia (Djelatnosti za suzbijanje nesnoljivosti i

ksenofobije), Strasbourg, Council of Europe, 1984.
Izvjee je nastalo na temelju spoznaja i iskustava iz niza projekata Vijea za kulturnu
suradnju pri Vijeu Europe. U predgovoru Antonio Perotti tumai da je interkulturalni odgoj i
obrazovanje jedan od najvanijih naina borbe protiv ksenofobije i rasizma svih oblika
(klasnog, rasnog, nacionalnog, religijskog, dobnog, statusnog itd.). Uz religijske i politike
institucije, medije, organizacije mladei i drutvenu tradiciju, kolski je sustav najplodnije tlo
za prenoenje i snaenje nesnoljivosti stereotipima i predrasudama. Stoga se savjetuje da
kurikulum postane odrazom raznolija kulturnih vrijednosti i iskustava djece koja po njemu
ue. Zanimljivo je da se strategija koju u tu svrhu predlae Vijee Europe na europskoj razini
potpuno podudara s UNESCO-ovom strategijom na svjetskoj razini: planiranje prosvjetnih
politika u smjeru sprjeavanja diskriminacije svake vrste; izobrazba uitelja i izrada
pedagokih i didaktikih materijala o ljudskim pravima; te revizija sadraja udbenika.
Against Bias and Prejudice: The Council of Europes Work on History Teaching and
History Textbooks (Protiv predrasuda i pristranosti: Djelatnost Vijea Europe glede nastave
povijesti i povijesnih udbenika), Strasbourg, Council of Europe, 1995.
Izdanje sadri preporuke Vijea Europe o nastavi povijesti i povijesnim udbenicima u kojima
se trai da se u izboru povijesnih tema i tumaenju povijesti u koli potuju naela
nepristranosti i nepredrasudnosti.
Allen, Judy; Mc Neill, Earldene i Schmidt, Velma Cultural Awareness for Children
(Kulturna svijest za djecu), Redding (MA), Addison-Wesley Publishing Company, 1992.
Knjiga obiluje nastavnim aktivnostima kojima se promie kulturno i meukulturno
razumijevanje u koli. Sadraj ine opisi svakodnevne djelatnosti i nain ivota ljudi u osam
kultura, ukljuujui hranu, odijevanje, stanovanje, prijevozna sredstva i umjetnika
ostvarenja.
Barnes, Ellen; Berrigan, Carol i Biklen, Douglas Whats the Difference? Teaching Positive
Attitudes Toward People with Disabilities (U emu je razlika? Poduavanje pozitivnih
stavova prema osobama sa smetnjama u razvoju), Syracuse (N.Y.), American Institute for
Research and Syracuse University, 1978.
Prirunik za uitelje namijenjen uenikom razumijevanju problema s kojima se susreu
osobe s tekoama u razvoju. Prikazane su razliite aktivnosti simulacijske naravi kojima se
potie razvoj pozitivnih stavova prema oteenim osobama i osvjetavaju dimenzije i uinci
146

drutvene diskriminacije tog dijela puanstva.

Barres, E. Vorurteile (Predrasude), Opladen, Leske Verlag i Budrich GmbH, 1978.
Rad sadri didaktiki dobro oblikovan nastavni materijal namijenjen razumijevanju
predrasuda. Tematski se ralanjuju kljuni pojmovi, obiljeja predrasuda, njihovi uzroci i
razvoj, posebnosti drutvenih predrasuda i njihov utjecaj na miljenje i ponaanje pojedinca.
Batelaan, P.; Gundara, J. S. Lducation interculturelle: Bibliographie choisie
(Interkulturalno obrazovanje: Odabrana bibliografija), UNESCO, Bulletin du Bureau
international dducation, 1991., br. 260.
Tematski broj Biltena Meunarodnog ureda za obrazovanje posveen interkulturalnom
obrazovanju iziao je u sklopu priprema za Meunarodnu konferenciju o obrazovanju,
odranu u enevi 1992. godine. Tema Konferencije bila je Kako obrazovanje pridonosi
kulturnom razvoju. U izdanju se raspravlja o antirasistikom obrazovanju, obrazovanju
pripadnika etnikih manjina, obrazovanju starosjedilakog i nomadskog stanovnitva, pitanju
jezika kojim se treba sluiti u tom podruju odgoja i obrazovanja, izobrazbi uitelja itd.
Autori naglaavaju da je interkulturalno obrazovanje zadaa svih demokratskih, heterogenih i
multikulturalno ustrojenih drutava.
Bennett, Sarah-Louise The Batzwa Files (Batzwa dosjei), Dublin, Irish Commission for
Justice and Peace i Irish Council of Churches, 1996.
Knjiga je namijenjena razvoju vjetina uspostavljanja i odravanja dobrih meuljudskih
odnosa kod uenika nie kolske dobi. Uenike se potie na istraivanje sebe i svog odnosa
prema drugima, osobito prema lanovima obitelji i prijateljima. Sredinji lik knjige je
izvanzemaljac Batzwa koji dolazi na Zemlju kako bi upoznao osjeaje Zemljana i odnose
meu njima. Na temelju tih spoznaja, on pomae uenicima da sudjelovanjem u razliitim
aktivnostima, igrama i rjeavanjem problema razumiju svoje ponaanje i usmjere ga prema
drutveno poeljnim ciljevima.
Bennett, Sarah-Louise People Who Need People (Ljudi koji trebaju ljude), Dublin, Irish
Commission for Justice and Peace i Irish Council of Churches, 1995.
Tema knjige su razlike i slinosti meu ljudima. Namijenjena je uiteljima i uenicima. U njoj
se iznose istinite prie iz ivota poznatih i nepoznatih ljudi koje potiu uenike na
razmiljanje o kulturnim i vjerskim razlikama, utjecaju predrasuda i ideji zajednitva. Meu
priama nalaze se opisi ivota Franje Asikog, Gandhija i Martina Luthera Kinga.
Bloom, Dwila Multicultural Art Activities Kit (Kutija multikulturalnih umjetnikih
aktivnosti), West Nyack (N.Y.), Center for Applied Research in Education, 1994.
Autorica u pedeset nastavnih jedinica prikazuje obrazovne mogunosti multikulturalne
umjetnosti za uitelje osnovne i srednje kole. Uenici upoznaju stilove umjetnikog
izraavanja u preko trideset i pet kultura irom svijeta. Svaka nastavna jedinica sadri upute
za uenje, listie s dodatnim aktivnostima i prijedloge kraih istraivakih projekata.
Borrelli, Michele i Hoff, Gerd (ur.) Interkulturelle Pdagogik in internationalen Vergleich
(Meunarodna poredba interkulturalne pedagogije), Baltmannsweiler, Pdagogische Verlag
Burgbcherei Schneider, 1988.
Zbornik donosi radove u kojima se promilja interkulturalna pedagogija kao znanost odgoja i
obrazovanja koja funkcionira kao kritika teorija drutvene preobrazbe, odnosno znanost koja
objedinjuje odgojno-obrazovnu teoriju i drutvenu praksu u cilju dublje humanizacije drutva.
Prilozi su podijeljeni u etiri dijela: Sustavne studije o interkulturalnom odgoju i obrazovanju;

147

Interkulturalizam i filozofija jezika; Interkulturalizam i antropologija; kolski problemi u

zemljama doseljenika. Govori se o potekoama interkulturalnog dijaloga i interkulturalne
nastave u raznim dijelovima svijeta, primjerice u Australiji, Poljskoj, Italiji, Francuskoj.
Okupljeni su radovi na njemakom, francuskom i engleskom jeziku.
Brezlanovits, Carola (ur.) KinderAnsichten (Djeji pogledi), Gttingen, Lamuv, 1994.
U ovoj knjizi djeca iz raznih dijelova svijeta odgovaraju na pitanja u kakvim uvjetima ive,
zato moraju raditi, kako se igraju u vrijeme rata, o emu sanjaju i razmiljaju. Knjiga je
namijenjena uenicima viih razreda osnovne kole.
Bcken, Hajo (ur.) Das Fremde berwinden: Vom Umgang mit sich und anderen
(Nadvladati otuenost: O odnosu prema sebi i drugima), Offenbach/M., BurckhardthausLaetare, 1991.
Knjiga nudi igre i druge aktivnosti pomou kojih se osnovnokolcima nastoji pribliiti sloena
problematika mrnje prema strancima, otuenosti i globalnih utjecaja. Svaka tema obrauje se
kao zasebna cjelina: Otuenost u meni, Otuenost u nama, Otuenost meu nama,
Otuenost izmeu njih i nas i Otuenost kod njih.
Byrnes, Deborah Teacher, They Called Me a _______! (Uitelju, rekli su mi da sam
______!), New York, Anti-Defamation League of Bnai Brith, 1987.
Knjiga sadri 69 nastavnih aktivnosti za osnovnu kolu namijenjenih razumijevanju
nepoeljnih posljedica stereotipa, predrasuda i pogrdnih imena te jaanju snoljivosti na
meusobne razlike meu uenicima osnovne kole. Obavljajui predloene aktivnosti, uenici
se potiu na osvjetavanje i mijenjanje svojih pristranih stavova, ali i na preispitivanje mnogih
misaonih obrazaca kojima su izloeni u svojoj sredini.
Callister, E.; Davis, N. i Pope, B. Me and You and Others: Class and Group Activities for
Personal Development (Ja i ti i drugi: Razredne i grupne aktivnosti za osobni razvoj),
Victoria, Brooks Waterloo, 1988.
Materijal sadri aktivnosti kojima uenici stjeu svijest o drutvenim pretpostavkama osobnog
razvoja. Osobita pozornost usmjerena je na razumijevanje svojih i tuih potreba i elja, ali i
potreba viekulturalne zajednice kao cjeline. Uenicima se pomae da shvate znaaj
odgovornosti prema sebi, prema drugima i prema zajednici u kojoj ive.
Cech, Maureen Global Child: Multicultural Resources for Young Children (Globalno dijete:
Multikulturalni materijali za predkolsku djecu), Menlo Park (CA), Adison-Wesley
Publishing Company, 1991.
Knjiga je namijenjena razvoju osjeaja globalne pripadnosti i snoljivosti na razliitost svijeta
kod predkolske djece. U njoj su sadrani opisi obiaja povezanih s proslavom etve i
maskenbalom te s praznikom svjetla, Novom godinom i buenjem proljea u razliitim
kulturama. Odgajatelji ih mogu koristiti prilikom obiljeavanja slinih praznika ili dogaaja u
svojoj kulturi.
Crang, Mike Cultural Geography (Kulturni zemljopis), London, Routledge, 1998.
Sagledavajui kulturu iz zemljopisnih obzora, autor objanjava kako dravna kulturna
politika, nacionalna kultura, kultura kompanije, knjige, filmovi i drugi umjetniki proizvodi
oblikuju identitet pojedinca. Materijal je namijenjen radu u koli. Pisan je jednostavno,
pojedine jedinice sadre niz dodatnih informacija, a na kraju se nalazi rjenik najvanijih
pojmova.

148

Crosby Stull, Elizabeth Multicultural Discovery Activities for the Elementary Grades
(Multikulturalne istraivake aktivnosti za osnovnu kolu), New York, Center for Applied
Research in Education, 1995.
Knjiga je pisana kao udbenik koji uenicima niih razreda osnovne kole pomae da uz
pomo istraivanja i drugih aktivnih metoda uenja steknu prijeko potrebna znanja i razviju
osjeaj snoljivosti prema razliitim kulturama unutar i izvan zajednice u kojoj ive. Donosi
primjere iz djeje knjievnosti; narodne prie; opise blagdana; umjetnosti i vjetine; igre,
plesove i ritmove; glazbu; hranu; zemljopisne karte; te autorske studije o suvremenoj djejoj
knjievnosti, iz deset kultura. Tim se pristupom dolazi do vizualno bogatog prikaza pojedinih
kultura u uionici. Uenici uoavaju zajednika obiljeja kultura, kao to je primjerice lik
varalice u narodnim priama, bajka o Pepeljuzi, proslava dana etve i tako redom. Uz svaku
od kultura navedena je bibliografija s biljekama najmanje desetak preporuenih djela djeje
knjievnosti.
Cummings, Marlene A. (ur.) Individual Differences: An Experience in Human Relations
for Children (Razlike meu pojedincima: Iskustvo meuljudskih odnosa za djecu), New
York, Anti-Defamation League, 1989.
Djelo sadri savjete uiteljima kako poticati razvoj pojedinanih vjetina i sposobnosti kod
uenika i kako im pomoi da razumiju i prihvate sebe i druge.
Deegan, James G. Childrens Friendships in Culturally Diverse Classrooms (Djeja
prijateljstva u kulturno raznolikim razredima), London, Falmer Press, Taylor & Francis, 1996.
Autor na nov nain sagledava djeja prijateljstva, interese, potrebe i sposobnosti u
multikulturalnom razredu. Koristei spoznaje novijih amerikih, australskih i britanskih
istraivanja, poredbenom ralambom otkriva znaenje prijateljstva u razliitim kulturama.
Govori se o razvoju ideja o prijateljstvu kod djece, povezanosti djece s kulturom vrnjaka i
utjecaju prijateljstava na socijalizaciju djece u dananjim kolama.
Derman-Sparks, Louise i A.B.C. Task Force Anti-Bias Curriculum: Tools for Empowering
Young Children (Antipredrasudni kurikulum: Orue za osnaivanje djece rane predkolske
dobi), Washington, D. C. National Association for the Education of Young Children, 1998.
Ovaj dobro strukturirani metodiki prirunik namijenjen je odgajateljima i drugim
strunjacima za rad s djecom rane predkolske dobi na jaanju svijesti o razliitosti i
sprjeavanju nastanka stereotipa i predrasuda. Sadraj je podijeljen u dvanaest poglavlja u
kojima se govori o: ulozi anti-predrasudnog kurikuluma; stvaranju anti-predrasudnog ozraja;
poetnom radu s dvogodinjacima; uenju o rasnim razlikama, slinostima, tekoama u
razvoju, spolnom identitetu te otporu prema stereotipnom i diskriminirajuem ponaanju; radu
s roditeljima i dr. U dodatku se nalazi popis literature za djecu i odrasle, radni listi o
stereotipima i upute za ralambu djejih slikovnica i knjiga glede seksizma i rasizma.
DeYoung, Curtis Paul Coming Together: The Bibles Message in an Age of Diversity
(Okupiti se zajedno: Biblijska poruka u dobu raznolija), Valley Forge (PA), Judson Press,
1995.
U knjizi se istrauje rasna i kulturna raznolikost s biblijskog motrita. Slijedom uvida
znanstvenika iz razliitih kulturnih i rasnih grupa, autor motri Isusovo rasno i kulturno
podrijetlo te kritiki propituje tezu o Isusovoj sveprisutnosti kao uskrsnulog Krista. Nadalje,
opisuje kako ljudi drugih rasa tumae Bibliju te pokazuje da se njihovi pogledi mogu ne samo
ukrtati s tradicionalnim europskim gleditima, nego i pomoi irem sagledavanju biblijskih
istina. Djelo takoer iznosi biblijske stavove o rasizmu, seksizmu i klasizmu.

149

Domino: A Manual to Use Peer Group Education as a Means to Fight Racism,

Xenophobia, Anti-semitism and Intolerance (Domino: Prirunik za koritenje obrazovanja u
grupi vrnjaka kao sredstva za borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i
nesnoljivosti), Strasbourg, Council of Europe, 1996.
Prirunik je nastao u sklopu Kampanje europske mladei Vijea Europe, a namijenjen je
mladima, voditeljima mladei, uiteljima, socijalnim djelatnicima i drugima koji su ukljueni
ili se planiraju ukljuiti u rad s mladima, osobito u projekte obrazovanja u grupi vrnjaka. Pod
vrnjacima se misli na grupe adolescenata vrsto povezane nekom od kultura mladei. U
borbi za mo vrijednosti grupe igraju vanu ulogu. Ako u nekom drutvu prevladavaju
rasistiki, ksenofobijski ili antisemitski stavovi i ponaanje, grupa vrnjaka moe postati
rasadite takvih ideja, jer se u njoj automatski aktivira mehanizam zatite onih iznutra od
onih izvana. Isto tako, ele li se promijeniti ti obrasci u pravcu prihvaanja razlika, grupa
vrnjaka moe biti od velike pomoi, jer omoguuje zamjenu iskustva diskriminacije, preko
koje se osnauje identitet pojedinca i grupe.
Education Pack: Ideas, Resources, Methods and Activities for Informal Intercultural
Education with Young People and Adults (Nastavni paket: Ideje, izvori, metode i aktivnosti
za neformalni interkulturalni odgoj i obrazovanje za mlade i odrasle), Strasbourg, Council of
Europe, 1995.
Ovo je prirunik o teorijskim i praktinim aspektima neformalnih programa interkulturalnog
odgoja i obrazovanja. Napisali su ga iskusni voditelji mladih u sklopu Kampanje europske
mladei (Svi razliiti - svi jednaki) protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i
nesnoljivosti, koju je pokrenulo Vijee Europe. U prvom dijelu prirunika daje se pregled
povijesnih, politikih i gospodarskih imbenika koji upuuju na prijeku potrebu za uvoenjem
interkulturalnog odgoja i obrazovanja. U drugom dijelu opisuju se aktivnosti namijenjene
voditeljima mladei iznad 14 godina i odraslih u neformalnim odgojno-obrazovnim
programima o jednakosti, rasizmu, ksenofobiji, antisemitizmu i nesnoljivosti. Interkulturalni
odgoj i obrazovanje podrazumijeva rad na promjeni stavova, osjeaja, percepcije, vrijednosti i
iskustva. Stoga su ponueni materijali razraeni u tri faze: misliti, osjeati i djelovati.
Elliot, R. We: Lessons on Human Worth and Dignity (Mi: Lekcije o vrijednosti i
dostojanstvu ovjeka), Minneapolis, UN Association USA, 1992.
U ovom se vodiu uitelji upoznaju s metodama osvjeivanja predrasuda u razredu.
Igrokazima, projektima, grupnim raspravama i rjeavanjem problema pomae im se u
otkrivanju podrijetla predrasuda i nesnoljivosti te izgraivanju pozitivnih stavova prema
pripadnicima drugih kultura.
Fennes, Helmut Projektunterricht Interkulturelles Lernen in der Schule (Nastava putem
projekata Interkulturalno uenje u koli), Be, BMUK, 1984.
Prirunik za projektnu nastavu govori o mogunostima iskoraenja od svoje prema stranoj
kulturi, odnosno o premoivanju jaza izmeu razliitih kultura u cilju promicanja raznih
oblika interkulturalnog uenja i jaanja interkulturalnog suivota. Svaka cjelina sadri
nastavne materijale u kojima se nalaze teorijski prilozi i informacije za uenike te metodiki
naputci za uitelje.
Fennes, Helmut i Hapgood, Karen Intercultural Learning in the Classroom: Crossing
Borders (Interkulturalno uenje u razredu: Prijelaz preko granica), London i Washington,
Cassell, 1997.
Knjiga se bavi teorijskim i praktinim pitanjima planiranja i provoenja interkulturalnog
uenja u razredu, u kontekstu odnosa izmeu kulturne razliitosti i procesa europske

150

integracije. Nastojei objasniti smisao i ulogu prijelaza preko kulturnih granica, autori
najprije ralanjuju fenomen straha od stranaca, proces usustavljenja i osvjetavanja kulture te
narav interkulturalnih susreta u pluralnim drutvima. Vei dio knjige posveen je pitanjima
interkulturalnog uenja: ciljevima, pristupima, metodama i pomagalima te shemama projekata
u tom podruju. Uvrteni su primjeri vjebi i rjenik najvanijih pojmova. Knjiga na kraju
sadri opis nekih projekata, odnosno programa kojima se promie povezanost, suradnja i
razmjena meu europskim kolama.
Fernig, L. Linteraction entre lducation et la culture (Interakcija obrazovanja i kulture),
UNESCO, Bulletin du Bureau international dducation, 1992., br. 263.
Ovaj broj Biltena Meunarodnog ureda za obrazovanje posveen je pitanju uloge obrazovanja
u rjeavanju problema diskriminacije, ksenofobije i nesnoljivosti prema izbjeglicama i
imigrantima. Izdanje je objavljeno prigodom Meunarodne konferencije o obrazovanju
odrane 1992. godine.
Friesenhahn, Gnter Zur Entwicklung Interkultureller Pdagogik (O razvoju interkulturalne
pedagogije), Berlin, EXpress Ed., 1988.
U studiji se nastoji dokazati prijeka potreba za interkulturalnom pedagogijom u tadanjoj
Saveznoj Republici Njemakoj, u vremenu zamaha neofaistikih, ksenofobijskih i
nacionalistikih pokreta. Autor tumai razliite zamisli na kojima se temelje pojmovi
Auslnder pedagogije, bikulturalne pedagogije i multikulturalne pedagogije, dolazei na
poslijetku do pojma i samorazumijevanja interkulturalne pedagogije kao nove pedagogijske
discipline koju odreuje zajedniko uenje, to pretpostavlja i potie ravnopravnost svih
sudionika u nastavi te se protivi asimilaciji stranaca. Dri da se problemi suivota u
multikulturalnom drutvu trebaju poeti rjeavati upravo na razini odgoja i obrazovanja.
Fullinwider, Robert K. (ur.) Public Education in a Multicultural Society: Policy, Theory,
Critique (Javno obrazovanje u multikulturalnom drutvu: Politika, teorija, kritika),
Cambridge, Cambridge University Press, 1996.
Zbornik eseja nudi filozofijsku ralambu temeljnih pitanja multikulturalnog odgoja i
obrazovanja u osnovnoj i srednjoj koli. Autori propituju teoriju i politiku multikulturalizma,
raspravljajui o odnosu kulture i identiteta, ulozi razuma u premoivanju kulturnih podjela te
multikulturalnim idejama u nastavi povijesti i knjievnosti. U nekoliko eseja razmatraju se
politike multikulturalizma u Californiji i New Yorku te smjernice za izradu kurikuluma
Nacionalnog vijea za drutvene studije (National Council for Social Studies).
Gagliardi, Raul (ur.) Teacher Training and Multiculturalism: National Studies (Izobrazba
uitelja i multikulturalizam: Nacionalne studije), Pariz, UNESCO/IBE, 1995.
Knjigu ine studije nastale u sklopu projekta Meunarodnog ureda za obrazovanje Osnovno
obrazovanje za sudjelovanje u demokraciji. Predstavljeni su rezultati programa izobrazbe
uitelja u duhu kulture razliitosti, koji se primjenjivao u osam zemalja s ciljem unaprjeenja
meukulturnog dijaloga, razumijevanja i potivanja drugaijih kultura. U prvom poglavlju
govori se o problemima pripreme uitelja za multikulturalno obrazovanje, primjerice onima
jezike naravi. Knjiga sadri i prijedlog nacionalnog kurikuluma koji podrava demokratske
procese, omoguuje razrjeenje kulturolokih sukoba i nadilazi europocentrizam.
Green, Bruce Michael Decisions, Decisions: Prejudice (Odluke, odluke: Predrasude),
Cambridge (MA), Educators for Social Responsibility, 1992.
Paket sadri nastavne materijale o predrasudama i diskriminaciji. Uenici ue kako prepoznati
i razotkriti predrasude i njihovu pozadinu. Potie ih se da razgovaraju i raspravljaju o

151

diskriminativnim oblicima ponaanja te da sami donesu odluku o tome kakve e stavove

zastupati. Time se u razredu stvara ozraje otvorenosti, snoljivosti i nenasilnog ponaanja.
Paket se sastoji od diska s glavnim programom, popratnog diska, udbenika, opsenog vodia
za uitelje s razraenim nastavnim jedinicama, broure o kritikom miljenju i radnih listia
za uenike.
Guidelines for Selecting Bias-Free Textbooks and Storybooks (Smjernice za izbor
udbenika i itanki lienih predrasuda), New York, The Council on Interracial Books for
Children, 1980.
Autori daju smjernice za odreivanje kriterija temeljem kojih se moe vriti izbor udbenika i
itanki te, svjesni nesavrenosti svojih pogleda, potiu itateljstvo na kritiko sagledavanje
samih smjernica kao i vlastitih predrasuda, kulturnih motrita te ranijih pretpostavki.
Hackl, Bernd (ur.) Miteinander lernen: Interkulturelle Unterrichtsprojekte in der
Schulpraxis (Uiti zajedno: Projekti interkulturalne nastave u kolskoj praksi), Innsbruck,
sterr. Studien Verl., 1993.
Knjiga nudi niz prijedloga i ideja o mogunostima provoenja interkulturalne nastave putem
projekata. U saetom teorijskom uvodu navode se problemi multikulturalizma i iznose teze o
nastavi koja potie motivaciju za nadilaenje kulturnih i etnikih granica.
Hoopes, D. S. Intercultural Education (Interkulturalni odgoj i obrazovanje), Bloomington,
Phi Delta Kappa Educational Foundation, 1980.
U djelu je rije o promjenama ciljeva, prioriteta, tema i pristupa interkulturalnom odgoju i
obrazovanju. U nedavnoj prolosti ono se svodilo na informacije o kulturama i na
ralanjivanje drutvenih i politikih odnosa pojedinih grupa. Svijet je u takvim programima
bio promatran fragmentarno. Danas, kada zamisao o globalnom drutvu postaje sve
prihvatljivija, cilj interkulturalnog odgoja i obrazovanja jest priprema uenika za globalnu
meuovisnost i kulturni pluralizam, pri emu se osobita pozornost pridaje razvoju osjetljivosti
za odnose, dogaaje i snage koji nadilaze nacionalne ili kulturne granice.
Hursh, Heidi i Prevedel, Michael Activities Using the State of the World Atlas (Aktivnosti
pomou Atlasa svjetskog stanja), Denver, Center for Teaching International
Relations/University of Denver, 1995.
Djelo je prirunik koji prati posljednje izdanje Atlasa svjetskog stanja. Sadri aktivnosti
putem kojih uenici upoznaju svijet kao cjelinu i razvijaju osjeaj privrenosti prema njemu.
Aktivnosti se odnose na svjetske religije, etnike i kulturne grupe, ljudska prava, sukobe, mo
i nove imbenike meunarodnog prostora. Svaka od tih aktivnosti iziskuje uporabu
zemljopisnih karata iz Atlasa te potie razvoj kognitivnih i istraivakih vjetina.
Hsler-Vogt, Silvia Unsere Klasse hat viele Gesichter (Na razred ima puno lica),
Bern/Luzern, Schulstelle i Caritas, 1986.
Mapa za interkulturalni odgoj i obrazovanje sadri radne listie namijenjene uenicima od 5.
do 7. razreda osnovne kole. Osobito je korisna u kolama koje u veem broju polaze uenici
razliitog etnikog i nacionalnog podrijetla, jer im omoguuje da preko niza predmeta kao to
su jezik, matematika, povijest, priroda, zemljopis, likovni ili glazbeni odgoj, ue zajedno i
jedni od drugih. Iskustva i znanja iz drugih kultura mogu se koristiti u nastavi razliitih
predmeta.
The Images of the Other: Analysis of the High-school Textbooks in History from the
Balkan Countries (Predodbe drugoga: Ralamba udbenika povijesti za srednje kole iz

152

balkanskih zemalja), Sofia, Balkan Colleges Foundation, 1998.

Publikacija sadri rezultate projekta voenog u sklopu PHARE i TACIS Programa za
demokraciju. Svrha projekta bila je ralamba sadraja udbenika iz povijesti za srednje kole
u kontekstu predstavljanja odnosa mi i drugi meu balkanskim narodima, ukljuujui
manjine i europski prostor. Tekstovi sadre osvrte na stanje u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji,
Turskoj, Grkoj i Rumunjskoj. Ralambe otkrivaju postojanje visokog stupnja
etnocentrinosti i ekskluzivnosti u (re)konstruiranju povijesti nacionalnih grupa, manjina i
regija u svim udbenicima.
Intercultural Education Against Racism and Xenophobia (Interkulturalni odgoj i
obrazovanje protiv rasizma i ksenofobije), Brussels, ETUCE, 1998.
Knjiica je izvjee o politici i djelatnostima Europskog sindikalnog odbora za obrazovanje
(European Trade Union Committee for Education, ETUCE) koji s osobitom pozornou
potie razvoj programa za interkulturalni odgoj i obrazovanje usmjereno protiv rasizma. S
obzirom da u Europi broj imigranata iz neeuropskih zemalja stalno raste, europske obrazovne
institucije trebaju primjereno odgovoriti na probleme obrazovanja djece drugaijeg kulturnog
podrijetla. Uiteljima i drugom kolskom osoblju treba osigurati cjeloivotnu izobrazbu u
interkulturalnom podruju kako bi razumjeli svoju kulturu i njezin utjecaj na pripadnike
manjinskih zajednica. Uiteljima se savjetuje da svojim uenicima ponude znanja, iskustva i
vjetine to e im pomoi da se aktivno suprotstave predrasudama i rasizmu, odbace
neutemeljene stavove i drugima pristupe otvorena duha.
Kendall, Frances Diversity in the Classroom (Raznolikost u uionici), New York, Columbia
University Teachers College Press, 1983.
U knjizi su prikazani nastavni materijali iz podruja multikulturalnog odgoja i obrazovanja
namijenjeni uenicima niih razreda osnovne kole.
Klepper, N. Our Global Village: A Cultural Resource Guide (Nae globalno selo: Vodi u
kulturnim bogatstvima), St. Louis, Milliken Publishing Co., 1990.
Knjige iz ove serije pomau djeci u spoznavanju i potivanju raznolikosti svijeta. Uitelji
odnosno roditelji mogu birati meu mnogovrsnim kroskurikularnim aktivnostima u kojima se
ispreplee upoznavanje razliitih jezika, blagdana, festivala, naina odijevanja, povijesnih
okolnosti, legendi, hrane, umjetnosti, ivotnih stilova i igara iz cijelog svijeta.
Kodron, Christoph i Oomen-Welke, Ingelore (ur.) Europe cest nous - Europe is us - Europa
sind wir: Enseigner lEurope dans nos socits multiculturelles: Teaching Europe in
Multicultural Society (Europa, to smo mi: Poduavati o Europi u multikulturalnom drutvu),
Freiburg im Breisgau, Fillibach Verlag, 1995.
Knjiga prikazuje kulturnu i jezinu raznolikost Europe. Ona je rezultat petogodinjeg
istraivanja obrazovanja u multikulturalnim europskim drutvima, koje je provodila grupa
didaktiara iz osam europskih zemalja. Projekt je pokrenut radi utvrivanja djelotvornijeg
pristupa razumijevanju izmeu mladih ljudi iz razliitih regija, zemalja, jezika i kultura. U
knjizi se opisuju iskustva i odnosi izmeu djece koja u multikulturalnim razredima ue
zajedno s vrnjacima iz drugih zemalja.
Living Together With Our Differences (ivjeti zajedno s razlikama), Pariz, UNESCO, 1995.
Djelo je objavljeno kao prilog obiljeavanju Meunarodne godine snoljivosti. U njemu se
iznose iskustva nevladinih organizacija povezanih s UNESCO-om u podruju promicanja
interkulturalnog razumijevanja i snoljivosti.

153

Mai, Manfred (i dr.) Wo die Menschen leben (Gdje ljudi ive), Ravensburg, Maier, 1994.
Knjiica sadri kratke tekstove, ilustracije, igre i minileksikon pomou ega se uenici niih
razreda osnovne kole upoznaju s klimom, krajolikom i drugim prirodnim odrednicama ivota
ljudi diljem zemaljske kugle te s nainima ljudske prilagodbe razliitim ivotnim uvjetima.
Matiella, Ana Positively Different (Pozitivno drugaiji), Santa Cruz, Network Publications,
1991.
Prirunik je namijenjen roditeljima i uiteljima u radu s djecom razliitog rasnog, kulturnog,
vjerskog i drugog podrijetla. U njemu se nalazi vie ideja i smjernica za stvaranje odgojnog
ozraja osloboenog utjecaja predrasuda i stereotipa.
Meier, Christiane (ur.) Alles wirkliche Leben ist Begegnung: Anregungen zu
Kulturbegegnungen als Unterrichtsthema (Sav zbiljski ivot jest susret: Poticaji na
meukulturne susrete kao nastavna tema), Zrich, UNICEF/vicarski odbor, 1995.
U knjiici su okupljeni nastavni materijali o meukulturnim susretima i tri izvjea o
multikulturnim iskustvima u vicarskim razredima. Autori polaze od uvjerenja da se
interkulturalno uenje ne zbiva automatski susretom pripadnika razliitih kulturnih krugova,
nego trai izvjesnu metodiko- -didaktiku umjenost koja prua okvir za nova iskustva.
Knjiicom se mogu sluiti osnovnokolci i srednjokolci.
Miller, Etna; Clegg, Luther Bryan i Vanderhoof, William H. Celebrating Diversity: A
Multicultural Resource (Slavljenje raznolikosti: Multikulturalni izvor), Albany (N.Y.),
Delmar Pub., 1995.
Vodi za uvoenje ideja multikulturalizma u kurikulum srednje kole donosi radove u kojima
se opisuju slavni ljudi i dogaaji iz razliitih kultura, koji su utjecali na oblikovanje naeg
svijeta. Usto, nude se aktivnosti za razvoj kritikog miljenja uenika.
Milord, Susan Hands Around the World: 365 Creative Ways to Build Cultural Awareness &
Global Respect (Ruke oko svijeta: 365 kreativnih naina za razvijanje kulturne svijesti i
globalnog potivanja), Charlotte, Williamson Publishing, 1992.
Sadraj knjige strukturiran je kao kalendar koji se moe koristiti svake godine iznova. Za
svaki se dan nude ideje i aktivnosti pomou kojih dijete iskustveno upoznaje nain ivota
svojih vrnjaka diljem svijeta, ukljuujui pripremu jela, djeje prie, predmete i igrake koje
djeca samostalno izrauju, proslave blagdana, djeje igre i dr. Na primjer, daju se upute za
izradu narukvice prijateljstva od konca na nain kako to ine djeca Gvatemale, potom upute
za pripravu zdravog obroka od rie preostale od prethodnog dana prema receptu iz Tajlanda
itd. Djecu se potie da zemlju o kojoj ue potrae u atlasu, da se igraju redajui imena zemalja
na razliite naine i sl., a odrasle da im pomognu u ispunjavanju postavljenih zadataka.
Neugschwandtner, Renate Flucht, Migration, multikulturelle Gesellschaft: Texte und
Materialien (Bijeg, migracije, multikulturalno drutvo: Tekstovi i materijali), Salzburg,
Verein fr Friedenspdagogik Salzburg, 1992.
Tekstovi okupljeni u ovoj knjizi donose austrijske poglede na migracije i multikulturalno
drutvo. Polazei od povijesnih i teorijskih temelja, ralanjuju se austrijska politika prema
azilantima, mediji, te razna pitanja u podruju interkulturalnog odgoja i obrazovanja danas.
Knjiga je namijenjena uenicima u dobi iznad 11 godina, kojima nudi niz aktivnosti, igara i
projekata za interkulturalno uenje, primjerice o najeim predrasudama prema strancima i
sl.
A New Type of Upper Secondary School: Tokyo Metropolitan Kokusai High School (Nova

154

vrsta srednje kole: Srednja kola Kokusai u Tokiju), Tokyo, National Institute for
Educational Research, 1990.
U djelu se opisuje srednja kola u Japanu koja od kraja osamdesetih godina svoj program
temelji na pet naela internacionalizma. Cilj joj je osposobiti mlade da se djelotvorno nosi s
nedostacima suvremenog gradskog ivota. Statutom kole predvieno je da jednu treinu
uenika ine djeca japanskih povratnika, a ostale dvije treine djeca stranih dravljana. Svojih
pet naela kola je razradila na temelju UNESCO-ove Preporuke iz 1974. godine: 1. jaanje
svijesti o meuovisnosti svih nacija i naroda svijeta, 2. potivanje i razumijevanje svoje
kulture kao temelja potivanja i razumijevanja drugih kultura, 3. promicanje uenja stranih
jezika, 4. proirivanje mogunosti komuniciranja i 5. jaanje ideje o potivanju dostojanstva
osobe. Nastavni plan ukljuuje sljedee predmete: japanska kultura, poredbeni kulturni studiji,
tradicijske umjetnosti, meunarodni odnosi, informacije, komunikacija, strani jezici itd.
Otero, G. i Smith, G. Teaching about Cultural Awareness (Poduavati o kulturnoj svijesti),
Denver, Center for Applied Research in Education, 1994.
Djelo se temelji na zamisli da unaprijed oblikovani stavovi i nedostatak interakcije s drugima
ograniuju nae kulturne vidike. Predlae se niz aktivnosti kojima se uenici potiu na
produbljivanje svog znanja o razlikama meu kulturama. Osobita pozornost pridaje se
upoznavanju razliitih obiaja i naina ivota. Spoznaje o kulturnim posebnostima uzimaju se
kao polazite za bolje razumijevanje osobnih kulturnih obzora. Neke od tema koje se obrauju
su: Skriveno od naeg pogleda, Svi klinci su jednaki, Grupe i otuenje i Etniki TV
vodi.
Ouellet, F. Lducation interculturelle: Essai sur le contenu de la formation des matres
(Interkulturalni odgoj i obrazovanje: Esej o sadraju izobrazbe uitelja), Pariz, LHarmattan,
1991.
U djelu se raspravlja o dilemama u svezi s ulogom kole u promicanju interkulturalne i
globalne svijesti s jedne i jaanju etnikih identiteta s druge strane. Uenici se ue kako
istodobno ouvati i nadii osebujnost vlastite kulture. Od kole se trai da uravnotei etnike
sadraje s uenikovim potrebama, osobito da uenicima prui slobodu u izboru identiteta, ne
umanji njihove izglede za uspjeh u obrazovanju i ne narui drutvenu koheziju. U knjizi se
govori i o tome kako se kola moe uspjeno boriti protiv diskriminacije i rasizma. Iznose se
rezultati koje u tom podruju postie pedagogija suradnje. Obraene teme su: Sudbina kulture
u suvremenom svijetu, Rizici sukoba u pluralistikim drutvima: rasizam i antirasizam,
Interkulturalna komunikacija i njezina primjena u pedagogiji, Interkulturalni odgoj i
obrazovanje i jednakost mogunosti u obrazovanju te Interkulturalni odgoj i obrazovanje i
otvorenost prema svijetu.
Ouellet, F. (ur.) Pluralisme et cole: Jalons pour une approche critique de la formation
interculturelle des ducateurs (Pluralizam i kola: Smjernice za kritiki pristup
interkulturalnoj izobrazbi uitelja), Qubec, Institut qubecois de recherche sur la culture,
1988.
Djelo donosi kritiki pregled europskih, amerikih i kanadskih inicijativa u podruju
meukulturnog odgoja i obrazovanja. Autori nastoje precizno odrediti znaajke nastave
usmjerene na poticanje interkulturalizma i najvanije sastavnice izobrazbe uitelja u tom
podruju. U pojedinim tekstovima razmatraju se pitanja pojave interkulturalizma na zapadu,
ksenofobije i rasizma kao prepreke meunarodnom razumijevanju, otvaranja prema svijetu,
razvoja interkulturne pedagogije itd. Na kraju se nalazi bibliografija popraena biljekama.
Perotti, Antonio Action to Combat Intolerance and Xenophobia in the Activities of the

155

Council of Europes Council for Cultural Co-operation 1969-1989 (Djelovanje na

suzbijanju nesnoljivosti i ksenofobije u aktivnostima Vijea za kulturnu suradnju Vijea
Europe od 1969. do 1989. godine), Strasbourg, Council of Europe, 1992.
Ovo izvjee nudi podroban pregled aktivnosti Vijea za kulturnu suradnju Vijea Europe za
suzbijanje nesnoljivosti i ksenofobije u razdoblju od 1969. do 1989. godine. Aktivnosti se
predstavljaju u kontekstu rastue ksenofobije u Europi i novih stvarnosti Zapadne Europe.
Program Vijea za kulturnu suradnju predlae tri glavna podruja djelovanja odgojnoobrazovnih i kulturnih sustava: razvoj kognitivne spoznaje; razvoj vjetina i sposobnosti; te
razvoj novih nastavnih modela. Program pokriva sljedee cjeline: poduavanje povijesti;
obrazovanje o medijima; interkulturalni odgoj i obrazovanje; izobrazba uitelja; te odgoj i
obrazovanje za ljudska prava i demokratske vrednote. Izvjee sadri savjete uiteljima i
novinarima o nainima suzbijanja ksenofobije i nesnoljivosti.
Peters, William A. Class Divided Then and Now (Podijeljeni razred nekad i sada), New
Haven (CT), Yale University Press, 1987.
Autor opisuje pedagoki eksperiment u podruju smanjenja predrasuda i stereotipa, koji se
provodio pod nazivom Plave oi/smee oi u jednom treem razredu osnovne kole, te
utjecaj tog eksperimenta na sudionike 16 godina kasnije.
Pilz, Brigitte (ur.) Schulpartnerschaften und Projektunterricht (Partnerstvo kola i nastava
pomou projekata), Be, sterreichischer Informationsdienst fr Entwicklungspolitik, 1991.
U prvom dijelu knjige raspravlja se o drutvenim uvjetima koji pogoduju provoenju
interkulturalnih projekata. Nakon toga slijede opisi konkretnih iskustava suradnje meu
kolama i nastave koja se odvija pomou projekata. Mnotvo praktinih primjera mogu biti
dobar poticaj za pokretanje interkulturalnih projekata u obrazovanju.
Rademacher, Helmolt (i dr.) Spiele und bungen zum interkulturellen Lernen (Igre i vjebe
za interkulturalno uenje), Berlin, VWB, 1991.
Autori nude 10 razliitih vrsta igara za razvijanje interkulturalne svijesti meu uenicima
osnovne i srednje kole: igre zagrijavanja, usuglaavanja, meusobnog upoznavanja,
upoznavanja grada i sela, upoznavanja zemalja podrijetla uenika iz razreda, igre oponaanja,
igre o problemima suivota, o predrasudama, samoopaanju i opaanju drugih. Igrama se tei
ne uspostavljanju lanog sklada, nego jaanju spremnosti za aktivno susretanje pripadnika
drugih kultura i otvorenu raspravu o svojoj i drugim kulturama.
Ramsey, Patricia Teaching and Learning in a Diverse World (Poduavanje i uenje u svijetu
razliitosti), New York, Columbia University Teachers College Press, 1987.
Knjiga donosi teoriju djejeg razvoja i prikaz istraivanja multikulturalnog odgoja i
obrazovanja. Autorica navodi materijale i aktivnosti za primjenu programa multikulturalnog
odgoja i obrazovanja u zatiti okolia.
Redman, George A Casebook for Exploring Diversity in K-12 Classrooms (Registar za
istraivanje raznolikosti od vrtia do viih razreda osnovne kole), New Jersey, Prentice Hall,
1998.
Knjiga sadri saete opise zbiljskih situacija u uionici koji odraavaju praksu
multikulturalnosti. Autorov pristup slijedi konstruktivistiku teoriju u izobrazbi uitelja,
kojom se uitelje potie na aktivno istraivanje u nastavi. Knjiga je dobar vodi za programe
strunog usavravanja uitelja, programe pomoi u zajednici koji se provode u organizaciji
pojedinih kola, aktivnosti udruga roditelja i uitelja itd.

156

Saracho, Olivia i Spodek, Bernard Understanding the Multicultural Experience in Early

Childhood Education (Razumijevanje multikulturalnog iskustva u odgoju u ranom
djetinjstvu), Washington D. C., National Association for the Education of Young Children,
1983.
U knjizi se govori o ivotu djece u crnakim, meksikim i azijsko-amerikim obiteljima.
Osobita pozornost posveena je detaljnim opisima sadraja i metoda odgoja u obiteljima koje
pripadaju razliitim kulturama.
Shiman, David A. The Prejudice Book: Activities for the Classroom (Knjiga o
predrasudama: Aktivnosti za razred), New York, Anti-Defamation League, 1994.
Prirunik sadri nastavne jedinice o diskriminaciji, predrasudama, stereotipima i pravima
manjina. Namijenjen je uenicima u dobi od 9 do 13 godina i njihovim uiteljima. Za uitelje
je jo pripremljen Upitnik za samoispitivanje koji mjeri njihovu procjenu uspjenosti u
ostvarivanju nastavnih ciljeva. Najvei dio udbenika posveen je aktivnostima kojima se
potie participativno uenje. Igrokazi, rasprave, rjeavanje problemskih situacija itd.
zamiljeni su tako da se njima razotkrivaju nesnoljivi stavovi, nepotpune percepcije i
predrasude uenika o drugima te potie promjena njihova ponaanja i otvorenosti na razlike.
Singelis, Ted M. (ur.) Teaching about Culture, Ethnicity, and Diversity: Exercises and
Planned Activities (Poduavati o kulturi, etnicitetu i raznolikosti: Vjebe i planske
aktivnosti), Thousand Oaks, Sage Publications, 1998.
Prirunik za uitelje nudi strukturirane aktivnosti i vjebe kojima se pospjeuje razumijevanje
i komunikacija izmeu razliitih etnikih i rasnih grupa. Uenicima se pomae u stjecanju
izravnih iskustava o inae apstraktnim zamislima jednakosti i ravnopravnosti.
Smith, Alan i Robinson, Alan Education for Mutual Understanding: The Initial Statutory
Years (Odgoj i obrazovanje za uzajamno razumijevanje: Prve godine primjene), Coleraine,
Centre for the Study of Conflict/University of Ulster, 1996.
Ovo je zavrno izvjee o projektu kroskurikularnog uvoenja u kole odgoja i obrazovanja za
uzajamno razumijevanje, u Sjevernoj Irskoj od 1992. do 1995. godine. Obrazovnom
reformom iz 1989. godine taj je predmet proglaen obvezatnim u dravnim osnovnim i
srednjim kolama, a kolskoj je upravi stavljeno u zadatak da godinje redovito izvjeuje
roditelje o koracima koji se poduzimaju u svrhu promicanja odgoja i obrazovanja za uzajamno
razumijevanje. Za razliku od mnogih drugih predmeta u kojima se naglaava kognitivna
dimenzija uenja, u odgoju i obrazovanju za uzajamno razumijevanje glavni cilj je jaanje
pojedinca i razvoj drutvenih odnosa. Budui da obrazovni proces nikad nije lien
vrijednosnih odreenja, projekt je nailazio na otpore politike naravi, zbog ega su jasno
odreeni sljedei ciljevi: potovanje sebe i drugih kao nezaobilazni preduvjet drutvene
kohezije; meuovisnost obitelji, lokalne zajednice i svijeta; prihvaanje razlika i raznolikosti
u fizikom, drutvenom, religijskom, kulturnom i politikom podruju; te nenasilno
rjeavanje sukoba.
Smith, Gary i Otero, George Teaching about Ethnic Heritage (Poduavati o etnikom
naslijeu), Denver, Center for Teaching International Relations/University of Denver, 1988.
Ovaj prirunik za srednjokolske uitelje nudi nastavne jedinice za multietniki ili globalni
odgoj i obrazovanje. U prvom dijelu uenici uoavaju i osvjeuju etniko raznolije u svom
razredu, koli i zajednici. U drugome istrauju genealogiju svoje obitelji i etniku stranu
obiteljske povijesti. Sljedea cjelina nudi im mogunosti istraivanja razlika koje etnike
grupe dre vanim te utjecaja tih razlika na njihov odnos s drugim etnikim grupama. U
posljednjem, etvrtom dijelu uenici ue prihvaati etniku raznolikost kao sastavni dio

157

ljudskog drutva. Gdje god je to mogue, od uenika se trai da sami otkrivaju svoje
podrijetlo i odreuju mu mjesto u svom ivotu, kako bi doli do svog etnikog identiteta i
nauili potivati etnike identitete drugih.
Songs, Games and Stories from Around the World: Featuring the UNICEF Song Come on
All Children (Pjesme, igre i prie iz cijelog svijeta: Uz UNICEF-ovu pjesmu Hajdemo,
djeco), New York, UNICEF, 1990.
U knjizi su sakupljeni tekstovi i notni zapisi djejih pjesama, prie te upute za petnaest igara
sa svih kontinenata, kroz koje se kod djece razvija osjeaj povezanosti s njihovim vrnjacima
irom svijeta. Pjesme na razliitim jezicima u izvedbi djejih zborova snimljene su na
popratnu audiokasetu. Materijal je namijenjen djeci predkolske dobi i uenicima niih
razreda osnovne kole.
Steinemann, Yvonne Klasse(n) Bunt: Lese- und Projektmappe fr multikulturelle Klassen
(aroliki razred: Mapa tekstova i projekata za multikulturalne razrede), Mlheim/Ruhr, Verl.
an der Ruhr, 1994.
Mapa je namijenjena uenicima u multikulturalnim razredima, koji odrastaju u kulturno
raznolikoj sredini. U svim predloenim projektima teite je na meuljudskim odnosima.
Nastoji se razvijati solidarnost, snaga vizije, angairanost i ivotna radost.
Tenfjord, J. Within We are All Alike: But Do We Realize It? (Iznutra smo svi isti: Ali jesmo
li svjesni toga?), New York, UNICEF, 1980.
U djelu se opisuju nastojanja uitelja u Norvekoj da svoje uenike putem pjesama,
razgovora, filmova i tekstova podue o ivotu njihovih vrnjaka iz drugih kultura, u cilju
poticanja meukulturnog razumijevanja. Sukobi meu uenicima koji pripadaju razliitim
rasama te vrijeanja i tunjavu po kolskim dvoritima, koji su sve uestaliji kako raste broj
stranih radnika, naveli su uitelje da pokuaju pronai djelotvorne naine prevladavanja
predrasuda. U knjizi se iznosi stav da su za promicanje meukulturnog razumijevanja u koli
presudne osobne kvalitete uitelja i irenje znanja o razliitosti putem odgovarajue literature.
Glavni zadatak uitelja je pronai odgovarajuu literaturu, motivirati uenike za itanje, te
proitano ralaniti raspravama, dramatizacijama i likovnim izraavanjem. Knjiga sadri
bibliografiju radova o metodama poduavanja u odgovornosti za zajednicu.
Thomson, Barbara J. Words Can Hurt You: Beginning a Program of Anti-Bias Education
(Rijei mogu povrijediti: Uvoenje programa odgoja i obrazovanja protiv predrasuda),
Redding (MA), Addison Wesley, 1993.
Vodi za izradu programa namijenjenog razotkrivanju i otklanjanju predrasuda. Sadri savjete
odgajateljima kako kod djece razvijati osjetljivost za kulturne razlike. U knjizi se razrauju
pitanja jednakosti i razliitosti, etnocentrinosti, osvjeivanja osobnih prednosti i nedostataka
i dr. Djeca se najee stavljaju u situacije iskustvenog uenja. Osobito se naglaava vanost
grupnih aktivnosti i radionica, kao to su Ljudi se razlikuju, Jesu li svi stariji ljudi isti,
Obitelji su i jednake i razliite itd. Iako je knjiga namijenjena radu s djecom predkolske
dobi, moe se koristiti i u niim razredima osnovne kole.
Tolerance in Films (Snoljivost na filmu), Pariz, UNESCO, 1995.
Knjiga govori o ulozi koju film openito ima u jaanju kulturne dimenzije odgoja i
obrazovanja, te o mogunostima koritenja klasinih i suvremenih filmova u odgoju i
obrazovanju za snoljivost. Nastala je kao UNESCO-ov prilog obiljeavanju stogodinjice
kinematografije i Godine snoljivosti.

158

Ulich, Michaela (ur.) Der Fuchs geht um... auch anderswo: Ein multikulturelles Spiel- und
Arbeitsbuch (Lija se ulja... takoer i drugdje: Multikulturalna radna knjiica s igrama),
Basel, Beltz, 1991.
Knjiica sadri materijale za interkulturalni odgoj i obrazovanje namijenjene djeci
predkolske dobi i uenicima niih razreda osnovne kole. Igre u krug, igre lovice, pjesme,
narodni plesovi, predstave i druge aktivnosti dolaze iz Turske, Grke, Jugoslavije, Italije,
panjolske i Portugala. Obrauju se teme kao to su kola, obitelj, godinja doba itd. Uenike
se potie na proslave blagdana i itanje djejih knjiga iz tih kultura.
Williams, Leslie R. i DeGaetano, Yvonne Alerta: A Multicultural, Bilingual Approach to
Teaching Young Children (Alerta: Multikulturalni, dvojezini pristup poduavanju
predkolske djece), Redding (MA), Addison-Wesley Publishing Company, 1985.
Pod nazivom Alerta, autori nude kurikulum za nie razrede osnovne kole u kojemu se
opisuju brojne mogunosti kreativnog istraivanja kultura. Usmjeren je na razvoj osjetljivosti,
otvorenosti i snoljivosti na kulturne razlike.
Winning Ideas to Stop Racism (Smisliti kako zaustaviti rasizam), Ottawa, Department of
Canadian Heritage, 1992.
Djelo je zbirka radova kanadskih uenika to su nastali u sklopu projekta usmjerenog na
osvjeivanje i uklanjanje rasizma i rasnog podvajanja u multikulturalnom drutvu. U zbirci
su sakupljene antirasistike prozne i poetske kreacije, stripovi, vizualna grafika i dr.
A World of Difference: Teacher/Student Study Guide (Svijet razliitosti: Vodi za uitelje i
uenike), St. Louis, Anti-Defamation League of Bnai Brith, n. d.
Knjiga sadri niz odgojno-obrazovnih aktivnosti namijenjenih djeci predkolske dobi i
uenicima do estog razreda osnovne kole. Svrha tih aktivnosti je bolje razumijevanje
kulturnih razlika, razvoj multikulturalne svijesti i smanjenje ili otklanjanje kulturnih
stereotipa i predrasuda.
York, Stacy Roots and Wings: Affirming Culture in Early Childhood Programs (Korijeni i
krila: Afirmiranje kulture u predkolskim programima), St. Paul (MN), Educators for Social
Responsibility i Redleaf Press, 1991.
Knjiga Korijeni i krila sadri upute za vie od 60 aktivnosti putem kojih djeca predkolske
dobi postaju svjesna svoga kulturnog podrijetla, ue potivati kulturnu razliitost i nadvladati
pristranost i podvajanja. Odgajateljima se daju konkretni savjeti o tome kako odgovoriti na
djeja pitanja o rasi i kulturi te kada primijeniti poduku kao odgojno sredstvo. Osim sadraja
namijenjenih predkolskoj dobi, u knjizi se iznose prijedlozi o ukljuivanju kulturnih sadraja
i istraivanju kulturne razliitosti u niim razredima osnovne kole.

Odgoj i obrazovanje za razvoj

ducation au dveloppement (Odgoj i obrazovanje za razvoj), New York, CNDP i UNICEF,
1994.
U knjizi se prikazuje niz projekata u podruju odgoja i obrazovanja za razvoj i meunarodnu
solidarnost koji se provode u industrijaliziranim zemljama i zemljama Treeg svijeta s ciljem
promicanja povezanosti i uzajamne ovisnosti u svijetu.

159

Gardner, Howard Art Education and Human Development (Umjetnika naobrazba i ljudski
razvoj), New York, Oxford University Press, 1991.
Proizvoenje i razumijevanje umjetnosti iziskuje misaone procese koji se ne uklapaju u
tradicionalne kriterije za mjerenje inteligencije. Howard Gardner, jedan od najznaajnijih
autora u podruju kognitivnih znanosti, u knjizi iznosi argumente u prilog tezi o nunosti
proirenja klasinih definicija inteligencije te raspravlja o vrijednostima koje druge kulture
pridaju umjetnikim darovima. Istrauje se uloga umjetnosti u ljudskom razvoju i metode
koje djeca rabe u procesu stvaranja slika.
Pilz, Brigitte Umwelt und Entwicklung (Okoli i razvoj), Be, IE, 1992.
Nastavni materijali za uenike viih razreda osnovne kole sadre informacije za uitelje i
uenike, listie za poticanje aktivnog zauzimanja cijelog razreda za ouvanje okolia te
didaktike naputke. Polazi se od ideje da gospodarski i drutveni razvoj bez zatite okolia
vie nije mogu. Naslovi pojedinih poglavlja glase: Povezanost: nae ponaanje ima
posljedice, Moj okoli - tvoj okoli - na okoli, Tropske praume, okolada, Meso,
Zaduivanje, Kojim putem k razvoju?
Psacharopoulos, George i Woodhall, Maureen Education for Development: An Analysis of
Investment Choices (Odgoj i obrazovanje za razvoj: Ralamba mogunosti za ulaganja),
New York, Oxford University Press i World Bank, 1999.
U knjizi se ralanjuju problemi s kojima se suoavaju strunjaci u odgoju i obrazovanju,
kolska administracija i politiari zemalja u razvoju prilikom izbora strategija ulaganja u
odgoj i obrazovanje. Oslanjajui se na dvadesetogodinje iskustvo Svjetske banke, autori
govore o teorijskim i praktinim problemima kao to su: uloga obrazovanja u gospodarskom i
ljudskom razvoju, kriteriji za ulaganje u obrazovanje, ralamba prihoda i rashoda, jednakost,
povezanost ulaganja u obrazovanje i ulaganja u druge sektore itd.
Weinzinger, Brigid (ur.) Ent-Wickeln wir die Welt: 33 Tips fr dich und mich (Razvijamo
svijet: 33 naputka za tebe i mene), Be, IE, 1992.
Autori su osmislili 33 naputka o aktivnom zauzimanju za ozdravljenje planeta, pod geslom:
Svijet treba samo jedan lobi: nas. Iako razne globalne prijetnje rastu, traak nade pruaju
inicijative koje se raaju diljem svijeta u cilju ostvarenja ivota dostojnog ovjeka.
Williams, J. (ur.) Forum 3: Education for Sustainable Development (Forum 3: Odgoj i
obrazovanje za odrivi razvoj), Cambridge (MA), Harvard Institute for International
Development, 1994.
Trei svezak asopisa Forum iz 1994. godine, Harvardskog instituta za meunarodni razvoj,
bio je posveen odgoju i obrazovanju za odrivi razvoj. Dio lanaka obrauje gospodarske,
ekoloke i druge probleme planiranja odrivog razvoja, dok se drugi bave potrebama,
ciljevima i kurikulumima odgoja i obrazovanja za razvoj.

Globalni/meunarodni odgoj i obrazovanje

Abraham, H. J. World Problems in the Classroom (Svjetski problemi u uionici), Pariz,
UNESCO, 1981.
Knjiga je izmijenjena varijanta djela Svjetski problemi u uionici: Vodi za uitelje o
zadaama Ujedinjenih naroda, koje je prvi put objavljeno 1973. g. Svrha novog izdanja je

160

dati praktine prijedloge za poduavanje o suvremenom sustavu i djelatnostima Ujedinjenih

naroda, osobito glede problema okolia, svjetskog puanstva, hrane, poloaja ena, izvora
vode i obrazovanja.
Boden, P. K. Promoting International Understanding through School Textbooks: A Case
Study (Promicati meunarodno razumijevanje putem kolskih udbenika: Analiza jednog
sluaja), Brunswick, Georg Eckert Institute for International Textbook Research, 1977.
Knjiga je posveena pitanju revizije europskih kolskih udbenika. Posebice se govori o
trogodinjem projektu meunarodne ralambe srednjokolskih udbenika povijesti,
zemljopisa i sociologije koji je u Njemakoj pokrenuo Institut Georg Eckert uz potporu
UNESCO-a. Cilj projekta bio je izrada primjerenog analitikog instrumentarija za ralambu
udbenika glede meunarodnih ciljeva odgoja i obrazovanja.
Boulding, E. (ur.) Building a Global Civic Culture: Education for an Interdependent World
(Graditi globalnu graansku kulturu: Odgoj i obrazovanje za meuovisni svijet), Syracuse,
Syracuse University Press, 1988.
Autorica redefinira graansku kulturu kao poticaj za ostvarenje zajednikog prostora,
zajednikih sredstava i uope, za usklaenje razliitih segmenata ljudskog ivota. Dri da je u
nacionalnim drutvima prijeko potrebno odravati javne okvire drutvenog prostora. Istie
ulogu meunarodnih nevladinih organizacija kao alternativu dominantnom sustavu
nacionalnih drava.
Calleja, J.; Chitoran, D.; Bjerstedt, A. (ur.) International Education and the University
(Meunarodno obrazovanje i sveuilite), London/Pariz, Jessica Kingsley Publisher i
UNESCO, 1995.
Djelo donosi zakljuke strunog skupa o uvoenju meunarodnog obrazovanja u visoko
kolstvo. Skupu su prisustvovali predstavnici nekih sveuilinih i drugih organizacija
posveenih promicanju kulture meunarodnog razumijevanja i mira. Prilozi pokazuju da
svojim sadrajem i duhom obrazovanje u mnogim zemljama sve vie poprima globalni
karakter. Prvi dio donosi pregled inventivnih projekata kao to su UNESCO-ov projekt
Udruenih kola, projekti Meunarodnog udruenja za istraivanje mira itd. Drugi dio sadri
primjere sveuilinih programa u podruju obrazovanja za mir, obrazovanja za ljudska prava,
multikulturalnog i globalnog obrazovanja.
Cleverley, J. i Jones, P. Australia and International Education: Some Critical Issues
(Australija i meunarodni odgoj i obrazovanje: Neka kljuna pitanja), Hawthorn (Vic.),
Australian Council for Educational Research, 1976.
Studija je prilog raspravi o uvoenju programa meunarodnog odgoja i obrazovanja u
redovite kolske programe. Autori iznose tri razloga koja opravdavaju njihovo uvoenje:
nezaobilaznu ulogu doseljenika u gospodarskom razvoju industrijaliziranih zemalja, potrebu
za osnaivanjem kulturnih studija u nastavi na svim razinama i irenje pismenosti u zemljama
u razvoju kao oblik dugorone pomoi.
Cummins, Jim i Sayers, Dennis Brave New Schools: Challenging Cultural Illiteracy
through Global Learning Networks (Vrle nove kole: Izazov kulturnoj nepismenosti putem
globalnih mrea za uenje), New York, St. Martins Press, 1995.
Ralambom rezultata studija sluajeva, autori dokazuju da e informacije oblikovati
budunost obrazovanja olakavanjem komunikacije izmeu uenika, uitelja i roditelja irom
svijeta i iskorjenjivanjem neznanja temeljenog na ksenofobiji. Autori prate zamisli o nastavi u
sklopu koje djeca, povezana Internetom, komuniciraju prelazei zemljopisne, kulturne i druge

161

granice. Jasno pokazuju da se obrazovne reforme, eli li se obrazovanjem obuhvatiti svu

djecu, moraju kretati u smjeru koji se uvelike razlikuje od pukog funkcionalnog
opismenjavanja i tradicionalne pedagogije. Naglauje se vanost kulturne i kritike
pismenosti. U djelu se navodi popis nastavnih sredstava i pomagala te uspjenih aktivnosti
koje se odvijaju putem mree.
Dussen, Jan van der i Wilson, Kevin (ur.) The History of the Idea of Europe (Povijest ideje
Europe), London, Routledge, 1995.
U djelu su sabrani eseji u kojima se raspravlja o pojavi i razvoju ideje ujedinjene Europe s
ciljem boljeg razumijevanja sadanjih integracijskih tokova. Knjiga je prvenstveno
namijenjena studentima europskih studija, ali se moe koristiti i u nastavi drutvene skupine
predmeta u srednjoj koli.
Education and the World-View (Obrazovanje i svjetonazor), New York, Council on Learning
i New Rochelle, 1980.
Zbornik sadri desetak lanaka u kojima se govori o prijekoj potrebi promjene svjetonazora
graana u drutvima koja tee razvoju demokracije. Te promjene trebaju tei u smjeru irenja
znanja o nacionalnim i meunarodnim politikama, razbijanja dogme o bipolarnosti svijeta,
uklanjanja straha od kompromisa i oslobaanja od uvjerenja da su ciljevi meunarodne
politike suprotni temeljnim nacionalnim interesima i vrednotama.
Education for International Cooperation and Peace at the Primary School Level
(Osnovnokolski odgoj i obrazovanje za meunarodnu suradnju i mir), Pariz, UNESCO,
1983.
U publikaciji se daje prikaz metoda promicanja meunarodnog razumijevanja za nie razrede
osnovne kole. Opisuje se niz nastavnih metoda koje polaze od izrade projekata, voenja
rasprava, razmjene uenika i dr. U jednom od poglavlja detaljno se obrauju socioafektivne
metode poduavanja. Donose se i nastavni materijali o meunarodnom razumijevanju i
ljudskim pravima iz vie zemalja.
Elder, Pamela i Carr, Mary Ann Worldways (Ovaj na svijet), Redding (MA), Addison Wesley, 1987.
U djelu se govori o mogunostima promicanja globalne svijesti putem odgoja i obrazovanja u
koli. Uenicima se nastoji pomoi uspjeno se suoiti s brojnim izazovima suvremenog
svijeta. Autorice nastoje uenike uvjeriti u to da oni doista mogu mijenjati sebe i svijet oko
sebe te u tu svrhu nude niz aktivnosti o globalnoj meuovisnosti i multikulturalnoj
raznolikosti.
Globales Lernen: Anstse fr die Bildung in einer vernetzten Welt (Globalno uenje:
Poticaji za obrazovanje u umreenom svijetu), Jona, Forum Schule fr eine Welt, 1996.
Posljednjih godina raste svijest o prijekoj potrebi za globalnim nainom miljenja u kulturno
raznolikome svijetu. U publikaciji foruma kola za jedan svijet globalno se uenje odreuje
kao stjecanje vjetina i sposobnosti potrebnih za ivot u drutvu rizika, te se potie
provoenje globalnog odgoja i obrazovanja u sklopu obrazovnog sustava, ukljuujui
permanentno obrazovanje. Pogovor donosi izvatke iz meunarodnih strunih rasprava o
globalnom odgoju i obrazovanju.
Global Issues in the Elementary Classroom (Globalne teme u osnovnoj koli), Denver,
Center for Teaching International Relations/University of Denver, 1993.
Knjiga sadri niz informacija i aktivnosti koje uenike upoznaju s prednostima i nedostacima

162

procesa globalizacije. Aktivnosti su razvrstane u pet podruja: globalna svijest, ljudske

vrijednosti, globalni sustavi, globalni problemi i globalna povijest. Naslovi nekih aktivnosti
glase: Na globalni dom, Mudrost poslovica, kolska pravila irom svijeta, Uiti o drugima
putem valute njihove zemlje, Putovanja smanjuju svijet, Izumi itd.
Graves, N. J. (ur.) Teaching Materials on Population, International Understanding and
Environmental Education (Nastavni materijali o puanstvu, meunarodnom razumijevanju i
odgoju i obrazovanju za okoli), Pariz, UNESCO, 1975.
Monografija je izila u sklopu UNESCO-ova projekta promicanja odgoja i obrazovanja za
meunarodno razumijevanje, a pripremali su je lanovi Meunarodne geografske udruge.
Sastoji se od jedanaest nastavnih jedinica u kojima se obrauju demografski, meunarodni i
ekoloki problemi. Tekstovi su nadopunjeni mnotvom karata, dijagrama i fotografija. Knjiga
je namijenjena uiteljima zemljopisa i sociologije u osnovnim i srednjim kolama.
Gruber, Bettina; Kassl, Birgit; Holzinger, Hans i Wintersteiner, Werner (ur.) Living Well in
Europe: The 2nd European Youth Academy 1995/96 (ivjeti dobro u Europi: Druga
europska akademija mladei 1995./96.), Villach, Alpen-Adria-Alternativ, 1996.
Publikacija je izvjee s Druge europske akademije mladei, odrane u organizaciji AlpenAdria--Alternativ u austrijskom gradu Villachu u svibnju 1996. godine. Europska akademija
mladei novi je model obrazovanja lienog pritiska ispitivanja i ocjenjivanja te krutog
nastavnog plana. Pojedini razredi iz niza kola Zapadne i Istone Europe intenzivno surauju
tijekom godine na raznim susretima, seminarima i projektima. Njihova suradnja kulminira
jednotjednim druenjem u Villachu, gdje izravno rade na odreenoj temi, kao to je ivjeti
dobro u Europi, putem slikanja, glazbe, mode, kreativnog pisanja, filozofije, plesa, Interneta,
zatite okolia, porta, komunikacije itd. Izmeu ostalog, na Drugoj akademiji nastao je
Manifest mladei, u kojemu su sudionici izrazili svoje vizije, snove i zahtjeve za budui
svijet, u tri podruja: Demokracija u ujedinjenoj Europi; Mir; i Okoli.
Guidelines for Curriculum and Textbook Development in International Education
(Smjernice za izradu kurikuluma i udbenika za meunarodno obrazovanje), Pariz, UNESCO,
1995.
Djelo donosi zakljuke dvaju meunarodnih skupova u organizaciji UNESCO-a, koji su
odrani u Braunschweigu 1988. i Brisbaneu 1991. godine. Na oba skupa naglaena je vanost
odgoja i obrazovanja za meunarodno razumijevanje to bi u skoroj budunosti trebalo postati
jednim od temeljnih nastavnih predmeta. U zakljucima se jo navode kriteriji izrade,
vrednovanja i revizije nastavnih materijala za meunarodno obrazovanje: informativnost
programa, multikulturalnost pristupa, te se istie potreba primjene naela meunarodnog
razumijevanja u svakodnevnom ivotu.
Haggis, Sheila M. (ur.) The Education for All: Teacher-Training Package (Obrazovanje za
sve: Paket materijala za izobrazbu uitelja), Pariz/New York, UNESCO i UNDP, 1995.
Pojedini prilozi u knjizi osvru se na pitanja teorije i primjene programa Obrazovanje za
sve, koji je pokrenut na Svjetskoj konferenciji o obrazovanju za sve, odranoj u Tajlandu
1990. godine. Osobito se razmatraju potekoe s kojima se susreu uitelji u osnovnim
kolama u svijetu te se predlae kako znanstvena i tehnoloka dostignua primijeniti u
formalnom obrazovanju irom svijeta.
Handbook Resource and Teaching Material in Conflict Resolution, Education for Human
Rights, Peace and Democracy (Prirunik o izvorima i nastavnim materijalima o rjeavanju
sukoba te odgoju i obrazovanju za ljudska prava, mir i demokraciju), Pariz, UNESCO/IPRA,

163

1994.
Prirunik za uitelje govori o zajednikoj odgovornosti svih za ostvarenje mira te u tom
smislu donosi prijedloge kako zainteresirati uenike i graane za sudjelovanje u mirotvornim
aktivnostima.
Heater, D. B. World Studies: Education for International Understanding in Britain
(Svjetski studiji: Odgoj i obrazovanje za meunarodno razumijevanje u Velikoj Britaniji),
London, Harrap, 1980.
Autor govori o povijesti uvoenja odgoja i obrazovanja za meunarodno razumijevanje u
Velikoj Britaniji i raspravlja o najvanijim problemima s kojima su se u tom podruju susrele
britanske kole.
Hopkins, S. i Winters, J. (ur.) Discover the World: Empowering Children to Value
Themselves, Others and the Earth (Otkrivati svijet: Pomoi djeci da naue cijeniti sebe,
druge i Zemlju), Philadelphia, New Society Publishers, 1990.
Knjiga govori o potovanju sebe i drugih te o povezanosti svega na naem planetu. Obrauju
se sljedee teme: samosvijest, svijest o drugome, rjeavanje sukoba, globalna svijest, briga za
okoli, tekua zbivanja, problemi mira, mirovne proslave i znaajni datumi.
Kenworthy, L. S. (ur.) Helping Boys and Girls Discover the World: Teaching about Global
Concerns and the United Nations in Elementary and Middle Schools (Pomoi djeacima i
djevojicama da otkriju svijet: Poduavati o globalnim pitanjima i Ujedinjenim narodima u
osnovnoj i srednjoj koli), New York, United Nations Association of the USA, n. d.
Knjiica sadri prijedloge za uvoenje meunarodnog odgoja i obrazovanja u kurikulum
osnovnih kola i odgovore na 40 najeih pitanja koje postavljaju uitelji i roditelji, o
promicanju globalnih ideja u obrazovanju. Opa potreba za globalnim odgojem i
obrazovanjem dovodi se u vezu s pripremom svijeta za dvadeset i prvo stoljee, pa se u tom
smislu poziva na mirotvornu politiku Ujedinjenih naroda. Naveden je popis knjiga, filmova,
dijapozitiva i drugih materijala koji se mogu koristiti u nastavi.
Key Words for Participating in the UNESCO Associated Schools Project: Practical Manual
(Kljune rijei za sudjelovanje u UNESCO-ovu projektu Udruenih kola: Praktini
prirunik), Pariz, UNESCO, 1997.
Prirunik sadri najvanije informacije i prijedloge za sudjelovanje u UNESCO-ovu projektu
Udruenih kola (Associated Schools Project, ASP). Projekt je danas prerastao u sloenu
mreu u koju je ukljueno vie od pet tisua odgojno-obrazovnih ustanova u svijetu. Cilj
odgoja i obrazovanja Udruenih kola jest promicanje meunarodnog razumijevanja i mira u
duhu politike Ujedinjenih naroda.
Making One World: An Education Pack on Development and Environment (Stvarati jedan
svijet: Nastavni paket o razvoju i okoliu), Lisbon, North-South Centre /Council of Europe,
1992.
Nastavni paket posveen razvoju i okoliu sadri naputke za uitelje, radne listie za uenike i
8 postera u boji, koji su zamiljeni kao popratni materijali uz video filmove prilagoene za
uporabu u uionici. Paket je namijenjen starijim osnovnokolcima, a moe se koristiti u
obliku cjelovitog teaja o okoliu i razvoju, ili djelomino, u sklopu zemljopisa, povijesti,
materinskog jezika, dramskog odgoja, sociologije i globalnih studija. Pojedini filmovi bave se
povezanou ivotnih stilova, potronje i okolia; utjecajem drutveno-gospodarske zbilje na
okoli; dugovima siromanih zemalja kao posljedicom kolonijalizma; tamnom stranom
poveavanja proizvodnje hrane u Treem svijetu, tzv. zelenom revolucijom; uinkom rata na

164

ljude i okoli, na primjeru graanskog rata u Libanonu; potrebama lokalne zajednice u odnosu
na razvoj zapadnog tipa i tradiciju; te prenoenjem dominantnih kulturnih obrazaca preko
medija.
Marcus, Inge Ruth i Schulze, Heinz Globales Lernen: Projekte, Prozesse, Perspektiven
(Globalno uenje: Projekti, procesi, motrita), Mnchen, AG SPAK, 1995.
Ova opsena radna mapa sadri prijedloge aktivnosti, projekte, igre, prie i stripove o
razliitim aspektima globalne povezanosti. Obrauje se ivot djece i mladei Latinske
Amerike. Ponueni su igrokazi o problemima razliitih grupa, primjerice migranata, tragaa
za zlatom, meksikih uzgajivaa kave itd. Uz svaku temu daju se podrobni didaktiki i
metodiki naputci. Materijali se mogu koristiti u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, a
namijenjeni su uenicima osnovne i srednje kole.
Mason, Robin Globalizing Education: Trends and Applications (Globalizirati obrazovanje:
Trendovi i primjene), London, Routledge, 1998.
Knjiga sadri detaljnu ralambu teorijskih i praktinih pristupa globalnom odgoju i
obrazovanju. Autor se osvre na mogunosti suvremene tehnologije u ostvarivanju ciljeva
sveuiline nastave. Osobitu pozornost posveuje obrazovnim i socio-kulturnim prednostima i
nedostacima globalnih predavanja. Na kraju se iznosi pregled stanja globalnog odgoja i
obrazovanja u svijetu, opisuju trendovi porasta i predvia budui razvoj globalnog odgoja i
obrazovanja.
Selby, D. i Cox, Hilary The New Era: Living and Learning in the Global Village: Aims and
Plans at a New School (Nova era: ivjeti i uiti u globalnom selu: Ciljevi i planovi u novoj
koli), London, World Education Fellowship, 1978.
U tri teksta opisuje se dvogodinji eksperiment uvoenja globalnih studija u srednju kolu u
Leicestershireu 1978. s ciljem promicanja potivanja ideje kulturne razliitosti. U prvom
dijelu tumae se polazita kurikuluma globalnih studija. U drugom se potanko razrauje
program globalnih studija i tekoe koje su se javile tijekom njegove primjene. Trei dio
govori o zavrnom ispitu iz tog predmeta. Na kraju se nalazi bibliografija radova u podruju
globalnih studija.
Sense of Belonging: Guidelines for Values for the Humanistic and International
Dimension of Education (Osjeaj pripadnosti: Smjernice o vrijednostima u humanistikoj i
meunarodnoj dimenziji odgoja i obrazovanja), Pariz, UNESCO i CIDREE, 1993.
U djelu se govori o humanistikim, kulturnim i meunarodnim dimenzijama odgoja i
obrazovanja. Izloen je nastavni program kojim se razvija kritiko miljenje te potiu
vrijednosti i stavovi utemeljeni na naelu samopotovanja i potovanja drugih, osjeaju
pripadnosti, drutvenoj odgovornosti, otvorenosti za trajno uenje i meupovezanosti svega u
svijetu. Daju se naputci kako ideju demokracije i ljudskih prava uvesti u kole te kako
promijeniti prosvjetnu politiku i kolsko ozraje.
Steiner, Miriam Learning from Experience: World Studies in the Primary Curriculum
(Uiti iskustvom: Svjetski studiji u osnovnokolskom kurikulumu), Staffordshire, Trentham
Books, 1993.
Istiui potrebu uvoenja globalne dimenzije u odgoj i obrazovanje, autorica u ovom
priruniku opisuje naela, ciljeve i metode odgoja i obrazovanja u podruju svjetskih studija
prilagoenog nastavi u osnovnoj koli.
Weston, B. H.; Schwenninger, Sherle R. i Shamis, Diane E. (ur.) Peace and World Order

165

Studies: A Curriculum Guide (Studije o miru i svjetskom poretku: Vodi za kurikulum),

New York, Institute for World Order, 1978.
Vodi za studij o miru i svjetskom poretku nastao je s ciljem da se srednjokolske i
sveuiline nastavnike upozna s naelima i postupcima poticanja mira i miroljubivih
meunarodnih odnosa u odgoju i obrazovanju. Prvi dio Vodia donosi eseje o odgoju i
obrazovanju za mir. U drugomu se daje pregled predavanja i seminara s pedesetak amerikih
viih kola, u kojima se govori o miru, drutvenoj pravdi, gospodarskoj koristi, ekolokoj
ravnotei, promjenama drutvenog sustava itd. U treemu je prikazano tridesetak nastavnih
paketa studija za mir i meunarodne odnose, koji su se pojavili u izdanju Instituta za svjetski
poredak i razliitih sveuilita irom Sjedinjenih Drava. etvrti i peti dio sadri bibliografiju
radova s biljekama, popise asopisa, filmova, stripova, simulacijskih igara i drugih
multimedijskih materijala. U estom dijelu nalazi se saeti pregled amerikih istraivakih
projekata o miru i meunarodnim odnosima. Na kraju knjige uvrten je adresar institucija koje
se bave promocijom mira i meunarodnog razumijevanja u svijetu.
World Concerns and the United Nations: Model Teaching Units for Primary, Secondary
and Teacher Education (Svjetski problemi i Ujedinjeni narodi: Primjeri nastavnih jedinica za
osnovnu i srednju kolu te izobrazbu uitelja), New York, UN Publications, 1995.
U knjizi se opisuju novi pristupi i metode poduavanja u osnovnoj i srednjoj koli, o temama
o kojima se raspravljalo na Svjetskoj konferenciji o obrazovanju za sve i sastancima
Meunarodnog povjerenstva o obrazovanju za 21. stoljee. Sadraj knjige podijeljen je u
etiri cjeline prema dobnim grupama uenika. Zamiljeno je da se pojedine teme iz knjige
koriste u redovitoj nastavi zajedno s drugim izdanjima Ujedinjenih naroda. Obraene su teme
kao to su: slinosti i razlike meu kulturama, solidarnost, suradnja, diskriminacija,
iskoritavanje prirodnih izvora, nasilje, drutvena odgovornost i sl. Ovisno o dobi uenika,
predlau se razliite metode, od pjevanja uspavanki i ralambe novinskih lanaka, do
uenikih rasprava o obrazovanju za 21. stoljee.
A World of Learning: Practical Manual: Enhancing the Multiplier Effect of the Associated
Schools Project (Svijet uenja: Praktini prirunik: Proiriti projekt Udruene kole), Pariz,
UNESCO, 1994.
Prirunik je nastao u okviru UNESCO-ova projekta Udruene kole (Associated Schools
Project, ASP), koji je pokrenut 1953. godine s ciljem promicanja odgoja i obrazovanja za
meunarodno razumijevanje i mir u svijetu. U knjizi su opisane razliite aktivnosti i nastavne
metode koje se koriste u radu Udruenih kola. Govori se i o promijenjenoj ulozi uitelja koji
su ukljueni u projekt Udruenih kola.

Ostali radovi
Buisman, Wim R. Drug Education: Programmes and Methodology: An Overview of
Opportunities for Drug Prevention (Obrazovanje o drogama: Programi i metodologija:
Pregled mogunosti prevencije zloporabe droga), Pariz/Brussels, UNESCO i European
Commission, 1995.
U knjizi se daje prikaz programa prevencije zloporabe droga. Opisuju se razliiti pristupi i
metode koje se koriste u preventivnim programima utemeljenima na usklaenom djelovanju
uitelja, odgajatelja, savjetnika, roditelja, kole i zajednice. Naglaava se da mlade nije
dovoljno tek informirati o prevenciji, nego im valja pomoi u rjeavanju problema koji vode

166

ovisnosti. Autor se zalae za irenje spoznaja o tetnim uincima droge, jai policijski nadzor
nad trgovinom narkoticima, te za osiguranje lijeenja i njege ovisnika. Smatra da je
zdravstveni odgoj i obrazovanje protiv ovisnosti odgovornost kole i drutva te da svaka
zemlja treba koristiti jedinstvene nastavne materijale.
Cavalcanti, Lia Prevention of Drug Abuse through Education and Information: An
Interdisciplinary Responsibility within the Context of Human Development (Obrazovanjem
i informiranjem djelovati preventivno protiv zloporabe droga: Interdisciplinarna odgovornost
u kontekstu ljudskog razvoja), Pariz/Brussels, UNESCO i European Commission, 1994.
U monografiji se naglaava da zloporaba droge predstavlja ozbiljnu prepreku ljudskom
razvoju i trai od meunarodne zajednice da poduzme mjere kako bi se zaustavila trgovina
drogom. Istie se potreba da se u preventivnom obrazovanju o zloporabi droga koriste sve
raspoloive mogunosti medija, kole i zajednice kako bi se doprlo do najrizinijih grupa.
Budui da problem zloporabe droga nagriza zajednicu u cjelini, potrebno je istodobno
djelovati na pojedinanoj i drutvenoj razini kako bi se poboljala kvaliteta ivota, koja je
sama po sebi najbolja preventivna mjera.
Laura, Ronald S. i Cotton, Mathew C. New Foundations for Environmental Education: An
Ecological Approach (Novi temelji odgoja i obrazovanja za okoli: Ekoloki pristup),
London, Falmer Press, Taylor & Francis, 1998.
U knjizi se propituje u kojoj mjeri proizvodi tehnoloke civilizacije naruavaju ravnoteu
globalnog okolia. Kie, rijeke, jezera, ume, tlo i klima stradavaju od ljudske ruke. Autori
tvrde da drutvo koje prirodni okoli tehnolokim postupcima preobraava u umjetni,
pridonosi globalnom unitenju te da tradicionalni odgoj i obrazovanje za okoli polazi od
pogrenih teorijskih pretpostavki koje valja korjenito izmijeniti.
Nowlis, Helen Drugs Demystified: Drug Education (Demistificirati droge: Obrazovanje o
drogama), Pariz, UNESCO, 1975.
Autorica promilja drutvene i individualne posljedice ovisnosti o drogama. Opisujui
razliite pristupe sprjeavanja irenja ovisnosti meu mladima, istie nunost sagledavanja
drutvenog i kulturnog konteksta koji pogoduje ovisnosti. Uitelje, roditelje i iru obitelj valja
potanko informirati o uzrocima i posljedicama ovisnosti, a mlade poticati na samopotovanje
i samopouzdanje koji su im potrebni za izgradnju stabilne linosti.
School Health Education to Prevent AIDS and Sexually Transmitted Diseases (Zdravstveno
obrazovanje u koli za prevenciju od AIDS-a i spolno prenosivih bolesti), eneva, WHO,
1992.
Prirunik sadri savjete slubenicima ministarstva prosvjete, roditeljima i uiteljima o
djelotvornim nainima informiranja uenika o AIDS-u i spolno prenosivim bolestima.
kolsko obrazovanje u tom podruju moe biti uspjeno samo ako polazi od jasne
zdravstveno-obrazovne politike, koja, izmeu ostaloga, potie stvaranje zdravih meuljudskih
odnosa i potivanje ljudskih prava. Prilikom primjene programa u kolama vano je ukljuiti
roditelje i lokalnu zajednicu. U priruniku se, osim o problemima zdravstvenog obrazovanja u
kolama, govori i o metodama poduavanja koje su namijenjene posebnim drutvenim
grupama. Takoer, naglaava se nunost potovanja privatnosti oboljelih od AIDS-a.
School Health Education to Prevent AIDS and STD: A Resource Package for Curriculum
Planners (Zdravstveno obrazovanje u koli za prevenciju AIDS-a i drugih spolno prenosivih
bolesti: Paket materijala za autore kurikuluma), Handbook for Curriculum Planners
(Prirunik za izraivae kurikuluma), Students Activities (Aktivnosti za uenike), Teachers

167

Guide (Vodi za uitelje), eneva, WHO i UNESCO, 1994.

Ovaj paket nastavnih materijala sastoji se od nekoliko publikacija namijenjenih izraivaima
kurikuluma, uiteljima i uenicima. U Priruniku za izraivae kurikuluma objanjava se
kako pri izradi kurikuluma postaviti ciljeve, osmisliti aktivnosti za uenike i oblikovati upute
za uitelje. Druga knjiga iz paketa sadri pregled pedesetak aktivnosti za uenike razvrstanih
u etiri cjeline. Prva cjelina daje prikaz najvanijih spoznaja o AIDS-u i drugim spolno
prenosivim bolestima, u drugoj se daju odgovori na pitanja to je odgovorno spolno ponaanje
i zato prerano uputanje u spolne odnose nije dobro, u treoj se govori o vanosti uporabe
zatitnih sredstava prilikom spolnog odnosa, a u posljednjoj je cjelini rije o odnosu prema
oboljelima od AIDS-a. U Vodiu za uitelje obrauju se nastavne metode kojima se
pospjeuje aktivno sudjelovanje uenika u nastavi, stvara ugodno ozraje u razredu i potie
sudjelovanje roditelja i ostalih lanova obitelji u obrazovnom procesu.

168

Meunarodni dokumenti
Ujedinjeni narodi
Povelja Ujedinjenih naroda (Charter of the United Nations), potpisana u San Franciscou 26.
lipnja 1945.; stupila na snagu 24. listopada 1945.

Konvencije i drugi ugovori

Konvencija o ropstvu (Slavery Convention), usvojena u enevi 9. oujka 1926.
Konvencija o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida (Convention on the Prevention and
Punishment of the Crime of Genocide), usvojena na Glavnoj skuptini 9. prosinca 1948.;
rezolucija br. 260 A (III); stupila na snagu 12. sijenja 1951.
Konvencija o suzbijanju trgovanja ljudima i iskoritavanja prostitucije drugih (Convention for
the Suppression of the Traffic in Persons and of the Exploitation of the Prostitution of
Others), usvojena na Glavnoj skuptini 2. prosinca 1949.; rezolucija br. 317 (IV); stupila na
snagu 25. srpnja 1951.
Konvencija o poloaju izbjeglica (Convention Relating to the Status of Refugees), usvojena
28. srpnja 1951., na Konferenciji opunomoenika Ujedinjenih naroda o poloaju izbjeglica i
osoba bez dravljanstva, odranoj prema rezoluciji Glavne skuptine br. 429 (V) od 14.
prosinca 1950.; stupila na snagu 22. travnja 1954.
Konvencija o meunarodnom pravu na ispravak (Convention on the International Right of
Correction), usvojena na Glavnoj skuptini 16. prosinca 1952.; rezolucija br. 630 (VII);
stupila na snagu 24. kolovoza 1962.
Konvencija o politikim pravima ena (Convention on the Political Rights of Women),
usvojena na Glavnoj skuptini 20. prosinca 1952.; rezolucija br. 640 (VII); stupila na snagu 7.
srpnja 1954.
Dodatna konvencija o ukidanju ropstva, trgovine robljem te ustanova i praksi slinih ropstvu
(Supplementary Convention on the Abolition of Slavery, the Slave Trade, and Institutions and
Practices Similar to Slavery), usvojena 30. travnja 1956. na Konferenciji u organizaciji
Gospodarskog i socijalnog vijea; rezolucija br. 608 (XXI); stupila na snagu 30. travnja 1957.
Konvencija o pristanku na brak, minimalnoj dobi za sklapanje braka i upisu brakova
(Convention on Consent to Marriage, Minimum Age for Marriage and Registration of
Marriages), usvojena na Glavnoj skuptini 7. studenoga 1962.; rezolucija br. 1763 A (XVII);
stupila na snagu 9. prosinca 1964.
Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (International
Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination), usvojena na
Glavnoj skuptini 21. prosinca 1965.; rezolucija br. 2106 A (XX); stupila na snagu 4. sijenja

169

1969.
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (International Covenant on Civil and
Political Rights), usvojen na Glavnoj skuptini 16. prosinca 1966.; rezolucija br. 2200 A
(XXI); stupio na snagu 23. oujka 1976.
Fakultativni protokol uz Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (Optional
Protocol to the International Covenant on Civil and Political Rights), usvojen na Glavnoj
skuptini 16. prosinca 1966.; rezolucija br. 2200 A (XXI); stupio na snagu 23. oujka 1976.
Drugi fakultativni protokol uz Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima kojemu
je cilj ukidanje smrtne kazne (Second Optional Protocol to the International Covenant on
Civil and Political Rights Aiming at the Abolition of the Death Penalty), usvojen na Glavnoj
skuptini 15. prosinca 1989.; rezolucija br. 44/128; stupio na snagu 11. srpnja 1991.
Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (International Covenant
on Economic, Social and Cultural Rights), usvojen na Glavnoj skuptini 16. prosinca 1966.;
rezolucija br. 2200 A (XXI); stupio na snagu 3. sijenja 1976.
Konvencija o nezastarijevanju ratnih zloina i zloina protiv ovjeanstva (Convention on the
Non-Applicability of Statutory Limitations to War Crimes and Crimes Against Humanity),
usvojena 26. studenoga 1968.; rezolucija br. 2391 (XXIII); stupila na snagu 11. studenoga
1970.
Meunarodna konvencija o iskorjenjivanju i kanjavanju zloina apartheida (International
Convention on the Suppression and Punishment of the Crime of Apartheid), usvojena na
Glavnoj skuptini 30. studenoga 1973.; stupila na snagu 18. srpnja 1976.
Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena (Convention on the Elimination of All
Forms of Discrimination against Women), usvojena na Glavnoj skuptini 18. prosinca 1979.;
rezolucija br. 34/180; stupila na snagu 3. rujna 1981.
Konvencija protiv muenja i drugog okrutnog, neljudskog ili poniavajueg postupka ili
kazne (Convention against Torture and Other Cruel, Inhuman or Degrading Treatment or
Punishment), usvojena na Glavnoj skuptini 10. prosinca 1984.; rezolucija br. 39/46; stupila
na snagu 26. lipnja 1987.
Konvencija o pravima djeteta (Convention on the Rights of the Child), usvojena na Glavnoj
skuptini 20. studenoga 1989.; rezolucija br. 44/25; stupila na snagu 2. rujna 1990.
Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika migranata i lanova njihovih obitelji
(International Convention on the Protection of the Rights of All Migrant Workers and
Members of Their Families), usvojena na Glavnoj skuptini 18. prosinca 1990.; rezolucija br.
45/158.

Deklaracije i drugi dokumenti

Opa deklaracija o ljudskim pravima (Universal Declaration of Human Rights), usvojena na
Glavnoj Skuptini 1948.; rezolucija br. 217 A (III).

170

Deklaracija o pravima djeteta (Declaration of the Rights of the Child), usvojena na Glavnoj
skuptini 20. studenoga 1959.; rezolucija br. 1386 (XIV).
Deklaracija o jamenju neovisnosti kolonijalnim zemljama i narodima (Declaration on the
Granting of Independence to Colonial Countries and Peoples), usvojena na Glavnoj
skuptini 14. prosinca 1960.; rezolucija br. 1514 (XV).
Deklaracija Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (United Nations
Declaration on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination), usvojena na
Glavnoj skuptini 20. studenoga 1963.; rezolucija br. 1904 (XVIII).
Deklaracija o promicanju meu mladima ideala mira, uzajamnog potivanja i razumijevanja
meu narodima (Declaration on the Promotion among Youth of the Ideals of Peace, Mutual
Respect and Understanding between Peoples), usvojena na Glavnoj skuptini 7. prosinca
1965.; rezolucija br. 2037 (XX).
Deklaracija o ukidanju diskriminacije ena (Declaration on the Elimination of
Discrimination against Women), usvojena na Glavnoj skuptini 7. prosinca 1967.; rezolucija
br. 2263 (XXII).
Deklaracija o teritorijalnom azilu (Declaration on Territorial Asylum), usvojena na Glavnoj
skuptini 14. prosinca 1967.; rezolucija br. 2312 (XXII).
Deklaracija o drutvenom napretku i razvoju (Declaration on Social Progress and
Development), usvojena na Glavnoj skuptini 11. prosinca 1969.; rezolucija br. 2542 (XXIV).
Deklaracija o naelima meunarodnog prava o prijateljskim odnosima i suradnji meu
dravama u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda (Declaration on Principles of
International Law Concerning Friendly Relations and Co-operation among States in
Accordance with the Charter of the United Nations), usvojena na Glavnoj skuptini 1970.;
rezolucija br. 2625 (XXV).
Deklaracija o pravima mentalno retardiranih osoba (Declaration on the Rights of Mentally
Retarded Persons), usvojena na Glavnoj skuptini 20. prosinca 1971.; rezolucija br. 2856
(XXVI).
Naela meunarodne suradnje u otkrivanju, uhienju, izruenju i kanjavanju osoba
okrivljenih za ratne zloine i zloine protiv ovjeanstva (Principles of International Cooperation in the Detection, Arrest, Extradition and Punishment of Persons Guilty of War
Crimes and Crimes against Humanity), usvojena na Glavnoj skuptini 3. prosinca 1973.;
rezolucija br. 3074 (XXVIII).
Deklaracija o zatiti ena i djece u izvanrednim okolnostima i oruanom sukobu (Declaration
on the Protection of Women and Children in Emergency and Armed Conflict), usvojena na
Glavnoj skuptini 14. prosinca 1974.; rezolucija br. 3318 (XXIX).
Opa deklaracija o iskorjenjivanju gladi i pothranjenosti (Universal Declaration on the
Eradication of Hunger and Malnutrition), usvojena na Glavnoj skuptini 17. prosinca 1974.;
rezolucija br. 3348 (XXIX).

171

Deklaracija o koritenju znanstvenog i tehnolokog napretka u interesu mira i za dobrobit

ovjeanstva (Declaration on the Use of Scientific and Technological Progress in the
Interests of Peace and for the Benefit of Mankind), usvojena na Glavnoj skuptini 10.
studenoga 1975.; rezolucija br. 3384 (XXX).
Deklaracija o pravima nemonih osoba (Declaration on the Rights of Disabled Persons),
usvojena na Glavnoj skuptini 9. prosinca 1975.; rezolucija br. 3447 (XXX).
Deklaracija o zatiti svih osoba od muenja i drugog oblika okrutnog, neljudskog ili
poniavajueg postupka ili kazne (Declaration on the Protection of All Persons from Being
Subjected to Torture and Other Cruel, Inhuman or Degrading Treatment or Punishment),
usvojena na Glavnoj skuptini 9. prosinca 1975.; rezolucija br. 3452 (XXX).
Deklaracija o ukidanju svih oblika nesnoljivosti i diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja
(Declaration on the Elimination of All Forms of Intolerance and of Discrimination Based
on Religion or Belief), usvojena na Glavnoj skuptini 25. studenoga 1981.; rezolucija br.
36/55.
Deklaracija o sudjelovanju ena u promicanju meunarodnog mira i suradnje (Declaration on
the Participation of Women in Promoting International Peace and Co-operation), usvojena
na Glavnoj skuptini 3. prosinca 1982.; rezolucija br. 37/63.
Deklaracija o pravu naroda na mir (Declaration on the Right of Peoples to Peace), usvojena
na Glavnoj skuptini 12. studenoga 1984.; rezolucija br. 39/11.
Deklaracija o nadzoru nad trgovinom drogama i zlouporabi droga (Declaration on the
Control of Drug Trafficing and Drug Abuse), usvojena na Glavnoj skuptini 14. prosinca
1984.; rezolucija br. 39/142.
Standardni minimum pravila Ujedinjenih naroda u suenju maloljetnicima - Pravila iz
Pekinga (United Nations Standard Minimum Rules for the Administration of Juvenile
Justice - The Beijing Rules), usvojen na Glavnoj skuptini 29. studenoga 1985.; rezolucija
br. 40/33.
Deklaracija o ljudskim pravima pojedinaca koji nisu dravljani zemlje u kojoj ive
(Declaration on the Human Rights of Individuals Who are not Nationals of the Country in
which They Live), usvojena na Glavnoj skuptini 13. prosinca 1985.; rezolucija br. 40/144.
Deklaracija o socijalnim i pravnim naelima zatite i dobrobiti djece s osobitim osvrtom na
skrbnitvo i usvajanje, na nacionalnoj i meunarodnoj razini (Declaration on Social and
Legal Principles relating to the Protection and Welfare of Children, with Special Reference
to Foster Placement and Adoption Nationally and Internationally), usvojena na Glavnoj
skuptini 3. prosinca 1986.; rezolucija br. 41/85.
Deklaracija o pravu na razvoj (Declaration on the Right to Development), usvojena na
Glavnoj skuptini 4. prosinca 1986.; rezolucija br. 41/128.
Pravila Ujedinjenih naroda za zatitu maloljetnika kojima je oduzeta sloboda (United Nations
Rules for the Protection of Juveniles Deprived of their Liberty), usvojena na Glavnoj

172

skuptini 14. prosinca 1990.; rezolucija br. 45/113.

Smjernice Ujedinjenih naroda za sprjeavanje maloljetnike delinkvencije -Smjernice iz
Riyada (United Nations Guidelines for the Prevention of Juvenile Delinquency - The
Riyadh Guidelines), usvojene na Glavnoj skuptini 14. prosinca 1990.; rezolucija br. 45/112.
Smjernice za reguliranje kompjutoriziranih osobnih podataka (Guidelines for the Regulation
of Computerized Personal Data Files), usvojene na Glavnoj skuptini 14. prosinca 1990.;
rezolucija br. 45/95.
Temeljna naela postupka prema zatvorenicima (Basic Principles for the Treatment of
Prisoners), usvojena na Glavnoj skuptini 14. prosinca 1990.; rezolucija br. 45/111.
Naela za zatitu mentalno oboljelih osoba i poboljanje zatite mentalnog zdravlja
(Principles for the Protection of Persons with Mental Illness and the Improvement of
Mental Health Care), usvojena na Glavnoj skuptini 17. prosinca 1991.; rezolucija br.
46/119.
Deklaracija o pravima pripadnika nacionalnih ili etnikih, vjerskih ili jezinih manjina
(Declaration on the Rights of Persons Belonging to National or Ethnic, Religious or
Linguistic Minorities), usvojena na Glavnoj skuptini 18. prosinca 1992.; rezolucija br.
47/135.
Deklaracija o zatiti osoba od prisilnog nestanka (Declaration on the Protection of Persons
from Enforced Disappearance), usvojena na Glavnoj skuptini 18. prosinca 1992.; rezolucija
br. 47/133.
Deklaracija o ukidanju nasilja nad enama (Declaration on the Elimination of Violence
against Women), usvojena na 85. plenarnom zasjedanju 20. prosinca 1993.; rezolucija br.
48/104.
Naela koja se odnose na status nacionalnih ustanova za zatitu ljudskih prava (Principles
Relating to the Status of National Institutions for the Protection of Human Rights),
usvojena na Glavnoj skuptini 20. prosinca 1993.; rezolucija br. 48/134, aneks.

Meunarodna organizacija rada

Konvencije
Konvencija (br. 87) o slobodi udruivanja i zatiti prava na organiziranje (Convention /No.
87/ Concerning Freedom of Association and Protection of the Right to Organize), usvojena
na 31. zasjedanju Glavne skuptine 9. srpnja 1948.; stupila na snagu 4. srpnja 1950.
Konvencija (br. 98) o primjeni naela o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje
(Convention /No. 98/ Concerning the Application of the Principles of the Right to Organize
and to Bargain Collectively), usvojena na 32. zasjedanju Glavne skuptine 1. srpnja 1949.;
stupila na snagu 18. srpnja 1951.
173

Konvencija (br. 100) o jednakom nagraivanju muke i enske radne snage za

jednakovrijedan posao (Convention /No. 100/ Concerning Equal Remuneration for Men
and Women Workers for Work of Equal Value), usvojena na Glavnoj skuptini 29. lipnja
1951.; stupila na snagu 23. svibnja 1953.
Konvencija (br. 105) o ukidanju prisilnoga rada (Convention /No. 105/ Concerning the
Abolition of Forced Labour), usvojena na 40. zasjedanju Glavne skuptine 25. lipnja 1957.;
stupila na snagu 17. sijenja 1959.
Konvencija (br. 111) o diskriminaciji glede zapoljavanja i zanimanja (Convention /No. 111/
Concerning Discrimination in Respect of Employment and Occupation), usvojena na 42.
zasjedanju Glavne skuptine 25. lipnja 1958.; stupila na snagu 15. lipnja 1960.
Konvencija (br. 122) o politici zapoljavanja (Convention /No. 122/ Concerning
Employment Policy), usvojena na 48. zasjedanju Glavne skuptine 9. srpnja 1964.; stupila na
snagu 15. srpnja 1966.
Konvencija (br. 154) o promicanju kolektivnog pregovaranja (Convention /No. 154/
Concerning the Promotion of Collective Bargaining), usvojena na 67. zasjedanju Glavne
skuptine 19. srpnja 1981.; stupila na snagu 11. kolovoza 1983.
Konvencija (br. 169) o starosjedilakim i plemenskim narodima u neovisnim zemljama
(Convention /No. 169/ Concerning Indigenous and Tribal Peoples in Independent
Countries), usvojena na 76. zasjedanju Glavne skuptine 27. lipnja 1989.; stupila na snagu 5.
rujna 1991.

enevske konvencije
enevska konvencija o zbrinjavanju ranjenih i bolesnih u oruanim sukobima na kopnu Prva enevska konvencija (Geneva Convention for the Amelioration of the Condition of
the Wounded and Sick in Armed Forces in the Field - First Geneva Convention),
usvojena u enevi na Diplomatskoj konferenciji o uspostavi meunarodnih konvencija za
zatitu rtava rata, 12. kolovoza 1949.; stupila na snagu 21. listopada 1950.
enevska konvencija o zbrinjavanju ranjenih, bolesnih i brodolomnih pripadnika oruanih
snaga na moru - Druga enevska konvencija (Geneva Convention for the Amelioration of
the Condition of Wounded, Sick and Shipwrecked Members of Armed Forces at Sea Second Geneva Convention), usvojena u enevi na Diplomatskoj konferenciji o uspostavi
meunarodnih konvencija za zatitu rtava rata, 12. kolovoza 1949.; stupila na snagu 21.
listopada 1950.
enevska konvencija o postupanju prema ratnim zatvorenicima - Trea enevska
konvencija (Geneva Convention Relative to the Treatment of Prisoners of War - Third
Geneva Convention), usvojena u enevi na Diplomatskoj konferenciji o uspostavi
meunarodnih konvencija za zatitu rtava rata, 12. kolovoza 1949.; stupila na snagu 21.
listopada 1950.

174

enevska konvencija o zatiti civilnih osoba u vrijeme rata - etvrta enevska konvencija
(Geneva Convention Relative to the Protection of Civilian Persons in Time of War Fourth Geneva Convention), usvojena u enevi na Diplomatskoj konferenciji o uspostavi
meunarodnih konvencija za zatitu rtava rata, 12. kolovoza 1949.; stupila na snagu 21.
listopada 1950.
Protokol koji dopunjuje enevske konvencije od 12. kolovoza 1949., koji se odnosi na zatitu
rtava meunarodnog oruanog sukoba - Protokol I. (Protocol Additional to the Geneva
Conventions of 12 August 1949, and Relating to the Protection of Victims of International
Armed Conflicts - Protocol I), usvojen 8. lipnja 1977. na Diplomatskoj konferenciji o
jaanju i razvoju meunarodnog humanitarnog prava primjenjivog na oruani sukob; stupio
na snagu 7. prosinca 1979.
Protokol koji dopunjuje enevske konvencije od 12. kolovoza 1949., koji se odnosi na zatitu
rtava nemeunarodnog oruanog sukoba - Protokol II. (Protocol Additional to the Geneva
Conventions of 12 August 1949, and Relating to the Protection of Victims of NonInternational Armed Conflicts - Protocol II), usvojen 8. lipnja 1977. na Diplomatskoj
konferenciji o jaanju i razvoju meunarodnog humanitarnog prava primjenjivog na oruani
sukob; stupio na snagu 7. prosinca 1978.

UNESCO
Konvencije i drugi ugovori
Ugovor o olakavanju meunarodnog protoka video i audio materijala obrazovne, znanstvene
i kulturne naravi - Bejrutski ugovor (Agreement for Facilitating the International
Circulation of Visual and Auditory Materials of an Educational, Scientific and Cultural
Character - The Beirut Agreement), usvojen na 3. zasjedanju Glavne skuptine 10.
prosinca 1948.
Opa konvencija o autorskim pravima (Universal Copyright Convention), usvojena na
Meuvladinoj konferenciji o autorskim pravima odranoj pod pokroviteljstvom UNESCO-a,
6. rujna 1952.; stupila na snagu 16. rujna 1955.; obnovljena 1971.
Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju (Convention against Discrimination in
Education), usvojena na 11. zasjedanju Glavne skuptine 14. prosinca 1960.; stupila na snagu
1962.
Konvencija o tehnikom i strunom obrazovanju (Convention on Technical and Vocational
Education), usvojena na 25. zasjedanju Glavne skuptine 10. studenoga 1989.

Deklaracije
Deklaracija o naelima meunarodne kulturne suradnje (Declaration of the Principles of
International Cultural Co-operation), usvojena na 14. zasjedanju Glavne skuptine 4.
studenoga 1966.

175

Deklaracija o smjernicama glede koritenja satelitskog prijenosa za slobodno irenje

obavijesti, obrazovanja i vee kulturne razmjene (Declaration of Guiding Principles on the
Use of Satellite Broadcasting for the Free Flow of Information, the Spread of Education,
and Greater Culural Exchange), usvojena na 17. zasjedanju Glavne skuptine 15. studenoga
1972.
Meunarodna povelja o tjelesnom odgoju i portu (International Charter on Physical
Education and Sport), usvojena na 20. zasjedanju Glavne skuptine 21. studenoga 1978.
Deklaracija o temeljnim naelima glede doprinosa javnih glasila jaanju mira i meunarodnog
razumijevanja, unaprjeivanju ljudskih prava i suzbijanju rasizma, apartheida i poticanja rata
(Declaration on Fundamental Principles Concerning the Contribution of the Mass Media
to Strengthening Peace and International Understanding, to the Promotion of Human
Rights and to Countering Racialism, Apartheid and Incitement to War), usvojena na 20.
zasjedanju Glavne skuptine 22. studenoga 1978.
Deklaracija o rasi i rasnim predrasudama (Declaration on Race and Racial Prejudice),
usvojena na 20. zasjedanju Glavne skuptine 27. studenoga 1978.
Deklaracija i cjelovit program djelovanja u podruju obrazovanja za mir, ljudska prava i
demokraciju (Declaration and the Integrated Framework of Action on Education for Peace,
Human Rights and Democracy), usvojeni na 28. zasjedanju Glavne skuptine u studenome
1995.
Deklaracija o naelima snoljivosti (Declaration of Principles of Tolerance), usvojena na 28.
zasjedanju Glavne skuptine 16. studenoga 1995.
Opa deklaracija o ljudskom genomu i ljudskim pravima (Universal Declaration of Human
Genome and Human Rights), usvojena na 29. zasjedanju Glavne skuptine 11. studenoga
1997.; rezolucija o primjeni br. 29 C/Resolution 17.
Deklaracija o odgovornostima sadanjih generacija prema buduim generacijama
(Declaration on the Responsibilities of the Present Generations towards Future
Generations), usvojena na 29. zasjedanju Glavne skuptine 12. studenoga 1997.

Preporuke
Preporuka protiv diskriminacije u obrazovanju (Recommendation against Discrimination in
Education), usvojena na 11. zasjedanju Glavne skuptine 14. prosinca 1960.
Preporuka o statusu uitelja (Recommendation Concerning the Status of Teachers),
usvojena 5. listopada 1966. na posebnoj Meuvladinoj konferenciji u organizaciji UNESCOa.
Nadopunjena preporuka o tehnikom i strunom obrazovanju (Revised Recommendation
Concerning Technical and Vocational Education), usvojena na 18. zasjedanju Glavne
skuptine 19. studenoga 1974.

176

Preporuka o odgoju i obrazovanju za meunarodno razumijevanje, suradnju i mir te ljudska

prava i temeljne slobode (Recommendation Concerning Education for International
Understanding, Co-operation and Peace and Education Relating to Human Rights and
Fundamental Freedoms), usvojena na 18. zasjedanju Glavne skuptine 19. studenoga 1974.
Preporuka o statusu znanstvenih istraivaa (Recommendation on the Status of Scientific
Researchers), usvojena na 18. zasjedanju Glavne skuptine 20. studenoga 1974.
Preporuka o sudjelovanju i doprinosu irokih masa kulturnom ivotu (Recommendation on
Participation by the People in Large in Cultural Life and their Contribution), usvojena na 19.
zasjedanju Glavne skuptine 26. studenoga 1976.
Preporuka o unaprjeenju obrazovanja odraslih (Recommendation on the Development of
Adult Education), usvojena na 19. zasjedanju Glavne skuptine 26. studenoga 1976.
Preporuka o statusu umjetnika (Recommendation on the Status of the Artist), usvojena na 21.
zasjedanju Glavne skuptine 27. listopada 1980.
Preporuka o poloaju nastavnog osoblja u visokom obrazovanju (Recommendation
Concerning the Status of Higher-Education Teaching Personnel), usvojena na 29. zasjedanju
Glavne skuptine 11. studenoga 1997.

Vijee Europe
Konvencije i drugi ugovori
Statut Vijea Europe (Statute of the Council of Europe), usvojen u Londonu 5. svibnja 1949.
(ETS br. 1)1; stupio na snagu 3. kolovoza 1949.
Konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Convention for the Protection of
Human Rights and Fundamental Freedoms), usvojena u Rimu 4. studenoga 1950. (ETS br. 5);
stupila na snagu 3. rujna 1953.; dopunjena prema odredbama Protokola br. 11 koji je usvojen
11. svibnja 1994. (ETS br. 155); stupio na snagu 1. studenoga 1998.
Europska konvencija o istovrijednosti diploma koje vode pristupu na sveuilite (European
Convention on the Equivalence of Diplomas Leading to Admission to Universities), usvojena
u Parizu 11. prosinca 1953. (ETS br. 15); stupila na snagu 20. travnja 1954.
Protokol uz Europsku konvenciju o istovrijednosti diploma koje vode pristupu na sveuilite
(Protocol to the European Convention on the Equivalence of Diplomas Leading to Admission
to Universities), usvojen u Strasbourgu 3. lipnja 1964. (ETS br. 49); stupio na snagu 4. srpnja
1964.
Europska konvencija o kulturi (European Cultural Convention), usvojena u Parizu 19.
prosinca 1954. (ETS br. 18); stupila na snagu 5. svibnja 1955.
Europska konvencija o mirnom rjeavanju sporova (European Convention for the Peaceful

177

Settlements of Disputes), usvojena u Strasbourgu 29. travnja 1957. (ETS br. 23); stupila na
snagu 30. travnja 1958.
Europska socijalna povelja (European Social Charter), usvojena u Torinu 18. listopada 1961.
(ETS br. 35); stupila na snagu 26. veljae 1965.
Protokol koji dopunjuje Europsku socijalnu povelju (Additional Protocol to the European
Social Charter), usvojen u Strasbourgu 5. svibnja 1988. (ETS br. 128); stupio na snagu 4.
rujna 1992.
Protokol koji dopunjuje Europsku socijalnu povelju (Protocol Amending the European
Social Charter), usvojen u Torinu 21. listopada 1991. (ETS br. 142).
Protokol koji dopunjuje Europsku socijalnu povelju sustavom kolektivnih albi (Additional
Protocol to the European Social Charter Providing for a System of Collective Complaints),
usvojen u Strasbourgu 9. studenoga 1995. (ETS br. 158); stupio na snagu 1. srpnja 1998.
Europska socijalna povelja - Dopunjena (European Social Charter - Revised), usvojena u
Strasbourgu 3. svibnja 1996. (ETS br. 163); stupila na snagu 1. srpnja 1999.
Europska konvencija o posvojenju djece (European Convention on the Adoption of
Children), usvojena u Strasbourgu 24. travnja 1967. (ETS br. 58); stupila na snagu 26. travnja
1968.
Europska konvencija o pravnom statusu djece roene izvan braka (European Convention on
the Legal Status of Children Born out of Wedlock), usvojena u Strasbourgu 15. listopada
1975. (ETS br. 85); stupila na snagu 11. kolovoza 1978.
Europska konvencija o pravnom statusu radnika migranata (European Convention on the
Legal Status of Migrant Workers), usvojena u Strasbourgu 24. studenoga 1977. (ETS br. 93);
stupila na snagu 1. svibnja 1983.
Europski ugovor o prenoenju odgovornosti za izbjeglice (European Agreement on Transfer
of Responsibility for Refugees), usvojen u Strasbourgu 16. listopada 1980. (ETS br. 107);
stupio na snagu 1. prosinca 1980.
Konvencija o zatiti pojedinaca glede automatskog procesuiranja osobnih podataka
(Convention for the Protection of Individuals with Regard to Automatic Processing of
Personal Data), usvojena u Strasbourgu 28. sijenja 1981. (ETS br. 108); stupila na snagu 1.
listopada 1985.
Europska konvencija o nasilju gledatelja i neprihvatljivom ponaanju na
priredbama i osobito na nogometnim utakmicama (European Convention on
Violence and Misbehaviour at Sports Events and in particular at Football
usvojena u Strasbourgu 19. kolovoza 1985. (ETS br. 120); stupila na snagu 1.
1985.

portskim
Spectator
Matches),
studenoga

Europska povelja o lokalnoj samoupravi (European Charter of Local Self-Government),

usvojena u Strasbourgu 15. listopada 1985. (ETS br. 122); stupila na snagu 1. rujna 1988.

178

Europska konvencija o sprjeavanju muenja i neljudskog ili poniavajueg postupka ili

kazne (European Convention for the Prevention of Torture and Inhuman or Degrading
Treatment or Punishment), usvojena u Strasbourgu 26. studenoga 1987. (ETS br. 126);
stupila na snagu 1. veljae 1989.
Protokol br. 1 uz Europsku konvenciju o sprjeavanju muenja i neljudskog ili poniavajueg
postupka ili kazne (Protocol No. 1 to the European Convention for the Prevention of
Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment), (ETS br. 151), usvojen
1993.
Protokol br. 2 uz Europsku konvenciju o sprjeavanju muenja i neljudskog ili poniavajueg
postupka ili kazne (Protocol No. 2 to the European Convention for the Prevention of
Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment) (ETS br. 152), usvojen
1993.
Europska konvencija o opoj istovrijednosti razdoblja sveuilinog studija (European
Convention on the General Equivalence of Periods of University Study), usvojena u Rimu 6.
studenoga 1990. (ETS br. 138); stupila na snagu 1. sijenja 1991.
Konvencija o sudjelovanju stranaca u javnom ivotu na lokalnoj razini (Convention on the
Participation of Foreigners in Public Life at Local Level), usvojena u Strasbourgu 5. veljae
1992. (ETS br. 144); stupila na snagu 1. svibnja 1997.
Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima (European Charter for Regional or
Minority Languages), usvojena u Strasbourgu 5. studenoga 1992. (ETS br. 148); stupila na
snagu 1. oujka 1998.
Okvirna konvencija o zatiti nacionalnih manjina (Framework Convention for the Protection
of National Minorities), usvojena u Strasbourgu 10. studenoga 1994. (ETS br. 157); stupila
na snagu 1. veljae 1998.
Europska konvencija o ostvarivanju prava djece (European Convention on the Exercise of
Childrens Rights), usvojena u Strasbourgu 25. sijenja 1996. (ETS br. 160).
Konvencija o zatiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bia glede primjene biologije i
medicine: Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini (Convention for the Protection of
Human Rights and Dignity of the Human Being with Regard to the Application of Biology
and Medicine: Convention on Human Rights and Biomedicine), usvojena u Oviedu 4.
travnja 1997. (ETS br. 164); stupila na snagu 1. prosinca 1999.
Protokol koji dopunjuje Konvenciju o zatiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bia glede
primjene biologije i medicine, o zabrani kloniranja ljudskog bia (Additional Protocol to the
Convention for the Protection of Human Rights and Dignity of the Human Being with
Regard to the Application of Biology and Medicine, on the Prohibition of Cloning Human
Being), usvojen u Parizu 12. sijenja 1998. (ETS br. 168).
Konvencija o priznanju diploma visokog obrazovanja u europskoj regiji (Convention on the
Recognition of Qualifications Concerning Higher Education in the European Region),
usvojena u Lisabonu 11. travnja 1997. (ETS br. 165); stupila na snagu 1. veljae 1999.

179

Europska konvencija o nacionalnosti (European Convention on Nationality), usvojena u

Strasbourgu 6. studenoga 1997. (ETS br. 166); stupila na snagu 1. oujka 2000.

Deklaracije i drugi dokumenti

Rezolucija (64)11 Odbora ministara o graanskim pravima i europskom obrazovanju
(Resolution No (64)11of the Committee of Ministers on Civil Rights and European
Education), 6. listopada 1964.
Preporuka br. 453 Savjetodavne skuptine o mjerama koje treba poduzeti protiv poticanja
rasne, nacionalne i vjerske mrnje (Recommendation No 453 of the Consultative Assembly on
Measures to be Taken against Incitement to Racial, National and Religious Hatred), 1966.
Rezolucija br. 743 Parlamentarne skuptine o potrebi suzbijanja obnovljene faistike
propagande i njezinih rasistikih aspekata (Resolution No 743 of the Parliamentary Assembly
on the Need to Combat Resurgent Fascist Propaganda and its Racist Aspects), 1980.
Deklaracija o nesnoljivosti - prijetnji demokraciji (Declaration of the Committee of Ministers
Regarding Intolerance - a Threat to Democracy), usvojena na Odboru ministara 14. svibnja
1981.
Preporuka br. 968 Parlamentarne skuptine o ksenofobijskim stavovima i pokretima u
zemljama lanicama u odnosu na radnike migrante (Recommendation No 968 of the
Parliamentary Assembly on Xenophobic Attitudes and Movements in Member Countries with
Regard to Migrant Workers), 1983.
Preporuka br. R(84)9 Odbora ministara o drugoj generaciji migranata (Recommendation No
R(84)9 of the Committee of Ministers on Second-Generation Migrants), 20. oujka 1984.
Preporuka br. R(84)18 Odbora ministara zemljama lanicama o izobrazbi uitelja u
obrazovanju za meukulturno razumijevanje, osobito u kontekstu migracija (Recommendation
No R(84)18 of the Committee of Ministers to Member States on the Training of Teachers in
Education for Intercultural Understanding, Notably in a Context of Migration), 25. rujna
1984.
Preporuka br. R(85)7 Odbora ministara zemljama lanicama o poduavanju i uenju o
ljudskim pravima u kolama (Recommendation No R(85)7 of the Committee of Ministers to
Member States on Teaching and Learning about Human Rights in Schools), 14. svibnja 1985.
Preporuka br. 1034 Parlamentarne skuptine o unaprjeenju uzajamnog razumijevanja
etnikih zajednica u Europi Usudjeti se ivjeti zajedno (Recommendation 1034 of the
Parliamentary Assembly on the Improvement in Europe of Mutual Understanding between
Ethnic Communities Daring to Live Together), 1986.
Preporuka br. 1116 Parlamentarne skuptine o AIDS-u i ljudskim pravima (Recommendation
No 1116 of the Parliamentary Assembly on AIDS and Human Rights), 29. studenoga 1989.
Preporuka br. R(90)7 Odbora ministara zemljama lanicama o informiranju i savjetovanju
namijenjenim mladei u Europi (Recommendation No R(90)7 of the Committee of Ministers to

180

Member States Concerning Information and Counselling for Young People in Europe), 21.
veljae 1990.
Preporuka br. R(92)12 Odbora ministara zemljama lanicama o odnosima u zajednici
(Recommendation No R(92)12 of the Committee of Ministers to Member States on Community
Relations), 21. rujna 1992.
Beka deklaracija (sastanka na vrhu Vijea Europe) (Vienna Declaration /of the Heads of
State and Government of the Member States of the Council of Europe/), 9. listopada 1993.
Preporuka Parlamentarne skuptine o vjerskoj snoljivosti u demokratskom drutvu
(Recommendation of the Parliamentary Assembly on Religious Tolerance in a Democratic
Society), 1993.
Preporuka br. R(94)13 Odbora ministara zemljama lanicama o mjerama za promicanje
medijske transparentnosti (Recommendation No R(94)13 of the Committee of Ministers to
Member States on Measures to Promote Media Transparency), 22. studenoga 1994.
Preporuka br. R(94)18 Odbora ministara zemljama lanicama o pokretljivosti mladei
(Recommendation No R(94)18 of the Committee of Ministers to Member States on Youth
Mobility), 12. listopada 1995.
Preporuka br. R(97)3 Odbora ministara zemljama lanicama o sudjelovanju mladei i
budunosti graanskog drutva (Recommendation No R(97)3 of the Committee of Ministers to
Member States on Youth Participation and the Future of Civil Society), 4. veljae 1997.
Preporuka br. 1346 Parlamentarne skuptine o obrazovanju za ljudska prava
(Recommendation No 1346 of the Parliamentary Assembly on Human Rights Education), 26.
rujna 1997.
Zavrna deklaracija Drugog sastanka na vrhu Vijea Europe (Final Declaration of the Second
Summit of the Council of Europe), 11. listopada 1997.
Preporuka br. R(97)19 Odbora ministara zemljama lanicama o prikazivanju nasilja u
elektronikim medijima (Recommendation No R(97)19 of the Committee of Ministers to
Member States on the Portrayal of Violence in the Electronic Media), 30. listopada 1997.
Preporuka br. R(97)20 Odbora ministara zemljama lanicama o govoru mrnje
(Recommendation No R(97)20 of the Committee of Ministers to Member States on Hate
Speech), 30. listopada 1997.
Preporuka br. R(98)8 Odbora ministara zemljama lanicama o sudjelovanju djece u
obiteljskom i drutvenom ivotu (Recommendation No R(98)8 of the Committee of Ministers
to Member States on Childrens Participation in Family and Social Life), 18. rujna 1998.
Preporuka br. R(97)21 Odbora ministara zemljama lanicama o medijima i promicanju
kulture snoljivosti (Recommendation No R(97)21 of the Committee of Ministers to Member
States on the Media and the Promotion of a Culture of Tolerance), 30. listopada 1998.
Preporuka br. R(99)1 Odbora ministara o mjerama za promicanje pluralizma medija

181

(Recommendation No R(99)1 of the Committee of Ministers to Member States on Measures to

Promote Media Pluralism), 19. sijenja 1999.
Budimpetanska deklaracija Odbora ministara Za proirenu Europu bez granica razdvajanja
(The Budapest Declaration of the Committee of Ministers For a Greater Europe Without
Dividing Lines), 7. svibnja 1999.
Deklaracija i program Odbora ministara o obrazovanju za demokratsko graanstvo, temeljeno
na pravima i odgovornostima graana (Declaration and Programme on Education for
Democratic Citizenship, Based on the Rights and Responsibilities of Citizens of the
Committee of Ministers), 7. svibnja 1999.
Preporuka br. R(2000)4 Odbora ministara zemljama lanicama o obrazovanju
romske/ciganske djece u Europi (Recommendation No R(2000)4 of the Committee of
Ministers to Member States on the Education of Roma/Gypsy Children in Europe), 3. veljae
2000.

Organizacija za europsku sigurnost

i suradnju (OESS)
Helsinki zavrni akt (Helsinki Final Act), usvojen u Helsinkiju na Sastanku visokih
povjerenika zemalja sudionica Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi, 1. kolovoza
1975.
Parika povelja za Novu Europu (Charter of Paris for a New Europe), usvojena u Parizu na
Sastanku poglavara drava i vlada zemalja sudionica Konferencije o sigurnosti i suradnji u
Europi, 19.-21. studenoga 1990.

Zakljuni
dokumenti
meunarodnih skupova
Teheranska izjava (Proclamation of Teheran), usvojena na Meunarodnoj konferenciji o
ljudskim pravima, Teheran, 13. svibnja 1968.
Naela Meunarodnog kongresa o poduavanju ljudskih prava (Principles of the
International Congress on the Teaching of Human Rights), Be, 12.-16. rujna 1978.
Zavrni dokument Svjetskog kongresa o obrazovanju za razoruanje (Final Document of the
World Congress on Disarmament Education), Pariz, lipanj 1980.
Atenska deklaracija (The Declaration of Athens), usvojena na Simpoziju o kritikom
pregledu pseudoznanstvenih teorija kojima se opravdava rasizam i rasna diskriminacija,
182

Atena, 30. oujka - 3. travnja 1981.

Malteanske preporuke o poduavanju, obavjeivanju i dokumentaciji u ljudskim pravima
(Malta Recommendations on Human Rights Teaching, Information and Documentation),
usvojene na Meunarodnom kongresu o poduavanju, obavjeivanju i dokumentaciji u
ljudskim pravima, Malta, 31. kolovoza - 5. rujna 1987.
Deklaracija Meunarodnog kongresa o miru u glavama ljudi - Deklaracija iz
Yamoussoukroa (Declaration of the International Congress on Peace in the Minds of Men
- The Yamoussoukro Declaration), Yamoussoukro, srpanj 1989.
Seviljska izjava o nasilju (Sevilla Statement on Violence), usvojena na Meunarodnom
sastanku znanstvenika, Sevilla, 16. svibnja 1986.; prihvaena na 25. zasjedanju Glavne
skuptine UNESCO-a 16. studenoga 1989.
Svjetska deklaracija o obrazovanju za sve Zadovoljavanje temeljnih potreba za uenjem
(World Declaration on Education for All Meeting Basic Learning Needs), usvojena na
Svjetskoj konferenciji o obrazovanju za sve, Jomtien, 5.-9. oujka 1990.
Svjetska deklaracija o opstanku, zatiti i razvoju djece (World Declaration on the Survival,
Protection, and Development of Children), usvojena na Svjetskom sastanku na vrhu, New
York, 30. rujna 1990.
Deklaracija iz Montevidea o demokratskoj kulturi i vladavini (Declaration of Montevideo on
Democratic Culture, and Governance), usvojena na Konferenciji o demokratskoj kulturi i
razvoju Ususret treem mileniju u Latinskoj Americi, Montevideo, 27. - 30. studenoga
1990.
Sinajska izjava o akademskoj slobodi i sveuilinoj autonomiji (Sinaia Statement on
Academic Freedom and University Autonomy), usvojena na Meunarodnoj konferenciji o
akademskoj slobodi i sveuilinoj autonomiji, Sinaia, 1992.
Svjetski plan djelovanja o obrazovanju za ljudska prava i demokraciju te prilozi za pripremu
Deklaracije o akademskim slobodama (World Plan of Action on Education for Human
Rights and Democracy, and Contributions to the Preparation of a Declaration on Academic
Freedom), usvojeni na Meunarodnom kongresu o obrazovanju za ljudska prava i
demokraciju, Montreal, 8.-11. oujka 1993.
Beka deklaracija i program djelovanja (Vienna Declaration and Programme of Action),
usvojeni na Svjetskoj konferenciji o ljudskim pravima, Be, 14.-25. lipnja 1993.
Izjava iz Salamanke i okvir za djelovanje u obrazovanju osoba s posebnim potrebama (The
Salamanca Statement and Framework for Action on Special Needs Education), usvojena na
Svjetskoj konferenciji o obrazovanju osoba s posebnim potrebama, Salamanka, 7.-10. lipnja
1994.
Seulske preporuke o demokraciji i snoljivosti (Seoul Recommendations on Democracy and
Tolerance), usvojene na Meunarodnoj konferenciji o demokraciji i snoljivosti, Seul, 27.-29.
rujna 1994.

183

Deklaracija o ulozi vjere u promicanju kulture mira (Declaration on the Role of Religion in
the Promotion of a Culture of Peace), usvojena na sastanku Doprinos vjera kulturi mira,
Barcelona, 12.-18. prosinca 1994.
Zakljuci Meunarodnog kolokvija o pravu na humanitarnu pomo (Conclusions of the
International Colloquium on the Right to Humanitarian Assistance), Pariz, 25.-27. sijenja
1995.
Torontska platforma za djelovanje (Toronto Platform for Action), usvojena na
Meunarodnom simpoziju o enama i medijima Mogunost izraavanja i odluivanja,
Toronto, 3. oujka 1995.
Kopenhagenska deklaracija o drutvenom razvoju i Program djelovanja (The Copenhagen
Declaration and Programme of Action), usvojeni na Svjetskom sastanku na vrhu za
drutveni razvoj, Kopenhagen, 6.-12. oujka 1995.
Genovska deklaracija o znanosti i drutvu (Genoa Declaration on Science and Society),
usvojena na sastanku Odbora Genovskog foruma UNESCO-a o znanosti i drutvu, Genova,
8.-9. listopada 1995.
Sofijska deklaracija o promicanju neovisnih i pluralistinih medija (Declaration of Sofia on
Promoting Independent and Pluralistic Media), usvojena na Europskom seminaru o
promicanju neovisnih i pluralistikih medija, Sofija, 10.-13. rujna 1997.
Europska strategija primjene (The European Implementation Strategy), usvojena na
UNESCO-ovoj Regionalnoj konferenciji o obrazovanju za ljudska prava u Europi,
Turku/Abo, 18.-21. rujna 1997.
Izjava o ulozi UNESCO katedri u promicanju kulture mira (Statement on the Role of
UNESCO Chairs in the Promotion of a Culture of Peace), usvojena na Sastanku
predstavnika UNESCO-ovih katedri za ljudska prava, mir, demokraciju i snoljivost,
Stadtschlaining, 25. travanj 1998.
Stadtschlainingki poziv na promicanje ljudskih prava, mira, demokracije, meunarodnog
razumijevanja i snoljivosti (The Stadtschlaining Appeal to Promote Human Rights, Peace,
Democracy, International Understanding and Tolerance), usvojen na Sastanku predstavnika
UNESCO-ovih katedri za ljudska prava, mir, demokraciju i snoljivost, Stadtschlaining, 25.
travanj 1998.

184

Rjenici, bibliografije,
enciklopedije i drugi referentni
materijali
Access to Human Rights Documentation: Documentation, Bibliographies and Data Base
on Human Rights (Pristup dokumentima o ljudskim pravima: Dokumenti, bibliografije i baza
podataka), Pariz, UNESCO, 1994.
Djelo sadri podatke o vanijim tekstovima i normativnim dokumentima o ljudskim pravima,
koji su objavljeni od 1948. do 1993. godine. Uz publikacije Vijea Europe, Meunarodnog
crvenog kria i specijaliziranih organizacija Ujedinjenih naroda, tu su i izdanja drugih
meunarodnih organizacija. Na kraju se nalazi popis asopisa nevladinih organizacija o stanju
ljudskih prava u svijetu.
Agi, Marc 5000 titres sur les liberts: une slection d ouvrages disponibles en langue
franaise (5000 naslova o slobodama: Izbor djela dostupnih na francuskom jeziku), Pariz,
Librairie des liberts, 1984.
Knjiga donosi popis djela o ljudskim pravima i slobodama koja su objavljena na francuskome
jeziku. Podijeljena je u tri dijela. U prvom dijelu nalazi se popis tema, imena i kljunih
pojmova svrstanih po abecednom redu. Drugi dio sadri popis djela svrstanih po abecednom
slijedu imena njihovih autora, a u treem dijelu nalazimo riznicu ljudskih prava u kojoj svaka
rubrika sadri identifikacijski broj na koji upuuju indeks i popis.
Boutros Boutros-Ghali An Agenda for Peace (Agenda za mir), New York, United Nations
Department of Public Information, 1995.
Knjiga sadri dokumente o kolektivnoj sigurnosti, meunarodnom pravu, ljudskim pravima te
gospodarskom i drutvenom razvoju, o kojima govori Povelja Ujedinjenih naroda od 1945.
godine. Tijekom pola stoljea svog postojanja, Ujedinjeni narodi su nastojali poticati
zajedniki napredak u tim podrujima. Danas ta organizacija iznalazi inventivne pristupe
ispunjenju svojih ciljeva u poslijehladnoratovskom svijetu. Okupljeni su tekstovi namijenjeni
poticanju miljenja i djelovanja za budunost.
Bringing Cases before the European Commission and Court of Human Rights (Pokretanje
postupka pred Europskom komisijom i Sudom za ljudska prava), Abo, Institute for Human
Rights/Abo Akademi University, 1997.
U knjizi se opisuju mehanizmi zatite ljudskih prava koji su predvieni Europskom
konvencijom o zatiti ljudskih prava i postupci prijave krenja prava pred Europskom
komisijom i Europskim sudom za ljudska prava. Spominju se i promjene koje e uslijediti
nakon osnivanja jedinstvenog Europskog suda za ljudska prava. Na kraju knjige nalaze se
proceduralna pravila Komisije i Suda za ljudska prava, primjerak obrasca za prijavu u
pojedinanom obraanju Sudu i bibliografija radova.
Brownlie, Ian Basic Documents on Human Rights (Temeljni dokumenti o ljudskim
pravima), Oxford, Oxford University Press, 1993.

185

Zbornik sadri tekstove novijih meunarodnih deklaracija i konvencija u podruju promicanja

i zatite ljudskih prava, ukljuujui dokumente Ujedinjenih naroda, Vijea Europe, tekstove
Meunarodne organizacije rada te relevantne dokumente iz Latinske Amerike, Afrike i Azije.
Cashmore, Elias Dictionary of Race and Ethnic Relations (Rjenik rasnih i etnikih odnosa),
London, Routledge, 1996.
Ovo je etvrto izdanje jednog od najpoznatijih rjenika u podruju meurasnih i meuetnikih
odnosa. Sadraj rjenika je znatno izmijenjen pod utjecajem novih pristupa rasnim i etnikim
problemima. Na promjene su osobito utjecala dogaanja kao to su: suenje O. J. Simpsonu u
SAD, raspad bive Jugoslavije, bombaki napad u Oklahomi, aktivnosti desnih ekstremista u
SAD i sl. Gotovo polovica pojmova je obnovljena, dopunjena je i bibliografija, a unijeto je
niz novih odreenja, kao to su crni feminizam, ekoloki rasizam, drugi, podinjeni itd.
Declaration of Minimum Humanitarian Standards (Deklaracija o minimumu humanitarnih
standarda), Abo, Institute for Human Rights/Abo Academy University, 1996.
Na skupu odranom u organizaciji Instituta za ljudska prava Abo Academy University 1990.
godine, usvojena je Turku deklaracija o minimumu humanitarnih standarda, u kojoj se
razrauju opa prava koja se bez izuzetka trebaju potivati u mirnodopskim i ratnim uvjetima.
Turku deklaracija pobudila je veliku pozornost vladinih i nevladinih organizacija i udruga te
Ujedinjenih naroda i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi. Institut za ljudska prava je
ubrzo po usvajanju Deklaracije objavio podlistak s tekstom i kratkim komentarom
Deklaracije. U novom izdanju Deklaracija je nadopunjena nekim vanijim tekstovima u
kojima se ralanjuje njezin sadraj i opisuje njezin utjecaj od poetka devedesetih.
de Jonge, W. (i dr.) Guide in Monitoring and Promoting Human Rights, and NGO
Management (Vodi za nadgledanje i promicanje ljudskih prava i upravljanje u nevladinim
organizacijama), Be, International Helsinki Federation for Human Rights, 1995.
Djelo nudi uvod u dokumente i zatitne mehanizme u podruju ljudskih prava, primjerice one
Ujedinjenih naroda i Vijea Europe, a namijenjeno je nevladinim organizacijama. Osim toga,
sadri prikaze nacionalnih mehanizama zatite ljudskih prava (sudstvo, mediji itd.), adresar
nacionalnih i meunarodnih nevladinih organizacija za ljudska prava, dodatak o nainima
prikupljanja financijskih sredstava te upravljanju financijama i bibliografiju. Autori propituju
mogunosti irenja ideja ljudskih prava u drutvu, odgojem i obrazovanjem za ljudska prava i
nadgledanjem ljudskih prava.
Directorio latinamericano de instituciones de educacion en derechos humanos (Adresar
institucija u podruju odgoja i obrazovanja za ljudska prava u Latinskoj Americi), San Jose,
Centro de Recursos Educatiovos, 1995.
Adresar sadri informacije o ciljevima, podrujima djelatnosti i materijalima institucija u
podruju odgoja i obrazovanja za ljudska prava u Latinskoj Americi kao i njihove prijavne
obrasce.
Directory of Institutions Involved in Intercultural Studies (Adresar institucija koje se bave
interkulturalnim studijima), Pariz, UNESCO, 1984.
Ovaj UNESCO-ov adresar donosi podatke o 191 instituciji iz 51 zemlje, koje se u potpunosti
ili djelomice bave interkulturalnim studijima. Objavljeni podaci sakupljeni su upitnikom ili
preuzeti iz UNESCO-ove DARE baze podataka u sektoru drutvenih i humanistikih
znanosti. Uvrtene su institucije koje se znanstveno bave poredbom kultura (poredbenim
studijima kulturnih fenomena) ili kulturnom interakcijom (studijima procesa interakcije
izmeu ljudi ili naroda razliitih kulturnih pozadina). Znanstvena usmjerenost podrazumijeva

186

istraivanja, odgoj i obrazovanje, izobrazbu, savjetovanje i specijalizirano izdavatvo. Za

svaku od institucija navodi se adresa, godina osnivanja, vrsta organizacije
(nacionalna/meunarodna; vladina/nevladina; profitna/neprofitna), podruja/discipline,
publikacije, tekua istraivanja i imena voditelja.
Elbers, Frank (ur.) Human Rights Education Resourcebook (Izvori u odgoju i obrazovanju
za ljudska prava), Cambridge (MA), Human Rights Education Associates, 2000.
Publikacija sadri obilje informacija koje mogu posluiti uiteljima, istraivaima i
aktivistima posveenim promicanju ljudskih prava odgojem i obrazovanjem. U uvodnom
dijelu objanjava se pristup odgoju i obrazovanju za ljudska prava, odreuju kriteriji
ukljuivanja pojedinih sadraja te objanjava svrha publikacije. Preostali dio strukturiran je u
pet cjelina: organizacije i mree u podruju odgoja i obrazovanja za ljudska prava; odgojnoobrazovni programi na est kontinenata; bibliografija radova s biljekama; audio-vizualni
materijali i izvori na Internetu; te fondacije u podruju odgoja i obrazovanja za ljudska prava.
Franklin, Bob (ur.) The Handbook of Childrens Rights: Comparative Policy and Practice
(Prirunik o pravima djece: Poredbena politika i praksa), London, Routledge, 1995.
Knjiga je sastavljena od eseja znanstvenika, politiara i strunjaka razliitih profila, osobito
socijalnih radnika, pedagoga i djejih psihologa, u kojima se procjenjuje stanje u svijetu glede
zatite i potivanja prava djece.
Human Development Report 1997 (Izvjee o ljudskom razvoju, 1997.), New York, United
Nations Development Programme, 1997.
Najvanija poruka izvjea jest da iskorjenjivanje siromatva nije samo moralni imperativ,
nego je ono praktino mogue. Naime, u svijetu postoje sredstva i znanja potrebna za rjeenje
problema siromatva u vremenu kraem od prosjenog ljudskog vijeka. Na Svjetskom
sastanku na vrhu, posveenom drutvenom razvoju, odranom 1995. godine, gotovo sve
zemlje svijeta obvezale su se da e nastojati na iskorjenjivanju krajnjeg siromatva. Izvjee
prati globalne promjene s motrita ljudskog razvoja. Pod pojmom siromatva ne
podrazumijevaju se samo niski prihodi, nego i nedostatak ansi i prilika za ostvarenje
podnoljivog ivota. U predloenoj agendi djelovanja obuhvaena su sljedea kritina
podruja: jednakost spolova, ostvarivanje gospodarskog rasta u korist siromanih,
globalizacija i usmjeravanje razvoja.
Human Rights (Ljudska prava), Strasbourg, Council of Europe, 1995.
Brouru ini pet informativnih listia o funkcioniranju Europske komisije za ljudska prava i
Vijea Europe. Osim opih obavijesti, listii sadre i Socijalnu povelju, Konvenciju o
sprjeavanju muenja te druge europske normativne dokumente u podruju ljudskih prava.
Human Rights Education: Bibliography (Bibliografija radova u podruju obrazovanja za
ljudska prava), London, Amnesty International, 1992.
Bibliografija radova s biljekama u podruju obrazovanja za ljudska prava sadri djela na
engleskom, francuskom, panjolskom, nizozemskom, njemakom i drugim jezicima. Djela su
razvrstana po sljedeim kategorijama: formalno i neformalno obrazovanje, radovi namijenjeni
usavravanju strunjaka i materijali za ope obrazovanje o ljudskim pravima. Na kraju knjige
nalazimo komentare uz Opu deklaraciju o ljudskim pravima i Afriku povelju o ljudskim
pravima i pravima naroda.
Ishay, Micheline R. (ur.) The Human Rights Reader: Major Political Essays, Speeches, and
Documents: From the Bible to the Present (itanka ljudskih prava: Glavni politiki eseji,

187

govori i dokumenti: Od Biblije do danas), London, Routledge, 1998.

Ova itanka sadri podroban prikaz podrijetla i razvoja ideja ljudskih prava tijekom povijesti
te najvanije meunarodne dokumente o ljudskim pravima. itatelj prati odvajanje ljudskih
prava od religijskog humanizma i stoike literature, njihovu sekularizaciju i preobrazbu u
liberalna, graanska i politika prava tijekom prosvjetiteljstva, pojavu socijalistikih vienja
prava, ukljuenje ljudskih prava u komunitarni, feministiki, ekoloki i homoseksualni
diskurs, te oblikovanje meunarodnih zakona ljudskih prava nakon Drugog svjetskog rata.
Kemp, David The Environment Dictionary (Rjenik okolia), London, Routledge, 1998.
Rjenik okolia predstavlja bogato vrelo informacija o raznim aspektima okolia. ine ga
definicije kljunih pojmova te pojanjenja drutveno-gospodarskih, kulturnih, povijesnih i
politikih imbenika promjena u okoliu. Svako poglavlje sadri upute kako koristiti taj dio
Rjenika; kratke biljeke o nizu tema vezanih uz okoli; ire ulomke o vanijim pitanjima;
ilustracije u obliku informativnih dijagrama, karti i crtea; vanije radove u drugim
publikacijama te prijedloge za daljnje itanje. U Rjeniku je primijenjen interdisciplinarni
pristup koji svaki pojam osvjetljava viedimenzionalno.
Koehler, W. Traditionnelle und neue Dimensionen der internationalen Erziehung: Eine
annotierte Bibliographie (Tradicionalne i nove dimenzije meunarodnog obrazovanja:
Bibliografija s biljekama), Berlin, Institut fr Allgemeine Pdagogik, 1993.
Knjiga sadri jednu od najopsenijih bibliografija radova o meunarodnom odgoju i
obrazovanju, odgoju i obrazovanju za humanost, za mir i sigurnost te odgoju i obrazovanju za
duhovne vrijednosti. Nastala je kao dio istraivakog projekta Humboldtova sveuilita u
Berlinu, a namijenjena je uiteljima koji rade u tim podrujima.
Kuper, Adam i Kuper, Jessica The Social Science Encyclopedia (Enciklopedija drutvenih
znanosti), London, Routledge, 1995.
Ovo je novo izdanje djela koje predstavlja jedno od najvanijih referentnih publikacija u
podruju drutvenih znanosti.
Lawson, Edward Encyclopedia of Human Rights (Enciklopedija ljudskih prava),
Washington, Taylor and Francis, 1996.
Izuzetno bogat izvor informacija o razvoju i stanju meunarodnih standarda, instrumenata i
postupaka za promicanje i zatitu ljudskih prava. Osim predgovora UN-ovog Visokog
povjerenika za ljudska prava, Enciklopedija sadri vie od tisuu glavnih pojmova (npr.
obrazovanje, kulturna prava, razvojne tekoe, obiteljsko nasilje, demokracija, jednakost,
genocid, starosjedioci i dr.), koji se objanjavaju u kontekstu meunarodne politike i
utvrivanja meunarodnih standarda. Tako se uz svaki pojam vezuju meunarodni
instrumenti i meunarodna tijela i organizacije. Predstavljena su i izvjea o stanju ljudskih
prava u pojedinim zemljama. Na kraju se nalazi rjenik, kronoloka lista meunarodnih
instrumenata i status meunarodnih konvencija o ljudskim pravima.
Lipset, Seymour Martin (ur.) The Encyclopedia of Democracy (Enciklopedija demokracije),
London, Routledge, 1995.
Knjiga sadri opsean referentni materijal o odgoju i obrazovanju, razvitku i suvremenom
stanju demokratskih sustava irom svijeta.
Maddex, Richard The Illustrated Dictionary of Constitutional Concepts (Ilustrirani rjenik
ustavnog pojmovlja), London, Routledge, 1997.
Djelo je prvi sveobuhvatni rjenik ustavnog pojmovlja koje se koristi irom svijeta. Donosi

188

definicije vie od tri stotine kljunih pojmova te kratke ivotopise pedesetak filozofa i
dravnih poglavara.
Robertson, David A Dictionary of Human Rights (Rjenik ljudskih prava), London, Europa
Publications Limited, 1997.
Rjenik sadri nekoliko stotina temeljnih pojmova u podruju ljudskih prava, ukljuujui
meunarodne dokumente i organizacije te povijesne osobe koje su svojom djelatnou
utjecale na razvoj ljudskih prava. Pojmovi se uglavnom objanjavaju u kontekstu razvoja
pravnih pretpostavki zatite prava i sloboda graana u anglo-amerikom prostoru. Knjizi su
kronolokim redom dodani najvaniji dokumenti zatite ljudskih prava, meu kojima su:
Velika povelja slobode iz 1215., britanska Povelja prava iz 1689., amerika Povelja prava iz
1791. te noviji dokumenti, ukljuujui Preambulu Ustava francuske etvrte republike,
Temeljni zakon Federativne Republike Njemake, Kanadsku povelju o pravima i slobodama,
Opu deklaraciju o ljudskim pravima, Europsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda i dr.
Selective Inventory of Social Science Information and Documentation Services (Izabrani
popis informativnih i dokumentacijskih slubi u drutvenim znanostima), Pariz, UNESCO
Publishing, 1998.
Popis je sainjen na temelju UNESCO-ove banke podataka DARE (UNESCO DARE Data
Bank) i informacija prikupljenih upitnikom. Daje uvid u najvanije informacijske slube u
drutvenim znanostima u svijetu koje su zaduene za pruanje informacija strunjacima u
podruju drutvenih znanosti.
Sieghart, Paul International Law of Human Rights (Meunarodni zakon o ljudskim
pravima), New York, Oxford University Press, 1984.
Knjiga sadri ralambu i komentare na tekst osam meunarodnih dokumenata u podruju
ljudskih prava: Ope deklaracije o ljudskim pravima, Meunarodnog ugovora o graanskim i
politikim pravima, Meunarodnog ugovora o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima,
Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Europske socijalne povelje,
Amerike deklaracije o ovjekovim pravima i dunostima, Amerike konvencije o ljudskim
pravima i Afrike povelje o ljudskim pravima i pravima narod. Uz svaki dokument je kratki
opis njegova nastanka i naina na koji je koriten od strane meunarodnih institucija.
Spaulding, Seth Historical Dictionary of the United Nations Educational, Scientific and
Cultural Organization (UNESCO) (Povijesni rjenik Organizacije Ujedinjenih naroda za
obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), Pennsylvania, Scarecrow Press, 1997.
U knjizi se pojanjavaju ciljevi, aktivnosti i strategije djelovanja Organizacije Ujedinjenih
naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO). Svrha je Rjenika pomoi dravama,
institucijama i pojedincima u razumijevanju sloenih mehanizama funkcioniranja jedne od
najveih meunarodnih organizacija na svijetu. Rjenik sadri obimnu bibliografiju vanijih
lanaka i knjiga posveenih Organizaciji i najvanijih UNESCO-ovih izdanja. Osim toga, u
njemu se navode podaci o projektima od osnutka Organizacije do danas te planovi za budue
djelatnosti.
State of the Worlds Children (Kako ive djeca svijeta), New York, Oxford University Press,
UNICEF, 1996./7.
UNICEF-ovo godinje izvjee donosi podatke o stanju djejih prava u svijetu. Dio izvjea
ine statistiki podaci o zdravlju, ishrani, odgoju i obrazovanju, strukturi puanstva, poloaju
ena i razvojnim planovima glede zatite djece u pojedinim zemljama. Drugi dio donosi

189

praktine i jeftine prijedloge za rjeavanje problema neishranjenosti, bolesti i nepismenosti u

nerazvijenom dijelu svijeta.
The Status of Women: An Annotated Bibliography 1990-1995 (Poloaj ena: Bibliografija s
biljekama, 1990.-1995.), Pariz, UNESCO, 1996.
Ovo je bibliografija glavnih UNESCO-ovih publikacija i lanaka o poloaju ena u podruju
obrazovanja i prirodnih znanosti, kulture i komunikacija, te drutvenih i humanistikih
znanosti, to je objavljeno izmeu 1990. i 1995. godine. Prethodne dvije UNESCO-ove
bibliografije o poloaju ena obuhvaaju razdoblja od 1965. do 1986. i od 1986. do 1990.
godine.
Taylor, Monica (ur.) Values Education in Europe: A Select Annotated Bibliography for 27
Countries (1985-1992) (Obrazovanje za vrijednosti u Europi: Odabrana bibliografija s
biljekama za 27 zemalja od 1985. do 1992.), Pariz, UNESCO i CIDREE, 1994.
Bibliografija je nastala kao pomoni materijal koji bi trebao poduprijeti UNESCO-ove
programe usmjerene na jaanje humanistikih, kulturnih i meunarodnih dimenzija
obrazovanja. Sadri jedinice o djelima objavljenim na 23 jezika. Radi se o knjigama,
lancima, asopisima, istraivakim izvjeima, referentnim izdanjima, prirunicima za
uitelje, dokumentima, kolskim udbenicima itd. Biljeke su izradili strunjaci iz 27 zemalja.
Vidne su razlike u shvaanjima sadraja odgoja i obrazovanja za vrijednosti u pojedinim
zemljama. Prilozi veine zemalja obuhvaaju moralne, religijske, osobne i drutvene
dimenzije, ali neke zemlje na to dodaju jo estetsku i nacionalnu dimenziju. Osim toga,
tekstovi variraju ovisno o trenutnim problemima pojedinih zemalja. Tako se skandinavski
prilozi usredotouju na ekoloku problematiku, grki na pitanja roda, irski na zdravstvene
teme itd.
UNESCO Associated Schools Project in Education for International Co-operation and
Peace: List of Participating Institutions/Liste des tablissements participants/Lista des
instituciones participantes (UNESCO-ov projekt Udruenih kola za odgoj i obrazovanje za
meunarodnu suradnju i mir: Popis institucija sudionica), Pariz, UNESCO, 1977.
Adresar sudionika u UNESCO-ovu projektu Udruenih kola. U knjizi se nalazi popis
zemalja sudionica, adrese nacionalnih koordinatora, popis osnovnih i srednjih kola i
institucija za izobrazbu uitelja ukljuenih u projekt Udruenih kola, adrese kola, imena
ravnatelja ili voditelja projekta u svakoj koli, adrese informacijskih slubi Ujedinjenih
naroda u pojedinim zemljama te saeti opisi rada svake slube.
Winn, Philip Dictionary of Biological Psychology (Rjenik biologijske psihologije), London,
Routledge, 1999.
Posljednjih godina zanimanje za biologijsku psihologiju, odnosno za objanjavanje
psiholokih procesa biolokim imbenicima, znatno je poraslo ponajvie zahvaljujui
istraivanjima o umjetnoj inteligenciji. Istraivanja uzroka ovisnosti i psihikih poremeaja u
suvremenom svijetu sve vie se okreu fizikalnim procesima. U Rjeniku su prvi puta
definirani svi vaniji pojmovi koji se javljaju na sjecitu psihologije i biologije. Pojmovlje
potjee iz razliitih nepsihologijskih izvora, primjerice iz klinike medicine, psihijatrije i
neurologije, te iz posebnih podruja psihologije, na primjer iz etologije, teorije uenja i
psihofizike. Uspostavljanjem veza izmeu raznorodnih disciplina stvoreno je plodno tlo za
produktivniju daljnju suradnju izmeu drutvenih i prirodnih znanosti.
World Culture Report 1998: Culture, Creativity and Markets (Svjetsko izvjee o kulturi
1998.: Kultura, kreativnost i trita), Pariz, UNESCO Publishing, 1998.

190

Svjetsko izvjee o kulturi za 1998. godinu predstavlja interdisciplinarnu sliku stanja na

razmei kulture i razvoja. Obrauje teme kao to su: odnos razliitosti kultura i globalizacije,
stanje starosjedilakih kultura, utjecaj globalnih trita na kulturu, uloga kulturne politike u
upravljanju gospodarskim i kulturnim promjenama i dr. Istie se da su globalna trita i
meukulturni kontakti povoljno utjecali na razvoj lokalnih kultura. Upozorava se na potrebu
cjelovitijeg obuhvaanja sloenog podruja kulturnog razvoja te se trai proirenje dosadanje
liste kulturnih indikatora koja se iskljuivo svodila na obrasce proizvodnje i potronje.
World Directory of Human Rights Research and Training Institutions (Svjetski adresar
istraivakih i obrazovnih institucija u podruju ljudskih prava), Pariz, UNESCO, 1995.
Ovo je tree izdanje UNESCO-ova Svjetskog adresara istraivakih i obrazovnih institucija u
podruju ljudskih prava. Sastavljeno je prema informacijama koje je UNESCO prikupio
upitnikom. Sadri podatke o meunarodnim, regionalnim i nacionalnim institucijama, indeks
strunjaka za ljudska prava, indeks tematskih istraivanja, geografski indeks, indeks
institucija koje imaju programe meunarodne suradnje u podruju ljudskih prava, indeks
institucija koje osiguravaju stipendije i popis asopisa. Cilj je Adresara pomoi u
uspostavljanju suradnje institucija te omoguiti stvaranje mrea istraivakih i obrazovnih
institucija kako bi i strunjaci i ostali mogli zajedniki pridonositi promicanju i zatiti ljudskih
prava.

191

Informacije na Internetu
Osnovne
informacije
servisima*

mrenim

Prema funkcijama koje obavljaju, mreni servisi mogu se podijeliti u vie razliitih skupina:
1. Pomagala za pretraivanje mree, na primjer Gopher i WWW (World Wide Web);
2. Servisi za pretraivanje baza podataka, meu kojima je najpoznatiji Wide Area Information
Server (WAIS);
3. Pomagala koja slue pronalaenju osoba, raunala i njihovih adresa na mrei;
4. FTP posluitelji, koji nisu mreni servisi u uem smislu, no nalaze se izmeu mrenih
servisa i osnovnih mrenih usluga, budui da javnosti dostupne verzije FTP posluitelja imaju
vie funkcija i ugodnije korisniko suelje od verzija ugraenih u operacijske sustave;
5. Servisi za diskusijske skupine (Newsgroups).
World Wide Web, odnosno WWW ili W3, informacijski je sustav koji je nastao 1992. godine
u CERN-u u vicarskoj. Danas je to jedan od najpopularnijih informacijskih sustava, kojega
mnogi poistovjeuju sa samim Internetom. Zasniva se na ideji hiperteksta. Ako traimo, na
primjer, podatke o nekom pojmu, hipertekst nam omoguuje izravno ulaenje u dokumente
koji pruaju vie informacija o tom pojmu. Svaki dokument moe sadravati veze (engl. links)
s drugim dokumentima, gdje se nalaze daljnje informacije o traenom pojmu. Korisnik ne
mora znati gdje se dokument nalazi, ne mora izdavati naredbe za prikaz dokumenata, niti u
dokumentu traiti ulomak u kojemu se nalazi objanjenje pojma koji ga zanima. World Wide
Web koristi hipertekst preko mree te se povezani dokumenti mogu nalaziti na razliitim
raunalima i u razliitim zemljama. WWW koristi korisnik-posluitelj model za pristup
podacima. Raunalo koje se koristi programom klijenta (engl. browser) mora biti na Internet
mrei, da bi se mogao koristiti program klijent.
Postoji vie razliitih programa klijenata. Microsoft Internet Explorer i Netscape Navigator
dva su vodea programa klijenta. Netscape Navigator najee je koriteni program klijenta,
dok Microsoftov Internet Explorer od kad se pojavio 1995. godine, sve bre stjee
popularnost. Vodei web pretraivai nude daleko vie od obinog prikazivanja sadraja
weba: omoguuju interaktivno kupovanje, gledanje videozapisa, sluanje zvunih zapisa,
prikazuju trodimenzionalne virtualne svjetove i sadre razliite programe.
AltaVista je jedan od najpopularnijih alata za pretraivanje, koji posjeduje trenutno najveu
bazu dokumenata. Osim toga, AltaVista indeksira cijeli tekst dokumenta. Zbog toga
predstavlja odlian alat ako se trai neto vrlo specifino ili ako se jednostavno ele pronai
svi dokumenti na webu koji se odnose na neku temu. U veini sluajeva, AltaVista pronalazi
mnogo dokumenata koji su u irem smislu vezani uz temu. AltaVista nije dobar izbor ako se
eli pronai samo nekoliko dokumenata o nekoj temi. Web adresa AltaViste je:
http://www.altavista.digital.com
Yahoo je jedno od najpopularnijih tematskih stabala, odnosno alata pomou kojih je mogue

192

pronai informacije u odreenom podruju. Kada se neto trai preko Yahooa, zapravo se
pretrauje tisue dokumenata koje svakodnevno u kategorije razvrstavaju strunjaci u Santa
Clari u Californiji. Yahoo sadri oko 80 000 od 30 milijuna dokumenata koji se trenutno
nalaze na webu. U usporedbi s AltaVistom, njegova baza dokumenata je mala, ali je zato
kakvoa pronaenih dokumenata vrlo velika. Naime, budui da Yahoo indeksira samo one
stranice koje zadovoljavaju kriterije visoke kakvoe sadraja, on je koristan ako se ele
pronai najbolji izvori o nekoj temi. Preko Yahooa se mogu dobiti informacije iz
najrazliitijih podruja, od umjetnosti, znanosti, obrazovanja, poslovanja, gospodarstva, do
sporta i zabave. Web adresa Yahooa je: http://www.yahoo.com
Amazon je vodea tvrtka koja putem Interneta omoguuje pregledavanje, naruivanje i
plaanje knjiga, CD-a, audioknjiga itd. Djeluje od 1995. godine i danas nudi oko 3 milijuna
naslova. Omoguuje veoma jednostavno pretraivanje po razliitim kriterijima: autoru,
naslovu, kljunim rijeima, predmetnom podruju itd. Velik dio naslova prate strune
recenzije i osvrti itatelja. Njihova web adresa je: http://www. amazon.com.

Mree i organizacije za
obrazovanje/ljudska prava

odgoj

American Association of Colleges for Teachers Education - AACTE (Amerika udruga

koleda za izobrazbu uitelja).
Adresa web-stranice: http://www.aacte.org
Amerika udruga koleda za izobrazbu uitelja neprofitna je organizacija koja nudi
dodiplomske i poslijediplomske studije za prosvjetne djelatnike svih obrazovnih razina. Osim
toga, Udruga vodi AACTE Policy Clearinghouse (web-stranica: http://www.edpolicy.org) u
cilju omoguivanja pristupa informacijama o odgojno-obrazovnoj politici na nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini uiteljima i graanstvu. Veze Udruge s web-stranicama srodnih
organizacija su: Uitelji 21. stoljea (21st Century Teachers), Amerika udruga za istraivanje
obrazovanja (American Educational Research Association), Amerika federacija uitelja
(American Federation of Teachers), Udruga strunjaka za izobrazbu uitelja (Association of
Teachers Educators), Informacijska mrea Drutva za informacijsku tehnologiju i izobrazbu
uitelja (Information Network of the Society for Information Technology and Teacher
Education - InSITE), Nacionalni odbor za profesionalne uiteljske standarde (National Board
for Professional Teaching Standards - NBPTS), Nacionalna udruga za odgoj i obrazovanje
(National Education Association - NEA), Nacionalna zaklada za unaprjeenje obrazovanja
(National Foundation for the Improvement of Education), Nacionalna udruga kolskih odbora
(National School Board Association -NSBA), Meunarodna udruga Phi Delta Kappa (Phi
Delta Kappa International), Sustav Informacijskog centra za nastavne izvore i pomagala
(ERIC System), Putevi prema unaprjeenju kole (Pathways to School Improvement) itd.
American Educational Research Association - AERA (Amerika udruga za istraivanja u
obrazovanju).
Adresa web-stranice: http://www.aera.net
Amerika udruga za istraivanja u obrazovanju profesionalna je organizacija koju je pokrenuo
Koled za obrazovanje pri Arizonskom dravnom sveuilitu. Udruga broji preko dvadeset
dvije tisue lanova, veinom uitelja, ali i znanstvenika, voditelja istraivakih projekata,
193

studenata zavrnih godina, kolskih inspektora, prosvjetnih savjetnika i dr. lanovi se

profesionalno bave razliitim disciplinama, primjerice pedagogijom, psihologijom,
statistikom, sociologijom, povijeu, gospodarstvom, filozofijom, antropologijom, politikom
itd. Preko web-stranice Udruge mogue je sudjelovati u raspravama na Internetu u podruju
kolske administracije, istraivanja obrazovanja, obrazovanja i drutva, izobrazbe uitelja,
prosvjetne politike itd. Nadalje, moe se stupiti u vezu s mnogim amerikim i meunarodnim
udrugama za istraivanje obrazovanja, primjerice s Australskom udrugom za istraivanja u
obrazovanju (Australian Association for Research in Education), Britanskom udrugom za
istraivanje obrazovanja (British Educational Research Association), Europskom udrugom za
istraivanje obrazovanja (European Educational Research Association) itd.
American Federation of Teachers - AFT (Amerika federacija uitelja).
Adresa web-stranice: http://www.aft.org
Amerika federacija uitelja nevladina je i neprofitna organizacija s preko milijun lanova, od
kojih su veina uitelji iz dravnih i privatnih kola, potom kolsko osoblje, sveuilini
profesori, slubenici u lokalnoj i dravnoj upravi te lijenici. Federacija djeluje na podizanju
uiteljskih standarda, radi na izradi programa profesionalnog usavravanja uitelja te se, u
suradnji sa srodnim organizacijama, zalae za unaprjeenje ivotnog standarda prosvjetnih
djelatnika. U skladu s tim, u mnogim zemljama u suradnji s lokalnim uiteljima organizira
seminare za osposobljavanje uitelja u metodama odgoja i obrazovanja za demokraciju,
osnovnim naelima demokracije, vodstvu itd. Federacija je najvea udruga uitelja u
Sjedinjenim Dravama, s preko dvije tisue lokalnih podrunica. Preko web-stranice
Federacije moe se doi do informacija o novijim reformama amerikog kolskog sustava, o
projektima, kao to je Mrea za uitelje 21. stoljea (21st Century Teachers Network) itd.
Osim toga, preko Human Rights and Community Relations Department/Related
Sites/Education Groups dolazi se do zanimljivih mjesta na webu, na primjer do Mree za
kvalitetno obrazovanje manjina (Quality Education for Minorities Network).
American Political Science Association - APSA (Amerika udruga za politike znanosti).
Adresa web-stranice: http://www.apsanet.org/CENnet/
Web-stranica Amerike udruge za politike znanosti sadri bogatu mreu posveenu
graanskom odgoju i obrazovanju, na kojoj posjetitelji mogu pretraivati organizacije,
istraivati razvoj prosvjetnih politika, itati strune radove, pronai korisne nastavne izvore, a
na raspolaganju imaju i knjinicu te odsjek za sastanke s kolegama. Mrea sadri obavijesti o
seminarima, natjecanjima preko Interneta, mogunostima stipendiranja, popise nove
preporuene literature itd. Stranica nudi veze s Institutom za mir Sjedinjenih Drava (United
States Institute for Peace - USIP), Institutom za demokraciju u Istonoj Europi (Institute for
Democracy in Eastern Europe), ERIC, Centrom za graanski odgoj (Center for Civic
Education), CIVITAS-om te nizom amerikih nacionalnih tijela i udruga u ovom podruju
itd.
Association of Teachers Educators - ATE (Udruga strunjaka za izobrazbu uitelja).
Adresa web-stranice: http://www.siu.edu/departments/coe/ate
Udruga strunjaka za izobrazbu uitelja, osnovana 1920. godine, jedina je amerika
nacionalna organizacija s pojedinanim lanstvom, koja je iskljuivo posveena poboljanju
izobrazbe uitelja. lanovi Udruge dolaze s vie od ezdeset koleda i fakulteta i iz pet tisua
kola. Sredinji ured Udruge smjeten je u Washingtonu. Udruga ima dva zastupnika mjesta
u Nacionalnom vijeu za potvrivanje uiteljske naobrazbe (National Council for
Accreditation of Teacher Education) te je predstavljena na ERIC banci podataka za izobrazbu
uitelja.

194

The Australian Council for Educational Research - ACER (Australsko vijee za istraivanje
obrazovanja).
Adresa web-stranice: http://www.acer.edu.au
Australsko vijee za istraivanje obrazovanja australski je nacionalni centar preko kojega se
australski znanstvenici ukljuuju u meunarodna istraivanja i projekte, primjerice projekte
OECD-a i UNESCO-a. Vijee je osnovano 1930. godine kao privatna neprofitna tvrtka, a
upoljava znanstvenike koji se iskljuivo bave istraivanjem velikih razmjera. Posljednjih
godina Vijee je obavljalo istraivanja u podruju neobvezatnih nastavnih programa,
izobrazbe uitelja, problema prijelaza iz kolovanja na zapoljavanje i sl.
British Educational Research Association - BERA (Britanska udruga za istraivanje
obrazovanja).
Adresa web-stranice: http://www.scre.ac.uk/bera
Britanska udruga za istraivanje obrazovanja promie kulturu neovisnog i otvorenog
istraivanja u podruju obrazovanja. Pritom prvenstveno nastoji oko izgradnje aktivne
zajednice istraivaa te pokree rasprave o kakvoi, svrsi, sadraju i metodologijama
istraivanja obrazovanja. U tu svrhu razvija suradnju s politiarima, ravnateljima obrazovnih
ustanova, voditeljima zaklada, drugim nacionalnim i meunarodnim udrugama za istraivanje
obrazovanja, uiteljima te znanstvenicima iz drutvenih znanosti i srodnih podruja. Webstranica Udruge povezana je s vie istraivakih ustanova u podruju obrazovanja u Europi,
Americi i Australiji.
Campaign for Open Politics - COPE (Kampanja za otvorenu politiku).
Adresa web-stranice: http://www.democracy-experience.org
Kampanja za otvorenu politiku inicijativa je mladih Europljana za aktivno ukljuivanje
tinejdera i studenata u politike procese, koju podravaju neki lanovi Europskog
parlamenta. Web-stranica sadri adrese brojnih lokalnih i meunarodnih pokreta i
organizacija, ugouje grupe za raspravu te potie mlade na pokretanje rasprava i vlastitih
kampanja. Posjetitelji su prinueni razmiljati o politikim problemima budui da se od njih
trai glasovanje i opredjeljenje o raznim pitanjima. Informativni odsjeak nudi obavijesti o
europskim politikim organizacijama, strankama i institucijama, o mogunostima
zapoljavanja u politici, kampanjama, tekuim zbivanjima i sl. U dijelu koji se odnosi na
akcije, nude se mogunosti aktivnog politikog angamana te zainteresirani mogu postavljati
pitanja politiarima, glasovati za najbolje/najloije politiare, zatraiti pomo za vlastite
projekte, sudjelovati u raspravama itd. Primjerice, program pod nazivom Veleposlanici
omoguuje onima koji zadovolje izborne kriterije da virtualno predstavljaju svoju zemlju te
istodobno razvijaju svoje vjetine umreavanja, istraivanja i predstavljanja; produbljuju
znanja o politikim procesima; grade mreu osobnih kontakata itd. Svaki mjesec nadopunjuju
se primjeri uspjenih kampanja mladei.
Canadian Human Rights Foundation (Kanadska zaklada za ljudska prava).
Adresa web-stranice: http://www.chrf.ca
Kanadska zaklada za ljudska prava nevladina je organizacija posveena zatiti i promicanju
ljudskih prava obrazovanjem. Njezini programi za razvoj pluralizma i demokracije
usredotouju se na formalnopravne aspekte ljudskih prava i na jaanje veza u tom podruju.
Meu djelatnostima Zaklade valja istaknuti godinji Meunarodni program izobrazbe u
ljudskim pravima, regionalne programe u Africi, Aziji te Srednjoj i Istonoj Europi, kao i
programe izobrazbe za zemlje u razvoju. Zaklada potie rasprave i istraivanja o novim
problemima u podruju ljudskih prava putem konferencija i izdavake djelatnosti, osobito

195

objavljujui izvjea s konferencija i bilingvalni glasnik Govorei o pravima (Speaking about

Rights). Web-stranica Zaklade povezana je s organizacijama za zatitu prava ena (WWW
ene; WWWomen), razvoj i suradnju (Ljudska mrea; Humanweb), socijalna i gospodarska
prava (Meunarodna organizacija rada; International Labour Organization), izbjeglice
(Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice; UN High Commissioner for Refugees), zdravlje
(Svjetska zdravstvena organizacija; World Health Organisation) itd.
CIVNET - International Resource for Civic Education and Civil Society (CIVNET Meunarodna mrea za graanski odgoj i obrazovanje i graansko drutvo).
Adresa web-stranice: http://www.civnet.org
CIVNET je meunarodna mrea za promidbu graanskog odgoja i obrazovanja i graanskog
drutva, koju je utemeljila meunarodna nevladina organizacija CIVITAS. Mrea prua bogat
izvor informacija i nastavnih materijala iz graanskog odgoja i obrazovanja te svjetski adresar
organizacija u tom podruju. Veze s ostalim web-stranicama: Informacijski centar za nastavne
izvore i pomagala (Educational Resources Information Center - ERIC), Amerika federacija
uitelja (American Federation of Teachers - AFT), Centar za graanski odgoj (Center for
Civic Education), Meunarodni centar za graansko drutvo (Center for Civil Society
International), Vijee Europe, Mrea za demokraciju (Democracy Net), UNESCO-ova sluba
za informacije u odgoju i obrazovanju (UNESCO - Education Information Service), Centar za
graanske mree (Center for Civic Networking), Projekt graanskog odgoja i obrazovanja
(Civic Education Project), Veze za ljudska prava (Human Rights Links), Izraelski graanski
odgoj i obrazovanje (Israel Civic Education), Odsjek za odgoj i obrazovanje SAD-a (United
States Department of Education) i mnogi drugi.
The Council of Europe (Vijee Europe).
Adresa web-stranice: http://www.coe.fr
Vijee Europe meunarodna je organizacija sa sjeditem u Strasbourgu, koja se zauzima za
jaanje demokracije u Europi, potivanje ljudskih prava i vladavine zakona te ouvanje
europskog kulturnog naslijea. Glavna mjesta na Internetu na kojima se moe doznati o
djelatnostima Vijea Europe koja su relevantna za odgoj i obrazovanje su: Stranica za odgoj i
obrazovanje za demokratsko graanstvo (The Education for Democratic Citizenship
Education), Stranica ljudskih prava (The Human Rights Site), Kulturna suradnja (Cultural
Cooperation), Stranica Uprave za mlade (Site of the Youth Directorate) te Stranica Europske
komisije za borbu protiv rasizma i nesnoljivosti (The Site of the European Commission
against Racism and Intolerance). Web-stranica Vijea Europe nudi tekstove brojnih
europskih i drugih konvencija, deklaracija, sporazuma, protokola i raznih pravnih tekstova te
niz lanaka i publikacija o odgoju i obrazovanju za demokraciju, ljudska prava i
interkulturalizam.
The Danish Centre for Human Rights (Danski centar za ljudska prava).
Adresa web-stranice: http://www.humanrights.dk
Danski centar za ljudska prava osnovan je 1987. godine sa zadaom skupljanja i irenja
spoznaja o ljudskim pravima na nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini. Centar se
bavi istraivanjem, informiranjem, obrazovanjem i dokumentacijom. Okuplja strunjake
razliitih disciplina, kao to su pravo, antropologija, sociologija, ekonomija, humanistike
znanosti, novinarstvo i pedagogija. Surauje s brojnim organizacijama i upravnim tijelima u
Danskoj, s centrima za ljudska prava i humanitarnim organizacijama iz drugih zemalja te
Nordijskim vijeem, Vijeem Europe, OESS-om, Europskom unijom i Ujedinjenim
narodima. Web-stranica Centra nudi veze s istraivakim institutima u podruju ljudskih
prava, nevladinim udrugama za ljudska prava, parlamentima i politikim institucijama,

196

meuvladinim organizacijama, regionalnim sustavima za ljudska prava, bazama podataka,

virtualnim knjinicama, meunarodnim asopisima i dr.
Education International (Meunarodno obrazovanje).
Adresa web-stranice: http://ei-ie.org
Meunarodno obrazovanje svjetska je sindikalna organizacija prosvjetnih djelatnika, sa
sjeditem u Bruxellesu, koja ima 23 milijuna lanova u 148 zemalja. lanstvo ine prosvjetni
djelatnici, od predkolskih odgajatelja do sveuilinih profesora. Ciljevi organizacije jesu:
tititi prava uitelja i drugih zaposlenika u prosvjeti; promicati mir, demokraciju, socijalnu
pravdu i jednakost irenjem obrazovanja; suzbijati sve oblike rasizma, predrasuda i
diskriminacije u koli i drutvu; osposobljavati ene za vodstvo i aktivnu ulogu u zajednici i
dr. Organizacija se zauzima za kvalitetno javno obrazovanje za sve, poticanjem
preusmjeravanja sredstava dravnog prorauna iz vojnih u obrazovne svrhe, unaprjeenjem
radnih uvjeta uitelja, provedbom zdravstvenih obrazovnih programa itd. Veze s webstranicama srodnih organizacija: sve vanije nacionalne institucije u podruju obrazovanja iz
cijelog svijeta, IBE, UNESCO, UNICEF, Globalna informacijska mrea za obrazovanje
(Global Information Networks in Education - GINIE), EURYDICE, Pristup nastavnim
materijalima (Gateway to Educational Materials - GEM) i dr. Osim toga, preko web-stranice
Meunarodnog obrazovanja dolazi se do Vodia za web-stranice vezane uz obrazovanje
(Education Index), koji nudi veze sa stranicama i mreama kao to su: AskERIC, Ameriko
vijee za obrazovanje (American Council of Education), Udruga amerikih sveuilita
(Association of American Universities), Vodi za Enciklopediju Britannicu na Internetu
(Britannica Internet Guide), Kalifornijska banka podataka o instrukcijskoj tehnologiji
(California Instructional Technology Clearinghouse), Pregledi knjiga u podruju odgoja i
obrazovanja (Education Book Reviews), Adresar australske mree za obrazovanje (Education
Network Australia Directory Service), Svijet odgoja i obrazovanja (Education World), Mrea
za obrazovanje o okoliu (The Environmental Education Network), Zaklada za globalne
kolske mree (Global SchoolNet Foundation), kolski Internet menader nad mreama
(School Internet Manager over Networks - SIMON), Superklinci (Superkids), Odsjek za odgoj
i obrazovanje SAD-a (The US Department of Education), UNHCR i mnogi drugi.
EdWeb: Exploring Technology and School Reform (EdWeb: Istraivanje tehnologije i
reformi kolstva).
Adresa web-stranice: http://www.edweb.gsn.org/
EdWeb je mrea za istraivanje informacijske tehnologije i reformi kolstva. Mrea nudi
pristup mnotvu informacija u podruju obrazovanja irom svijeta, na primjer o trendovima u
obrazovnim politikama i razvoju informacijske infrastrukture, nainima uporabe raunala u
razredu itd. EdWeb je dinamina mrea unutar koje se stalno neto mijenja i dodaje. Sjedite
mree nalazi se u Californiji, a ogranci su u Hong Kongu, Ankari itd.
ERIC - The Educational Resources Information Center (ERIC - Informacijski centar za
odgoj i obrazovanje).
Adresa web-stranice: http://www.ericir.syr.edu
ERIC je informacijski sustav kojega vodi Odsjek za odgoj i obrazovanje Sjedinjenih Drava
(U. S. Department of Education). Posredstvom svojih 16 banki podataka (clearinghouse),
ERIC prua niz usluga u podruju odgoja i obrazovanja. Posebno valja izdvojiti ERIC banku
podataka za meunarodni graanski odgoj i obrazovanje (ERIC Clearinghouse for
International Civic Education) koja se nalazi u okviru ERIC banke podataka za obrazovanje u
drutvenim znanostima (ERIC Clearinghouse for Social Studies/Social Sciences Education).
U sklopu ERIC-a djeluje i AskERIC, personalizirana sluba na Internetu koja prua korisne

197

informacije uiteljima, knjiniarima, prosvjetnim savjetnicima, administatorima, roditeljima

i svim zainteresiranim graanima. Na svaki upit o bilo kojem podruju obrazovanja upuen
AskERIC-u korisnik u roku od 48 sati dobiva odgovor. Putem AskERIC-a mogue je
pretraivati sve ERIC-ove banke podataka, gdje se nalaze informacije o svim vrstama i
razinama obrazovanja, primjerice o gradskom obrazovanju, seoskom obrazovanju,
obrazovanju u ranom djetinjstvu itd. U Virtualnoj knjinici (Virtual Library) AskERIC-a
nalaze se odabrani nastavni tekstovi i pomagala te ondje zainteresirani uitelji mogu itati
nastavne priprave iz raznih predmeta. Npr., pod Virtual Library/Social Studies/Civics
nalazimo nastavne jedinice graanskog odgoja i obrazovanja podijeljene po dobi djece.
European Union (Europska unija).
Adresa web-stranice: http://europa.eu.int/index-en.htm
Web-stranica Europske unije nudi mnotvo informacija o politikim, gospodarskim,
kulturnim i drugim aspektima Unije. Primjerice, tu se nalaze podaci o stopama nezaposlenosti
u dravama lanicama, potivanju graanskih prava, zajednikoj politici, zakonskim mjerama
koje su lanice usvojile ili tek trebaju usvojiti itd. Zatim su tu neke baze podataka, statistike i
slubeni dokumenti Unije. Putem razliitih web posluitelja dolazi se do informacija o
glavnim programima i projektima Unije, kao to su Transeuropska telekomunikacijska mrea
(Trans-European Telecommunications Network), Snage za obrazovne multimedije
(Educational Multimedia Task Force), Sokrat (Socrates, akcijski program Europske komisije,
koji se odnosi na razvoj prosvjetne suradnje), Mlade za Europu (Youth for Europe, projekt za
promicanje suradnje izmeu organizacija mladei u razliitim zemljama) i mnogi drugi. Veze
s ostalim web-stranicama: izravno se pristupa web-stranicama Europskog parlamenta,
Europskog vijea, Suda pravde, Europske komisije, Odbora za regije, Gospodarskog i
drutvenog odbora te drugim tijelima i organima Unije.
EURYDICE - The Information Network on Education in Europe (EURYDICE Informacijska mrea o odgoju i obrazovanju u Europi).
Adresa web-stranice: http://www.eurydice.org
EURYDICE promie irenje i razmjenu informacija o obrazovnim sustavima i nacionalnim
prosvjetnim politikama europskih drava te na taj nain podupire razumijevanje i suradnju
meu zemljama lanicama Europske unije. Mrea je sastavljena od nacionalnih jedinica koje
djeluju u sklopu ministarstava prosvjete i drugih prosvjetnih tijela. Osim razmjene
informacija, ona potpomae i izradu niza temeljnih dokumenata i poredbenih ralambi te
nudi obimnu bazu podataka o obrazovnim sustavima. Veze s ostalim web-stranicama: sve
vanije nacionalne institucije u podruju obrazovanja u europskim zemljama, Vijee Europe,
UNESCO - IBE, OECD, Europska zaklada za izobrazbu (European Training Foundation),
Europa posluitelj (Europa Server), Meunarodno obrazovanje (Education International),
Svijet odgoja i obrazovanja (Education World), Europska kolska mrea (European
Schoolnet), Globalna zaklada kolskih mrea (Global SchoolNet Foundation), Mrea
informacijskih tehnologija za izobrazbu uitelja (Teacher Training Information Technology
Network On-Line) i mnogi drugi.
Global Youth Connect (Globalno povezana mlade).
Adresa web-stranice: http://www.globalyouthconnect.org
Globalno povezana mlade meunarodna je mrea mladih ljudi posveenih razvijanju kulture
ljudskih prava i drutvene solidarnosti. Cilj joj je ukljuivanje mladih u izgradnju svjetske
zajednice temeljene na suosjeanju, pravdi i odgovornosti. Organizaciju vode mladi u skladu s
naelima akcije, participacije, povezivanja, pomirbe i nenasilja. Web-stranica nudi veze s
udrugama s kojima Organizacija surauje u provedbi svojih programa, primjerice s mreom

198

aktivista za ljudska prava Predvoenje (Forefront), Centrom za ljudska prava Sveuilita u

Minnesoti (University of Minnesota Human Rights Centre) itd.
Human Rights Education Associates (Udrueni u odgoju i obrazovanju za ljudska prava).
Adresa web-stranice: http://www.hrea.org
Human Rights Education Associates (HREA) je nepolitika i neprofitna organizacija
osnovana radi uvoenja vrijednosti ljudskih prava u kurikulume na svim razinama kolovanja.
Posveena je promicanju razumijevanja, prihvaanja i djelovanja u pravcu mirnog, slobodnog
i pravednog drutva. Surauje s pojedincima, nevladinim, meuvladinim i vladinim
organizacijama u procesu primjene programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Stranica
organizacije sadri nastavne programe, online knjinicu, dokumentacijski centar i kalendar
teajeva za ljudska prava. Preko nje moe se doi do velikog broja nevladinih udruga i
organizacija u podruju ljudskih prava i odgoja i obrazovanja za ljudska prava irom svijeta.
Human Rights Internet (Ljudska prava na Internetu).
Adresa web-stranice: http://www.hri.ca
Human Rights Internet meunarodna je komunikacijska mrea posveena zatiti ljudskih
prava i promicanju odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokraciju. Mrea prua niz
informacija o mnogim organizacijama koje se bave ljudskim pravima iz cijelog svijeta te
neprestano nastoji proirivati postojeu bazu podataka. Preko stranice Human Rights Internet
moe se doi do svih vanijih nacionalnih i meunarodnih institucija koje provode programe
obrazovanja za ljudska prava na dodiplomskoj ili viim obrazovnim razinama, od Afrikog
centra za prouavanje demokracije i ljudskih prava (African Center for Democracy and
Human Rights Studies), organizacije Amnesty International, Arapskog instituta za ljudska
prava (Arab Institute for Human Rights) do Kanadske zaklade za ljudska prava (Canadian
Human Rights Foundation). Mrea je povezana s nekoliko drugih baza podataka na Internetu,
meu kojima se nalazi Adresar organizacija za ljudska prava (Directory of Human Rights
Organisations), Baza podataka o izdanjima o ljudskim pravima (Human Rights Publications
Database), Adresar organizacija za prava djece (Directory of Childrens Rights
Organizations), Adresar programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava (Directory of
Human Rights Education Programs) i dr.
Idealist (Idealist).
Adresa web-stranice: http://www.idealist.org
Ovo je jedna od stranica koju valja otvoriti ako netko eli osnovati pokret ili se pridruiti
nekom od postojeih pokreta, a ne zna kako to uiniti. Precizan mehanizam za pretraivanje
vodi posjetitelja meu 20 000 organizacija i politikih pokreta iz 140 zemalja. Daju se
obavijesti o nainima upravljanja i financiranja neprofitnih organizacija, adresar tvrtki i
savjetnika koji pruaju usluge neprofitnim organizacijama, popisi organizacija koje pomau u
pronalaenju projekata koji trae dobrovoljce u inozemstvu itd. Idealist je projekt globalne
udruge Djelovanje bez granica (Action Without Borders) posveene traenju praktinih
rjeenja za drutvene i ekoloke probleme, u duhu velikoduja i uzajamnog potovanja.
Information Network of the Society for Information Technology and Teacher Education InSITE (Informacijska mrea Drutva za informacijsku tehnologiju i izobrazbu uitelja).
Adresa web-stranice: http://telematics.ex.ac.uk/InSITE/
InSITE je svjetska informacijska mrea Drutva za informacijsku tehnologiju i izobrazbu
uitelja (Society for Information Technology and Teacher Education - SITE), posveena
istraivanju mogunosti proirenja programa izobrazbe uitelja u kolama i sveuilitima
diljem svijeta pomou Interneta. Mrea nudi tekstualne i multimedijalne materijale za

199

integraciju tehnologije u izobrazbu uitelja i ostalog nastavnog osoblja, proiruje suradnju

prosvjetnih djelatnika razliitih struka iz raznih krajeva svijeta preko Interneta, pokree
forume za rasprave o problemima te razvija inventivne metode koritenja tehnologije u
podruju izobrazbe uitelja. Mrea razvija i proiruje veze s web- -stranicama velikih
organizacija koje se bave osposobljavanjem uitelja irom svijeta te s elektronskim
asopisima i publikacijama u Europi, Aziji i Australiji. Na primjer, putem InSITE stranice
moe se doi do lanaka iz asopisa o informacijskoj tehnologiji za izobrazbu uitelja
(Journal of Information Technology for Teacher Education - JITTE).
International Bureau of Education (IBE) (Meunarodni ured za odgoj i obrazovanje).
Adresa web-stranice: http://www.unicc.org/ibe
Meunarodni ured za odgoj i obrazovanje UNESCO-ov je centar za informiranje i istraivanje
u podruju poredbenog obrazovanja, koji osobitu pozornost usmjerava na promicanje
graanskih vrijednosti u odgojno-obrazovnim sadrajima i kurikulumima. Veze s drugim
web-stranicama: sve UNESCO-ove web-stranice, Vijee Europe, ERIC, EURYDICE,
Globalna informacijska mrea za odgoj i obrazovanje (Global Information Network in
Education - GINIE), Sredozemni projekt odgoja i obrazovanja (Mediterranean Education
Project), Meunarodno obrazovanje (Education International), Poredbeno meunarodno
drutvo za odgoj i obrazovanje (Comparative and International Education Society), Konzorcij
Institut za razvoj i istraivanje odgoja i obrazovanja u Europi (Consortium of Institutes for
Development and Research in Education in Europe - CIDREE), Australsko vijee za
istraivanje obrazovanja (Australian Council for Educational Research), Razmjena
informacija o upravljanju u odgoju i obrazovanju (Educational Management Information
Exchange) itd.
International Institute for Democracy and Electoral Assistance - IDEA (Meunarodni
institut za demokraciju i pomo pri izborima).
Adresa web-stranice: http://www.int-idea.se
Ova meunarodna organizacija sa sjeditem u vedskoj promie i unaprjeuje odrivu
demokraciju te potpomae izborne postupke diljem svijeta. Predstavlja forum za
meudjelovanje i razmjenu iskustava raznih globalnih imbenika ukljuenih u promicanje
demokracije. Povezuje vlade i organizacije ukljuene u promicanje demokracije; potie
politiku participaciju mladih i ena; nudi savjete glede unaprjeenja demokratskog razvoja u
Africi, Latinskoj Americi, Aziji, arapskim zemljama i na Balkanu; istrauje izlazak biraa na
glasovanje itd. Preko ove se web-stranice moe stupiti u vezu s Ujedinjenim narodima,
Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), Mreom Sorosevih zaklada (Soros
Foundations Network), Institutom za globalne komunikacije (Institute for Global
Communications) putem kojega se dospijeva na Mreu za mir (PeaceNet), Ekoloku mreu
(EcoNet), Mreu o sukobu (ConflictNet), ensku mreu (WomensNet) itd.
Multicultural SkyScraper (Multikulturalni neboder).
Adresa web-stranice: http://www.multicultural.net
U projektu Multikulturalnog nebodera graanski pokreti, privatne tvrtke i europske medijske
tvrtke surauju na projektima multikulturalne razmjene. Primjerice, u dijelu posveenom
obrazovanju nalazi se projekt Licem u lice u kojemu se razmjenjivanjem video pisama meu
srednjokolcima potie interkulturalna komunikacija mladih iz razliitih sredina; projekt TV
dosjei ima za cilj pruati ugroenim grupama mladei, kao to su crnci ili migranti, obavijesti
o mogunostima zapoljavanja u medijima. Tu je i niz drugih meunarodnih projekata
multikulturalne naravi.

200

National Board for Professional Teaching Standards - NBPTS (Nacionalni odbor za

profesionalne uiteljske standarde).
Adresa web-stranice: http://www.nbpts.org
Nacionalni odbor za profesionalne uiteljske standarde nevladina je i neprofitna organizacija
posveena unaprjeivanju uiteljske naobrazbe i kvalitete nastave u amerikim kolama.
Glavni ciljevi Odbora jesu: odravati visoke standarde znanja i sposobnosti uitelja, formirati
nacionalna povjerenstva za provjeru uiteljskih znanja i sposobnosti, izdavati potvrde
uiteljima koji zadovoljavaju postavljene kriterije te poticati reforme u podruju obrazovanja.
Web-stranica Odbora, izmeu ostalog, uiteljima omoguuje da se meusobno dopisuju, trae
savjete kolega te sudjeluju u uiteljskim forumima postavljajui pitanja i dajui odgovore
(Talk to Other Teachers).
National Center for Education Statistics - NCES (Nacionalni centar za statistiku u
obrazovanju).
Adresa web-stranice: http://nces.ed.gov
Nacionalni centar za statistiku u obrazovanju amerika je udruga za skupljanje i obradu
statistikih podataka i informacija o stanju odgoja i obrazovanja u Sjedinjenim Dravama i
drugim zemljama svijeta, u cilju razvoja amerikog odgojno-obrazovnog sustava. Rezultati
njihovih istraivanja dravnim slubenicima u prosvjeti pomau u razumijevanju trenutne
situacije u odgoju i obrazovanju u Sjedinjenim Dravama, a uiteljima i zaposlenicima u
kolskoj upravi pomau u odluivanju o koracima za daljnje napredovanje njihovih kola.
Preko web-stranice Centra mogue je doi do statistikih podataka o raznim aspektima javnog
kolstva u SAD-u, od opremljenosti kolskih knjinica do mogunosti pristupa Internetu u
kolama.
National Education Association - NEA (Nacionalna udruga za obrazovanje).
Adresa web-stranice: http://www.nea.org
Nacionalna udruga za obrazovanje najstarija je i najvea organizacija u Sjedinjenim
Dravama posveena unaprjeenju javnog kolstva. Osnovana je 1857. godine u
Philadelphiji, a danas joj je sredite u Washingtonu, D. C. Broji preko 2,3 milijuna lanova
zaposlenih na svim odgojno-obrazovnim razinama, od ustanova za predkolski odgoj do
sveuilita. Udruga djeluje na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini. Na lokalnoj razini
preko svojih ogranaka vodi radionice za uitelje i ostalo nastavno osoblje. Na nacionalnoj
razini vodi kampanje za podizanje uiteljskih standarda, bori se protiv privatizacije javnog
kolstva itd. U meunarodnim okvirima pokree rasprave prosvjetnih djelatnika iz cijelog
svijeta glede djelotvornosti i uspjenosti obrazovnih sustava. S web-stranice udruge, preko
Higher Education/Key Sites/Colleges, Universities, Organisations and Unions, mogue se
povezati s koledima i sveuilitima iz cijelog svijeta i pretraivati ih po razliitim kriterijima,
kao to su geografski smjetaj, visina kolarine, uvjeti za upis itd. Zatim, NEA web-stranica
nudi pristup mnogim korisnim mjestima na mrei, u kojima se govori o poduavanju koje se
odvija putem mree, nastavnim materijalima na mrei, obrazovanju na daljinu itd.
National Foundation for Educational Research - NFER (Nacionalna zaklada za istraivanja
u obrazovanju).
Adresa web-stranice: http://www.nfer.ac.uk
Nacionalna zaklada za istraivanja u obrazovanju neovisna je organizacija u Velikoj Britaniji
koja vodi istraivake i razvojne projekte u svim sektorima javnog odgojno-obrazovnog
sustava te objavljuje rezultate svojih istraivanja u cilju unaprjeenja odgoja i obrazovanja.
Veze s drugim web--stranicama: ACER, razne obrazovne mree i stranice, npr. web-stranica
uitelja engleskog jezika (The English Teachers Web Page), Riznica europskog obrazovanja

201

(European Education Thesaurus) koju razvijaju Europska komisija i Vijee Europe kao
kljuno mjesto za razmjenu informacija izmeu banaka podataka u podruju odgoja i
obrazovanja i dr.
National Foundation for the Improvement of Education - NFIE (Nacionalna zaklada za
unaprjeenje obrazovanja).
Adresa web-stranice: http://www.nfie.org
Zakladu je 1969. godine osnovala udruga National Education Association u cilju unaprjeenja
odgoja i obrazovanja u javnim kolama Sjedinjenih Drava pruanjem financijske i tehnike
pomoi uiteljima i ostalim zaposlenicima u prosvjetnim ustanovama na svim razinama.
Zaklada potie profesionalnu suradnju meu uiteljima i njihovo povezivanje putem Interneta,
organizira konferencije, odrava seminare o vodstvu itd. Web-stranica zaklade sadri detaljan
prikaz svih njezinih projekata. Preko stranice je mogue ui u Mreu za ljudska prava (Human
Rights Network), komunikacijsku mreu u kojoj se uvijek nalaze najnoviji podaci o situaciji u
svezi s ljudskim pravima u svijetu.
National School Boards Association - NSBA (Nacionalna udruga kolskih odbora).
Adresa web-stranice: http://www.nsba.org
Nacionalna udruga kolskih odbora vodea je amerika udruga za oblikovanje i provedbu
federalne i nacionalne prosvjetne politike SAD-a. Udruga se stara da javno kolstvo bude na
vrhu nacionalne ljestvice prioriteta i da se miljenje lokalnih kolskih odbora uje na svakom
javnom politikom forumu gdje se raspravlja ili donose odluke u svezi odgoja i obrazovanja.
Veze s ostalim web-stranicama: ERIC, Mrea za obiteljski odgoj i obrazovanje (Family
Education Network), Posebna nastavna pomagala na Internetu (Special Education Resources
on the Internet), Vijee za nadarenu djecu (Council for Exceptional Children) itd.
Organisation for Economic Cooperation and Development - OECD (Organizacija za
gospodarsku suradnju i razvoj).
Adresa web-stranice: http://www.oecd.org
Web-stranica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj donosi opise njezinih aktivnosti u
gospodarskom i drugim podrujima koja su s njim izravno povezana. U posljednje vrijeme na
njoj se nalaze i informacije o politici odrivog razvoja koju potie Organizacija, prikaz niza
istraivakih projekata, statut i drugi normativni dokumenti, kao i zakljuci sastanaka resornih
ministara zemalja lanica. Ono po emu je ova web-stranica poznata jest vrlo velik broj
statistikih pokazatelja u nizu podruja, od gospodarstva do obrazovanja.
The Peoples Decade of Human Rights Education (Desetljee naroda za obrazovanje za
ljudska prava).
Adresa web-stranice: http://www.pdhre.org
Ova neprofitna meunarodna organizacija, osnovana 1988. godine, razvija pristupe i projekte
u podruju obrazovanja za ljudska prava i podupire grassroots grupe koje se bave kreativnim
i kontekstualiziranim uenjem za zatitu ljudskih prava. Djelujui preko mree suradnika, ona
potie izradu nastavnih materijala o ljudskim pravima u kontekstu borbe za drutvenu i
gospodarsku pravdu i demokraciju. Preko ove web-stranice moe se doi do niza zanimljivih
mjesta na Internetu, primjerice do Alata za istraivanje ljudskih prava (Human Rights
Research Tool), mree za poticanje aktivizma Webactive, izvora u obrazovanju za ljudska
prava na njemakom i francuskom jeziku (Netzwerk Menschenrechtsbildung) itd.
Politeia Network for Citizenship and Democracy in Europe (Mrea za graanstvo i
demokraciju u Europi Politeia).

202

Adresa web-stranice: http://www.politeia.net

Mreu Politeia pokrenuli su nizozemski Institut za graane i politiku (Instituut voor Publiek
en Politiek) i Njemaka sredinjica za politiko obrazovanje (Bundeszentrale fr politische
Bildung) u cilju poticanja drutvene i politike participacije europskih graana. Ona je mjesto
susreta s graanima organizacija koje rade u podruju politike participacije te graanskog
odgoja i obrazovanja. Posjetitelji stranice mogu pretraivati graanske organizacije i pokrete
irom svijeta, kao i istraivati posljednje razvojne trendove u graanskom odgoju i
obrazovanju. Svakako vrijedi posjetiti Resursni centar (Resource Centre), koji sadri
virtualnu knjinicu s pristupima mjestima na Internetu gdje se nudi obilje obavijesti o
europskim politikim institucijama, politikim strankama, vladama, medijima, nevladinim
organizacijama u Istonoj, Srednjoj i Zapadnoj Europi, procesima odluivanja, europskom
graanstvu, graanskom odgoju i obrazovanju, nastavnim materijalima itd. Primjerice, ovim
se putem moe doi do raznih informacijskih slubi Europske unije, popisa europskih
sveuilita, Europske udruge uitelja (European Association of Teachers) itd.
Project Vote Smart (Projekt Glasovati pametno).
Adresa web-stranice: http://www.vote-smart.org
Projekt Glasovati pametno pokrenuo je ameriki Centar za nacionalnu neovisnost u politici
(Center for National Independence in Politics) u cilju obavjeivanja graana o politikim
kandidatima i izborima. Sadri obavijesti o politiarima, ukljuujui njihove ivotopise,
adrese i financijske ralambe kampanja, cjelovite tekstove govora pojedinih izbornih
kandidata, istraivanja o problemima koji mue mlade glasae i dr. Unutar Uionice nalaze
se prijedlozi za uitelje graanskog odgoja i obrazovanja, nastavne jedinice i drugi pomoni
materijali.
SARA - Scholarly Articles Research Alerting (Obavjeivanje o znanstvenim istraivakim
lancima), Carfax.
SARA je posebna e-mail sluba specijalizirana za obavjeivanje o sadraju vie od 200
znanstvenih asopisa iz razliitih podruja, koje izdaje Carfax Publishing Limited. Sluba
svoje usluge nudi posve besplatno. Zainteresirani se mogu prijaviti na adresu
http://www.carfax.co.uk kako bi, dva tjedna prije izlaska asopisa koji ih zanimaju, dobili
stranice njihova sadraja. Stranice sadraja mogue je zatraiti po naslovima asopisa ili
tematskim cjelinama. Za svaki odabrani asopis klijent dobiva potpune bibliografske podatke:
naslov, godinu, broj i ISSN, te podatke o sadraju tekstova, koji ukljuuju imena autora i
brojeve stranica.
South East European Educational Cooperation Network (Mrea za obrazovnu suradnju u
Jugoistonoj Europi).
Adresa web-stranice: http://www.see-educoop.net
U Paktu o stabilnosti za Jugoistonu Europu obrazovanje se dri jednim od prioritetnih
podruja u osiguranju demokracije i odrivog drutvenog razvoja. U svrhu promicanja uloge
obrazovanja u tom procesu, u sklopu tzv. Pojaanog Graz-procesa (Enhanced Graz Process),
ustanovljen je task force, koji djeluje na poboljanju protoka informacija; uspostavi
mehanizama za promicanje meuinstitucionalne, regionalne i prekogranine suradnje;
poticanju partnerstava izmeu meunarodnih, vladinih i nevladinih organizacija; razvoju
mree dravnih, meuvladinih, multilateralnih i privatnih sponzora itd. Program obuhvaa
projekte u podruju izobrazbe uitelja, izrade nastavnih materijala, razmjene, obrazovanja za
ljudska prava, graanskog obrazovanja, obrazovanja za mir, strunog obrazovanja,
stipendiranja, umreavanja itd. Obrazovne se reforme planiraju u skladu s preporukama i
Planom djelovanja s Konferencije u Sofiji (studeni 1999.). Web-stranica nudi veze s vodeim

203

europskim i meunarodnim institucijama kao to su Europska komisija, Vijee Europe,

OESS, UNESCO itd., europskim programima za obrazovnu suradnju (Tempus, Leonardo da
Vinci, Socrates itd.), i drugim relevantnim web-stranicama, npr. stranicom Pakta o stabilnosti
za Jugoistonu Europu (Stability Pact for South Eastern Europe).
The Transnational Foundation for Peace and Future Research (Transnacionalna zaklada za
istraivanja mira i budunosti).
Adresa web-stranice: http://www.transnational.org
Transnacionalna zaklada za istraivanja mira i budunosti provodi primijenjena istraivanja o
miru u cilju unaprjeivanja razumijevanja sukoba na svim razinama u kontekstu nenasilne
politike, odrivog gospodarstva i etike brinosti. Na osnovi rezultata istraivanja oblikuju se
alternativne teorije i programi odgoja i obrazovanja za budunost. Zaklada nema stalno
zaposlenih djelatnika, neovisna je od bilo koje interesne grupe i odrava se pomou
minimalnog administrativnog aparata. Njezina web-stranica povezana je s nizom organizacija
za mirovna istraivanja i nenasilje, primjerice s Konzorcijem za mirovna istraivanja,
obrazovanje i razvoj (Consortium on Peace Research, Education and Development COPRED), Istraivanjem globalnih sukoba (Exploring Global Conflict), Europskim centrom
za probleme manjina (European Centre for Minority Issues) itd.
UNESCO Education Information Service (UNESCO-ova informacijska sluba za odgoj i
obrazovanje).
Adresa web-stranice: http://www.education.unesco.org
UNESCO-ova informacijska sluba za odgoj i obrazovanje sakuplja informacije s podruja
odgoja i obrazovanja u najirem smislu, iz cijelog svijeta. Web-stranica prikazuje iroku
lepezu UNESCO-ovih aktivnosti: obavijesti o konferencijama, saeci novih UNESCO-ovih
nastavnih materijala (video filmova, CD-a, audiovrpci i sl.), rasprave o goruim svjetskim
problemima u podruju obrazovanja, Svjetsko izvjee o obrazovanju (World Education
Report) i mnogo drugih zanimljivosti. Veze s ostalim web-stranicama: preko Selected
Educational Web Sites dolazi se do Indeksa za odgoj i obrazovanje (Education Indices) i
Adresara za odgoj i obrazovanje (Education Directories) unutar kojih se nalaze brojne webstranice o odgoju i obrazovanju, Virtualna knjinica itd.

204

Video materijali
Aicha, UNICEF/Francuski odbor, 1989.
U video filmu opisuje se ivot desetogodinje djevojice Aje iz regije Visokog atlasa u
Maroku. Ona prati svoju baku, primalju, u obilasku sela i tako upoznaje grubu realnost
seoskog ivota ena i djece u toj regiji.
Lalimentation des bbs de petits poids la naissance (Prehrana novoroenadi
ispodprosjene teine), UNICEF/IFBAN, 1987.
Film upozorava na problem visoke smrtnosti novoroenadi koja na svijet dolaze s
ispodprosjenom teinom. Svake godine u svijetu se rodi oko 22 milijuna beba koje tee
ispod 2,5 kg. Oko 95 posto takvih sluajeva otpada na zemlje Treeg svijeta. Najee metode
smanjenja smrtnosti kod takve djece su izobrazba majki i dojenje.
Lallaitement maternel: Une priorit mondiale (Dojenje: Svjetski prioritet), UNICEF, 1990.
Film je napravljen kao program za poticanje mladih majki na dojenje, koji se provodi u
zemljama Afrike, Azije i Latinske Amerike. Njime se majkama nastoje predoiti prednosti
dojenja. Osobito se naglaava uloga dojenja u zatiti djejeg zdravlja za razliku od drugih
pristupa prehranjivanju novoroenadi koji su nesigurni i skupi.
American Story (Amerika pria), Anti-Defamation League, n. d.
Serija filmova prati ivote dvanaest amerikih obitelji razliitog etnikog podrijetla i
socijalnog poloaja, motrei njihov doivljaj Amerike u kontekstu naglih drutvenih
promjena. Uz svaki film postoji vodi za raspravu s informacijama o povijesti i tradiciji
pojedine etnike grupe i bibliografija s biljekama. Dvanaest video filmova jesu: Obitelj
Books: Afriko-amerika pria, Obitelj Flynn: Irsko-amerika obitelj, Obitelj Fukuyama:
Japansko-amerika pria, Obitelj Garcia: Portorikansko-amerika pria, Obitelj Gromada:
Poljsko-amerika pria, Obitelj Hernandez: Meksiko-amerika obitelj, Obitelj Marinelli:
Talijansko-amerika obitelj, Obitelj Merlin: idovsko-amerika obitelj, Obitelj Nicholas:
Obitelj amerikih Indijanaca, Obitelj Olson: vedsko-amerika obitelj, Obitelj Schrader:
Njemako-amerika obitelj i Obitelj Spanakos: Grko-amerika obitelj.
Au Cambodge: Les enfants de la survie (U Kambodi: Djeca koja preivljavaju),
UNICEF/Francuski odbor, 1992.
Film je snimljen u cilju upoznavanja francuske djece sa siromatvom, nesigurnou i tekim
ivotom kambodanske djece.
Avec Luzmila: Julie en Bolivie (S Luzmilom: Julie u Boliviji), UNICEF/Francuski odbor,
1990.
U ovom filmu bolivijska pjevaica Luzmila poziva malu Francuskinju Julie da posjeti
Boliviju te joj pokazuje bijedne ivotne uvjete indijanskog stanovnitva u toj latinoamerikoj
zemlji.
Bali (Bali), UNICEF/Australski odbor, 1989.
Film govori o ivotu stanovnika indonezijskog otoka Balija, gdje se neprestano odvijaju
religijske procesije, slavlja i rtvene ceremonije za bogove i boice. Desetogodinja
djevojica Wayan gledateljima otkriva taj prekrasni otok i objanjava zato je ondje ivot tako
205

vezan uz religijske obrede.

Behind the Mask (Iza maske), Anti-Defamation League, n. d.
U ovom matovitom filmu saznajemo kako djeca preko umjetnikih radova vide svijet koji ih
okruuje. Ideja je filma istodobno istraiti jedinstvenost svakog pojedinca i znaajke koje nas
sve sjedinjuju te potaknuti uenike na razotkrivanje predrasuda i uvaavanje razlika.
Namijenjen je uenicima niih razreda osnovne kole.
Benedita da Silva: Les sentiers de la favelle (Benedita da Silva: Puteljci u etvrti baraka),
UNICEF, 1990.
Film prikazuje teke uvjete ivota ena i djece u siromanim predgraima Brazila:
promiskuitet, nedovoljnu higijenu, slabu zdravstvenu njegu, neobrazovanost, manjak iste
vode i sl. Unato svemu, mnogi od tih ljudi pokazuju zadivljujuu hrabrost, volju i
meusobnu solidarnost.
Le berceau de lhumanit (Kolijevka ovjeanstva), UNICEF, n. d.
Film je nastao kao rezultat istraivanja odnosa majki i djece u tradicijskim kulturama Afrike
te poloaja pojedinih lanova ruralne zajednice. Zanimljivo je spomenuti da poredbena
ralamba psihomotornih znaajki afrike i zapadne djece, koja je provedena u sklopu
istraivanja, pokazuje da se tjelesni i mentalni razvoj malih Afrikanaca odvija bre od razvoja
djece iz zemalja zapadne demokracije.
Beyond Hate (S onu stranu mrnje), Anti-Defamation League, n. d.
Ovo je film o mrnji i rtvama mrnje. Redaju se scene iz ivota amerikog mladia kojega je
pretukla policija, ene koja je izgubila obitelj u vjerskim sukobima u Sjevernoj Irskoj, arapske
i izraelske djece koja se igraju stoljetnoga sukoba, Nelsona Mandele koji je proveo 27 godina
u junoafrikom zatvoru, Vaclava Havela kojega je zlostavljao zatvorski uvar itd. Oni
svjedoe o tome kako mrnja rasplamsava osobnu, nacionalnu i meunarodnu krizu. No, osim
o mrnji, ovaj dokumentarni film govori i o onim pojedincima i grupama koje nastoje
promicati snoljivost i meusobno razumijevanje.
Bolivie: Les enfants du XXe siecle (Bolivija: Djeca dvadesetog stoljea), UNICEF/RTBF,
1983.
Film prikazuje krajnje siromaan ivot ljudi u jednoj regiji u Boliviji, nedaleko grada Potosi,
gdje ene i djeca rade od jutra do mraka da bi preivjeli, a mukarci esto rano umiru u
rudnicima kositra.
Breaking through Stereotypes (Razbijati stereotipe), Anti-Defamation League, n. d.
Dokumentarni film Razbijati stereotipe napravili su tinejderi za tinejdere, a u njemu se
propituje kako stereotipi utjeu na nae odnose prema ljudima koje smatramo drugaijima.
Istraeni su stereotipi o hispanskoj, azijskoj, afro-amerikoj, talijanskoj i idovskoj kulturi.
Tinejderi su intervjuirali brojne strunjake za odnose meu drutvenim grupama. Film je
vrstan poticaj za raspravu o nastavnim programima s tematikom multikulturalnosti i mirnog
rjeavanja sukoba.
Brsil (Brazil), UNICEF/Odbor Istone Njemake, 1989.
Film donosi ivotnu priu devetogodinjeg djeaka Rubensa, koji pripada siromanoj obitelji
iz Brazila. Rubensov dan poinje u 5 sati u jutro kad odlazi po pitku vodu za obitelj i nastavlja
se u radu do sumraka.

206

Bresil: Lcole de la rue (Brazil: Djeca ulice), UNICEF/RTBF, 1988.

U filmu je rije o ivotu djece beskunika u brazilskom gradu Recifeu. Iako razne
organizacije otvaraju prihvatilita za tu djecu, ona lako postaju rtve nasilja, droge i
prostitucije. Jedan dvanaestogodinjak, koji od svoje pete godine ivi na ulici, pripovijeda o
svom ivotu.
Le Cambodge: Tentative dmancipation (Kamboda: Pokuaj osloboenja), UNICEF, 1989.
U ovom dojmljivom filmu prikazan je nain ivota Kambodanca koji jo nose oiljke bijede,
genocida i masovnih zloina. Danas se Kamboda nastoji oporaviti od strahota prolosti pri
emu joj je prijeko potrebna pomo meunarodne zajednice.
La chane des larmes (Lanac suza), UNICEF, 1989.
Reportaa o traginim posljedicama oruanih sukoba u zemljama June Afrike. Slike
prikazuju unesreeno stanovnitvo, djecu s trajnim oteenjima, ljude koji su ostali bez krova
nad glavom i sline nedae koje su ih zadesile.
La Convention europenne des Droits de lHomme (Europska konvencija o ljudskim
pravima), Council of Europe, 1989.
Europska konvencija o ljudskim pravima jami graanska i politika prava svim europskim
graanima, a njihovo potivanje osiguravaju Europska komisija i Sud za ljudska prava, ije su
odluke obvezujue. Ovaj video film detaljno prikazuje djelatnosti Komisije i Suda koristei
sluajeve iz njihove prakse. Na primjer, u jednom od njih Danska je morala promijeniti svoje
zakone u podruju starateljstva nad djecom; u drugome je Sud presudio da Nizozemska
vojnicima treba zajamiti jednaka prava koja se Konvencijom o ljudskim pravima jame
civilima; u treemu su neke mjere za sprjeavanje terorizma koje je Njemaka donijela 1970ih godina procijenjene pretjeranima jer je Sud odredio slobodu pojedinca na prvo mjesto itd.
Dessine-moi ton pays (Nacrtaj mi svoju zemlju), UNICEF/RTBF, 1992.
Film je snimljen u izbjeglikom kampu za puanstvo Kambode u Tajlandu, gdje razne
dobrotvorne organizacije pomau djeci da se oslobode trauma prouzroenih ratnim
strahotama kojima su prisustvovala kao svjedoci ili bili njihove rtve.
Dessine-moi un chameau (Nacrtaj mi devu), UNICEF, 1989.
Film prati maliane iz seoca u Nigeru u njihovim svakodnevnim kuanskim i kolskim
aktivnostima. Svakodnevne situacije na zabavan nain komentira jedna deva.
The Distorted Image: Stereotype and Caricature in America 1850-1922 (Izvrnuta slika:
Stereotip i karikatura u Americi od 1850. do 1922. godine), Anti-Defamation League, n. d.
U ovom filmu redaju se karikature i ilustracije iz visokotiranih asopisa koje razotkrivaju
razmjere i narav stereotipa, osobito onih koji se odnose na manjinske grupe u Sjedinjenim
Dravama. Film je nastao na temelju istraivanja, a namijenjen je studentima povijesti,
sociologije i psihologije.
Les droits de lenfant (Prava djeteta), UNICEF, 1989.
Film prikazuje nasilje nad djecom u razliitim dijelovima svijeta, te njihove patnje usporeuje
s temeljnim naelima Konvencije o pravima djeteta kojom se nedvosmisleno odreuju prava
djeteta na ivot, zatitu i nesmetan razvoj.
Les Droits de lHomme (Ljudska prava), Council of Europe, 1985.
Ovaj film govori o stanju ljudskih prava diljem svijeta. Gledatelji upoznaju niz organizacija

207

za zatitu i promicanje ljudskih prava te stjeu detaljnu sliku o nainu funkcioniranja

Europske komisije i Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Osim toga, opisuje se postupak za
podizanje tube i vrste prekraja koji su u nadlenosti Komisije i Suda.
Droits et ralits de lcole en Cte dIvoire (Prava i stvarnost kole u Obali Bjelokosti),
UNICEF/Francuski odbor, 1990.
Tema filma vezana je uz 28. lanak Konvencije o pravima djeteta, u kojemu se naglaava
vanost obrazovanja, te uz situaciju u svezi s time u Obali Bjelokosti. U filmu govore uenici,
prosvjetni djelatnici i vladini dunosnici.
Enfance africaine (Afriko djetinjstvo), UNICEF/Francusko povjerenstvo, n. d.
Film je posveen utjecaju obrazovanja na uloge i hijerarhiju spolova u afrikom drutvu.
Lijenici i psiholozi ralanjuju tradicionalne nastavne metode u jednom selu na sjeveru
Obale Bjelokosti, istrauju koliko se one razlikuju ovisno o tome radi li se o djeacima ili
djevojicama i kako to odreuje njihovu budunost u afrikom drutvu.
Les enfants de la terre qui tremble (Djeca zemlje koja podrhtava), UNICEF/ Francuski
odbor, 1989.
Film govori o indijanskoj djevojici Ani, koja godinama ivi u izbjeglikom kampu u
Meksiku. Ona pripovijeda o stoljetnim progonima svoga naroda. Njezine prie predstavljaju
krik tuge za kulturom kojoj prijeti nestajanje.
Les enfants du Nicaragua (Djeca Nikaragve), UNICEF, 1991.
Film je reportaa o gospodarskim i drutvenim posljedicama graanskog rata u Nikaragvi te o
nastojanjima UNICEF-a da puanstvu osigura istu vodu, zdravu prehranu, zdravstvenu
zatitu i osnovno obrazovanje.
Enfants et femmes du Niger (Djeca i ene Nigera), UNICEF, 1993.
Ovaj kratki film snimljen je kako bi pozornost svijeta usmjerio na teke uvjete ivota djece i
ena u Nigeru. Naime, ta ogromna sahelska zemlja dri alosne svjetske rekorde: najveu
stopu smrtnosti djece na svijetu i vrlo visoku stopu smrtnosti majki. Vlada Nigera i UNICEF
zajedniki nastoje ubrzati razvoj zdravstvenog i obrazovnog sektora, pronai trajna rjeenja za
problem nedostatka vode i poboljati poloaj ena.
radiquer la faim insouponne (Iskorijeniti neupitnu neishranjenost), UNICEF, 1992.
Film upozorava na problem neishranjenosti, od koje pati vie od petine puanstva zemalja
Treeg svijeta i na problem nedostatka eljeza, joda i vitamina A, koji mui treinu svjetskog
puanstva. Manjak tih hranjivih elemenata izaziva strane posljedice, kao to su guavost ili
sljepoa. Redaju se prizori iz Bangladea, Ekvadora, Tanzanije i Zimbabvea.
Ethiopie: Le massacre des innocents (Etiopija: Masakr nevinih), UNICEF, 1992.
Potresni film Frderica Mitterranda donosi slike etnikih sukoba i bijede koja vlada u Etiopiji.
Usprkos naporima brojnih dobrotvornih organizacija, mnoga djeca u izbjeglikim kampovima
umiru od gladi i zaraznih bolesti.
Everybody Rejoice: A Celebration of Diversity (Veselimo se svi: Slavljenje raznolija), 29.
Street Video Productions/Educators for Social Responsibility, 1991.
Protagonisti u filmu uenici su javnih kola iz New Yorka, koji plesom, glazbom, dramom,
poezijom i osobnim razmiljanjima iskazuju svoje stavove o individualnim i etnikim
razlikama. Iz njihova iskustva vidljivo je da grupni rad na zajednikom cilju pozitivno utjee

208

na uenike, osobito na poboljanje njihove slike o sebi i na njihov doprinos rjeenju

zajednikih problema.
An Eye for an Eye Makes the Whole World Blind (Oko za oko I cijeli e svijet
oslijepiti), Educators for Social Responsibility, n. d.
U ovom dokumentarnom filmu srednjokolci i njihovi uitelji govore o tome kako su se
njihovi stavovi i ponaanje promijenili pod utjecajem sudjelovanja u Programu kreativnog
rjeavanja sukoba (Resolving Conflict Creatively - RCCP), jednom od projekata poznate
amerike udruge Prosvjetni djelatnici za drutvenu odgovornost (Educators for Social
Responsibility).
Free To Be? (Jeste li slobodni biti?), Anti-Defamation League, n. d.
Film je nastao u suradnji Saveza za borbu protiv povrjeivanja (Anti-Defamation League) i
Vijea grada New Yorka za humanistike znanosti (New York City Council For Humanities),
s ciljem istraivanja pluralizma i konformizma u amerikom ivotu, poglavito u odnosu na
etnike, vjerske i politike razlike meu amerikim graanima. Poticajan je za otvorenu
raspravu.
Frquence 89: Droits de lHomme (Frekvencija 89: Ljudska prava), Council of Europe,
1989.
Film predstavlja niz projekata za ljudska prava, koje su pokrenuli uenici koleda Jacques
Prevert de Pontvallain. Sredinju nit projekata ine kolske radio emisije koje sadre intervjue
s imigrantima, izbjeglicama i predstavnicima organizacija za ljudska prava te ueniki bilteni
s novostima o stanju ljudskih prava. Film prati nastojanja na promicanju demokracije u koli
putem izbora razrednih predstavnika. U sklopu projekata uenici su takoer osmislili igrokaz
o Francuskoj revoluciji i lutkarsku predstavu na engleskom jeziku o jednom sluaju koji je
iznesen pred Sud za ljudska prava, a odnosio se na tjelesno kanjavanje u britanskim kolama.
Uz film postoji popratni materijal autorice Francine Best, u kojemu se predlae kako
pokrenuti i provoditi sline projekte.
Ghana (Gana), UNICEF/Nizozemski odbor, 1989.
U filmu se prikazuje svakodnevni ivot djece iz Gane: odlazak u kolu i boravak u uionici,
povratak kui i zajedniko druenje obitelji za stolom te igra s vrnjacima u naselju.
The Great Symphony (Velika simfonija), Council of Europe, 1993.
Ovaj video film prikazuje povijest, ciljeve i strukturu Vijea Europe, Europske komisije i
Suda za ljudska prava. Predstavljaju se projekti kojima Vijee Europe nastoji promicati
demokraciju i ljudska prava u podruju obrazovanja, porta, kulture, zdravstva i okolia.
Spominju se neke od konvencija Vijea Europe, primjerice Konvencija o kulturi, koja, izmeu
ostalog, kao cilj odreuje promicanje suivota s manjinama. Od povijesnih zbivanja u
Srednjoj i Istonoj Europi od 1989. godine naovamo, Vijee Europe je preraslo u pokretaku
snagu paneuropske obitelji.
Guatemala (Gvatemala), UNICEF/vicarski odbor, 1989.
Film prati ivot jedne male seoske obitelji iz sjeverne Gvatemale, koja ivi u kuici na 3000
m nadmorske visine te je za zimskih mjeseci odsjeena od svijeta. etiri djevojice idu u
kolu samo nekoliko mjeseci u godini, a ostalo vrijeme provode kod kue pomaui
roditeljima.
Liban: Anne zro (Libanon: Nulta godina), UNICEF, 1992.

209

Film prikazuje Libanon, zemlju koja se polako oporavlja od posljedica petnaestogodinjeg

rata. U cilju rjeavanja problema poslijeratnih trauma i stresa kod djece, UNICEF ondje
organizira djeje ljetne kampove posveene miru i nenasilnom rjeavanju sukoba.
Making a Difference (Promjena je mogua), Educators for Social Responsibility, n. d.
U filmu uenici i uitelji, sudionici Programa kreativnog rjeavanja sukoba (Resolving
Conflict Creatively Programme), govore o promjenama svojih stavova do kojih je dolo
zahvaljujui radu na zajednikim zadacima koje propagira program.
Mali: Le chemin des coliers (Mali: Put za ake), UNICEF, 1987.
Film govori kroz ispovijedi djece o ivotu stanovnika suom pogoenih sela u Maliju. Teku
gospodarsku situaciju nastoje olakati brojne meunarodne organizacije, meu kojima je i
UNICEF, koji puanstvu nastoji osigurati zdravu prehranu a djeci jo i osnovno obrazovanje.
Mamba (Mamba), UNICEF, 1992.
Ovo je dokumentarni film o UNICEF-ovu projektu obnove izvora pitke vode u selima
kongoanske pokrajine Pool.
Meena: Dessin anim (Meena: Crtani film), UNICEF/Bureaux pour lAsie, 1992.
Crtani film prikazuje ivot estogodinje djevojice Meene iz Azije koja ivot provodi kod
kue pomaui majci i uvajui kokoi i sanja o tome da poe u kolu i naui brojati.
Nezadovoljna svojim poloajem, Meena uz pomo prijatelja, papagaja Mithua, nastoji
dokazati da djevojice imaju ista prava kao i djeaci, ukljuujui pravo na obrazovanje.
Mon cole en Casamance (Moja kola u Casamancei), UNICEF/Francuski odbor, 1990.
Film pria o posjetu dviju malih Europljanki Senegalu. Afrika djevojica Anna pomae im
da upoznaju kulturne obiaje i prirodne ljepote te zemlje. Tijekom svojih putovanja one
uoavaju da Senegal nema kole, pa im Anna pokuava objasniti razloge.
Mozambique: Le jour ou la guerre est arrive (Mozambik: Dan kada je poeo rat), UNICEF,
1990.
Dokumentarni film o ratu u Mozambiku predouje situaciju u kojoj se nalo stotine izbjeglica
kojima UNICEF i druge organizacije nastoje osigurati najosnovnija sredstva za ivot.
Names Can Really Hurt Us (Imena zbilja mogu povrijediti), Anti-Defamation League, n. d.
U filmu srednjokolci iz jedne etniki mjeovite kole u New Yorku govore o tekim
iskustvima koja su proli kao rtve diskriminacije. Preko igrokaza oni ue kako se
suprotstaviti nasilnicima i kako konstruktivno usmjeriti svoju srdbu te kako razotkriti vlastite
predrasude i osvijestiti osjeaj krivnje zbog postupaka prema drugima. Na taj se nain oni
oslobaaju utjecaja traumatskih iskustava i stjeu samopouzdanje za susret s nasilnicima.
Ne moubliez pas (Ne zaboravite me), UNICEF, 1980.
Film je posveen milijunima djece u svijetu koja ne uivaju prava iz Konvencije o pravima
djeteta. U njemu o svom ivotu govore djeca koja su prisiljena na rad da bi preivjela, koja su
bila rtve fizikog nasilja, koja su izgubila dom i ive u izbjeglikim kampovima, te
neishranjena i bolesna djeca.
Npal: La complainte de Dhawli (Nepal: alopojka Dhawlia), UNICEF, 1989.
Film donosi prizore iz ivota mladih Nepalki koje zbog prerane udaje ne idu u kolu ili je ne
uspiju zavriti i koje u braku ne oekuje nita drugo do nerazumijevanja i napora. Potaknut

210

njihovom situacijom, UNICEF je pokrenuo program obrazovanja i opismenjavanja za

djevojke i mlade supruge.
Nicaragua (Nikaragva), UNICEF/Austrijski odbor, 1989.
U filmu dvanaestogodinjak Pedrito iz Nikaragve pripovijeda o svom ivotu koji se, zbog
dugogodinjih gerilskih sukoba u njegovoj zemlji, uvelike razlikuje od ivota mnogih
njegovih vrnjaka irom svijeta.
Les orphelins du SIDA (Siroad SIDA-e), UNICEF/Francuski odbor, 1992.
Tema filma je rasprostranjenost SIDA-e i opasnosti od njezina daljnjeg irenja u Africi. Serge
Moati istrauje situaciju u Ruandi i Burundiju, u kojima se bolest neslueno proirila, a tisue
djece postale su siroad.
Pakistan: Destins voils (Pakistan: Sudbine pod velom), UNICEF/Francuski odbor, 1991.
Film je reportaa o ivotu djevojica i odraslih ena u Pakistanu. Prikazuje sluajeve
diskriminacije enskog dijela puanstva, u obrazovanju i drugim podrujima drutva,
manjkavosti u sustavu zdravstvene zatite ena i djece, siromanu djecu koja su prisiljena na
rad itd.
Pays des toiles (Zemlje zvijezda), Council of Europe, 1988.
Ovaj video film predstavlja rad Vijea Europe te ocrtava razlike izmeu Vijea Europe i
Europske zajednice. Na primjerima se osvjetljavaju pojedina podruja djelatnosti
organizacije, kao to su mjere za suzbijanje terorizma i prijestupa, politika medija, zatita
kompjutorskih baza podataka, zdravstvena zatita, jednakost spolova, zatita ivotinja i dr.
Philippines: Contre vents et mares (Filipini: Protiv vjetrova i morskih mijena), UNICEF,
1990.
Film je posveen ivotu pripadnika jedne etnike grupe s otok Sulu u filipinskom arhipelagu.
UNICEF je ondje otvorio kolu kako bi djeci pomogao da se to bezbolnije uklope u dravni
obrazovni sustav. Budui da vie ne mogu ivjeti od ribolova, kao to su to vjekovima inili,
mnogi se nastoje obrazovati i osposobiti za druga zanimanja, ali i sauvati svoj tradicionalni
nain ivota i identitet.
Pour un enfant (Za dijete), UNICEF, 1986.
U ovom kratkom filmu prikazuje se kako je UNICEF doao na ideju da javnosti ponudi
novogodinje estitke na kojima su otisnuti djeji crtei i da prihode od njihove prodaje uputi
u fond za pomo djeci svijeta. Akcija je poela kad je, neposredno nakon Drugog svjetskog
rata, jedna eka djevojica poslala UNICEF-u svoj crte u znak zahvalnosti za njegovu
pomo ekoj djeci.
Quand la branche se casse (Kad se grana slomi), UNICEF, 1990.
Filmom se skree pozornost svjetske javnosti na injenicu da od posljedica zagaenja okolia
godinje u svijetu, osobito u siromanim zemljama, umiru tisue djece. Priama se nastoji
prenijeti poruka da odgovornost za njihove ivotne tekoe lei na svima nama.
Religion in the Public Schools (Religija u javnim kolama), Anti-Defamation League, n. d.
U filmu se propituje opravdanost ukljuivanja religije u javne kole. Oko toga se na Zapadu
godinama vode estoke rasprave. Noviji pokuaji da se u kolske programe nekih amerikih
drava uvede vie religijskih sadraja jo su vie zaotrili tu polemiku. Savez za borbu protiv
povrjeivanja (Anti-Defamation League) namijenio je film lanovima kolskog upravnog

211

odbora, kolskoj upravi, roditeljima i ostalim zainteresiranim graanima.

Renato: Enfant de Bahia (Renato: Dijete iz Bahije), UNICEF, 1992.
Film prati ivotnu priu dvanaestogodinjeg djeaka Renata iz Salvadore de Bahia. Renato je
donedavna ivio na ulici sa svojim vrnjacima, a prosjaenje i kraa bili su mu jedini nain
preivljavanja. Zahvaljujui zalaganju dobrotvornih organizacija, njegov se ivot promijenio.
U filmu govori kako mu je obrazovanje pomoglo da shvati kako mu ivot moe pruiti vie
od onoga to je imao na ulici.
The Rights of the Child Video (Video film o pravima djeteta), UNICEF, 1990.
Ovaj video zapis posveen je djelatnostima koje meunarodna organizacija provodi u
razliitim dijelovima svijeta kako bi zatitila prava djece na ivot, skrb i razvoj.
Rwanda (Ruanda), UNICEF i Njemako povjerenstvo za UNESCO, 1989.
Film opisuje jedan dan u ivotu etrnaestogodinjeg Vincenta i njegove obitelji iz Ruande.
Vincent se bavi nonim ribolovom i ne ide u kolu. Njegova mlaa braa i sestre pohaaju
kolu nekoliko sati dnevno i uz to su zadueni za obavljanje kuanskih poslova. Iako ive u
vrlo tekim uvjetima, lanovi obitelji meusobno su vrlo povezani.
Sahel 86: Un espoir (Sahel 86: Nada), UNICEF/Francuski odbor, 1986.
Film prikazuje svakodnevni ivot puanstva Sahela kojega prati sua, neishranjenost i bijeda.
UNICEF i druge humanitarne organizacije nastoje im pomoi uei ih jednostavnim
metodama preivljavanja, ukljuujui i uzgoj povra.
Savoir pour sauver (Znati da bismo mogli spasiti), UNICEF/OMS/UNESCO, 1987.
U filmu predstavnici triju ogranaka Ujedinjenih naroda na jednostavan nain tumae glavne
odrednice svojih programa ispravne zdravstvene njege djece.
Stand up NOW for Human Rights (Zauzmimo se za ljudska prava SADA), Council of
Europe, 1995.
Video film snimljen je s nakanom da kod mladei pobudi svijest o ljudskim pravima. U
prvom dijelu filma daje se pregled povijesnog razvoja ideje o ljudskim pravima, govori o
osnutku Ujedinjenih naroda i usvajanju Ope deklaracije o ljudskim pravima, te o Vijeu
Europe i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Sredinji dio filma posveen je
sudjelovanju mladih u projektima zatite i promicanja ljudskih prava. U filmu se polazi od
pozitivnog pristupa ljudskim pravima te se vie istiu primjeri pozitivnog djelovanja nego
krenja prava. Glavna nit filma je pria o snoljivim odnosima u viekulturalnoj zajednici.
Govori se o ivotu u jednoj rimskoj koli i o ivotu pripadnika maarske i rumunjske manjine
u Slovakoj te o vjerskim manjinskim grupama u Republici ekoj. Film se moe koristiti u
televizijskim programima, ali i u programima odgoja i obrazovanja za ljudska prava u
kolama, nevladinim organizacijama i udrugama mladei.
The Sunday Times Case (Sluaj Sunday Timesa), Council of Europe, 1985.
Ovaj film prati tijek parnice koju je pri institucijama za zatitu ljudskih prava u Strasbourgu
pokrenuo urednik Sunday Timesa kasnih 1970-ih godina. Parnica se odnosila na pravo novina
da objave informacije o nainu dospijea lijeka thalidomide na trite. Iako je tuba koju je
britanska vlada uloila protiv Sunday Timesa odbijena, alba Sunday Timesa i dalje je
razmatrana u Strasbourgu budui da je pokrenula neka naelna pitanja. Film pokazuje kako su
i kada odreeni mehanizmi postali djelatni.

212

Tanout (Tanout), UNICEF, 1989.

Film prikazuje tijek i rezultate projekta namijenjenog poboljanju uvjeta ivota ena i djece u
nigerijskoj pokrajini Tanout. Pokrenuli su ga UNICEF i nigerijska vlada.
341, UNICEF, 1990.
Za vrijeme trajanja filma, u 13 minuta, u svijetu umre 341 dijete. Film je snimljen tijekom
Svjetskog sastanka na vrhu posveenog djeci, koji je odran 1990. godine. Donosi pregled
glavnih izlaganja sudionika i podsjea na osnovna naela Konvencije o pravima djeteta.
Waging Peace in Our Schools (Ustati za mir u naim kolama), Educators for Social
Responsibility, n. d.
U filmu se daje cjelovit pregled Programa kreativnog rjeavanja sukoba (Resolving Conflict
Creatively Programme), koji vodi amerika udruga Prosvjetni djelatnici za drutvenu
odgovornost. Govori o vjetinama rjeavanja sukoba i o mogunostima posredovanja uenika
u sukobima meu vrnjacima. O uspjehu programa svjedoe brojni uenici, uitelji, roditelji i
administrativno osoblje kola. Oni potvruju pretpostavke programa da je promjene u koli
mogue postii onda kad se kolska zajednica kao cjelina usmjeri prema miru i nenasilju.
What is UNICEF? (to je UNICEF?), UNICEF, 1990.
Video film je namijenjen upoznavanju dvanaestogodinjaka s djelovanjem UNICEF-a.
Uenici jedne osnovne kole proiavaju vodu, posjeuju lokalnu bolnicu te razgovaraju o
pravima djece i djelatnostima UNICEF-a. Snimke iz Angole, Bangladea, Kolumbije i
Nigerije pokazuju kako UNICEF djeluje na terenu. Uz film postoji i prirunik za uitelje koji
pokazuje kako organizirati djeje aktivnosti u svezi s temama o kojima se govori u filmu.
Why Human Rights 2? (emu ljudska prava 2?), Amnesty International UK i Team Video
Ltd., 1996.
Ovaj interaktivni video paket sastoji se od prirunika i ezdesetominutnog videofilma.
Prorauju se sljedee teme: djeca ulice, azilanti, nestanci, sloboda izraavanja, genocid,
borba za vlastita prava, zatvorenici savjesti i smrtna kazna. Prirunik nudi 9 lekcija s listiima
koji se mogu umnaati uenicima, a sadre aktivnosti, rasprave, igrokaze, poeziju i radio
projekte.
Zimbabwe (Zimbabve), UNICEF/Belgijski odbor, 1989.
Film govori o svakodnevnom ivotu jedanaestogodinjeg djeaka Livingstona iz jednog sela u
Zimbabveu. On ujutro pomae roditeljima i brine o ivotinjama, a poslijepodne s prijateljima
ide u kolu.

213

Periodika
Odgoj i obrazovanje, openito
Action in Teacher Education (Akcija u izobrazbi uitelja).
asopis amerike Udruge za uitelje uitelja (Association for Teacher Educators) koji otvara
prostor za dijalog izmeu istraivaa, uitelja i studenata. Bavi se unaprjeenjem izobrazbe
uitelja u opim i specifinim programima. Ureen je tematski. Osim polemikih lanaka,
sadri izvjea o istraivanjima. U rubrikama Relevantni tekstovi i Tekui razgovori
objavljuju se struni prilozi o razliitim aspektima izobrazbe uitelja. Ukljuene su recenzije
knjiga i drugih izdanja iz istog podruja.
Active Learning in Higher Education (Aktivno uenje u visokom obrazovanju).
Meunarodni asopis Instituta za uenje i poduavanje u visokom obrazovanju (Institute for
Learning and Teaching in Higher Education - ILT) u Velikoj Britaniji. Usmjeren je na sve
aspekte razvoja u visokom kolstvu u meunarodnom kontekstu, ukljuujui upotrebu novih
informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Objavljuje rezultate fundamentalnih i akcijskih
istraivanja, analize sluaja, teorijske osvrte i rasprave, prikaze knjiga i dr. Izlazi dva puta
godinje, u izdanju Sage.
Adult Education Quarterly (Tromjesenik za obrazovanje odraslih).
asopis Amerike udruge za obrazovanje odraslih i trajno obrazovanje (American Association
for Adult and Continuing Education). Uglavnom objavljuje izvjea o empirijskim
istraivanjima i rezultate teorijskih rasprava. Iako je namijenjen prvenstveno znanstvenicima
koji se bave istraivanjem obrazovanja odraslih i trajnog obrazovanja, povremeno donosi i
praktine savjete za uitelje. Uz istraivake lanke svaki broj sadri i pregled novijih izdanja
u tom podruju. Izlazi u izdanju Sage.
American Educational Research Journal (Ameriki asopis za istraivanje odgoja i
obrazovanja).
asopis Amerike udruge za istraivanje obrazovanja (American Educational Research
Association) u kojemu se prvenstveno objavljuju izvorna izvjea o fundamentalnim,
razvojnim i primijenjenim istraivanjima te teorijskim ogledima i analizama odgoja i
obrazovanja. este teme su: vrednovanje uenja, rjeavanje sukoba u razredu, djelotvornost
razliitih koncepcija spoznavanja i dr. lanci su razvrstani u dva odsjeka. Prvi, pod
naslovom Drutvena i institucionalna ralamba okuplja analitike, a drugi, Poduavanje,
uenje i ljudski razvitak, praktiki orijentirane studije. Izlazi etiri puta godinje.
American Journal of Education - AJE (Ameriki asopis za odgoj i obrazovanje).
asopis je do kraja sedamdesetih izlazio pod nazivom kolski pregled (School Review).
Nastoji integrirati intelektualnu, metodoloku i disciplinsku raznolikost u pristupu odgoju i
obrazovanju te poticati dijalog izmeu znanstvenika i praktiara. U skladu s tim, objavljuju se
prilozi u kojima se predstavljaju najnovija istraivanja, teorijski i filozofijski osvrti te kritike
sinteze, znaajne za razvoj teorije, prakse i politike odgoja i obrazovanja. asopis izdaje
University of Chicago Press, etiri puta godinje.

214

Anthropology and Education Quarterly (Tromjesenik za antropologiju i obrazovanje).

Ovaj asopis Vijea za antropologiju i obrazovanje (Council on Anthropology and Education)
posveen je primjeni antropologije u istraivanju i razvoju obrazovanja, osobito obrazovanja
manjina i drugih drutveno iskljuenih grupa te obrazovanja u zemljama Treeg svijeta. Izlazi
etiri puta godinje.
Assessment in Education: Principles, Policy & Practice (Praenje u odgoju i obrazovanju:
Naela, politika i praksa).
asopis objavljuje znanstvene tekstove posveene pitanjima praenja u odgoju i obrazovanju
kao bitne dimenzije prosvjetne politike. Osobit interes usmjeren je na modele praenja
standarda i kvalitete u obrazovanju koji imaju odluujui utjecaj na uenike, ustanove i
odgojno-obrazovni sustav u cjelini. Urednitvo nastoji osigurati meunarodni karakter
asopisa te prihvaa priloge autora iz drugih zemalja u kojima se praenju pristupa na
drugaije naine. Izlazi tri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Autism: The International Journal of Research and Practice (Autizam: Meunarodni
asopis za istraivanje i praksu).
asopis izdaje Sage i Nacionalno drutvo za autizam iz Velike Britanije (National Autistic
Society). Predstavlja meunarodni forum za fundamentalna i razvojna interdisciplinarna
istraivanja osoba oboljelih od autizma ili srodnih poremeaja razvoja. Osim lanaka koji
govore o rezultatima fundamentalnih i akcijskih istraivanja, objavljuju se i kritiki osvrti
glede primjenjivosti tih rezultata u praksi. Izlazi etiri puta godinje.
British Educational Research Journal (Britanski asopis za istraivanje odgoja i
obrazovanja).
Ovo je jedan od vodeih interdisciplinarnih meunarodnih asopisa koji objavljuju rezultate
znanstvenih istraivanja u odgoju i obrazovanju te rasprave o teorijskim i metodologijskim
pitanjima takvih istraivanja. Izdaje ga Carfax u suradnji s Britanskom udrugom za
istraivanje odgoja i obrazovanja (British Educational Research Association). Izlazi pet puta
godinje.
British Journal of Guidance & Counselling (Britanski asopis za usmjeravanje i
savjetovanje).
asopis predstavlja meunarodni forum za rasprave o teoriji i praksi voenja i savjetovanja te
izobrazbi strunjaka u tom podruju. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
The British Journal of Sociology (Britanski asopis za sociologiju).
Jedan od najstarijih i najuglednijih asopisa ove vrste u svijetu. Objavljuje lanke koji
pokrivaju iroko podruje sociologijske misli, ukljuujui inovacije u istraivanju i analizi.
Utemeljili su ga M. Ginsberg, D. V. Glass i T. H. Marshall 1950. godine. Urednici su mu
uvijek vodei britanski sociolozi. Izlazi u izdanju Routledgea, etiri puta godinje.
British Journal of Sociology of Education (Britanski asopis za sociologiju odgoja i
obrazovanja).
asopis ve dvadesetak godina nastoji na razvoju sociologije odgoja i obrazovanja.
Objavljuje radove koji su rezultat teorijskih i empirijskih istraivanja s razliitih perspektiva.
Osim glavnih radova, u svakom broju mogu se nai osvrti, vijesti i prikazi knjiga. Izlazi etiri
puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Cambridge Journal of Education (Cambridgski asopis o odgoju i obrazovanju).

215

Ovaj ugledni asopis objavljuje izvorne znanstvene radove o svim aspektima odgoja i
obrazovanja, osobito nastojei premostiti ograde izmeu teoretiara, praktiara i prosvjetnih
politiara. Potie komparativni pristup razliitim odgojno-obrazovnim sustavima i kulturama.
Na tritu se pojavljuje tri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Child Development (Razvoj djeteta).
Ovaj ugledni meunarodni asopis sadri izvjea o empirijskim istraivanjima i teorijske
rasprave o razvoju djece od roenja do adolescencije. U lancima prevladava znanstveni
diskurs, a namijenjeni su istraivaima, psiholozima, lijenicima i drugim strunjacima u
podruju razvoja djeteta. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju University of Chicago Press.
Childhood: A Global Journal of Child Research (Djetinjstvo: Globalni asopis za
istraivanje djeteta).
Meunarodni asopis Norvekog centra za istraivanje djeteta (Norwegian Centre for Child
Research) predstavlja interdisciplinarni forum za rasprave o problemima razvoja djece u
kontekstu suvremenih promjena, koji premouje geografske, znanstvene, drutvene i
kulturne podjele kao i podjelu na teorijska i primijenjena istraivanja. Ukljuuje istraivanja,
teorijske osvrte, preglede knjiga i dr. Izlazi u suradnji sa Sage, etiri puta godinje.
Childrens Social & Economics Education (Drutveno i gospodarsko obrazovanje djece).
U asopisu izlaze znanstveni i struni radovi tematski usmjereni na podruje obrazovanja i
gospodarstva te sociologije, antropologije, politike, psihologije i drugih disciplina.
Urednitvo, koje ine istaknuti meunarodni strunjaci, potie raspre i razmjenu informacija
meu razliitim disciplinama. Izlazi u izdanju Multilingual Matters, tri puta godinje.
Cognition and Instruction (Spoznaja i poduavanje).
Interdisciplinarni asopis, posveen teorijskom ispitivanju kognitivne strane poduavanja i
uenja. lanci su uglavnom usmjereni na ralambu procesa poduavanja i uiteljeva utjecaja
na uenje te na teorije stjecanja znanja i razvoja umijea. asopis je namijenjen svima koji se
bave istraivanjem i ralambom kognitivne strane poduavanja. Povremeno izlaze tematski
brojevi. asopis izdaje Lawrence Erlbaum Associates, etiri puta godinje.
Comparative Education (Komparativni odgoj i obrazovanje).
U ovom interdisciplinarnom asopisu objavljuju se znanstveni radovi koji koriste
komparativnu metodu u propitivanju politike i prakse poduavanja i uenja u svijetu. Prednost
imaju tekstovi koji zrcale ili utiru nove trendove meunarodne rasprave u odgoju i
obrazovanju, kao to su globalizacija, internacionalizacija i regionalizacija. Izlazi etiri puta
godinje, u izdanju Carfaxa.
Comparative Education Review (Revija za komparativni odgoj i obrazovanje).
asopis Drutva za komparativni i meunarodni odgoj i obrazovanje (Comparative and
International Education Society) posveen je unaprjeenju teorije i prakse komparativnog i
meunarodnog odgoja i obrazovanja. Sadraj lanaka kree se od sveobuhvatnih pregleda,
kao to su npr. trendovi u komparativnom odgoju i obrazovanju, do studija sluaja, kao to je
npr. utjecaj predkolskog odgoja na kolski uspjeh u Tajlandu. Osim teorijskih ralambi,
donosi izvjea o istraivanjima i opirne recenzije knjiga. Izlazi etiri puta godinje.
Compare: A Journal of Comparative Education (Usporeivati: asopis za komparativni
odgoj i obrazovanje).
U asopisu se razmjenjuju informacije i vode rasprave o prosvjetnim politikama, procesima i

216

strukturama odgoja i obrazovanja u svijetu. Prvenstvo se daje komparativnim pregledima i

uvidima. Izlazi tri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Contemporary Issues in Early Childhood (Suvremeni problemi ranog djetinjstva).
Ovaj interdisciplinarni elektroniki asopis dostupan je samo preko Interneta (www.triangle.
co.uk/ciec). Predstavlja izvorite novih i alternativnih perspektiva u podruju ranog
predkolskog odgoja bliskih poststrukturalistikim, postmodernistikim i postkolonijalnim
pristupima djejem razvoju. Bavi se i problemima jezika i identiteta, kulturnim razlikama,
novim informacijskim tehnologijama i odnosom izmeu pedagogije i kulture. Izlazi tri puta
godinje, u izdanju Triangle Journals.
Contents Pages in Education (Sadraj asopis o odgoju i obrazovanju).
Ova kompjutorizirana meunarodna sluba objavljuje sadraje vie od 700 asopisa o odgoju
i obrazovanju iz cijelog svijeta. Svaki broj sadri oko 170 stranica sadraja najnovijih brojeva
asopisa, opsene popise autora i pojmova, popis svih asopisa s adresama i ritmom izlaenja.
CORE: Collected Original Resources in Education (CORE: Prikupljeni izvorni radovi u
podruju odgoja i obrazovanja).
asopis ve dvadesetak godina objavljuje izvorna izvjea o istraivanjima u podruju odgoja
i obrazovanja u svijetu u kombinaciji s mikro-filmovima. Izlazi tri puta godinje, u izdanju
Carfaxa.
Creative Classroom (Kreativni razred).
asopis je namijenjen uiteljima osnovnih i srednjih kola. Obiluje jednostavno pisanim
praktinim naputcima, osvrtima, prikazima osobnih iskustava uitelja i prijedlozima za
kreativne razredne aktivnosti. Izdaje ga Childrens Television Workshop, pet puta godinje.
Critical Inquiry (Kritiko istraivanje).
Ovaj ugledni asopis usmjeren je na kritiko promiljanje umjetnosti i humanistikih znanosti
te objavljuje lanke, studije i rasprave istaknutih znanstvenika i umjetnika u podruju glazbe,
jezika, kulture, knjievnosti i filma. Izlazi u izdanju University of Chicago Press, etiri puta
godinje.
Curriculum Inquiry (Istraivanja kurikuluma).
Ovaj elektroniki asopis objavljuje izvorne znanstvene radove kojima se artikulira odnos
izmeu obrazovanja, kurikuluma i drutva. Prilozi pokrivaju iroko podruje interesa. Neki od
lanaka nose naslove: Ralamba drutvene klase u ranoj progresivistikoj tradiciji, Smisao
drutva i obrazovanja u rasprenom svijetu itd. Dostupan je preko Michigan State University
Library web- -stranice.
The Curriculum Journal (asopis o kurikulumu).
asopis je namijenjen uiteljima, ravnateljima, savjetnicima i istraivaima. Objavljuje
priloge o kurikulumu, kros-kurikularnim temama, problemima praenja i novim pristupima
poduavanju i uenju u Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Izlazi tri puta godinje, u izdanju
Routledgea i britanske Udruge za kurikulum (Curriculum Association).
Discourse: Studies in the Cultural Politics of Education (Diskurs: Istraivanja kulturnih
politika odgoja i obrazovanja).
U ovom meunarodno orijentiranom asopisu oblikuju se nove drutvene, kulturne i politike

217

platforme odgoja i obrazovanja. asopis promie kritiku, ali se ne vezuje ni za jednu

ideoloku, teorijsku ili metodoloku orijentaciju u analizi teorije, politike i prakse odgoja i
obrazovanja. Rado prihvaa inovativne priloge koji propituju spekulativne ideje o
obrazovanju. Osim lanaka i pregleda knjiga, povremeno objavljuje tematske eseje. Izlazi tri
puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Educational Action Research (Akcijsko istraivanje u odgoju i obrazovanju).
Svrha ovog meunarodnoga asopisa jest prevladavanje odvojenosti istraivanja i prakse u
podruju odgoja i obrazovanja. U njemu se najee objavljuju rezultati akcijskih istraivanja
i donose pregledi najnovije literature u tom podruju. asopis takoer predstavlja forum za
dijalog i kritiko promiljanje metodolokih i epistemolokih pitanja razliitih pristupa.
Pokreta asopisa je Mrea za suradniko akcijsko istraivanje (Collaborative Action
Research Network - CARN). Izlazi tri puta godinje, u izdanju Triangle Journals.
Educational Administration Abstracts (Saeci radova iz podruja uprave odgoja i
obrazovanja).
Izvor saetaka vie od tisuu knjiga i lanaka iz asopisa posveenih problemima uprave u
odgoju i obrazovanju. Zadnji broj u godini sadri kumulativne indekse autora i tema. Meu
podrujima koja se prate su: administrativna odgovornost, razvoj zajednice, programi
savjetovanja i voenja, razvoj kurikuluma, nastavna pomagala, upravljanje financijama,
struno usavravanje, vrednovanje programa i nastave, obrazovanje za zanimanje i sl. Izlazi
etiri puta godinje, u izdanju Sage/Corwin Press.
Educational Administration Quarterly (Tromjesenik za upravu u odgoju i obrazovanju).
asopis slijedi interdisciplinarni pristup. Objavljuje najnovija istraivanja politike i prakse u
administraciji obrazovanja, priloge koji govore o voenju administracije, procesu odluivanja,
prosvjetnim politikama i njihovim reformama, novim nastavnim metodama i inicijativama
uitelja. Tiska ga Sage/Corwin Press pod pokroviteljstvom Sveuilinog vijea za
administraciju obrazovanja (University Council for Educational Administration), pet puta
godinje.
Educational Documentation and Information (Dokumentacija i informiranje u odgoju i
obrazovanju).
Ugledni bilten UNESCO-ova Meunarodnog ureda za odgoj i obrazovanje iz eneve. Izlazi
kao tematsko glasilo. Pojedini brojevi su posveeni, primjerice, strukovnom obrazovanju,
cjeloivotnom obrazovanju, adolescentskom dobu, vrednovanju, predkolskom odgoju,
obrazovanju ena, obrazovanju za meunarodno razumijevanje itd. Izlazi etiri puta godinje.
Educational Evaluation and Policy Analysis (Vrednovanje i ralamba prosvjetne politike).
asopis Amerike udruge za istraivanje obrazovanja (American Educational Research
Association). Objavljuje teorijske osvrte, polemike i empirijska istraivanja o izradi, primjeni
i vrednovanju politika odgoja i obrazovanja. Prihvaa tekstove koji probleme sagledavaju
interdisciplinarno, kritiki i komparativno. Izlazi etiri puta godinje.
Educational Innovation and Information (Inovacije i informacije u odgoju i obrazovanju).
U asopisu UNESCO-ova Meunarodnog ureda za obrazovanje (International Bureau of
Education - IBE) u enevi najee se objavljuju tematski prilozi, bibliografije s biljekama i
komparativni pregledi stanja u teoriji, praksi i politici odgoja i obrazovanja u svijetu. Izlazi
etiri puta godinje.

218

Educational Leadership (Vodstvo u odgoju i obrazovanju).

Tematski asopis amerike Udruge za nadzor i razvoj kurikuluma (Association for Supervison
and Curriculum Development). Objavljuje kratke, praktine, neformalne lanke nastale na
temelju osobnih iskustava uitelja i kolske uprave. Prvenstveno je namijenjen voditeljima u
osnovnom i srednjem odgoju i obrazovanju te svima koje zanima izrada kurikuluma, nastava,
nadzor i voditeljstvo u koli. Poetkom godine izlazi dvomjeseno, a nakon toga svaki
mjesec.
Educational Management Abstracts (Saeci radova u podruju uprave u odgoju i
obrazovanju).
Meunarodni asopis u kojemu se ve dvadesetak godina objavljuju saeci znanstvenih i
strunih radova te referata i saopenja sa skupova. Ranije je izlazio pod nazivom Saeci iz
podruja kolske organizacije i upravljanja kolom (School Organisation and Management
Abstracts). Usmjeren je na pitanja organizacije i upravljanja kolom kao sloenom
ustanovom, s osobitim naglaskom na: planiranje i organizaciju kurikuluma, evaluaciju kole,
istraivanje kolske uinkovitosti, unaprjeenje zaposlenika, kolsko ozraje, grupe za
voenje i donoenje odluka, ciljeve i zadatke kole i dr. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju
Carfaxa.
Educational Management and Administration (Uprava i voenje u odgoju i obrazovanju).
asopis Britanskog drutva za upravljanje i voenje odgoja i obrazovanja (British
Educational Management and Administration Society). Nudi mogunost razmjenjivanja
rezultata istraivanja i iskustava u svim aspektima voenja, upravljanja i politike odgoja i
obrazovanja. lanci ukljuuju kritike rasprave, preglede novih metoda, razvojne i
kontroverzne teme u kolskom sustavu, od osnovne kole do sveuilita te od lokalne do
meunarodne razine, ukljuujui izobrazbu kadrova za voenje i upravljanje kolama. Izlazi
etiri puta godinje, u suradnji sa Sage.
Educational Media International (Meunarodni asopis za odgojno-obrazovne medije).
asopis predstavlja meunarodni forum za razmjenu informacija i miljenja o inovacijama u
podruju odgojno-obrazovnih i masovnih medija. U vie od tri desetljea svoga postojanja,
izvrio je znaajan utjecaj na kolske i sveuiline kurikulume te na programe obrazovanja na
daljinu. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju Routledgea.
Educational Philosophy and Theory (Filozofija i teorija odgoja i obrazovanja).
asopis je uglavnom posveen pitanjima filozofije odgoja i obrazovanja, no sadri i izvjea
o fundamentalnim i primijenjenim istraivanjima iz drugih disciplina koje istrauju odgoj i
obrazovanje. Objavljeni tekstovi odnose se na teoriju kurikuluma, administraciju u odgoju i
obrazovanju, prosvjetnu politiku, povijest odgoja i obrazovanja te visoko obrazovanje. Izlazi
tri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Educational Policy (Prosvjetna politika).
Ugledni interdisciplinarni i sveobuhvatni asopis u kojemu se objavljuju istraivanja,
teorijske rasprave i osvrti na politiku i praksu odgoja i obrazovanja od lokalne do
meunarodne razine. Pokriva formalno i neformalno obrazovanje. Potie radove koji govore o
posljedicama politikih odluka i njihovih alternativa te odnosom izmeu prosvjetne politike i
odgojno-obrazovne prakse. Sadri preglede knjiga i eseje. Povremeno se objavljuju tematski
brojevi. Izlazi est puta godinje, u izdanju Sage/Corwin Press.

219

Educational Psychology (Psihologija odgoja i obrazovanja).

asopis predstavlja meunarodni forum za voenje rasprava i irenje informacija o
najnovijim istraivanjima u podruju psihologije odgoja i obrazovanja od predkole do
visokog kolstva te psihologije odgoja i obrazovanja djece s posebnim potrebama. Osobita
pozornost daje se rezultatima primijenjenih istraivanja eksperimentalne i bihevioralne naravi
te pregledu vanijih publikacija. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Educational Research (Istraivanje odgoja i obrazovanja).
asopis objavljuje rezultate projekata koji se u podruju odgoja i obrazovanja provode na
sveuilitima i viim kolama u Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Obuhvaa irok raspon
tema, od prosvjetne politike do nastave u razredu. Izlazi u izdanju Routledgea, tri puta
godinje.
Educational Researcher (Istraiva odgoja i obrazovanja).
asopis Amerike udruge za istraivanje obrazovanja (American Educational Research
Association). Objavljuje istraivake studije te novosti i komentare o istraivanjima u odgoju
i obrazovanju. Osobita pozornost posveuje se teorijama koje nastaju na istraivanjima rada u
razredu i razredne klime. Izlazi devet puta godinje.
Educational Review (Revija za odgoj i obrazovanje).
Donosi lanke ope naravi i izvjea o istraivanjima, namijenjena uiteljima, istraivaima u
podruju pedagogije i pedagoke psihologije te studentima nastavnikih fakulteta. Posebna
pozornost poklanja se radovima koji se odnose na istraivanja, eksperimentalni rad u kolama
te kritike preglede nastavnih metoda i sadraja kurikuluma. U nekim brojevima mogu se nai
i radovi koji govore o problemima upravljanja kolom, testiranja i mjerenja te odnosa kole i
zajednice. Godinjak sadri tri broja. Izdava je Carfax Publishing.
Educational Studies (Studije odgoja i obrazovanja).
asopis objavljuje rezultate istraivanja i teorijskih rasprava o odgoju i obrazovanju. Iako je
prvenstveno drutvenohumanistikog usmjerenja, prihvaaju se i prilozi iz drugih podruja
ako se odnose na odgoj i obrazovanje. Objavljuju se cjelovita izvjea o fundamentalnim i
primijenjenim istraivanjima, pregledni lanci, krai osvrti i rasprave. Izlazi etiri puta
godinje, u izdanju Carfaxa.
Educational Technology Abstracts (Saeci radova u podruju tehnologije odgoja i
obrazovanja).
asopis ureuje meunarodna sluba za izradu saetaka radova u podruju tehnologije odgoja
i obrazovanja, koja uiteljima, autorima kurikuluma i tehnolozima odgoja i obrazovanja
nastoji olakati praenje inovacija u tom podruju. asopis pokriva sve aspekte tehnologije
odgoja i obrazovanja: planiranje obrazovanja, dizajniranje nastave, nastavne metode (npr.
otvoreno uenje, igre i simulaciju), nastavne medije (kompjutore, TV, interaktivni radio i
hipermedije), nastavne izvore (knjinice, laboratorije za uenje i audio-vizualne izvore),
uenje (npr. vjetine, teorije uenja, motivaciju, rjeavanje problema) te praenje i
vrednovanje. asopis izdaje Carfax, est puta godinje.
Educational Technology Review (Revija za odgojno-obrazovnu tehnologiju).
asopis amerike Udruge za unaprjeenje kompjutorizacije obrazovanja (Association for the
Advancement of Computing in Education - AACE). Namijenjen je meunarodnoj razmjeni
ideja o obrazovnoj tehnologiji u kontekstu razliitih disciplina, razina obrazovanja i

220

informacijskih sustava. Svrha razmjene jest razvijanje teorijskih polazita i pronalaenje

praktinih rjeenja za uinkovito ukljuivanje informacijske tehnologije u odgoj i
obrazovanje. Sadri izvjea s konferencija, recenzije knjiga, rasprave o praktikim
problemima i dr.
Education and Ageing (Obrazovanje i starenje).
asopis objavljuje radove iz pedagoke gerontologije i gerontolokog obrazovanja. U prvoj
skupini se nalaze tekstovi koji govore o obrazovanju i uenju ostarjele populacije, a u drugoj
se nalaze prilozi o izobrazbi strunjaka i volontera za rad s osobama tree ivotne dobi,
odnosno za drutvo koje stari. Izlazi u izdanju Triangle Journals, tri puta godinje.
Education and the Law (Obrazovanje i zakon).
Ovaj meunarodni asopis pokriva irok spektar pitanja koja se odnose na zakonodavstvo u
podruju osnovnog, srednjeg, vieg i visokog obrazovanja, a namijenjen je ravnateljima kola,
uiteljima i istraivaima odgoja i obrazovanja, lokalnoj upravi, odvjetnicima i dr. Ukljuuje
osvrte na pojedine sluajeve, izvorne znanstvene i strune radove te bazu podataka o
najnovijim dostignuima u podruju zakonodavstva u obrazovanju. Izlazi etiri puta godinje,
u izdanju Carfaxa.
Education and Urban Society (Obrazovanje i urbano drutvo).
asopis predstavlja forum za istraivae koji kritiki prilaze obrazovanju kao drutvenoj
ustanovi u urbanoj sredini i kao imbeniku drutvene promjene. Svaki broj ureuje se
tematski. Meu obraenim temama su: privatizacija u javnom obrazovanju, vjera i politike
obrazovanja, obrazovanje uenika beskunika u gradovima, alternativne uiteljske diplome,
izbor kolovanja i dr. Izlazi u izdanju Sage/Corwin Press, etiri puta godinje.
Education Economics (Ekonomika odgoja i obrazovanja).
asopis je postao mjesto razmjene stavova strunjaka, istraivaa i predstavnika dravne i
lokalne administracije o svim aspektima gospodarstva i upravljanja u podruju odgoja i
obrazovanja. Prvenstvo imaju radovi u kojima se vodi rasprava o politikim pitanjima
gospodarstva u obrazovanju. asopis izlazi tri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
European Journal of Education: Research, Development and Policies (Europski asopis za
odgoj i obrazovanje: Istraivanje, razvoj i politike).
asopis je slubeno glasilo Europskog instituta za obrazovanje i socijalnu politiku (European
Institute of Education and Social Policy) u Parizu. Posveen je pitanjima reforme i razvoja
odgoja i obrazovanja, posebice prosvjetne politike u Europi. asopis je namijenjen
istraivaima, sveuilinim profesorima i studentima te politiarima na lokalnoj, nacionalnoj i
meunarodnoj razini. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
European Journal of Special Needs Education (Europski asopis za odgoj i obrazovanje
osoba s posebnim potrebama).
asopis zrcali dinamiki razvoj teorije i prakse obrazovanja osoba s posebnim potrebama
irom Europe i svijeta. Nudi osvrte na istraivanja i znaajna dostignua u tom podruju. U
svakom broju takoer se objavljuju najnovije informacije o stanju skrbi za osobe s
oteenjima u nekoj zemlji, donose razliite vijesti i izvjea sa strunih skupova te prikazi
knjiga i drugih izdanja. Izlazi tri puta godinje, u izdanju Routledgea.
European Journal of Teacher Education - EJTE (Europski asopis za izobrazbu uitelja).
Ovaj ugledni meunarodni asopis pokrenut je kao forum za voenje rasprava o politikama,

221

teorijama i praksama izobrazbe i strunog usavravanja uitelja u europskim zemljama.

asopis je slubeno glasilo Udruge za izobrazbu uitelja u Europi (Association for Teacher
Education in Europe - ATEE), koja ga izdaje u suradnji s Carfaxom. Godinjak sadri tri
broja.
Evaluation & Research in Education (Vrednovanje i istraivanje u odgoju i obrazovanju).
asopis nastoji uiteljima, administrativnim djelatnicima i istraivaima odgoja i obrazovanja
pribliiti metode vrednovanja i istraivanja u obrazovanju. Svaki broj donosi izvjea o
nastavnim materijalima i pomagalima te recenzije knjiga. Izlazi svaka etiri mjeseca, u
izdanju Multilingual Matters.
Forum: For Promoting 3-19 Comprehensive Education (Forum: Za promicanje cjelovitog
odgoja i obrazovanja od 3. do 19. godine).
Forum je vodei asopis u Velikoj Britaniji za tematsku, informacijsku i kritiku ralambu
prosvjetne politike od osnovnog do visokog kolstva. Zalae se za transformaciju britanskoga
kolskog sustava u skladu s pokazateljima znanstvenih istraivanja, a ne prosvjetnih dogmi.
Prilozi su pisani kritiki i polazita su za rasprave o suvremenim problemima kolskog
sustava. alju ih i znanstvenici i praktiari. asopis izlazi tri puta godinje, u izdanju Triangle
Journals.
Harvard Educational Review (Harvardska revija za odgoj i obrazovanje).
Jedno je od najstarijih i najuglednijih periodinih izdanja u podruju odgoja i obrazovanja u
svijetu. Kao interdisciplinarni forum za rasprave o najvanijim problemima odgoja i
obrazovanja, objavljuje znanstvene studije, komentare i druge vrste priloga koji pokrivaju
iroku paletu tema, od povezanosti etnike pripadnosti i obrazovanja, do drutvene
odgovornosti za kolski uspjeh uenika. Periodino izlaze tematski brojevi i tzv. simpoziji.
Pretplatnicima je dostupna i on-line verzija. Izlazi etiri puta godinje.
High Ability Studies (Studije visokih sposobnosti).
asopis objavljuje tekstove iz razliitih disciplina kojima se istrauje razvoj ljudskih
sposobnosti do najviih granica. Znanstvenim istraivanjima i razmjenom iskustava nastoji se
promicati znanje o mogunostima cjeloivotnog razvoja vrhunskih sposobnosti. Osim
klasinog interesa za visoke razine kognitivog razvoja, potiu se istraivanja vrhunskih
sposobnosti u sportu, tehnologiji, umjetnosti, poslovanju, upravljanju i drutvenim odnosima.
Razvoj visokih sposobnosti dovodi se u vezu s opim razvojem, drutvenim ponaanjem i
kroskulturnim temama. Izlazi dva puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Higher Education in Europe (Visoko obrazovanje u Europi).
Ovaj meunarodni asopis objavljuje kritike i deskriptivne priloge, osvrte i komentare koji
rasvjetljavaju glavne probleme i razvojne trendove u visokom obrazovanju te nudi najnovije
informacije o promjenama u tom podruju namijenjene praktiarima, politiarima i
istraivaima. Izdaje ga UNESCO-ov Europski centar za visoko obrazovanje (CEPES) u
suradnji s Carfaxom. Godinjak sadri etiri broja.
Higher Education Research and Development (Istraivanje i razvoj visokog obrazovanja).
Ovaj ugledni asopis Australoazijskog drutva za istraivanje i razvoj visokog obrazovanja
(Higher Education Research and Development Society of Australasia) namijenjen je
upoznavanju praktiara, politiara i istraivaa odgoja i obrazovanja s rezultatima istraivanja
i vrednovanja odgoja i obrazovanja. Svrha mu je poboljanje prakse visokog obrazovanja.
Osobito promie znanstveno refleksivni pristup teoriji, praksi i politici visokog obrazovanja.

222

Izlazi tri puta godinje, u izdanju Carfaxa.

Innovations in Education and Training International (Meunarodni asopis za inovacije u
odgoju, obrazovanju i izobrazbi).
asopis objavljuje znaajnije inovacije u podruju obrazovanja i izobrazbe te predstavlja
bogato vrelo informacija za uitelje i ravnatelje na svim razinama odgoja i obrazovanja,
ukljuujui vie kole, ustanove za strunu izobrazbu i usavravanje te cjeloivotno
obrazovanje. asopis je slubeno glasilo britanske Udruge za unaprjeenje osoblja i
obrazovanja. Izdaje ga Routledge, etiri puta godinje.
Internationale Schulbuchforschung (Meunarodno istraivanje kolskih udbenika).
asopis izlazi u izdanju Instituta za meunarodna istraivanja kolskih prirunika Georg
Eckert. Posveen je komparativnoj analizi udbenika, prirunika i drugih nastavnih
materijala, osobito onih koji su namijenjeni nastavi drutvene skupine predmeta.
The International Journal for Academic Development (Meunarodni asopis za akademsko
napredovanje).
asopis je poeo izlaziti sredinom devedesetih godina u cilju praenja razvoja visokokolskog
obrazovanja. Objavljuje znanstvene i strune radove u tom podruju te rasprave o modelima i
teorijama o unaprjeenju poduavanja i uenja na visokokolskoj razini. Izlazi dva puta
godinje, u izdanju Routledgea.
International Journal of Childrens Spirituality (Meunarodni asopis za djeju duhovnost).
Ovaj asopis djeluje kao meunarodni interdisciplinarni i multikulturalni forum za sve koji se
bave istraivanjem i razvojem duhovnosti djece i mladei. Zalae se za produbljivanje
rasprava o filozofskim i praktinim temeljima moralnosti u suvremenom svijetu te o
moralnom razvoju u koli i drutvu. Potie daljnji razvoj istraivanja djeje duhovnosti u
kulturnom i kros-kulturnom kontekstu. asopis godinje izlazi u dva broja, u izdanju Carfaxa.
International Journal of Disability, Development and Education - IJDDE (Meunarodni
asopis za tekoe, razvoj te odgoj i obrazovanje).
Ovaj multidisciplinarni meunarodni asopis ve gotovo pola stoljea predstavlja bogat izvor
informacija o odgoju i obrazovanju, razvoju i rehabilitaciji osoba s tekoama u razvoju za
praktiare, istraivae i prosvjetne politiare. Objavljuje izvorne znanstvene radove i
pregledne lanke iz podruja ope pedagogije, specijalne pedagogije, psihologije, medicine i
psihijatrije. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
International Journal of Early Years Education (Meunarodni asopis za odgoj i
obrazovanje u ranoj dobi).
asopis nudi komparativne uvide u promjene teorija, politika i prakse odgoja i obrazovanja
djece u ranoj predkolskoj dobi. Sadri lanke i izvjea u kojima se vrednuju teorijske,
programske i metodike inovacije na meunarodnoj razini. Redovito objavljuje i popise
dokumenata u podruju ranog razvoja koje sadri ERIC. Izlazi tri puta godinje, u izdanju
Carfaxa.
International Journal of Educational Development (Meunarodni asopis za razvoj odgoja i
obrazovanja).
asopis je posveen unaprjeenju odgoja i obrazovanja u svijetu. Osobito se obrauju pitanja
opismenjavanja, izrade programa za osnovnu kolu i stjecanje zanimanja te za izobrazbu
uitelja, ekonomike obrazovanja, upravljanja obrazovanjem i dr. Prilozima u asopisu nastoji

223

se poticati strunu raspravu o inovacijama u tim podrujima i upozoriti na probleme Treeg

svijeta.
International Journal of Human Resource Management (Meunarodni asopis za
upravljanje ljudskim resursima).
asopis je pokrenut kao odgovor na sve izraeniju potrebu za razvojem ljudskih resursa u
kontekstu globalnih promjena. Usmjeren je na utvrivanje trendova razvoja u tom podruju
temeljem rezultata empirijskih istraivanja o globalizaciji trita i potrebi nove radne snage,
tehnolokim, strukturalnim, organizacijskim i upravljakim promjenama u svijetu rada i sl.
Izlazi est puta godinje, u izdanju Routledgea.
International Journal of Lifelong Education (Meunarodni asopis za cjeloivotno
obrazovanje).
asopis je meunarodni forum za rasprave o teoriji i praksi cjeloivotnog poduavanja i
uenja od predkolske dobi do starosti. U velikom broju priloga propituje se smisao i
drutvena korist cjeloivotnog obrazovanja te se upozoravaju istraivai i praktiari na prijeku
potrebu primjerenog sagledavanja sloene uloge uitelja glede zahtjeva cjeloivotnog uenja i
poduavanja. Izlazi est puta godinje, u izdanju Taylora & Francisa.
International Journal of Social Research Methodology (Meunarodni asopis za
metodologiju drutvenih istraivanja).
asopis objavljuje radove koji se bave opim i posebnim pitanjima metodologije drutvenih
znanosti. Sadraj svakog broja podijeljen je u tri odsjeka: Metodologija, Praksa i
Informacije. Radovi u prvom odsjeku razmatraju kljuna pitanja istraivakog procesa.
Drugi odsjeak sadri krae tekstove o primjeni istraivake metodologije u profesionalnim i
uslunim djelatnostima te o poduavanju metodologije drutvenih istraivanja. Posljednji
odsjeak sadri razliite obavijesti i preglede knjiga. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju
Routledgea.
International Journal of Special Education (Meunarodni asopis za specijalni odgoj i
obrazovanje).
Ovaj meunarodni asopis nudi empirijske i teorijske lanke o razliitim povijesnim,
programskim i didaktikim aspektima specijalnog odgoja i obrazovanja. Namijenjen je
istraivaima, studentima poslijediplomskih studija i strunjacima za izobrazbu uitelja u tom
podruju.
International Review of Education (Meunarodna revija za odgoj i obrazovanje).
asopis UNESCO-ova instituta za obrazovanje iz Hamburga (UNESCO Institute of
Education) objavljuje teorijske rasprave i rezultate znanstvenih istraivanja o globalnim
trendovima u obrazovanju, ukljuujui smjernice meunarodne politike, programske,
metodike i strategijske inovacije u pojedinim zemljama, globalne imbenike promjena u
obrazovanju i dr. Izlazi svaka tri mjeseca, u izdanju Kluwer Academic Publishers.
International Social Science Journal (Meunarodni asopis za drutvene znanosti).
Ovaj UNESCO-ov asopis tematske je naravi, a sadri priloge o rezultatima empirijskih
studija i teorijskih rasprava u podruju drutvenih i humanistikih znanosti. Meu temama
koje su se do danas pojavile nalaze se razvoj drutvenih znanosti, stanje u antropologiji,
meunarodne ustanove i meunarodni odnosi, siromatvo, ljudska prava, inovacije,
demokracija i pravo i dr. Izlazi svaka tri mjeseca.

224

International Studies in Sociology of Education (Meunarodne studije u sociologiji odgoja i

obrazovanja).
Ovaj meunarodni asopis, koji je pokrenut poetkom devedesetih, objavljuje tematske
priloge meu kojima su izvjea o istraivanjima u podruju sociologije odgoja i obrazovanja,
kao to su odnos drave, izobrazbe uenika i razvoja prosvjetne politike; trita, upravljanje i
visoko obrazovanje; novi odnosi izmeu kole, roditelja i zajednice i dr. Pojavljuje se tri puta
godinje, u izdanju Triangle Journals.
Journal of Adolescent Research (asopis za istraivanje mladei).
Objavljuje najnovija interdisciplinarna istraivanja, preglede, osvrte i informacije o
osobinama, razvoju i ponaanju mladei izmeu 10. i 20. godine te o drutvenim i kulturnim
utjecajima na njihov stil ivota. Meu temama su: spolno ponaanje, adolescentska trudnoa,
adolescentska medicina, izgradnja identiteta, kontekst zajednice, ovisnosti, roditeljski stilovi,
droga i alkohol i dr. Izlazi est puta godinje, u izdanju Sage.
Journal of Beliefs & Values: Studies in Religion & Education (asopis za vjerovanja i
vrijednosti: Studije vjere i obrazovanja).
asopis je usmjeren na kritika istraivanja u etiri meusobno povezana podruja: teologija,
studiji vjere, vjerski odgoj i obrazovanje te vrijednosti u odgoju i obrazovanju. Potie
interdisciplinarne, meunarodne i ekumenske rasprave o: teolokim osvrtima na obrazovanje,
duhovnosti u obrazovanju, duhovnom ivotu djece i odraslih i dr. Godinje izlaze dva broja, u
izdanju Carfaxa.
Journal of Child Psychotherapy (asopis za djeju psihoterapiju).
asopis je slubeno glasilo Udruge djejih psihoterapeuta. Izlazi od 1964. godine kao forum
za razmjenu ideja, rezultata istraivanja i praktinih rjeenja u radu s djecom i adolescentima
koji se suoavaju s psihikim problemima. Izlazi u izdanju Routledgea, etiri puta godinje.
Journal of Creative Behavior (asopis za kreativno ponaanje).
asopis objavljuje znanstvene i strune priloge o odgojno-obrazovnim postupcima kojima se
potie razvoj kreativnosti kod djece i odraslih. Uglavnom je namijenjen prosvjetnim
djelatnicima, od odgajatelja u vrtiima do voditelja program za profesionalno usavravanje u
tvrtkama. Obrauju se razliite teme. Neki od naslova lanaka glase: Kreativnost ili
prisjeanje sna, Kreativni zaposlenici: Izazov za menadere itd.
Journal of Curriculum and Supervision (asopis za kurikulum i prosvjetni nadzor).
U asopisu Udruge za nadzor i razvoj kurikuluma (Association for Supervision and
Curriculum Development) promilja se i raspravlja o kurikulumu, pristupima i tehnikama
prosvjetnog nadzora i drugim srodnim temama u podruju prosvjetne politike. itateljsku
publiku ine uitelji, administrativni djelatnici, strunjaci za izobrazbu uitelja i istraivai
kurikuluma. Izlazi etiri puta godinje.
Journal of Curriculum Studies (asopis za studije kurikuluma).
U asopisu izlaze radovi koji motre teorije, politike i prakse izrade i primjene kurikuluma. U
suglasju s meunarodnom orijentacijom, osobita pozornost pridaje se prilozima koji probleme
obrauju komparativno i interdisciplinarno. itateljstvo uglavnom ine izraivai kurikuluma
i strunjaci za izobrazbu uitelja. Izlazi est puta godinje, u izdanju Taylora & Francisa.
Journal of Early Adolescence (asopis za rano mladenatvo).

225

Meunarodni interdisciplinarni asopis koji je usmjeren na istraivanje osobina i razvoja

mlaih adolescenata od 10. do 15. godine, ukljuujui drutvenu skrb i obrazovanje. Meu
stalnim temama su: spolno ponaanje, razlike spola, jaanje samopotovanja, prilagoenost
roditelja promjenama, kolski uspjeh, odnosi meu vrnjacima, prosocijalno ponaanje,
sredina koja pozitivno utjee na mlade, odnosi s roditeljima i sl. Izlazi u izdanju Sage, etiri
puta godinje.
Journal of Educational Media - JEM (asopis za odgojno-obrazovne medije).
asopis je slubeno glasilo Udruge za odgojno-obrazovnu televiziju (Educational Television
Association). Djeluje kao meunarodni forum za rasprave o inovacijama u podruju uporabe
televizije i srodnih medija u odgoju i obrazovanju. Svaki broj sadri osvrte na televizijske
programe, saetke radova koji izlaze u srodnim asopisima te preglede knjiga i videozapisa.
Meu prilozima nalaze se znanstvena, tehnika i istraivaka izvjea, pregledi, novosti i sl.
Izlazi tri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Journal of Educational Multimedia and Hypermedia - JEMH (asopis za multimedije i
hipermedije u odgoju i obrazovanju).
asopis Udruge za unaprjeenje kompjutorizacije obrazovanja (Association for the
Advancement of Computing in Education - AACE) predstavlja multidisciplinarni forum za
rasprave o istraivanju i razvoju multimedija i hipermedija u odgoju i obrazovanju. Glavni cilj
asopisa je pridonositi unaprjeenju teorije i prakse uenja i poduavanja pomou novih
tehnolokih pomagala koja omoguuju integraciju slike, zvuka i teksta. Izlazi etiri puta
godinje.
Journal of Education and Work (asopis za obrazovanje i rad).
Jedan od najuglednijih meunarodnih foruma za znanstvena istraivanja i politike koje
ureuju odnose izmeu obrazovanja i gospodarskih sustava. U tekstovima se propituju
pristupi uenju i razvoju vjetina primjerenih potrebama trita rada, osobito u vrijeme
prelaska s obrazovanja na zapoljavanje. Obuhvaene su sve razine i forme obrazovanja,
ukljuujui industrijsku izobrazbu, kojima se pristupa s pedagokog, psiholokog,
sociolokog, gospodarskog i politolokog stajalita. Izlazi tri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Journal of Education for Teaching: International Research and Pedagogy (asopis o
izobrazbi za poduavanje: Meunarodna istraivanja i pedagogija).
asopis objavljuje izvorne priloge o pitanjima izobrazbe uitelja u najirem smislu,
ukljuujui dodiplomsko obrazovanje, obrazovanje uz rad i usavravanje. Potie strune
rasprave o inovacijama i problemima izobrazbe uitelja u svijetu, izvjea o znanstvenim
istraivanjima i komparativne preglede stanja u odreenim podrujima. Izlazi tri puta
godinje, u izdanju Carfaxa.
Journal of Education Policy (asopis za prosvjetnu politiku).
U asopisu za prosvjetnu politiku raspravlja se o politikom odluivanju na svim razinama i
u svim oblicima obrazovanja. asopis nudi forum za teorijsku raspravu, povijesne i
poredbene studije, politiku ralambu i procjene. Ralanjuju se kljuni dokumenti,
relevantni tekstovi i monografije. Kao poseban broj izlazi Godinjak Amerike udruge za
obrazovnu politiku (US Politics of Education Association). itateljstvo asopisa ine politiki
analitiari i istraivai, uitelji, prosvjetni administratori, upravitelji i sociolozi odgoja i
obrazovanja. Izdaje ga Taylor & Francis, est puta godinje.
Journal of Further and Higher Education (asopis za poslijeobvezno i visoko obrazovanje).

226

asopis ve vie od dva desetljea predstavlja znaajan izvor informacija o istraivanjima i

praksi obrazovanja mladei nakon 16. godine. Cilj mu je poticati rasprave o nizu teorijskih i
praktinih problema. Najee teme su: upravljanje srednjim i visokim kolstvom, izobrazba
srednjokolskih uitelja, kurikulum, razvoj odgojno-obrazovnih ustanova, strategije i procesi
uenja i poduavanja. Godite obuhvaa tri broja. Izlazi u izdanju Carfaxa.
Journal of Higher Education Policy and Management (asopis za politiku i upravljanje
visokim obrazovanjem).
Pregledi, izvjea i drugi lanci u ovom meunarodnom asopisu nude brojne informacije i
znalake uvide u probleme prosvjetne politike, uprave i voenja nastave u
poslijesrednjokolskom, odnosno viem i visokom obrazovanju. Prvenstveno je namijenjen
srednjokolskim i visokokolskim uiteljima, upravi i prosvjetnim politiarima. Izlazi dva
puta godinje, u suradnji Carfaxa i Udruge za upravljanje tercijarnim obrazovanjem
(Association for Tertiary Education Management) iz Australije.
Journal of Information Technology for Teacher Education (asopis za informacijsku
tehnologiju u izobrazbi uitelja).
Ovaj meunarodni asopis bavi se pitanjima primjene informacijske tehnologije u izobrazbi i
strunom usavravanju uitelja. Meu lancima ima izvornih teorijskih radova, pregleda
literature, izvjea s konferencija i obavijesti o informatikim inovacijama u izobrazbi
uitelja. U lancima se govori o ulozi informacijske tehnologije u poduavanju i uenju;
kulturnim aspektima informacijske tehnologije; odnosu uenika i uitelja prema novim
informacijskim tehnologijama; ulozi informacija u povezivanju odgojno-obrazovnih ustanova
i ire drutvene zajednice i dr. Izdaje ga Triangle Journals, tri puta godinje.
Journal of In-service Education (asopis za struno usavravanje).
Ovaj meunarodni asopis objavljuje izvorne znanstvene radove o strunom usavravanju
uitelja u najirem smislu, ukljuujui pitanja dodiplomske izobrazbe, profesionalnog
usavravanja, djelovanja centara za izobrazbu uitelja, strunih udruga itd. Meu prilozima
nalaze se esto i osvrti na razliite programe izobrazbe uitelja. Godinje izlaze tri broja, u
izdanju Triangle Journals.
Journal of Intellectual & Developmental Disability (asopis za intelektualne i razvojne
tekoe).
asopis je ranije izlazio pod nazivom Australski i novozelandski asopis o razvojnim
tekoama (Australia and New Zealand Journal of Developmental Disabilities). Slubeno je
glasilo Australskog drutva za istraivanje tekoa u intelektualnom razvoju (Australian
Society for the Study of Intellectual Disability - ASSID). Bavi se problemima i
osposobljavanjem za zanimanje osoba s tekoama u razvoju, osobito u intelektualnom
razvoju, dotiui zdravstvene, odgojno-obrazovne i drutvene aspekte problema izbora
zanimanja takvih osoba. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Journal of Interactive Learning Research - JILR (asopis za istraivanje interaktivnog
uenja).
asopis Udruge za unaprjeenje kompjutorizacije obrazovanja (Association for the
Advancement of Computing in Education - AACE). Objavljuje priloge koji se odnose na
teoriju, izradu, primjenu i djelotvornost odgoja i izobrazbe u interaktivnim uvjetima, kao to
su: uenje uz pomo kompjutera, distributivno okruenje za uenje, elektroniki sustavi
podrke, interaktivni multimedijalni sustavi, sustavi za uenje temeljeni na virtualnoj
stvarnosti, kompjutorima potpomognuto suradniko uenje i sl. Izlazi etiri puta godinje.

227

Journal of Learning Disabilities (asopis za tekoe u uenju).

asopis koji je pokrenut kao meunarodni i interdisciplinarni forum za razmjenu znanstvenih
i praktinih inovacija u podruju dijagnoze i tretmana djece s potekoama u uenju. Osobita
pozornost poklanja se primjerima dobre prakse. Od 2000. godine izlazi u izdanju Sage, etiri
puta godinje.
Journal of Sources in Educational History (asopis za izvore u povijesti odgoja i
obrazovanja).
asopis je dostupan jedino na mikroficheima. Godinje objavljuje oko 1200 stranica teksta
razliitog sadraja (od rasprava do nastavnih sredstava i pomagala) koji koriste uenicima i
uiteljima povijesti. Izlazi tri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Journal of Teacher Education (asopis za izobrazbu uitelja).
asopis je namijenjen strunjacima za izobrazbu uitelja. U njemu se najee objavljuju
znanstveni radovi kojima se propituje politika i praksa izobrazbe uitelja te metodologija
znanstvenog istraivanja u tom podruju. este teme su: kognitivna znanost i kritiko
miljenje, pripremanje uitelja za urbane kole, iskustvo terena i izobrazba uitelja,
profesionalna etika u izobrazbi uitelja i sl. Izlazi suradnjom Amerike udruge koleda za
izobrazbu uitelja (American Association of Colleges for Teacher Education - AACTE) i
Sage/Corwin Press, pet puta godinje.
Journal of Technology and Teacher Education (asopis za tehnologiju i izobrazbu uitelja).
Ovaj asopis Udruge za unaprjeenje kompjutorizacije obrazovanja (Association for the
Advancement of Computing in Education) slui kao forum za meunarodnu razmjenu ideja u
podruju primjene informacijske tehnologije u izobrazbi uitelja. Teme koje se obrauju su:
dodiplomska izobrazba i poslijediplomsko struno usavravanje uitelja. Osobita pozornost
posveuje se pitanjima osposobljavanja uitelja za izradu i primjenu kurikuluma,
razumijevanje rada kolske uprave, koritenje nastavne tehnologije za osobno usavravanje i
poduavanje uenika i dr. asopis izlazi etiri puta godinje.
Journal of Vocational Education and Training (asopis
izobrazbu).
asopis predstavlja meunarodni forum za rasprave o svim
zanimanje u svijetu. Potie razvoj prakse i teorije obrazovanja
skladu sa suvremenim zahtjevima svijeta rada. Izlazi etiri puta
Journals.

za struno obrazovanje i
aspektima obrazovanja za
i izobrazbe za zanimanje u
godinje u izdanju Triangle

Journal of Youth Studies (asopis za istraivanje mladei).

Novi interdisciplinarni meunarodni asopis posveen pitanjima suvremene mladei u
kontekstu kole, trita rada i obitelji. Dotie se tema kao to su: konstrukcija identiteta,
koritenje slobodnog vremena, politiko ponaanje, kriminal, drutvena iskljuenost i
marginaliziranost i dr. Osobito se potiu tekstovi koji se odnose kritiki prema socijalnim
politikama namijenjenim mladei. Izlazi etiri puta godinje u izdanju Carfaxa.
Language and Education (Jezik i obrazovanje).
asopis objavljuje rasprave o utjecaju jezika na teoriju i praksu obrazovanja. Izlazi etiri puta
godinje, u izdanju Multilingual Matters.
Mentoring and Tutoring (Mentorstvo i poduavanje).

228

Ovo je ve nekoliko godina vodei asopis za razmjenu informacija o mentorskom i

tutorskom radu u kolama na svim razinama te u industrijskom i uslunom sektoru. Osobita
pozornost posveuje se tim pitanjima u kontekstu uenja na daljinu. Izlazi tri puta godinje u
izdanju Carfaxa.
Open Learning (Otvoreno uenje).
Vodei meunarodni asopis u podruju otvorenog i daljinskog odgoja i obrazovanja.
Objavljuje znanstvene i strune radove koji potiu razvoj teorije i prakse otvorenog,
fleksibilnog i daljinskog obrazovanja i izobrazbe te preglede knjiga. Izdaje ga Carfax u
suradnji s Otvorenim sveuilitem (Open University) tri puta godinje.
Oxford Review of Education (Oxfordska revija za odgoj i obrazovanje).
Revija predstavlja jedno od najznaajnijih svjetskih sredita za multidisciplinarne rasprave o
suvremenim pitanjima odgoja i obrazovanja. Objavljuje izvorne znanstvene radove koji
pridonose razvoju spekulativne i empirijske teorije odgoja i obrazovanja u svrhu unaprjeenja
odgojno-obrazovne djelatnosti. U radovima se problemi odgoja i obrazovanja ralanjuju s
pedagokog, filozofskog, antropolokog, sociolokog, psiholokog, medicinskog, politikog i
gospodarskog motrita. Izlazi etiri puta godinje u izdanju Carfaxa.
Oxford Studies in Comparative Education (Oxfordske studije komparativnog odgoja i
obrazovanja).
asopis objavljuje tematske priloge komparativne naravi na meunarodnoj razini, ukljuujui
izvorne znanstvene lanke i preglede, npr. o standardima istraivanja i prakse u matematici i
drugim predmetima. Godinje izlaze dva broja u izdanju Triangle Journals.
Pedagogy, Culture and Society (Pedagogija, kultura i drutvo).
Do 2000. godine asopis je izlazio pod nazivom Studije kurikuluma (Curriculum Studies).
Predstavlja meunarodni forum za kontekstualne rasprave o kurikulumu. Identitet asopisa
temelji se na uvjerenju da rasprave o kurikulumu moraju obuhvaati meunarodnu prosvjetnu
zajednicu; odvijati se u obliku otvorenog razgovora u kojemu uz uitelje, politiare,
strunjake i kolsku upravu, sudjeluje cjelokupna svjetska javnost; biti eklektike i
interdisciplinarne te se oslanjati na niz teorijskih i praktikih kola; refleksivno motriti
prolost, sadanjost i budunost politike i prakse kurikuluma u kontekstu kulture, politike i
ideologije; ukljuiti komunikaciju izmeu pripadnika razliitih kultura, primjerice
postkolonijalnih afrikih i azijskih sredina, postcentraliziranih sredina Istone Europe te
postmodernih sredina zapadnih liberalnih demokracija. Iako je usredotoen na Europu,
asopis donosi i preglede razvoja kurikuluma u Sjevernoj i Junoj Americi, Africi, Aziji i
Australiji. Izlazi tri puta godinje u izdanju Triangle Journals.
Phi Delta Kappan (Phi Delta Kappan).
asopis objavljuje zanimljive, informativne i misaono poticajne osvrte na suvremene
probleme i trendove u podruju politike odgoja i obrazovanja, ukljuujui
teorijskometodoloka pitanja istraivanja, izradu nastavnih programa i organizaciju
kolovanja. Izlazi u izdanju istoimene meunarodne organizacije posveene profesionalnom
razvoju uitelja. Godinjak sadri osam brojeva.
Prospects: Quarterly Review of Education (Izgledi: Tromjesena revija za odgoj i
obrazovanje).
asopis UNESCO-ova Meunarodnog instituta za obrazovanje objavljuje komparativne
priloge o inovacijama u odgoju i obrazovanju u najirem smislu, dotiui se pitanja filozofije

229

odgoja i obrazovanja, teorije kurikuluma, nastavnih metoda i oblika rada, financiranja i

upravljanja odgojnoobrazovnom djelatnou i sl. Redovito se objavljuju tekstovi veeg broja
autora koji istu temu ralanjuju s razliitih polazita.
PROSPERO: A Journal of New Thinking in Philosophy of Education (PROSPERO:
asopis za novo miljenje u filozofiji odgoja i obrazovanja).
asopis je poeo izlaziti sredinom devedesetih godina kao glasilo PER grupe, koja polazi od
stava da je promjene u obrazovanju mogue postii samo temeljem radikalnih promjena u
filozofiji obrazovanja. Prilozi moraju nadii razinu puke lingvistike i logike ralambe koja
je sama sebi svrhom i sadravati nov nain miljenja koji omoguuje promjenu odgojnoobrazovne prakse. Izlazi u izdanju Triangle Journals dva puta godinje.
Quality in Higher Education: Theory and Practice (Kvaliteta u visokom obrazovanju:
Teorija i praksa).
Ovaj asopis meunarodne orijentacije posveen je pitanjima upravljanja, nadzora i
poboljanja kakvoe visokog obrazovanja u skladu s drutvenim i gospodarsko-tehnolokim
promjenama. Danas se od ustanova za visoko obrazovanje trai vea transparentnost,
poglavito glede javnih izdataka, upisnih kvota i kriterija uspjeha na studiju, te usklaenost
visokokolskih programa s potrebama internacionalizacije trita rada. Sve vea meunarodna
pokretljivost studenata, nastavnog osoblja i istraivaa za sobom povlai potrebu za
utvrivanjem jasnih meunarodnih kriterija za priznanje znanstvenih i strunih kvalifikacija,
to su neke od tema kojima se bave objavljeni tekstovi. Izlazi u izdanju Carfaxa tri puta
godinje.
Recherche et formation (Istraivanje i obrazovanje).
Jedan od dvaju asopisa u izdanju francuskog Nacionalnog instituta za pedagoka istraivanja
(Institut National de Recherche Pedagogique) u Parizu, u kojemu se objavljuju teorijske
rasprave i rezultati empirijskih istraivanja u podruju odgoja i obrazovanja, najavljuju novi
trendovi u obrazovanju i izobrazbi i sl. Izlazi tri puta godinje.
Reflective Practice (Refleksivna praksa).
Novi asopis koji se pojavio 2000. godine kao odgovor na sve veu potrebu istraivaa i
praktiara u odgoju i obrazovanju za razmjenom istraivanja i iskustava glede mogunosti
promicanja refleksivne prakse koja vodi kritikom pristupu, reorganizaciji i politikom
aktivizmu u podruju odgoja i obrazovanja. Meu najavljenim temama su: razliiti oblici i
svrhe refleksivne prakse, uenje refleksivne spoznaje, poduavanje refleksivnog miljenja,
odnos izmeu refleksije i kvalitete rada. asopis izlazi tri puta godinje u izdanju Carfaxa.
Research in Post-Compulsory Education (Istraivanje u poslijeobveznom obrazovanju).
asopis se pojavio sredinom devedesetih kao meunarodni forum za razmjenu rezultata
istraivanja u ovom vanom, ali znatno zanemarenom podruju obrazovanja. U njemu svojim
radovima sudjeluju istraivai iz cijelog svijeta. Sadraj pojedinih brojeva, saeci i cjeloviti
tekstovi iz ranijih brojeva mogu se nai na Internetu (www.triangle.co.uk/rpe). Godinje
izlaze tri broja u izdanju Triangle Journals.
Research in Science & Technological Education (Istraivanja u znanstvenom i tehnolokom
odgoju i obrazovanju).
Ovaj meunarodno orijentirani asopis objavljuje rezultate istraivanja o psihologijskim,
sociologijskim, gospodarskim i organizacijskim aspektima znanstvenog i tehnolokog
obrazovanja te studije o vrednovanju kurikuluma. Izlazi dva puta godinje, u izdanju Carfaxa.

230

Research into Higher Education Abstracts (Saeci radova u podruju istraivanja visokog
obrazovanja).
U svrhu promicanja spoznaja i rasprava o meunarodnim istraivanjima visokog obrazovanja,
u ovom asopisu izlaze saeci radova o teoriji i praksi visokog obrazovanja. Na godinu se
objavi vie od 600 saetaka. Izlazi u izdanju Carfaxa tri puta godinje.
Research Papers in Education (Prilozi o istraivanju odgoja i obrazovanja).
asopis objavljuje tekstove u podruju prosvjetne politike i prakse. Autorima se otvara
prostor za osvrte na politike i teorije odgoja i obrazovanja i predstavljanje rezultata svojih
istraivanja. Teme su veoma raznovrsne: poduavanje itanja, jednakost prilika, obrazovne
mogunosti nakon navrene esnaeste godine, alkoholizam i djeca, obrazovanje za posebne
potrebe, lokalno upravljanje kolama itd. Izlazi tri puta godinje u izdanju Routledgea.
Revue franaise de pdagogie (Francuska revija za pedagogiju).
Jedan od dvaju asopisa francuskog Nacionalnog instituta za pedagoka istraivanja (Institut
National de Recherche Pedagogique) u Parizu, u kojemu se objavljuju rezultati
fundamentalnih, razvojnih i primijenjenih istraivanja, teorijske rasprave i kritiki osvrti te
struni prilozi o velikom broju problema u odgoju i obrazovanju. Izlazi etiri puta godinje.
Scandinavian Journal of Educational Research (Skandinavski asopis za istraivanje
odgoja i obrazovanja).
Ovaj meunarodni asopis ve etrdesetak godina predstavlja forum za razmjenu miljenja o
sredinjim problemima teorije i prakse odgoja i obrazovanja. U njemu se objavljuju
filozofske, povijesne, poredbene i ekperimentalne studije koje slijede razliite metodoloke
obrasce. Osobita pozornost posveuje se poticanju znanstvenih rasprava o budunosti odgoja i
obrazovanja. Izlazi u suradnji s Carfaxom, etiri puta godinje.
School Leadership & Management (Voenje i upravljanje kolom).
Ovaj ugledni meunarodni asopis koji je ranije izlazio pod nazivom kolska organizacija
(School Organisation) objavljuje lanke, izvjea, novosti i informacije o organizaciji i
upravljanju kolom. Temeljni interes asopisa jest unaprjeenje odgojno-obrazovne prakse, pa
se u njemu najee objavljuju prilozi praktiara koji uspjeno povezuju teorijsku i praktinu
dimenziju problema. Podruja koja asopis pokriva su: vrednovanje rada i struno
usavravanje uitelja; uspjeno upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom; kolski
kurikulum; utvrivanje i provedba prosvjetne politike; voenje u koli; timski rad i
djelotvorno zastupanje; uspjeno organiziranje vremena i upravljanje obvezama; nadzor i
nadgledanje odgoja i obrazovanja; informacijski sustavi i kola; marketing; reorganizacija
kole; djelotvorno upravljanje promjenama itd. Objavljuje ga Carfax, etiri puta godinje.
School Organisation & Management Abstracts (Saeci radova u podruju organizacije i
upravljanja kolom).
U ovom meunarodnom asopisu namijenjenom znanstvenicima i praktiarima, objavljuju se
saeci lanaka objavljenih drugdje a posveenih izradi kurikuluma, razvoju nastavnog
osoblja, vodstvu i odluivanju. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
School Psychology International (Meunarodni asopis za kolsku psihologiju).
Meunarodni asopis koji se bavi pitanjima teorije i prakse razvoja pojedinca u kontekstu
kole i zajednice. Objavljuje radove koji su rezultat znanstvenih istraivanja ili dobre prakse,
ukljuujui nove pristupe i metode u tom podruju. asopis tiska Sage u suradnji s

231

Meunarodnom udrugom za kolsku psihologiju (International School Psychology

Association - ISPA) etiri puta godinje.
Simulation and Gaming: An International Journal of Theory, Practice and Research
(Simulacija i igranje: Meunarodni asopis za teoriju, praksu i istraivanje).
Ovaj meunarodni, interdisciplinarni asopis slubeno je glasilo Udruge za simulaciju u
poslovanju i iskustveno uenje (Association for Business Simulation and Experiential
Learning - ABSEL), Meunarodne udruge za simulaciju i igranje (International Simulation
and Gaming Association - ISAGA), Japanske udruge za simulaciju i igranje (Japanese
Association of Simulation and Gaming - JASAG) i Sjevernoamerike udruge za simulaciju i
igranje (North American Simulation and Gaming Association - NASAGA). Bavi se
metodikim inovacijama u odgoju i obrazovanju, osobito pitanjima kompjutorske simulacije,
igranja uloga, modeliranja, iskustvenog uenja i igrokazima. lanci su namijenjeni svim
zaposlenicima u odgoju i obrazovanju, od uitelja do znanstvenika. Izlazi etiri puta godinje
u izdanju Sage.
Sociology of Education (Sociologija odgoja i obrazovanja).
asopis Amerike socioloke udruge (American Sociological Association) objavljuje izvjea
o rezultatima sociologijskih istraivanja obrazovanja i kole u SAD i drugim dijelovima
svijeta. Bavi se pitanjima profesionalnog obrazovanja u kontekstu globalizacije trita,
problemima interakcije u razredu i koli izmeu uenika razliitih kultura i spola, odnosom
drutvenog okruja i kole, razvojem intelektualnih umijea i sl. Izlazi etiri puta godinje.
Sociology of Education Abstracts (Saeci radova u podruju sociologije odgoja i
obrazovanja).
Ve vie od tri desetljea ovaj asopis donosi vie od 600 saetaka lanaka i knjiga u podruju
sociologije odgoja i obrazovanja. Izdaje ga Carfax, etiri puta godinje.
Special Educational Needs Abstracts (Saeci radova u podruju odgoja i obrazovanja osoba s
posebnim potrebama).
Informativni periodinik saetaka za znanstvenike, strunjake, politiare i roditelje koje
zanimaju odgojno-obrazovne potrebe djece i odraslih s tjelesnim, intelektualnim,
emocionalnim ili socijalnim problemima. Prati sva vanija izdanja u tom podruju,
ukljuujui saopenja sa skupova koja nisu lako dostupna itateljstvu. Povezan je s asopisom
CORE koji izlazi na mikrofieima. Izdaje ga Carfax, etiri puta godinje.
Sport, Education and Society (port, obrazovanje i drutvo).
asopis je meunarodno stjecite izvjea o rezultatima istraivanja pedagogijskih,
drutvenih, kulturnih, politikih i etikih pitanja vezanih uz tjelesne aktivnosti, rekreaciju i
port. Obuhvaa pitanja kurikuluma te sadraja i konteksta tjelesnog odgoja u formalnim i
neformalnim odgojnoobrazovnim sredinama, ukljuujui pedagogiju igre, industriju
slobodnog vremena, privatne klubove za tjelesnu rekreaciju i rehabilitacijske centre. Izlazi
dva puta godinje u izdanju Carfaxa.
Studies in Continuing Education (Istraivanja cjeloivotnog obrazovanja).
asopis nastoji unaprijediti teoriju i praksu cjeloivotnog obrazovanja. Sadri prikaze novih
inicijativa, rasprave o kljunim problemima, istraivaka i razvojna izvjea, refleksivne
lanke o teoriji i praksi cjeloivotnog obrazovanja i dr. Okrenut je potrebama onih koji su
ukljueni u permanentno obrazovanje za zanimanje, struno osposobljavanje, razvoj ljudskih
resursa i dr. Izlazi dva puta godinje, u izdanju Carfaxa.

232

Studies in Higher Education (Studije visokog obrazovanja).

asopis Drutva za istraivanje visokog obrazovanja (Society for Research into Higher
Education) objavljuje priloge o teoriji i praksi visokog obrazovanja. Prednost daje trima
vrstama radova: interdisciplinarnim studijama o poduavanju i uenju koje ukljuuju spoznaje
iz sociologije, filozofije, psihologije, ekonomije, povijesti te kulturnih i politikih studija;
studijama u kojima sveuilini profesori refleksivno motre vlastitu praksu; i sinoptikim
pregledima. Od priloga se trai znanstvena objektivnost ali i jednostavan stil pisanja koji je
pristupaan laicima. Izlazi tri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Teacher Development (Razvoj uitelja).
Meunarodni asopis u kojemu se kritikim promiljanjem nastavne prakse nastoje
unaprijediti profesionalna znanja, vjetine i sposobnosti uitelja. lanci prate profesionalno
usavravanje uitelja tijekom njihova radnog vijeka u razliitim politikim i profesionalnim
kontekstima. Rije je ponajprije o opisima osobnih iskustava, procjeni politika i praksi
profesionalnog usavravanja, izvjeima o istraivanjima i teorijskim osvrtima. Izlazi tri puta
godinje, u izdanju Triangle Journals.
Teachers and Teaching: Theory and Practice (Uitelji i poduavanje: Teorija i praksa).
asopis osigurava meunarodni forum za istraivae koji se bave pitanjima uiteljske
profesije i poduavanjem. Objavljuje priloge koji slijede kvantitativne i kvalitativne
istraivake obrasce. Potiu se interdisciplinarni i kros-kulturalni prilozi usmjereni na
socijalne, politike i povijesne pretpostavke uiteljske djelatnosti. este teme su: uiteljske
praktine teorije i vjerovanja, biografije uitelja, miljenje uitelja kao dio profesionalne
akcije i dr. asopis je povezan s Meunarodnom udrugom za istraivanje uitelja i
poduavanja (International Study Association on Teachers and Teaching - ISATT). Izlazi u
izdanju Carfaxa tri puta godinje.
Teaching and Change (Poduavanje i promjena).
asopis predstavlja otvoreni forum za uitelje u pogledu poboljanja nastavne prakse i
unaprjeenja razredne zajednice. Na stranicama asopisa uitelji raspravljaju o problemima
poduavanja i organizacije kole. Izdaje ga Sage/Corwin Press u suradnji sa Strunom
knjinicom NEA-e (NEA Professional Library), etiri puta godinje.
Teaching Education (Poduavati odgoj i obrazovanje).
asopis osigurava interdisciplinarni forum za inovatina istraivanja i praksu u podruju
izobrazbe uitelja. Objavljuju se prilozi koji ispituju drutvene, kulturne, didaktike i
metodike aspekte izobrazbe uitelja na sveuilitima i viim kolama, u cilju poticanja opih
drutvenih promjena. este teme su: utjecaj novih kultura i globalizacije na kurikulum i
teoriju odgoja; novi oblici suradnje izmeu sveuilita, kola i sektora usluga; generacijske i
kulturne promjene u ustanovama za izobrazbu uitelja; nove tehnologije u izobrazbi uitelja i
dr. Od 2000. godine izlazi u izdanju Carfaxa, tri puta godinje.
Teaching Exceptional Children (Poduavati izuzetnu djecu).
asopis je slubeno glasilo Vijea za izuzetnu djecu (Council for Exceptional Children).
Namijenjen je uiteljima djece s tekoama u razvoju i nadarene djece. Osobitu pozornost
asopis posveuje unaprjeenju nastavnih metoda, nastavnog materijala i kolske opreme u
skladu s potrebama izuzetne djece. Izlazi est puta godinje.
Teaching in Higher Education (Poduavati u visokom obrazovanju).

233

asopis donosi interdisciplinarne lanke o poduavanju, uenju i kurikulumu u visokom

kolstvu. Posebno se bavi pitanjem temelja i konteksta poduavanja. Objavljuje poredbene
studije iz razliitih kultura kao i oglede o odnosu izmeu poduavanja i istraivanja
visokokolske nastave. Promie kritike i inovativne tekstove. Izlazi u izdanju Carfaxa etiri
puta godinje.
Technical Education & Training Abstracts (Saeci radova u podruju tehnikog odgoja i
izobrazbe).
Ovaj informativni periodinik itaju uitelji matematike, dizajna i tehnologije koje zanima
strukovna, dopunska i cjeloivotna izobrazba za industriju, trgovinu i razna zanimanja. Na
godinu objavljuje vie od 600 saetaka lanaka, knjiga i izvjea. Izlazi u izdanju Carfaxa,
etiri puta godinje.
Theory into Practice (Iz teorije u praksu).
asopis Iz teorije u praksu predstavlja forum za propitivanje primjerenosti i djelotvornosti
teorijskih i istraivakih obrazaca u podruju obrazovanja za odgojno-obrazovnu praksu. Cilj
mu je predstaviti to vei broj gledita o istoj temi, primjerice o kulturno relevantnom
poduavanju ili o reformi zdravstvenog obrazovanja.
Urban Education (Urbani odgoj i obrazovanje).
asopis objavljuje kritike priloge koji se oslanjaju na rezultate istraivanja kola, prosvjetnih
djelatnika i uenika u urbanim sredinama u kojima uglavnom ive marginalizirane manjinske
grupe. Meu lancima se nalaze naslovi kao to su: Gledita buduih seoskih uitelja na
poduavanje u urbanoj koli ili Obrasci izrade pismenih radova urbanih afroamerikih
uenika itd. Izlazi pet puta godinje u izdanju Sage/Corwin Press.
Young Children (Djeca rane dobi).
asopis Nacionalne udruge za odgoj djece rane dobi (National Association for the Education
of Young Children) iz Sjedinjenih Drava donosi izvjea o istraivanjima i osvrte na
organizacijske, sadrajne i metodike inovacije u odgoju najmlaih.
Youth and Society (Mlade i drutvo).
Interdisciplinarni i kros-kulturalni meunarodni asopis u kojemu se objavljuju tekstovi
razliitog profila u irokom rasponu tema odnosa mladei i drutva u suvremenim
promjenjivim uvjetima. Meu problemima su: prerana trudnoa, mladenake klike i bande,
obrazovanje o AIDS-u, spolno zlostavljanje i sl. Povremeno se objavljuju tematski brojevi,
npr. Mlade i otpor. Izlazi etiri puta godinje u izdanju Sage.

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava, mir,

demokratsko graanstvo i meukulturno
razumijevanje
AFB-Info (AFB Info).
AFB-Info izlazi na njemakom i engleskom jeziku. Donosi izvjea o istraivanjima mira i
rjeavanja sukoba. Izlazi kao glasilo Centra za mirovne studije (Centre for Peace Studies) iz
234

Bonna dva puta godinje.

AFB-Text (AFB Tekst).
Tematsko izdanje Centra za mirovne studije (Centre for Peace Studies) u Bonnu u sklopu
kojega se objavljuju filozofske i znanstvene rasprave, izvjea sa skupova, informacije o
projektima i literaturi itd.
African Centre for Human Rights Newsletter (Glasnik Afrikog centra za ljudska prava).
Izdanje Afrikog centra za istraivanje demokracije i ljudskih prava (African Centre for
Democracy and Human Rights Studies), u kojemu se objavljuju osvrti, informacije o
projektima, skupovima i objavljenim knjigama u podruju promicanja i zatite ljudskih prava.
Alpe Adria (Alpe-Jadran).
asopis mree Alternativa Alpe-Jadran (Alpen Adria Alternativ) donosi izvjea o mirovnim,
ekolokim i srodnim problemima u podruju regije Alpe-Jadran (sjeverna Italija, Slovenija,
Hrvatska, zapadna Maarska i Austrija). Cilj je te organizacije pokretati i poticati inicijative
kojima se podupire uspostavljanje mirovne zone i Europe regija na ovim prostorima.
Amnesty International Newsletter (Glasnik Amnesty Internationala).
Bilten meunarodne nevladine udruge za zatitu ljudskih prava Amnesty International koji
sadri informacije o djelatnostima institucije na zatiti ljudskih prava u svijetu. Izlazi
mjeseno.
Arab Review of Human Rights (Arapska revija za ljudska prava).
asopis Arapskog instituta za ljudska prava (Arab Institute for Human Rights). Izlazi
povremeno.
BBI Jewish Monthly (idovski mjesenik Meunarodne udruge Bnai Brith).
Bilten nevladine organizacije Bnai Brith International, koja se bori za zatitu prava
idovskog naroda te protiv diskriminacije na temelju rasne ili vjerske pripadnosti.
Bilingual Family Newsletter (Glasnik za dvojezinu obitelj).
Glasnik je posveen etniki mijeanim obiteljima u kojima se djeca odgajaju dvojezino ili
viejezino. Objavljuje kratke informativne lanke o suvremenim pogledima na uenje jezika,
dvojezinost, odnos materinskog i drugog jezika, kolovanje itd. Ovdje se mogu nai i prilozi
koji opisuju ivote dvojezinih obitelji, probleme na koje nailaze i naine na koje se nose s
tim problemima. Izlazi etiri puta godinje u izdanju Multilingual Matters.
Bilingualism: Language and Cognition (Bilingvizam: Jezik i spoznaja).
U ovom se asopisu problemu bilingvizma pristupa iz kognitivno-znanstvenog motrita, u
cilju istraivanja iskustava bilingvalnih osoba i poticanja rasprava u tom podruju. Najee
se objavljuju radovi na temu bilingvalne jezine kompetencije, percepcije i produkcije;
bilingvalnog uenja jezika kod djece i odraslih; neurolingvistike bilingvizma u odnosu na
normalni i oteeni mozak; nelingvistikih kognitivnih procesa bilingvalnih osoba i dr. Izlazi
tri puta godinje, u izdanju Cambridge University Press.
Boletin del IIDH (Bilten Interamerikog instituta za ljudska prava).
asopis donosi izvjea o djelovanju Interamerikog instituta za ljudska prava (Instituto
Interamericano de derechos humanos), nevladine organizacije sa sjeditem u Costa Riki, iji
je cilj promicati graanska, politika, gospodarska, socijalna i kulturna prava te pridonositi

235

jaanju demokratizacije u dravama Sjeverne i June Amerike. Izlazi svaka tri mjeseca.
Breakthrough News (Proboj novosti).
asopis Udruge za globalni odgoj i obrazovanje (Global Education Associates). Izlazi tri puta
godinje.
Brecha (Utisak).
asopis Povjerenstva za zatitu ljudskih prava u Srednjoj Americi (Comisin para la defensa
de los derechos humanos en Centroamerica). Izlazi svaki mjesec.
Bulletin des droits de lhomme (Bilten za ljudska prava).
U biltenu Luxemburkog instituta za ljudska prava (Institut Luxembourgeois des droits de
lhomme) objavljuju se izvjea o radu Europskog suda i Komisije za ljudska prava te
dokumenti i odluke Europske komisije. Izlazi dva puta godinje.
Calendar of Internationalism (Kalendar internacionalizma).
Bilten nevladine udruge Ujedinjeni za interkulturalnu akciju (United for Intercultural
Action), jedinstvene mree 267 organizacija iz 36 europskih zemalja, koja se zalae za ljudska
prava, osobito prava izbjeglica i doseljenika te iskorjenjivanje rasne diskriminacije, faizma i
nacionalizma. Izlazi est puta godinje.
Carta Informativa SERPAJ-AL (Izvjee Latinoamerike slube za mir i pravdu).
Bilten Latinoamerike slube za mir i pravdu (Servicio paz y justicia en America Latina SERPAJ-AL). Izlazi svaka dva mjeseca.
Center Correspondent (Izvjestitelj centra).
Glasnik donosi pregled programa, projekata i vanijih djelatnosti Centra za graanski odgoj
(Center for Civic Education) u Calabasasu, SAD.
Child Abuse and Neglect: The International Journal (Zlostavljanje i zanemarivanje djece:
Meunarodni asopis).
U asopisu koji svaki mjesec izdaje Meunarodno drutvo za sprjeavanje zlostavljanja i
zanemarivanja djece (International Society for Prevention of Child Abuse and NeglectISPCAN) multidisciplinarno se sagledavaju problemi zlostavljanja i zanemarivanja djece,
ukljuujui spolno zlostavljanje, s osobitim naglaskom na istraivanje djelotvornih postupaka
sprjeavanja i lijeenja posljedica zlostavljanja. U irem smislu, asopis obuhvaa sve aspekte
ivota koji pogoduju ili tete zdravim obiteljskim odnosima. Prilozi dolaze uglavnom iz
podruja psihologije, psihijatrije, socijalnog rada, medicine, prava, pedagogije i antropologije,
kao i od organizacija za prava djece. Izlazi mjeseno.
Child Maltreatment: Journal of the American Professional Society on the Abuse of
Children (Zlostavljanje djeteta: asopis Amerikog drutva za istraivanje zlostavljanja
djece).
Objavljuje znanstvene i tehnike inovacije u podruju pruanja pomoi zlostavljanoj djeci.
Namijenjen je praktiarima, prosvjetnoj administraciji i istraivaima mentalnog zdravlja,
zatite djece, zakonodavstva i drugih bliskih disciplina. asopis izlazi u suradnji s
izdavakom kuom Sage, etiri puta godinje.
Children at Risk (Djeca u opasnosti).
List Evangelike luteranske crkve u Americi (Evangelical Lutheran Church in America)

236

opisuje nedae koje proivljavaju djeca iz raznih krajeva svijeta i krenja djejih prava to
iziskuje intervenciju meunarodne zajednice. Donosi lanke, fotografije, pisma djece iz
cijelog svijeta te molitve za mir iz kranske, islamske i idovske tradicije.
Children First! (Djeca imaju prednost!).
Ovaj UNICEF-ov asopis izvjeuje o problemima djece u Velikoj Britaniji i svijetu te o radu
i aktivnostima UNICEF-a u Velikoj Britaniji. Namijenjen je mladei i odraslima. Izlazi tri
puta godinje.
Children Worldwide (Djeca irom svijeta).
Mjeseni bilten Meunarodnog katolikog ureda za djecu (International Catholic Child
Bureau).
Christians in Need (Potrebiti krani).
Mjesenik meunarodne udruge Kranska solidarnost (Christian Solidarity International)
koja se bori za prava krana izloenih progonima i diskriminaciji zbog vjere.
CIVNETs Journal for Civic Society (CIVNET-ov asopis za graansko drutvo).
Online asopis meunarodne udruge CIVITAS sa sjeditem u Strasbourgu. Sadri lanke,
izvjea i preglede najnovijih knjiga u podruju graanskog odgoja i obrazovanja. Nalazi se
na stranici: www.civnet.org/journal.
Collegium Anthropologicum.
asopis Instituta za antropologiju iz Zagreba donosi lanke antropologijske problematike iz
razliitih podruja, kao to su stomatologija, biologija, genetika, kulturna sociologija itd.
Izlazi na engleskom jeziku dva puta godinje.
Conscience et libert (Savjest i sloboda).
asopis Meunarodne udruge za zatitu vjerskih sloboda (International Association for the
Defense of Religious Liberty) sa sjeditem u vicarskoj. Izlazi dva puta godinje.
Cooperation and Conflict: Nordic Journal of International Studies (Suradnja i sukob:
Nordijski asopis za meunarodne studije).
Jedini asopis ove vrste na engleskom jeziku koji prua mogunost razmjene miljenja i
rezultata istraivanja znanstvenicima i strunjacima za meunarodne odnose. Usmjeren je na
propitivanje skandinavske vanjske politike i meunarodnih odnosa, europskih integracija,
baltikih tranzicijskih zemalja i dr. Izlazi u suradnji Nordijske udruge za meunarodne studije
(Nordic International Studies Association - NISA) i Sage etiri puta godinje.
CPC Information (Informacije Kranske mirovne konferencije).
Glasilo Kranske mirovne konferencije (Christian Peace Conference). Tiska se deset puta
godinje.
Croatian International Relations Review (Hrvatska revija za meunarodne odnose).
Revija je posveena meunarodnim odnosima te poloaju i djelatnostima Hrvatske u
meunarodnoj zajednici. Donosi tekstove dokumenata o hrvatskoj vanjskoj politici, recenzije
knjiga, obavijesti o meunarodnim konferencijama itd. Izlazi tromjeseno, na engleskom
jeziku, u izdanju Instituta za meunarodne odnose iz Zagreba.
CSHR Newsletter (Glasnik Centra za prouavanje ljudskih prava).

237

Bilten Centra za prouavanje ljudskih prava (Center for the Study of Human Rights) iz New
Yorka. Izlazi tri puta godinje.
Cultural Studies (Kulturne studije).
Odreujui kulturu kao ukljuiv pojam, ovaj meunarodni i interdisciplinarni asopis
objavljuje tekstove koji potiu intelektualno i politiko eksperimentiranje, intervenciju i
dijalog. Njeguje otvorene, analitike i kritike rasprave u jo nedovoljno istraenim
podrujima kulturne prakse unutar gospodarskog, politikog, geografskog, povijesnog,
materijalnog i svakodnevnog konteksta. Nastoji razotkrivati procese kojima se reproduciraju
postojee tehnike, institucije i strukture moi. Posebni brojevi posveeni su predstavljanju
nacionalnih, etnikih i drugih tradicija. Izlazi u izdanju Routledgea, etiri puta godinje.
Culture and Psychology (Kultura i psihologija).
Ureivaka politika asopisa promie shvaanje da se svako miljenje, osjeanje i djelovanje
odvija u kulturnom kontekstu. Prilozima se nastoji poticati kritiki i drutveno osvijeten
pristup osobnosti koji polazi od uvida u postojeu literaturu i teorijska motrita.
Interdisciplinarnost pristupa omoguuje uvide u kojima se spajaju psihologija, antropologija,
sociologija, teorija odgoja i obrazovanja, etnografija, lingvistika, komunikologija i filozofija.
Izlazi etiri puta godinje, u izdanju Sage.
Culturelink.
Bilten CULTURELINKA, svjetske Mree za istraivanje i suradnju u kulturnom razvoju
(Network for Research and Co-operation in Cultural Development), koja djeluje uz potporu
UNESCO-a i Vijea Europe. U Mreu su ukljuene ustanove za istraivanje, informiranje i
dokumentaciju u podruju kulturnog razvoja. Temeljna svrha Mree je promicanje
regionalnih, meuregionalnih i meunarodnih istraivakih projekata, stvaranje baze podataka
i publiciranje glasila. Sredinjica Mree je Institut za meunarodne odnose u Zagrebu. Bilten
se tiska na engleskom etiri puta godinje.
Cultures: Dialogue Between the People of the World (Kulture: Dijalog izmeu ljudi svijeta).
Ovaj UNESCO-ov meunarodni asopis bavi se razliitim temama u podruju knjievnosti,
religije, glazbe, umjetnosti, zanata itd. Nudi suvremena vienja tradicionalnih oblika
izraavanja, raspravljajui o njihovoj povezanosti i kroskulturnim utjecajima, te raspravlja o
suvremenim pojavama kao to su turizam, mediji i film.
Democracy and Nature (Demokracija i priroda).
asopis koji je poeo izlaziti sredinom devedesetih godina kao meunarodni forum za
razmjenu kritikih stavova o inkluzivnoj demokraciji, ukljuujui niz radikalnih pristupa
integraciji drutva i gospodarstva, politike i prirode te razotkrivanju sredita moi i njihove
uloge u globalnoj krizi. Objavljuje tekstove koji se bave pitanjima direktne politike
demokracije, demokracije u gospodarstvu, demokracije u drutvu i ekoloke demokracije.
Izlazi tri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Derechos Humanos (Ljudska prava).
asopis panjolske udruge za ljudska prava (Asociacin para derechos humanos de Espaa).
Development (Razvoj).
asopis Instituta za meunarodne odnose iz Zagreba donosi znanstvene radove u podruju
meunarodne ekonomije i razvoja, meunarodnih odnosa, ekonomije resursa, tranzicijske
ekonomije, kulturnih odnosa itd. Izlazi tromjeseno, na engleskom jeziku.

238

Development: Journal of the Society for International Development (Razvoj: asopis

Drutva za meunarodni razvoj).
asopis izdaje Drutvo za meunarodni razvoj (Society for International Development SID), globalna mrea koja okuplja pojedince i ustanove zainteresirane za pitanja
participativnog, pluralistikog i odrivog razvoja. Drutvo nastoji otvoriti prostor za globalnu
rekonstrukciju i razvoj potiui dijalog izmeu Sjevera i Juga. asopis sadri provokativne
cyberspace razgovore o vruim pitanjima koji se vode na SID-ovoj web-stranici. Nadalje,
prikazuje djelatnosti graanskih udruga irom svijeta usmjerene na razvoj globalne svijesti.
Osim toga, u asopisu se objavljuju popisi novijih izdanja, obrazovnih programa i kampanja u
razliitim regijama.
Documentacin sobre derechos humanos (Dokumentacija o ljudskim pravima).
Bilten Komisije za zatitu ljudskih prava u Srednjoj Americi (Comisin para la defensa de los
derechos humanos en Centroamerica - CODEHUCA).
Drepturile omului (Ljudska prava).
asopis Rumunjskog instituta za ljudska prava (Instututul roman pentru drepturile omului).
Droit de regard (Pravo na gledite).
asopis Meunarodnog drutva za ljudska prava sa sjeditem u Njemakoj (Internationale
Gesellschaft fr Menschenrechte).
Drugs: Education, Prevention and Policy (Droge: Obrazovanje, prevencija i politika).
asopis je poeo izlaziti u prvoj polovici devedesetih kao forum za voenje rasprava meu
politiarima, praktiarima i istraivaima o pitanjima izrade i primjene mjera za suzbijanje
uivanja droga. asopis objavljuje rezultate multidisciplinarnih istraivanja, komentare i
preglede mjera koje se poduzimaju za suzbijanje upotrebe droga u kulturno-povijesnom
kontekstu te osvrte na izdanja u tom podruju. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Echoes (Odjeci).
Bilten izlazi u sklopu Programa za pravdu i mir, Svjetskog vijea crkava (World Council of
Churches) koji je posveen zatiti ljudskih prava, posebice prava starosjedilaca, manjina i
ena. Izlazi dva puta godinje.
cole et paix (kola i mir).
Bilten Svjetske udruge za kolu kao instrument mira (Association mondiale pour lcole
instrument de paix - EIP).
ducation & libert (Obrazovanje i sloboda).
Mjeseno izdanje Meunarodne organizacije za razvoj slobode obrazovanja (Organisation
internationale pour le dveloppement de la libert denseignement - OIDEL) iz Geneve.
Les enfants dabord (Najprije djeca).
asopis UNICEF-a u kojemu se objavljuju prilozi i krae informacije o meunarodnim
programima namijenjenim zatiti i odgoju djece. Izlazi etiri puta godinje.
Enfants de partout (Djeca od svuda).
asopis Meunarodnog katolikog ureda za djecu (International Catholic Child Bureau ICCB). Izlazi etiri puta godinje.

239

Les enfants du monde (Djeca svijeta).

asopis Francuskog odbora za UNICEF. Pojavljuje se svaka etiri mjeseca.
Environmental Education Research (Istraivanje odgoja i obrazovanja za okoli).
asopis objavljuje znanstvene radove, preglede odgoja i obrazovanja za okoli te izvjea sa
strunih skupova, komentare i kritike osvrte na nacionalna i regionalna rjeenja u odgoju i
obrazovanju za okoli. Kriteriji za prihvaanje tekstova su: analitinost i kritinost,
mogunost koritenja ideja u drugim kulturnim i obrazovnim sustavima te pristupanost teme
meunarodnoj strunoj javnosti. asopis tei jaanju globalne svijesti i odgovornosti za
ouvanje okolia i odriv razvoj ovjeanstva. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Equality (Jednakost).
Povremeno izdanje Komisije za ljudska prava Nove kotske (Nova Scotia Human Rights
Commission) u Halifaxu, Kanada.
ESR Journal (asopis organizacije Prosvjetni djelatnici za drutvenu odgovornost).
asopis organizacije Prosvjetni djelatnici za drutvenu odgovornost (Educators for Social
Responsibility) savjetuje prosvjetne djelatnike kako uenike poduavati za aktivan i
odgovoran ivot. Sadri lanke teorijske i praktine naravi u kojima se razrauju teme kao to
su rjeavanje sukoba, odgoj i obrazovanje za demokraciju i sl.
Ethnic and Racial Studies (Etnike i rasne studije).
Najutjecajniji meunarodni asopis za ralambu suvremenih drutvenih i politikih
problema, uzroci kojih lee u podruju rase, etniciteta i nacionalizma. Predstavlja
interdisciplinarni znanstveni forum za predstavljanje istraivanja i teorijskih ogleda iz
sociologije, socijalne politike, antropologije, politikih znanosti, gospodarstva, zemljopisa,
meunarodnih odnosa, povijesti, socijalne psihologije i kulturnih studija. Redovita posebna
izdanja posveena su razradi aktualnih svjetskih problema. Izlazi est puta godinje u izdanju
Routledgea.
European Journal of Intercultural Studies (Europski asopis za interkulturalne studije), v.
Intercultural Education.
European Societies (Europska drutva).
Ovo je slubeni asopis Europskog sociolokog udruenja (European Sociological
Association), posveen istraivanju velikih preobrazbi koje se danas zbivaju irom europskog
kontinenta. Objavljuje radove vodeih europskih i svjetskih sociologa, koji obuhvaaju tri
razine: europsku, poredbena istraivanja i Europu iz meunarodnog motrita. Razliitim
sociolokim pristupima prilazi se pitanjima kao to su: kako gospodarski, drutveni i politiki
razvoj Zapadne te Srednje i Istone Europe oblikuje diskurse spola, dobi, etniciteta i klase,
kako drutva i drutvene grupe u raznim europskim regijama i zemljama odgovaraju na
korjenite promjene koje utjeu na mogunost zapoljavanja, graanska prava, osobni i
drutveni ivot, kako snani priliv doseljenika u zapadnoeuropske zemlje utjee na njihove
kulturne, drutvene, pravne i gospodarske ustanove. Izlazi tri puta godinje, u izdanju
Routledgea.
Euroscope Reports (Izvjea Euroskopa).
Jedan od asopisa Instituta za meunarodne odnose iz Zagreba, u kojemu se predstavljaju
rezultati istraivanja o pitanjima europskih integracija, unutar Europske unije i u odnosu na

240

zemlje Srednje i Istone Europe. Namijenjen je strunjacima u Hrvatskoj i inozemstvu, a cilj

mu je poticati suradnju meu istraivaima. Izlazi tromjeseno, na engleskom jeziku.
Flchtlinge (Izbjeglice).
asopis Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) izlazi na
njemakom, engleskom i francuskom jeziku. Posveen je problemima smjetaja izbjeglica,
trgovine ljudima, zatite izbjeglica, ostvarivanja prava na azil, zakonskim mjerama za
sprjeavanje ilegalnog doseljavanja i dr.
Gender and Education (Spol i obrazovanje).
asopis je pokrenut kao meunarodni forum za rasprave o multidisciplinarnim istraivanjima
i idejama o odgoju i obrazovanju koje koriste spol kao temeljnu kategoriju ralambe izvan
seksistikog i rasistikog diskursa. Tei promicanju feministikog shvaanja, teorije i prakse
na svim razinama odgoja i obrazovanja, ukljuujui nefomalno i izvankolsko uenje.
Godinje izlazi u etiri broja, u izdanju Carfaxa.
Global Lernen (Globalno uenje).
Ovaj asopis organizacije kolski projekti o globalnom uenju (Schulprojektstelle Globales
Lernen) objavljuje informacije, materijale i didaktike naputke za srednjokolske uitelje
globalnog odgoja i obrazovanja. Pojedine su rubrike posveene razliitim razvojnim
smjerovima, novostima i literaturi. Izlazi tri puta godinje.
Global Society: Journal of Interdisciplinary International Relations (Globalno drutvo:
asopis za interdisciplinarne meunarodne odnose).
asopis potie nove interdisciplinarne pristupe istraivanju meunarodnih odnosa, osobito
utjecaja globalizacije na dinamiku lokalnih, nacionalnih i transnacionalnih promjena. Meu
temama koje se obrauju su: posljedice nacionalizma i borbe za identitet, migracije, rasizam,
vjerski fundamentalizam, terorizam i kriminal, glad, genocid, unitavanje okolia i dr. asopis
izlazi etiri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Grazdanovedenie (Graanski odgoj i obrazovanje).
Tjedni bilten Ruske udruge za graanski odgoj i obrazovanje (Russian Association for Civic
Education).
Group Processes and Intergroup Relations (Grupni procesi i odnosi meu grupama).
Jedinstven meunarodni asopis u podruju socijalne psihologije posveen pitanjima grupnih
procesa i meugrupnih odnosa, od malih interaktivnih grupa do velikih drutvenih sustava.
Pokriva teme kao to su: diskriminacije, drutveno kategoriziranje, odnosi izmeu manjine i
veine, predrasude i stereotipi, odluivanje, sukobi i suradnja meu grupama, drutveni
identitet, drutvene dileme i sl. Izdaje ga Sage, etiri puta godinje.
Hewar - Dialogue (Drutvo - dijalog).
Mjesenik Centra za primijenjena istraivanja u obrazovanju iz Jeruzalema, koji donosi
tekstove u podruju odgoja i obrazovanja za ljudska prava i mirno rjeavanje sukoba.
Humanitarian Dialogue (Humanitarni dijalog).
Bilten Meunarodnog instituta za humanitarno pravo (Instituto internazionale di diritti
umanitario) iz San Rema. Izlazi tri puta godinje.
Human Relations: Towards the Integration of the Social Sciences (Ljudski odnosi: Prema

241

integraciji drutvenih znanosti).

Meunarodni forum za interdisciplinaran i cjelovit pristup drutvenim fenomenima koji
objedinjuje sociologiju, psihologiju, antropologiju, politologiju i gospodarstvo. Prvenstvo daje
radovima u kojima se iznose rezultati kvalitativnih istraivanja drutvenih fenomena koji su
znaajni za praksu. Problematizira teoriju i metodologiju drutvenih znanosti. Izlazi mjeseno,
u suradnji Tavistock instituta iz Londona i Sage.
Human Resource Development International (Meunarodni asopis za razvoj ljudskih
resursa).
Shvaajui pod organizacijom iroku lepezu oblika, od samoupravnih timova i obiteljskih
poduzea, do globalnih kompanija, te propitujui podvojenost teorije i prakse, asopis se bavi
pitanjima uenja i izvedbe na razini pojedinca, grupe i organizacije. Izlazi etiri puta godinje,
u izdanju Routledgea.
Human Rights Bulletin (Bilten za ljudska prava).
Mjeseni bilten Meunarodne lige za ljudska prava (International League for Human Rights ILHR) iz New Yorka.
Human Rights Case Digest (Zbornik za ljudska prava).
asopis Britanskog instituta za ljudska prava (British Institute of Human Rights - BIHR) u
kojemu se objavljuju informacije o stanju ljudskih prava.
Human Rights Education Newsletter (Glasnik odgoja i obrazovanja za ljudska prava).
Periodino izdanje Mree za odgoj i obrazovanje za ljudska prava (Human Rights Network)
koje objavljuje krae lanke i osvrte te informacije o izvorima u ovom podruju, izvjea o
skupovima, preglede knjiga i sl. Izlazi etiri puta godinje.
Human Rights Information Sheet (Informacijski list o ljudskim pravima).
Redoviti bilten Vijea Europe u kojemu se objavljuju informacije u podruju promicanja i
zatite ljudskih prava, ukljuujui obrazovanje za ljudska prava.
Human Rights Internet Reporter (Izvjea o ljudskim pravima s Interneta).
asopis mree Ljudska prava na Internetu (Human Rights Internet - HRI).
Human Rights in the Arab World (Ljudska prava u arapskom svijetu).
asopis Arapske organizacije za ljudska prava (Arab Organization for Human Rights AOHR). Izlazi etiri puta godinje.
Human Rights Monitor (Nadzor nad ljudskim pravima).
asopis meunarodne nevladine udruge Meunarodna sluba za ljudska prava
(International Service for Human Rights) sa sjeditem u enevi koji prua analitike i
praktine informacije i savjete o meunarodnim standardima ljudskih prava i instrumentima
njihove zatite, ukljuujui izobrazbu u koritenju tih postupaka. Izlazi etiri puta godinje na
engleskom, francuskom i arapskom jeziku.
Human Rights Newsletter (Glasnik za ljudska prava).
asopis Zagovaratelja ljudskih prava (Human Rights Advocates), nevladine organizacije sa
sjeditem u Kaliforniji, koja djeluje u 15 zemalja, pomaui pojedincima u ostvarenju
njihovih prava. Izlazi tri puta godinje.

242

Human Rights Research and Education Bulletin (Bilten za istraivanje i obrazovanje u

ljudskim pravima).
asopis Centra za istraivanje i obrazovanje u ljudskim pravima (Human Rights Research
and Education Centre) u Ottawi, Kanada. Izlazi etiri puta godinje.
Human Rights Teaching (Poduavanje ljudskih prava).
Svrha ovog UNESCO-ova asopisa jest usklaivanje i razmjena programa, informacija i
iskustava uitelja i ustanova koje se zalau za ljudska prava u raznim zemljama. Izlazi dva
puta godinje.
Human Rights Tribune (Pobornik ljudskih prava).
asopis mree Ljudska prava na Internetu (Human Rights Internet).
HURIDOCS News (Novosti mree Informacijski i dokumentacijski sustavi za ljudska prava).
Povremeno
glasilo
meunarodne
komunikacijske
mree
Informacijski
i
jski sustavi za ljudska prava (Human Rights Information and Documentation Systems HURIDOCS).
IAEWP Newsletter (Glasnik Meunarodne udruge uitelja za mir).
Povremeno glasilo nevladine organizacije Meunarodna udruga uitelja za mir (International
Association of Educators for World Peace - IAEWP) koja ima sjedite u Sjedinjenim
Dravama.
Information, Communication and Society (Informacija, komunikacija i drutvo).
asopis predstavlja meunarodni interdisciplinarni forum za kritiko propitivanje razvoja i
primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT). Na primjer, razmatraju se: novi
oblici kompjuterski posredovane interakcije meu ljudima; utjecaj IKT-a na globalizaciju te
na razvoj lokalnih identiteta, etniku pripadnost i regionalne supkulture; nadzor nad
kriminalnim aktivnostima putem IKT-a; utjecaj IKT-a na drutvene strukture kao to su
obitelji, tvrtke, obrazovne institucije, zdravstvene institucije itd.; utjecaj virtualnih svjetova na
konstrukciju predmeta, prostora i entiteta u materijalnom svijetu i dr. Izlazi etiri puta
godinje, u izdanju Routledgea.
Intercultural Education (Interkulturalni odgoj i obrazovanje).
asopis je ranije izlazio pod nazivom Europski asopis za interkulturalna istraivanja
(European Journal of Intercultural Studies). Omoguuje susrete europskih i drugih
istraivaa i strunjaka s razliitim razumijevanjem interkulturalnih procesa i s razliitim
naglascima na tradicije i kontekst interkulturalizma. Neke od tema su: obrazovanje i
suvremeno multikulturalno drutvo, meukulturna komunikacija, obrazovanje za ljudska
prava i anti-rasno obrazovanje, pluralizam i razliitost u kontekstu demokracija, pluralizam u
post-komunistikim i post-kolonijalnim zemljama, migracije, manjine i starosjedioci i dr.
asopis tiska Taylor & Francis za Meunarodnu udrugu za interkulturalna istraivanja
(International Association for Intercultural Studies - IAIE) tri puta godinje.
Interface.
Informativno glasilo Centra za istraivanje Roma Sveuilita Ren Descartes iz Pariza
(Centre de recherches tsiganes). Objavljuje kratke tekstove o socijalnim, pravnim,
obrazovnim i kulturnim problemima Roma u Europi. Izlazi na engleskom, francuskom i
panjolskom jeziku, etiri puta godinje.

243

International Childrens Rights Monitor (Meunarodni nadzor nad pravima djece).

Mjesenik kojega izdaje sredinjica Meunarodne udruge za zatitu djece (Defense for
Children International - DCI) u enevi.
International Journal of Bilingual Education and Bilingualism (Meunarodni asopis za
dvojezino obrazovanje i dvojezinost).
asopis je posveen pitanjima dvojezinosti i viejezinosti, dvojezinog obrazovanja i
uenja novih jezika u skladu s potrebom razvoja viejezine kompetencije, s jedne, i ouvanja
jezine i kulturne raznolikosti, s druge strane. asopis podrava globalni razvoj, inicijative,
ideje i istraivanja u svezi s dvojezinou i dvojezinim obrazovanjem, pospjeuje suradnju
strunjaka s razliitih kontinenata i omoguuje pristup najnovijim informacijama. Izlazi u
izdanju Multilingual Matters etiri puta godinje.
International Journal of Childrens Rights (Meunarodni asopis o pravima djece).
asopis objavljuje teorijske osvrte i praktino usmjerene lanke namijenjene promicanju
prava djece u svijetu, iz zakonodavstva, prava i politikih znanosti, psihologije, psihijatrije,
pedagogije, sociologije, administracije, socijalnog rada, zdravstva, socijalne antropologije,
gospodarstva, teologije i povijesti. Izlazi u izdanju Kluwer Academic Publishers.
International Journal of Inclusive Education (Meunarodni asopis za inkluzivni odgoj i
obrazovanje).
asopis je meunarodni multidisciplinarni forum za rasprave o inkluzivnom pristupu odgoju i
obrazovanju na svim razinama kolovanja. Prilozi su posveeni pitanjima kakvoe
kurikuluma, organizacijske strukture, prosvjetne politike i kulturnih preduvjeta za
ukljuivanje svih uenika u obrazovne programe. asopis objavljuje izvjea i procjene
inventivnih inkluzivnih programa kojima se promiu jednakost i drutvena pravda u
obrazovanju, osobito glede onih pojedinaca i grupa koji su marginalizirani i diskriminirani na
osnovi spola, rase, etnike pripadnosti, klasnog poloaja i uroene ili steene nesposobnosti.
Izlazi etiri puta godinje, u izdanju Taylora & Francisa.
The International Journal of Sustainable Development and World Ecology (Meunarodni
asopis za odrivi razvoj i svjetsku ekologiju).
U asopisu se objedinjuju koncepcije odrivog razvoja i ekologije. Problemska okosnica
zahvaa podruja ekologije, gospodarstva i sociologije. Izvorne istraivake studije, lanci i
pregledi polaze od pojma odrivosti kao potencijalnog kljua za budue raspolaganje
svjetskim resursima. Interdisciplinarnou se nastoji voditi uravnoteena rasprava. Neke od
tema su: odrivi razvoj u Europskoj uniji, mogunosti oporavka istonoeuropskih
gospodarstava, komunikacija ekologa i gospodarstvenika, odluivanje o istraivakim
prioritetima, bioraznolikost, globalno zagrijavanje, ouvanje nedirnute prirode, ekosustavi
Treeg svijeta i zemalja u razvoju i dr. Izlazi etiri puta godinje u izdanju Parthenon
Publishing.
International News (Meunarodne novosti).
Bilten Meunarodne lige ena za mir i slobodu (Womens International League for Peace and
Freedom) iz eneve. Izlazi etiri puta godinje.
International Peace Research Newsletter (Glasnik meunarodnih istraivanja mira).
asopis Mershon centra pri Sveuilitu amerike savezne drave Ohio (Mershon Centre/Ohio
State University). Izlazi tri puta godinje.

244

International Yearbook of Childrens Rights (Meunarodni godinjak o pravima djece).

Ovaj godinjak Meunarodne udruge za obranu djece (Defence for Children International)
prua sveobuhvatni pregled stanja u pogledu prava djece u svijetu. Sadri niz lanaka iz
novina i asopisa o sluajevima krenja prava te izvjea o zatiti prava djece u nekoliko
zemalja.
JCI World (Svijet Meunarodne udruge Jaycees).
asopis Meunarodne udruge Jaycees (Jaycees International - JCI) iz Sjedinjenih Drava,
koji izlazi na engleskom, francuskom, panjolskom, kineskom, japanskom i korejskom jeziku.
Udruga potie svijest o graanskoj odgovornosti i potrebi aktivnog sudjelovanja mladei u
drutvenom razvoju te promie ideje razumijevanja, dobre volje i suradnje meu narodima.
Izlazi etiri puta godinje.
Journal d IIDH (asopis Meunarodnog instituta za ljudska prava).
asopis Meunarodnog instituta za ljudska prava (Institut International des droits de
lhomme) sa sjeditem u Francuskoj, koji promie naela ljudskih prava i temeljnih sloboda te
odgoj i obrazovanje za ljudska prava.
Journal of Children and Poverty (asopis o djeci i siromatvu).
Ovaj meunarodni asopis Instituta za djecu i siromatvo (Institute of Children and Poverty),
odjela za istraivanje i obrazovanje Domova za beskunike (Homes for the Homeless),
predstavlja forum za predstavljanje rezultata istraivanja i politikih smjernica u podruju
obrazovanja i socijalne skrbi namijenjene djeci, mladei i obiteljima pogoenim siromatvom.
Godinjak sadri dva broja. Od 2000. godine izlazi u izdanju Carfaxa.
Journal of Conflict Resolution (asopis za rjeavanje sukoba).
Znaajni interdisciplinarni asopis meunarodnog Drutva za znanost o miru (The Peace
Science Society) koji objavljuje istraivanja i teorijske rasprave o sukobima meu ljudima.
Iako je prvenstveno usmjeren na meunarodne sukobe, na njegovim stranicama se nerijetko
raspravlja i o nacionalnim, meugrupnim i interpersonalnim napetostima i sukobima. Izlazi u
suradnji sa Sage, est puta godinje.
Journal of Ethnic and Migration Studies - JEMS (asopis za studije etniciteta i migracija JEMS).
Do poetka sedamdesetih ovaj interdisciplinarni meunarodni asopis izlazio je pod nazivom
Nova zajednica (New Community). Objavljuje visokorangirane znanstvene i pregledne radove
iz svih podruja drutvenih znanosti na temu etnikog sukoba, diskriminacije, rasizma,
nacionalizma, graanstva i politika integracije. Osobitu pozornost posveuje vrednovanju
politika u podruju migracija. Godinjak sadri etiri broja, a izlazi u izdanju Carfaxa.
Journal of Gender Studies (asopis za studije spola).
Interdisciplinarni asopis posveen pitanjima spola, uglavnom s feministikih pozicija.
Pokriva velik broj podruja, ukljuujui prirodne znanosti, umjetnost i kulturu. Pregledi
knjiga i informacije o skupovima su takoer dio redovitog sadraja. Prvenstvo daje radovima
koji odraavaju razliite kulturne i spolne orijentacije, problematiziraju drutvene
konstrukcije odnosa izmeu ena i mukaraca te openito raspravljaju o enskim i mukim
iskustvima. Izlazi tri puta godinje u izdanju Carfaxa.
Journal of Genocide Research (asopis za istraivanje genocida).

245

asopis je poeo izlaziti krajem devedesetih godina kako bi na meunarodnoj razini okupio
znanstvenike i strunjake zainteresirane za interdisciplinarna i komparativna istraivanja
genocidnog miljenja i djelovanja te njihova iskorjenjivanja. Osobita pozornost poklanja se
pitanjima teorija i metoda istraivanja suvremenih pojava genocida. Nastoje se okupiti
filozofi, teolozi, politolozi, pravnici i povjesniari. Izlazi tri puta godinje, u izdanju Carfaxa.
Journal of Human Values (asopis za ljudske vrijednosti).
asopis je usmjeren na pitanja prijenosa ljudskih vrijednosti od lokalne do meunarodne
razine. Objavljuje kritike eseje, empirijske studije i teorijske preglede u tom podruju. Meu
temama su: znaaj ljudskih vrijednosti u dananjem svijetu, ljudske vrijednosti na razini
organizacije, kulturna posebnost ljudskih vrijednosti i sl. Izlazi dva puta godinje, u izdanju
Sage.
Journal of Intercultural Studies (asopis za interkulturalne studije).
Ovaj asopis jedan je od rijetkih interdisciplinarnih meunarodnih foruma za rasprave o
pitanjima u podruju interkulturalizma. Objavljuje rezultate znanstvenih i akcijskih
istraivanja, teorijske priloge i preglede knjiga posveenih odnosima meu kulturama u
nacionalnom i meunarodnom kontekstu. Izlazi tri puta godinje u izdanju Carfaxa. Jedan
broj u godini uvijek je tematske naravi.
Journal of Interpersonal Violence: Concerned with the Study and Treatment of Victims
and Perpetrators of Physical and Sexual Violence (asopis o interpersonalnom nasilju:
Usmjeren na istraivanje i tretman rtava i poinitelja fizikog i spolnog nasilja).
asopis predstavlja forum za voenje rasprava i irenje informacija o rezultatima istraivanja
i praktinim rjeenjima u podruju obiteljskog nasilja, fizikog i spolnog zlostavljanja djece,
silovanja i nasilnog zloina. Promie rasprave o primjerenosti inovativnih znanstvenih
pristupa svakodnevnoj praksi te o osjetljivim metodolokim pitanjima, kao to su istrani
razgovori s djecom koja su rtva spolnog nasilja. Osim znanstvenih priloga, koji se bave
uzrocima, uincima, tretmanom i prevencijom interpersonalnog nasilja, redovito se objavljuju
krai osvrti i primjeri dobre prakse te pregledi knjiga. Izlazi mjeseno, u izdanju Sage.
Journal of Moral Education (asopis za moralni odgoj).
asopis nudi interdisciplinarne radove o svim pitanjima cjeloivotnog moralnog odgoja i
razvoja. Prvenstvo se daje filozofijskim ralambama, empirijskim istraivanjima i
vrednovanju odgojno--obrazovnih strategija glede usvajanja vrijednosti na drutvenoj i
individualnoj razini. Redovito se objavljuju i izvjea o stanju moralnog odgoja i obrazovanja
u pojedinim zemljama te posebni tematski brojevi. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju
Carfaxa.
Journal of Multicultural and Cross-Cultural Research in Art Education (asopis za
multikulturalna i meukulturalna istraivanja u umjetnikom obrazovanju).
asopis je namijenjen uiteljima umjetnosti i povijesti umjetnosti, ali i drugima koje zanima
istraivanje kulturnog konteksta izrade i doivljaja umjetnikog djela. Neki od naslova
lanaka glase: Uloga kulturnog konteksta u multikulturalnoj estetici, Umjetniki zrelo
dijete u razliitim kulturnim kontekstima: Wang Yani i Toulouse-Lautrec, Oblikovati
prirodu: Proces kulturnog tumaenja itd.
Journal of Multilingual & Multicultural Development (asopis za multilingvalni i
multikulturalni razvoj).
U asopisu se objavljuju znanstveni i struni radovi o strategijama uenja i poduavanja

246

primjerenim viekulturalnim drutvima. Sadri teorijske priloge, izvjea o istraivanjima,

opise prosvjetnih politika i sustava te prikaze metoda poduavanja i uenja, kao i postupke
ocjenjivanja. Izdaje ga Multilingual Matters est puta godinje.
Journal of Peace Research (asopis za istraivanja mira).
U ovom meunarodnom interdisciplinarnom asopisu se objavljuju prilozi o empirijskim
istraivanjima i teorijske analize uzroka nasilja, metoda rjeavanja sukoba i odranja mira.
Autori redovito izlaze s preporukama za politiare koje proizlaze iz njihovih istraivanja.
Osim izvornih znanstvenih radova, objavljuju se detaljni pregledi knjiga te tematski brojevi.
Izlazi est puta godinje u izdanju Sage, a pod pokroviteljstvom Meunarodne udruge za
istraivanje mira (International Peace Research Association - IPRA).
Journal of Social and Personal Relationships - JSPR (asopis za drutvene i personalne
odnose).
Jedan od vodeih meunarodnih i interdisciplinarnih asopisa u ovom podruju. Objavljuje
radove koji su rezultat fundamentalnih, razvojnih i primijenjenih istraivanja te analitike
preglede, osvrte i sl. Teme su: djeja prijateljstva, hodanje, razvod, spoznaja u braku,
ljubomora, gubitak bliskih odnosa, privrenost, kolovanje i naputanje doma i sl. Izlazi est
puta godinje, u izdanju Sage.
The Journal of Social Welfare and Family Law (asopis za socijalnu skrb i zakon o
obitelji).
U asopisu se razrauju brojna pitanja u svezi sa socijalnom skrbi i zakonom o obitelji.
itateljstvo ine socijalni radnici, odvjetnici, odgajatelji maloljetnih delinkvenata, zdravstveni
djelatnici i drugi koji se bave socijalnom skrbi. Dodiruju se problemi etnikih manjina,
graanskih sloboda, imigranata, socijalnog osiguranja, socijalnih prava, stanovanja,
obrazovanja djece s posebnim potrebama itd. Izlazi u izdanju Routledgea etiri puta godinje.
Kol Adam (itav ovjek).
asopis Instituta za demokraciju i mir Adam (Adam Institute for Democracy and Peace) iz
Jeruzalema, koji izlazi na hebrejskom, arapskom i engleskom jeziku. Sadri ralambe
aktualnih svjetskih dogaanja u odnosu na razvoj demokratskih naela, a primaju ga kole,
fakulteti i centri za mlade irom svijeta. Izlazi tri puta godinje.
Language Awareness (Svijest o jeziku).
asopis objavljuje rezultate istraivanja o utjecaju znanja o jeziku na proces uenja i
poduavanja. Osobito se obrauju teme uloge jezika u stvaranju i irenju predrasuda,
manipulaciji javnog miljenja, doslovne uporabe jezika itd. Cilj je asopisa premoivanje
jaza izmeu znanosti i drugih sfera unutar ili izvan obrazovnog konteksta. Izlazi etiri puta
godinje, u izdanju Multilingual Matters.
Language, Culture and Curriculum (Jezik, kultura i kurikulum).
asopis predstavlja forum za raspravu o drutvenim, kulturnim, kognitivnim i
organizacijskim imbenicima koji utjeu na izradu i primjenu jezinog kurikuluma. asopis
se osobito bavi pitanjima uenja i poduavanja drugog jezika te jezika manjina i
starosjedilaca. Povremeno objavljuje i rezultate studija o uenju i poduavanju materinskog ili
veinskog jezika te stranih jezika u kontekstu viekulturalne zajednice. Izdaje ga Multilingual
Matters, tri puta godinje.
Libertas (Sloboda).

247

asopis Meunarodnog centra za ljudska prava i razvoj demokracije (Centre international des
droits de la personne et du dveloppment dmocratique - CIDPDD). Izlazi tri puta godinje.
Manav Adhikar Monthly (Mjesenik o ljudskim pravima).
Glasilo indijskog Instituta za ljudska prava (Institute of Human Rights).
Media, Culture and Society (Mediji, kultura i drutvo).
asopis omoguuje interdisciplinarnu i meunarodnu razmjenu ideja i istraivanja koji se
odnose na medije, ukljuujui nove informacijske i komunikacijske tehnologije, u kontekstu
politike, gospodarstva, kulture i povijesti. Sadri tematske cjeline kao to su: mediji i trite;
odnos medija prema nacionalnoj i politikoj kulturi i sl. Redovito se objavljuju kritiki
pregledi knjiga i eseji te izvjea sa skupova. Izlazi est puta godinje u izdanju Sage.
Mennesker og Rettigheter (Ljudska prava).
asopis norvekog Instituta za ljudska prava (Institutt for meniveskerettigheter). Izlazi etiri
puta godinje.
Menschenrechte (Ljudska prava).
asopis Meunarodnog drutva za ljudska prava (Internationale Gesellschaft fr
Menschenrechte) sa sjeditem u Njemakoj.
Multicultural Education Abstracts (Saeci u podruju multikulturalnog odgoja i
obrazovanja).
Sluba koja omoguava uvid u irok spektar materijala u podruju multikulturalnog odgoja i
obrazovanja. Pregledavaju se svi znaajniji asopisi, knjige i katalozi izdavaa u svijetu.
Suradnja je uspostavljena s asopisom CORE - Prikupljeni izvori u odgoju i obrazovanju
(Collected Original Resources in Education) koji izlazi na mikrofieima. Osobita pozornost
daje se materijalima koji nisu uvijek lako dostupni meunarodnom krugu itatelja. Izlazi etiri
puta godinje u izdanju Carfaxa.
MultiCultural Review (Revija za multikulturalnost).
Revija je namijenjena uiteljima, sveuilinim profesorima, knjiniarima, administrativnim
djelatnicima i svima onima koje zanimaju razvojni trendovi u podruju pripreme mladei za
ivot u kulturno pluralnim drutvima. Pojedine rubrike obuhvaaju tekua pitanja, vijesti,
prikaze novih nastavnih programa, razne tematske bibliografije i dr. Izlazi etiri puta godinje
u izdanju Greenwood Publishing Group.
Multicultural Teaching (Multikulturalno poduavanje).
Ovaj meunarodni asopis prvenstveno je posveen sadrajnim i metodikim pitanjima
odgoja i obrazovanja za rasnu jednakost. Na njegovim stranicama vode se interdisciplinarne
rasprave o rasi i obrazovanju, propituje se profesionalna praksa uitelja, predavaa,
savjetnika, knjiniara i socijalnih radnika te se izgrauje platforma za promicanje rasne
jednakosti i pravde u odgoju i obrazovanju. asopis donosi informacije o teajevima,
konferencijama, dogaanjima, novim tiskanim materijalima, inicijativama i razvojnim
trendovima u podruju multikulturalnog poduavanja i uenja.
Nations and Nationalism (Nacije i nacionalizam).
Ovaj je multidisciplinarni asopis pokrenula Udruga za prouavanje etniciteta i nacionalizma
(Association for the Study of Ethnicity and Nationalism - ASEN), ponukana pojavom
nacionalistikih pokreta irom svijeta. Nacionalizmi se ovdje ralanjuju s teorijskog,

248

empirijskog, komparativnog i povijesnog motrita. Uz izvorne radove tu su i narueni

pregledi novije literature. Prilozi dolaze iz podruja politikih znanosti, meunarodnih
odnosa, sociologije, povijesti, zemljopisa, antropologije, prava, lingvistike, kulturnih studija,
gospodarstva, socijalne politike, socijalne psihologije, povijesti umjetnosti, arheologije i
filozofije. Izlazi etiri puta godinje, u izdanju Cambridge University Press.
Netherlands Quarterly of Human Rights (Nizozemski tromjesenik za ljudska prava).
Glasnik Nizozemskog instituta za ljudska prava (Studie-en informaticentrum mensenrechten SIM) u Utrechtu.
Newsletter (Glasnik).
Glasnik Instituta za ljudska prava u Beu Ludwig Boltzmann donosi krae osvrte i
informacije o pitanjima promicanja i zatite ljudskih prava u nekoliko podruja, ukljuujui
obrazovanje.
Newsletter (Glasnik).
Glasnik poljskog Instituta za demokraciju u Istonoj Europi (The Institute for Democracy in
Eastern Europe - IDEE) donosi saet pregled djelatnosti nevladinih udruga u podruju
graanskog odgoja i obrazovanja u zemljama Istone Europe.
Newsletter of the European Youth Campaign Against Racism, Xenophobia, Anti-Semitism
and Intolerance: All Different, All Equal (Glasnik Kampanje europske mladei protiv
rasizma, ksenofobije, antisemitizma i nesnoljivosti: Svi smo razliiti, svi smo jednaki).
Izdanje Vijea Europe.
Newsletter on Intellectual Freedom (Glasnik o intelektualnoj slobodi).
Izdanje Odbora za intelektualnu slobodu (Intellectual Freedom Committee) koji djeluje pri
Amerikom udruenju knjinica (American Library Association). Osobito zanimljiv dio ine
izvjea prenesena iz regionalnih novina o pokuajima i prijetnjama cenzurom knjiga i drugih
materijala, ukljuujui i virtualne zapise na Internetu. Potom, donosi izvjea o sudskim
sporovima u svezi s problemima ugroenih intelektualnih sloboda te o iskustvima knjinica,
kola i drugih ustanova koje se uspjeno odupiru pokuajima cenzure.
Nieuwsbrief (Glasnik).
Redovito izdanje Belgijske lige za ljudska prava (Liga voor Mensenrechten) u Ghentu,
uglavnom pravne tematike.
Nonviolent Daily News (Nenasilne dnevne novosti).
Glasnik Irske mree za izobrazbu u nenasilnom djelovanju (Irish Network for Nonviolent
Action Training and Education - I.N.N.A.T.E.). Izlazi deset puta godinje.
Nouvelles et documents du MMM (Novosti i dokumenti Svjetskog pokreta majki).
Bilten donosi izvjea o radu Svjetskog pokreta majki (Mouvement mondial des mres MMM) u podruju ouvanja mira, nenasilja i zatite prava ena, djece i obitelji u sukobima.
Outsider (Autsajder).
asopis Grupe za zatitu prava manjina (Minority Rights Group) u Londonu. Izlazi svaka tri
mjeseca.
OXFAM News (Novosti iz OXFAMA-a).

249

Vijesti meunarodne nevladine organizacije u Velikoj Britaniji, koja se bori protiv gladi,
bolesti, izrabljivanja i siromatva u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i Srednjem istoku
pruanjem materijalne pomoi te irenjem obrazovanja i istraivanja. Izlazi etiri puta
godinje.
Pace, diritti delluomo, diritti dei popoli (Mir, prava ovjeka, prava naroda).
Glasilo Centra za istraivanje i obrazovanje o ljudskim pravima i pravima naroda (Centro di
studi e di formazione sui diritti delluomo et dei popoli) u Padovi. Izlazi etiri puta godinje.
Pdagogik und Frieden (Pedagogija i mir).
Glasilo Dokumentacijskog centra za odgoj i obrazovanje za mir (Documentation Centre for
Peace Education) u Berlinu. Izlazi etiri puta godinje.
Paideia.
Bilten Instituta za razvoj demokracije Luis Carlos Galn iz Kolumbije.
Patterns of Prejudice (Sklopovi predrasuda).
asopis je usmjeren na propitivanje nacionalnih i meunarodnih pretpostavki, uzroka i
manifestacija rasne, vjerske i etnike diskriminacije i predrasuda, uz poseban osvrt na pojave
antisemitizma u svijetu. Objavljuje interdisciplinarna istraivanja, analize i osvrte te preglede
knjiga. asopis pokree nekoliko ustanova, meu kojima su Institut za istraivanje idovske
politike (Institute for Jewish Policy Research) i Ameriki idovski odbor (American Jewish
Committee), a izdaje ga Sage etiri puta godinje.
Pax et libertas (Mir i sloboda).
Bilten Meunarodne lige ena za mir i slobodu (Womens International League for Peace and
Freedom) iz eneve, koja se zalae za jednakost meu narodima, iskorjenjivanje svih oblika
diskriminacije, rasizma i seksizma te izgradnju konstruktivnog mira razoruanjem. Posebno
se posveuje promicanju graanskih i politikih prava, prava manjina i prava ena te
organizira kampanje za ukidanje smrtne kazne. Izlazi etiri puta godinje.
Pax Schlaining (Mir Schlaining).
Glasilo Europskog sveuilinog centra za mirovne studije (European University Centre for
Peace Studies) iz Stadtschlaininga, Austrija.
Paz y Justicia (Mir i pravda).
Bilten Slube za mir i pravdu (Servicio Paz y Justicia) iz La Paza u Argentini, donosi kratke
napise kojima se promiu ljudska prava i demokracija u Argentini i ostalim zemljama June
Amerike.
Peace and Change (Mir i promjena).
Izdanje Centra za promjenu mirnim putem (Center for Peaceful Change) koji djeluje pri
Kentskom dravnom sveuilitu u amerikoj dravi Ohio.
Peace and the Sciences (Mir i znanosti).
asopis Meunarodnog Instituta za mir (International Institute for Peace) u Beu. Izlazi etiri
puta godinje.
The Peace Chronicle (Kronika mira).
Glasnik Konzorcija za istraivanje, obrazovanje i razvoj u podruju mira (Consortium on

250

Peace Research, Education and Development - COPRED).

Peace Courier (Glasnik mira).
Mjeseni bilten Svjetskog vijea za mir (World Peace Council) koje se zalae za zabranu
proizvodnje oruja za masovno unitenje, okonanje utrke u naoruanju, pravo naroda na
neovisnost, nemijeanje u unutranje poslove drugih drava i meunarodnu suradnju.
Peace Education Miniprints (Knjiice o odgoju i obrazovanju za mir).
Naziv za broure koje izdaje Povjerenstvo za odgoj i obrazovanje za mir (Peace Education
Commission) pri Pedagokom fakultetu iz Malma, vedska. U njima se objavljuju izvjea o
rezultatima istraivakih projekata, intervjui i drugi tekstovi iz podruja odgoja i obrazovanja
za mir.
Peace Education Reports (Izvjea o odgoju i obrazovanju za mir).
Serija izvjea koju, uz Peace Education Miniprints, izdaje Povjerenstvo za odgoj i
obrazovanje za mir (Peace Education Commission) pri Pedagokom fakultetu iz Malma.
Peace, Environment and Education (Mir, okoli i obrazovanje).
asopis Povjerenstva za odgoj i obrazovanje za mir (Peace Education Commission)
Meunarodnog udruenja za istraivanje mira (International Peace Research Association IPRA) pri Malm School of Education u vedskoj. Donosi informacije o publikacijama,
projektima, konferencijama i drugim dogaanjima u podruju odgoja i obrazovanja za mir.
Izlazi etiri puta godinje.
Peace Forum (Mirovni forum).
asopis Austrijskog centra za prouavanje mira i rjeavanja sukoba (sterreichisches
Studienzentrum fr Frieden und Konfliktlsung) u Burg Schlainingu. Izlazi svaka dva
mjeseca.
Peaceletter (Glasnik mira).
Periodinik Instituta za odgoj i obrazovanje za mir (Peace Education Institute) u Helsinkiju.
Peace Progress (Jaanje mira).
asopis o obrazovanju koji izdaje Meunarodno udruenje prosvjetnih djelatnika za svjetski
mir (International Association of Educators for World Peace).
Peace Research Abstracts Journal- PRAJ (asopis za saetke radova o istraivanju mira).
asopis objavljuje saetke lanaka iz asopisa, knjiga i priopenja sa skupova u svijetu
posveenih svim aspektima istraivanja mira i meunarodnih odnosa, ukljuujui kontrolu
naoruanja i razoruanje, uzroke i posljedice sukoba, modele suradnitva, nacionalne i
meunarodne politike, proces odluivanja, studije sluaja rata i pomirenja, politike i
socijalne pokrete, ideologiju i sl. Izlazi est puta godinje u izdanju Sage uz potporu Instituta
za istraivanje mira - Dundas (The Peace Research Institute - Dundas) u Kanadi.
Peace Research Reviews (Revija za istraivanje mira).
asopis Instituta za istraivanje mira u Dundasu (Peace Research Institute Dundas), Kanada.
Izlazi svaka dva mjeseca.
Peace Review: Peace, Security and Global Change (Revija za mir: Mir, sigurnost i globalne
promjene).

251

Ovaj meunarodni interdisciplinarni asopis posveen je analizi i istraivanju kontroverznih

tema suvremenog svijeta i promicanju mira. Pojam mira obuhvaa pitanja ljudskih prava,
razvoja, zatite okolia, promicanja kulture i sl. Dio tekstova u svakom broju su tematske
naravi. Izlazi etiri puta godinje u izdanju Carfaxa.
Peace Watch Online (Ouvanje mira online).
Elektroniki asopis Instituta za mir Sjedinjenih Drava (United States Institute of Peace).
Izlazi svaka dva mjeseca.
People for Human Rights (Ljudi za ljudska prava).
Godinjak Meunarodnog pokreta za borbu protiv svih oblika diskriminacije i rasizma
(International Movement Against All Forms of Discrimination and Racism) sa sreditem u
Japanu.
Personal Relationships (Osobni odnosi).
Cilj ovog meunarodnog interdisciplinarnog asopisa jest promicanje spoznaje o odnosima
prema sebi i drugima preko niza disciplina, ukljuujui psihologiju, psihijatriju,
komunikacijske studije, sociologiju, antropologiju i obiteljske studije. Obrauju se teme kao
to su jednakost, ponaanje u sukobu, ljubomora, vezanost, ljubav, dobici i gubici u
meuljudskim odnosima, konkurencija meu braom i sestrama, drutvena podrka,
osamljenost itd. Promotrene su sve vrste osobnih odnosa: romantini, brani, prijateljski,
odnosi roditelja i djece te odnosi brae i sestara. Izlazi etiri puta godinje u izdanju
Cambridge University Press.
Persona y derecho (Osoba i njena prava).
asopis Instituta za ljudska prava (Instituto de derechos humanos) Sveuilita u Navarri.
Izlazi dva puta godinje.
Planet Earth (Planet Zemlja).
Povremeni asopis meunarodne nevladine organizacije Graani planeta (Planetary
Citizens), iz Sjedinjenih Drava, koja promie globalnu perspektivu i svijest o meuovisnosti
svih zemalja u zatiti planeta.
Politeia Newsletter (Glasnik Politeia-e).
Informativno mjeseno izdanje Mree za graanstvo i demokraciju u Europi - Politeia
(Network for Citizenship and Democracy in Europe - Politeia) koju su osnovali Institut za
graane i politiku iz Nizozemske (Instituut voor Publiek en Politiek) i njemako Ministarstvo
za politiki odgoj (Bundeszentrale fr politische Bildung). Donosi kratke informacije o
najnovijim projektima u Europi, osvrte i razgovore s uglednim znanstvenicima i politiarima,
najave i izvjea s konferencija, preglede knjiga i drugih izdanja te crtice o informacijama na
Internetu. Izlazi etiri puta godinje.
Pugwash Newsletter (Pugwash glasnik).
Glasilo meunarodne nevladine organizacije Pugwash konferencije o znanosti i svjetskim
temama (Pugwash Conference on Science and World Issues), sa sjeditem u Sjedinjenim
Dravama. Izlazi tri puta godinje.
Quarterly Center Newsletter (Tromjeseni glasnik Centra).
Glasnik Centra za prouavanje mira i sukoba (Center for Peace and Conflict Studies), u
Sjedinjenim Dravama. Izlazi etiri puta godinje.

252

Race, Ethnicity and Education (Rasa, etnicitet i obrazovanje).

asopis Instituta za obrazovanje pri Sveuilitu u Londonu (Institute of Education/University
of London) posveen je pitanjima odnosa obrazovanja, rase i etniciteta. Obrazovanje je jedno
od najmonijih sredstava oblikovanja i opravdanja dominantnih rasnih i etnikih identiteta.
Ono otvara prostor sloenim sukobima oko smisla i znaenja rase i etniciteta te moe
produbiti ili smanjiti drutvene nejednakosti i ugnjetavanje. U asopisu se objavljuju izvorni
interdisciplinarni radovi kojima se istrauje dinamika rase i etniciteta u teoriji, praksi i
upravljanju odgojem i obrazovanjem. Obrazovanje se shvaa kao cjeloivotni proces uenja
koji se zbiva u formalnim (dravne, privatne ili drutvene) i neformalnim sredinama. Izlazi u
suradnji Instituta i Carfaxa tri puta godinje.
Religion for Peace (Vjera za mir).
asopis Svjetske konferencije za religiju i mir (World Conference on Religion and Peace
International), meunarodne nevladine organizacije sa sjeditem u New Yorku, koja promie
zajednike akcije pripadnika razliitih tradicionalnih svjetskih religija za mir i pravdu u
svijetu. Izlazi tri puta godinje.
The Report (Izvjee).
Izdanje Instituta za meunarodne mirovne studije Joan B. Kroc (Joan B. Kroc Institute for
International Peace Studies) iz Sjedinjenih Drava. Izlazi dva puta godinje.
Report on Science and Human Rights (Izvjee o znanosti i ljudskim pravima).
Bilten Amerike udruge za unaprjeenje znanosti i programa ljudskih prava (American
Association for the Advancement of Science and Human Rights Programs). Izlazi dva puta
godinje.
Revue de lInstitut des Droits de lHomme (Revija instituta za ljudska prava).
Izdanje Instituta za ljudska prava (Institut des droits de lhomme) Katolikog sveuilita u
Lyonu. Izlazi dva puta godinje.
Revue des droits de lhomme (Revija za ljudska prava).
asopis Centra za ljudska prava (Human Rights Center) Sveuilita u Ankari koji izlazi na
turskom, engleskom i francuskom jeziku. Izlazi tri puta godinje.
Revue international de la Croix-Rouge (Meunarodna revija Crvenog kria).
asopis Meunarodnog odbora Crvenog kria (Comit international de la Croix-Rouge).
Izlazi na francuskom, engleskom, njemakom i panjolskom jeziku, pet puta godinje.
Sawasiah.
Dvomjesenik Kairskog instituta za istraivanje ljudskih prava (Cairo Institute for Human
Rights Studies) donosi prikaz stanja ljudskih prava u arapskim zemljama.
Science, Technology and Human Values (Znanost, tehnologija i ljudske vrijednosti).
Ovaj meunarodni i interdisciplinarni asopis objavljuje provokativne tekstove koji su
rezultat istraivanja i/ili kritikih analiza na temu odnosa izmeu kvalitete ivota i
znanstveno-tehnolokih inovacija. Izlazi etiri puta godinje u izdanju Sage uz potporu
Drutva za socioloka istraivanja znanosti (Society for the Social Studies of Science).
Sharing Space (Dijeliti ivotni prostor).

253

asopis amerikog programa Kreativni odgovor djece na sukob (Childrens Creative

Response to Conflict). Izlazi tri puta godinje.
SIM Newsletter (Glasnik SIM-a, Nizozemskog instituta za ljudska prava).
Glasnik Nizozemskog instituta za ljudska prava (SIM) Sveuilita u Utrechtu koji se bavi
istraivanjem, informiranjem i promicanjem zatite ljudskih prava na nacionalnoj i
meunarodnoj razini.
SIPRI Yearbook (Godinjak vedskog meunarodnog instituta za istraivanje mira)
Izdanje uglednog vedskog meunarodnog instituta za istraivanje mira (Swedish
International Peace Research Institute - SIPRI) iz Stockholma.
Social Education (Drutveni odgoj i obrazovanje).
Kao slubeno glasilo amerikog Nacionalnog vijea za drutvena istraivanja (National
Council of the Social Studies), asopis donosi informativne lanke o pitanjima odgoja i
obrazovanja u drutvenim predmetima. U odsjeku pod naslovom Biljenica za ideje uitelja
u razredu uitelji razmjenjuju iskustva i praktine ideje glede provedbe kurikuluma. Redovito
se obrauje tehnologija poduavanja te nastavni materijali i druga literatura.
Studies on Women and Gender Abstracts (Saeci radova u podruju istraivanja ena i
spola).
Ova meunarodna sluba za izradu saetaka najnovijih znanstvenih i strunih radova pokriva
podruje enskih studija. Obuhvaa sve vrste izdanja, od knjiga i asopisa, do kataloga
izdavaa. Usmjerena je na pitanja obrazovanja, zapoljavanja, poloaja ene u obitelji i
zajednici, zdravlja, kulture ene, uenje uloge spola, drutvenih politika koje se odnose na
ene, medijskog tretmana ena i sl. Izlazi u izdanju Carfaxa, est puta godinje. asopis se
moe pretraivati i na Internetu (www.tandf.co.uk/swa).
Survival International News (Novosti Meunarodne udruge Opstanak).
asopis Meunarodne udruge Opstanak (Survival International), nevladine organizacije sa
sjeditem u Londonu, cilj koje je pomagati starosjedilakim plemenima i narodima
podupiranjem njihovih prava na ivot, zemlju i samoodluivanje u pogledu vlastite
budunosti. Izlazi etiri puta godinje.
Theory, Culture & Society: Explorations in Critical Social Science (Teorija, kultura i
drutvo: Istraivanja u kritikoj znanosti o drutvu).
Teorija, kultura i drutvo je jedan od najuglednijih asopisa koji se bavi pitanjima kulture u
sklopu suvremene kritike znanosti o drutvu. Tei propitivanju utjecaja klasinih teorija na
suvremeno vienje drutveno-kulturnih fenomena. Obrauju se problemi kulturne politike,
drutvene nejednakosti, utjecaja globalizacije na kulturne procese itd. Meu objavljenim
radovima nalaze se rasprave Foucaulta, Bourdieua, Baudrillarda, Goffmana, Bella, Parsonsa,
Eliasa, Gadamera, Giddensa i drugih znaajnih kritiara. Izlazi est puta godinje u suradnji
TCS Centre, Nottingham Trent University, i Sage.
The UNESCO Courier (Glasnik UNESCO-a).
Glasnik UNESCO-a sadri izvjea o djelatnostima te institucije, primjerice o inovacijama u
obrazovanju i znanosti, razvojnim i istraivakim projektima o ivotu u moru, kontroli
zagaenja, prevenciji katastrofa, alternativnim izvorima energije, ljudskim naseljima,
knjievnosti, folklornoj tradiciji, umjetnosti, arheologiji, povijesti, astronomiji, stanju ljudskih
prava, ivotnim uvjetima ena i djece, rasnim predrasudama u razliitim zemljama itd.

254

Glasnik izlazi na dvadeset i pet jezika. Izdaje se i posebno izdanje pisano Brailleovim
pismom. Izlazi svaki mjesec.
UNESCO Yearbook on Peace and Conflict Studies (UNESCO-ov godinjak o istraivanju
mira i sukoba).
Redovito godinje izdanje UNESCO-a u kojemu se objavljuju znanstveni radovi, osvrti i
informativni prilozi u podruju promicanja mira i sprjeavanja sukoba. Najee teme su:
pristupi istraivanju mira; pregledi teorija u tom podruju, primjena rezultata istraivanja;
mirotvorne politike; bibliografske studije o razoruanju, nenasilnom djelovanju, graanskoj
obrani i razvoju; djelovanje Ujedinjenih naroda u odranju mira; izvjea s meunarodnih
skupova i sl.
Violence and Abuse Abstracts (Saeci radova u podruju nasilja i zlostavljanja).
asopis objavljuje oko 1200 saetaka godinje uz ekstenzivnu bibliografiju najnovije
literature o svim oblicima nasilja, ukljuujui spolno, psihiko i fiziko zlostavljanje djece,
nasilje u obitelji, silovanje, spolno vrijeanje i zlostavljanje, nasilje na radnom mjestu, nasilje
meu bandama, zapostavljanje i zlostavljanje staraca i dr. Svaki saetak svrstava se u jednu
od sljedeih kategorija: medicina, pravo, psihologija, drutvo. asopis izdaje Sage etiri puta
godinje.
WFDY News (Novosti Svjetske federacije demokratske mladei).
Mjeseni bilten Svjetske federacije demokratske mladei (World Federation of Democratic
Youth - WFDY) sa sjeditem u Budimpeti, koja promie aktivno sudjelovanje mladei u
gospodarskom, drutvenom, kulturnom i politikom razvoju drutva te se zalae za suzbijanje
svih oblika diskriminacije temeljenih na dobi, spolu, naobrazbi, mjestu stanovanja, imetku,
socijalnom statusu, religiji, politikim uvjerenjima, boji koe ili rasi.
WUS News (Novosti Svjetske sveuiline slube).
Povremeni bilten Svjetske sveuiline slube (World University Service - WUS) sa sjeditem u
vicarskoj, koja se bavi zatitom ljudskih prava, osobito pitanjima akademske slobode,
obrazovanjem za demokratski razvoj te razvojem drutva u cjelini.
ZEP: Zeitschrift fr internationale Bildungsforschung und Entwicklungspdagogik
(asopis za meunarodna istraivanja odgoja i obrazovanja te razvojnu pedagogiju).
asopis Drutva za meunarodna istraivanja obrazovanja i razvojnu pedagogiju
(Gesellschaft fr interkulturelle Bildungsforschung und Entwicklungspdagogik) donosi
teorijske i praktine lanke koji se u irem smislu bave obrazovnim programima u podruju
odrivog razvoja i globalnog jedinstva. Izlazi etiri puta godinje.

255

Izdanja na hrvatskom jeziku

Filozofija i drutvene znanosti
Acton, Lord Povijest slobode: Izabrani spisi, Zagreb, KruZak, 1999.
Knjiga sadri sedam lanaka najznaajnijeg engleskog povjesniara i socijalno-politikog
teoretiara 19. stoljea, u kojima taj katoliki liberal iznosi svoje poglede od krajnje
konzervativnih do i danas suvremenih liberalnih polazita. Posebno je zanimljiv lanak o
nacionalnosti, u kojemu tvrdi da svako zanemarivanje karaktera i sposobnosti naroda vodi u
ovisnost te da poricanje nacionalnosti vodi poricanju politike slobode. Jednako zanimljiv je i
tekst o Vatikanskom koncilu, u kojemu razmatra politike motive koji su doveli do urgentnog
uvoenja dogme o nepogreivosti Pape. Odreujui misiju Crkve kao poticanje napretka
naroda u slobodi, najbolju obranu katolianstva vidi u jaanju religijske znanosti, odnosno u
bodrenju onih koji tee estitom uenju.
Agenda 2000, Zagreb, Europski pokret Hrvatske, 1999.
Agenda 2000 govori o bitnim promjenama koje predstoje procesu europske integracije u
treem tisuljeu. Studija je precizna cost and benefit ralamba stvaranja vre i ire Unije.
Svaka zemlja lanica, svaka zemlja kandidat za lanstvo kao i svaka druga europska zemlja uz
pomo Agende 2000 moe praktiki kvantificirati trokove svog europskog projekta. Agenda
je hladna raunica o tome to treba uiniti i strategijski dokument o tome zato to treba uiniti,
odnosno govori o tome to svaka relevantna drutvena grupa ili pojedinac svake zemlje
kandidata za lanstvo u EU mora znati i uiniti prije pristupanja: koji su gospodarski, politiki
i drugi uvjeti pristupanja, kako treba provoditi naela jedinstvenog trita, kako uskladiti
pravni, fiskalni i financijski sustav, kakvi su kriteriji zatite okolia, kakve su obveze
gospodarskih subjekata na otvorenom tritu, kakva treba biti interna, a kakva eksterna
kontrola granica, kako izgraivati elemente zajednike sigurnosti i vanjske politike, koje
promjene treba uvesti u odgoj i obrazovanje, kulturu itd.
Alini, M.; Bakari-Abramovi, A.; Hrabar, D. i Kora, A. Komentar obiteljskog zakona,
Zagreb, Narodne novine, 1999.
Poznati hrvatski strunjaci za podruje obiteljskog prava na 400 stranica objanjavaju novosti
i komentiraju 361 odredbu Obiteljskog zakona koji je usvojen krajem 1998., a primjenjuje se
od 1. srpnja 1999. godine. Studija moe pomoi strunoj javnosti i zainteresiranim itateljima
da upoznaju promjene u pravnom reguliranju obiteljskih odnosa. Autorice objanjavaju
pojedine zakonske odredbe i nastoje pokazati u emu je vanost i pravno znaenje novih
zakonskih prijedloga. Ukazuju na obveze koje za hrvatski pravni sustav proizlaze iz
meunarodnih ugovora o pravima ovjeka nakon usvajanja Obiteljskog zakona. Napomene u
tekstu upuuju na sadrajnu povezanost meu odredbama Obiteljskog zakona. Postoje i upute
na propise drugih pravnih podruja koji su vani za prava i obveze lanova obitelji te propisi
koji su vani za primjenu obiteljskog zakonodavstva (Ustav RH, meunarodni ugovori i dr.).
Autorice su sastavile i vrlo opirno pojmovno kazalo.
Arendt, Hannah Politiki eseji, Zagreb, Antibarbarus, 1996.
Knjiga donosi est filozofskih eseja najznaajnije politike teoretiarke dvadesetog stoljea, o
temeljnim politikim pojmovima: autoritetu, slobodi, istini i lai u politici, nasilju te
graanskoj neposlunosti. U svakom od tekstova autorica posredstvom pojmova gradi
256

konstrukciju transepohalne politike zajednice. Bit autoriteta vidi u priznanju onih koji ga
prihvaaju. Pravo mjesto zbivanja slobode jest javnost, kao modus samoorganiziranja
pojedinaca. U odnosu na politiku, istina je nemona, ona je nuno izvanjsko, autsajdersko
polazite, no ima zasebnu vrijednost i ne moe je se ni sa im nadomjestiti. La je u mnogome
blia djelovanju nego istina, ali ne moe doi na njezino mjesto. Sljedea distinkcija koju
autorica uvodi je ona izmeu moi i nasilja. Mo otvara prostor djelovanja, a nasilje je
diktatura nemoi. U zavrnom eseju H. Arendt se opredjeljuje za graansku neposlunost kao
opciju otpora spram strukturiranog politikog okvira moi i nasilja. Na posljetku, subjekt
dospijeva do vlastitosti koja je smislena tek u zajednici s drugima.
Baccarini, Elvio Moralni sudovi, Rijeka, Hrvatski kulturni dom, 1994.
Ova knjiga pripada metaetici, odnosno metodologiji moralnog rasuivanja i prikazuje jednu
od suvremenih metoda kojom se u moralnoj epistemologiji pokuavaju opravdati moralni
sudovi. Autor kombinira dvije strategije opravdavanja: koherentistiku, koja opravdava
moralna vjerovanja ako su koherentna i reliabilistiku, koja opravdava ona moralna
vjerovanja koja su rezultat pouzdane kognitivne sposobnosti. U toj kombinaciji reliabilistiki
element omoguuje odbacivanje tradicionalnog prigovora koherentizmu, po kojemu
vjerovanja mogu biti koherentna, a opet ne biti u vezi sa svijetom. Autor nastoji dokazati da je
moralni realizam opravdan te iznai nain otkrivanja moralnih injenica i opravdavanja
tvrdnji o tim injenicama.
Banac, Ivo Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika, Zagreb, Durieux,
1995.
Autor pokuava proniknuti u nacionalno pitanje Jugoslavije usredotoujui se na prve dvije i
pol godine povijesti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918. - 1921.), kao razdoblje u
kojemu je postavljen okvir za kasnija politika djelovanja. Svrha je knjige pruiti cjeloviti
prikaz korijena traginog slijeda dogaaja u Jugoslaviji koji su se nataloili u razdoblju
nestabilnosti izmeu dva svjetska rata, doveli do stradanja njezinih naroda tijekom Drugog
svjetskog rata te koji i danas imaju snaan utjecaj na meunacionalne odnose na ovim
prostorima. Autor na poetku precizno odreuje kljune pojmove kojima se knjiga bavi.
Osobitu pozornost posveuje istraivanju znaajki srpske i hrvatske nacionalne ideologije,
smislu jugoslavenskog unitarizma meu Hrvatima i Srbima te Radievoj ulozi u pokretu za
hrvatsku dravnu suverenost.
Bauer, Helmut Sloboda medija i javno mnijenje, Osijek, Zagreb i Split, Pan liber, 1997.
Autor daje kratak osvrt na povijest tiska te obrauje razliite vrste novina i naine urednikog
rada. Istrauje pitanja koja iskrsavaju pod utjecajem beine i kablovske konkurencije u
kontekstu suvremenog pluralistikog drutva. Najvei zadatak masovnih medija vidi u otporu
politikoj manipulaciji koju omoguuje medijska propaganda. Ona ugroava demokraciju, jer
sugestivnou navodi potroae na izbjegavanje racionalne provjere ponuene informacije.
Prenoenje informacija posredstvom javnih medija mora posredovati spoznaje i pomagati
preoblikovanje miljenja. U posljednjem poglavlju autor skree pozornost na razliku izmeu
javnog mnijenja, odnosno miljenja onih kojima se mediji obraaju i objavljenog
miljenja, koje znatno utjee na stvaranje tog mnijenja.
Beader, Milena i Tuzlak, Edin (ur.) Ratni zloini u Bosni i Hercegovini: Izvjea Amnesty
Internationala i Helsinki Watcha od poetka rata u BiH do rujna 1993. godine, biblioteka
Dokumenti, volumen 2., Zagreb, Antiratna kampanja Hrvatske - Centar za mir, nenasilje i
ljudska prava Zagreb, 1993.
Izvjee obuhvaa brojna dokumentirana krenja ljudskih prava koja su aktivisti Helsinki

257

Watcha istraivali u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Jugoslaviji tijekom 1992.

godine, te nekim zatvorima u BiH koje su drali Srbi. Koritena je metoda intervjuiranja
(prognane i izbjegle osobe, medicinsko osoblje, humanitarni djelatnici, novinari, pravnici,
vladini slubenici i borci). Izvjee je napisala Ivana Nizich, istaknuta istraivaica Helsinki
Watcha, a urednici su Aryeh Neier i Jeri Laber, izvrni direktori Helsinki Watcha. Neka od
poglavlja su: Ratni zloini u BiH (kolovoz 1992.); Teke povrede ljudskih prava u bivoj
Jugoslaviji (listopad 1992.); BiH: rana u dui Amnesty Internationala; Podignite optunice odmah! Helsinki Watch; Zloupotreba ljudskih prava u BiH (srpanj 1993.) Helsinki Watch i
druga poglavlja. Ova knjiga dokumentira primjere krenja ljudskih prava i prikazuje kako se
istrauje i vodi borba za zatitu ljudskih prava.
Besson, Waldemar i Jasper, Gotthard Temeljni pojmovi moderne demokracije: Sastavnice
slobodnjakog dravnog ureenja, Osijek, Zagreb i Split, Pan liber, 1998.
Ovaj saeti uvod u modernu demokraciju, namijenjen uiteljima ali i svim politiki
angairanim graanima, daje uvide u funkcioniranje demokratske politike i njezinih
normativnih pretpostavki. Autori objanjavaju da parlamentarna demokracija trai konsenzus
o temeljnim normama politikog suivota; istodobno ukljuuje sukob o alternativnim
koncepcijama i potrebu pronalaenja kompromisa; pretpostavlja djelatno sposobne dravne
institucije koje poivaju na pravu i zakonu te je istodobno upuena na aktivno sudjelovanje
graana u javnim nadlenostima. Pojedina su poglavlja posveena temeljnim demokratskim
vrijednostima, narodnom suverenitetu, reprezentaciji, strankama i udrugama, vladi i upravi,
vanjskoj politici, oporbi, slobodnom oblikovanju javnog mnijenja, diobi vlasti, pravnoj dravi
i politikoj kulturi.
Bobbio, Norberto Liberalizam i demokracija, Zagreb, Novi liber, 1992.
Pravnik, filozof i teoretiar demokracije u sedamnaest eseja opisuje i raiava pojmovnu
zbrku glede smisla i znaenja demokracije i liberalizma. Prati povijest poimanja slobode, s
jedne, te jednakosti i pravde, s druge strane. Sloboda je ishodite ideje liberalne drave, a
jednakost i oitovanje pravde u jednakosti, ishodite je ideje demokracije. Demokratska
teorija se u svojem radikalnom izdanju pribliava tezi da je gospodarska jednakost preduvjet
politike jednakosti, to liberalna teorija odbacuje. Meutim, iako su se razvile zasebno i
esto u opoziciji jedna spram druge, te dvije teorije vremenom su postale nerazdvojnim
aspektima moderne demokratske drave. U Bobbijevoj ralambi, klju za razumijevanje
odnosa demokracije i liberalizma lei u zahtjevu za jednakou u slobodi. Jedino drava koja
ispunjava sve liberalne i sve demokratske kriterije, omoguuje ravnoteu neotuivih prava
pojedinaca i dobro funkcioniranje sustava.
Cifri, Ivan Socijalna ekologija: Prilozi zasnivanju discipline, Zagreb, Globus, 1989.
Knjiga daje sustavan uvid u problematiku socijalne ekologije kao discipline koja obuhvaa
probleme o kojima ovisi budunost ljudskog roda. Autor tumai ekoloku krizu, krizu
industrijske civilizacije, razvoj ekoloke svijesti, globalnu akciju, ekoloke pokrete itd.
Njegovo temeljno opredjeljenje je da ekologija treba istovremeno objedinjavati i holistiko i
parcijalno, odnosno redukcionistiko miljenje pojedinih disciplina. Uvoenje iskljuivo
tehnolokih mjera ne pridonosi trajnom rjeenju. Dilema npr. o prenapuenosti i zagaenju
nuno trai etika, zakonodavna, politika, gospodarska i tehnoloka rjeenja. ovjek se
danas nalazi na raskru na kojemu mora izabrati izmeu razaranja prirode ili stvaranja
dinamike ravnotee.
Cvii, Krsto Pogled izvana: Politike kozerije, Zagreb, Znanje, 1994.
Knjigu ini ezdesetak tekstova koje je Cvii, politiki komentator i publicist te struni

258

suradnik BBC-ja i mjesenika Economist za Istonu Europu, objavljivao u svojoj kolumni u

Nedjeljnoj Dalmaciji od 1992. do 1994. godine. Budui da ivi u Engleskoj, hrvatskom
itatelju daje pogled izvana upozoravajui na slabosti i pogreke hrvatske vanjske i
unutarnje politike, koje su ponajvie pridonijele neshvaanju Hrvatske u svijetu. Tekstovi
zahvaaju europske, hrvatske, britanske i istonoeuropske teme, pitanja graanskog drutva,
vjerske teme, enska pitanja itd.
iak-Chand, Ruica i Kumpes, Josip (ur.) Etninost, nacija, identitet: Hrvatska i Europa,
Zagreb, Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko socioloko
drutvo, 1998.
Radovi u ovoj knjizi predstavljeni su na znanstvenom skupu Etniki razvitak europskih
nacija: Hrvatska - Europa, koji je odran u lipnju 1997. u Zagrebu, u organizaciji Instituta za
migracije i narodnosti. Knjiga pokuava aktualizirati suvremeni pristup etninosti, pitanjima
etnikog/nacionalnog identiteta u Hrvatskoj i Europi, nacionalizmu, etnikom sukobu. Sadri
ralambe niza pojmova, primjerice etninosti, nacionalnosti, etnije, nacije, nacionalizma,
identiteta. Prilozi su podijeljeni u etiri tematske cjeline: oblici etninosti u Europi; odnos
etninosti i religije; odnos etninosti i jezika; odnos etninosti i politike. U njima se ogleda
interdisciplinarna, ali i konceptualna raznolikost pristupa.
ui, Ljubomir (ur.) Demokratske slobode u Hrvatskoj: Prilog raspravi, Zagreb, Europski
pokret Hrvatske, 1995.
Djelo je rezultat projekta Prilog raspravi o ocjeni stanja demokratskih sloboda u Republici
Hrvatskoj, kojeg su nositelji Europski pokret Hrvatske i Europski dom Zagreb. Budui da su
Republika Hrvatska i njezine politike i administrativne institucije jo od proglaenja
neovisnosti i stjecanja meunarodnog priznanja, izloene kritikom preispitivanju stanja
demokratskih sloboda u zemlji i inozemstvu, projektom se eljelo javnosti ponuditi strunu i
politiki neoptereenu ocjenu potivanja demokratskih sloboda u Hrvatskoj. Rasprava
obuhvaa teme koje se najee nalaze pod povealom meunarodnih promatraa i domae
javnosti: slobodu javne rijei (mediji); sindikalne slobode; djelovanje nevladinih organizacija;
razvoj lokalne demokracije; prava i slobode manjinskih etnikih zajednica; stupanj
privatizacije u gospodarstvu; demokratizaciju odgoja i obrazovanja; akademske slobode i
autonomiju sveuilita; politike slobode; vjerske slobode; slobodu kulturnoga i umjetnikog
stvaralatva; poloaj nepovlatenih drutvenih grupa (umirovljenici, siromani, invalidi rata);
poloaj ena te socijalnu patologiju (nepotizam, korupcija, povlastice itd.).
ui, Ljubomir (ur.) Hrvatska i Europa: Europski identitet i perspektive europske
integracije: Prilog raspravi, Zagreb, Europski pokret Hrvatske i Europski dom Zagreb, 1997.
U ovom zborniku Europski pokret Hrvatske i Europski dom Zagreb, kao dvije nevladine i
nestranake udruge, punopravne lanice pripadajuih europskih organizacija, Meunarodnog
europskog pokreta (European Movement International) i Meunarodne federacije europskih
domova (International Federation of Europe Houses), u skladu sa svojim programskim
ciljevima, nude prikaz perspektive i prepreka europskoj integraciji Hrvatske. Autori daju
kratku ralambu stanja pribliavanja Hrvatske Europi, prikaz perspektive poeljnih promjena
te ocjenu mogue dinamike povezivanja s pojedinim europskim strukturama. Radovi
rasvjetljavaju povijesne, kulturne, obrazovne, socijalne, obrambene, politike i druge znaajke
europskog identiteta i europske perspektive Hrvatske.
Dahrendorf, Ralf Razmatranja o revoluciji u Evropi (u pismu koje je 1990. upueno jednom
gospodinu u Varavu), Zagreb, Antibarbarus, 1996.
Istraujui gospodarske tenje i politike opasnosti postkomunizma, Dahrendorf razmilja o

259

smjeru kojim bi drave Srednje i Istone Europe trebale krenuti nakon revolucije iz 1989.
godine. Budui da demokracija i trina privreda ne pruaju nikakvu naknadu za gubitak
pripadnosti koju osigurava partija ili religija i da pravo naroda na samoopredjeljenje postaje
krinka za razgranienje od drugih i tlaenje manjina te vodi u graanski rat, autor jedini izlaz
vidi u izgradnji civilnog drutva, kao stvaralakom kaosu neovisnih institucija koje nisu
upuene na dravu. Iako ostvarenje takvog drutva pretpostavlja graanska prava, njihovo
postojanje samo po sebi nije dovoljno. Ona moraju postati zbiljnost u glavama, srcima i prije
svega, u navikama i ponaanju ljudi, to znai da ih treba prihvatiti kao norme koje se slijede
bez vanjskih sankcija.
Derrida, Jacques Drugi smjer, Zagreb, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 1999.
Knjiga sadri dva Derridina lanka iz 1989. i 1990. godine, u kojima autor promilja identitet
Europe i istrauje granice ideje Europe. Identitet nacije vidi kao kulturnu injenicu koja
ukljuuje razlike i veze s drugim kulturama. Derrida izrie tezu o drugom kao izvoritu
vlastitosti i identiteta. Identificiranje Europe trai otvorenost identiteta svojoj budunosti,
mogunost da se jedinstvenost pojavi na vlastiti nain, bez predodreivanja koje proizlazi iz
neke konceptualne sheme, poput liberalne paradigme demokracije, i koje sve to ima doi
interpretacijski stee u svoj vlastiti odnoajni okvir. Otvorenost omoguuje dvostruku
odgovornost: za vlastiti identitet i za dobrobit svih drugih. Imperativ dvostrukosti zdruuje
univerzalnost i individualnost. Krajnji cilj je ostvarenje globalne zajednice odgovornih, koji
su povezani zadaom ostvarenja pravde i dobrobiti za sve nacije i one koji ive unutar
njihovih granica, ukljuujui i ne-ljudska bia.
Deulovi, Boris i Luci, Predrag Greatest Shits: Antologija suvremene hrvatske gluposti,
Split, Feral Tribune, 1999.
U knjizi je okupljeno vie od dvije tisue izjava hrvatskih politiara, knjievnika, novinara,
pjevaa, generala, sveenika i umjetnika, koje su tijekom pet godina u zadnjem desetljeu 20.
stoljea objavljene u hrvatskim medijima te naknadno prenesene u kultnu rubriku Feral
Tribunea Greatest Shits. Budui da je rije o izjavama osoba koje su uivale podrku mnogih
medija nakon sloma komunizma i uspostave demokratske vlasti u Hrvatskoj, a time i
usmjeravale stavove javnosti, knjiga istraivaima nudi obilje informacija o poimanju
hrvatskog identiteta, demokracije, pluralizma, vladavine prava, mira i drugih dimenzija
drutvenog razvoja Hrvatske u tom razdoblju.
Donum vitae (Dar ivota), Naputak o potivanju ljudskog ivota u nastanku i o dostojanstvu
raanja, Zbor za nauk vjere, Zagreb, Kranska sadanjost, 1997.
U proslovu se navodi da su se Zboru za nauk vjere obratile razne biskupske konferencije te
pojedini biskupi, teolozi, lijenici i znanstvenici, s pitanjem kako je mogue pomiriti
katolika udoredna naela i biomedicinske tehnike kojima se zadire u poetak ljudskog
ivota i procese raanja. Naputkom se, u svjetlu dosadanjeg nauka crkvenog uiteljstva,
nastoje ponuditi odgovori na ta pitanja. U prvom dijelu knjiice rije je o potivanju ljudskog
bia od zaea, u drugom se govori o etikim pitanjima u svezi s tehnikim zahvatima u
ljudsko raanje, a trei dio prua smjernice o odnosima izmeu moralnog i graanskog
zakona glede potivanja ljudskog zametka i ploda te govori o dopustivosti tehnika umjetnog
raanja. Teme u prvom dijelu su Biomedicinska istraivanja i nauavanje Crkve, Znanost i
tehnika u slubi ljudske osobe, Antropologija i zahvati na podruju biomedicine, Temeljni
kriteriji u moralnom prosuivanju i Smjernice uiteljstvu. Ostali dijelovi naslovljeni su:
Potivanje ljudskih zametaka, Zahvati u ljudsko raanje i Moral i graanski zakon.
English, Kathryn i Stapleton, Adam Prirunik za ljudska prava, Praktian vodi za

260

nadgledanje ljudskih prava, Zagreb, Centar za direktnu zatitu ljudskih prava, 1998.
Autori prirunika poznati su odvjetnici i voditelji radionica o ljudskim pravima u Centru za
ljudska prava Sveuilita u Essexu. Djelo je vodi za nadzor nad potivanjem ljudskih prava.
Autori predstavljaju meunarodne dokumente u podruju ljudskih prava. Osobito detaljno
objanjavaju naela Povelje o ljudskim pravima te Pakta o graanskim i politikim pravima.
Osim toga, navode institucije, skupine i organizacije koje ine mreu za promicanje ljudskih
prava. Nadalje, pojanjavaju kako nadgledati, dokumentirati, istraivati i izvjeivati o
krenjima ljudskih prava. U zasebnom poglavlju obrauju se postupci promicanja i zatite
ljudskih prava u dravama u tranziciji. Predlau se strategije pritiska na vlade u cilju veeg
potivanja ljudskih prava, meunarodni pravni lijekovi i naini njihove primjene.
Fereni, Anton Upravljanje promjenama: Pripreme za 21. stoljee, Zagreb, Izvori, 1997.
Glavna svrha knjige jest prikazati proimanje znanosti i tehnologije s drutvenim i
gospodarskim procesima u svrhu projiciranja holistikog, etverodimenzionalnog obrasca
promjena koje se zbivaju bre od razvoja ljudske sposobnosti njihova prihvaanja.
Upravljanje promjenama danas je prijeko potrebno kako bi jaao mir meu narodima te se
osigurala zatita ljudskih prava i razvoj demokracije. Autor razmatra tri znaajna aspekta
upravljanja promjenama: znanost i tehnologiju kao temelj napretka; trendove i bitne
sastavnice procesa globalizacije; te funkcioniranje meunarodnih i nacionalnih organizacija.
U prvom dijelu obrauju se otkria znanosti dvadesetog stoljea koja bitno utjeu na svijest i
ponaanje ljudi: relativnost, kvantna fizika, teorija kaosa. U drugom dijelu prikazuju se
procesi globalizacije kao imperativ drutvenogospodarskog, demokratskog i ekolokog
odrivog razvoja suvremenog svijeta. U treem dijelu rije je o organizacijskim oblicima i
njihovu funkcioniranju na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Fontaine, Pascal Europska unija u 10 lekcija, Zagreb, Europski pokret Hrvatske, 1994.
Ovaj tekst francuskog eurologa s parikog Instituta za politike studije objavljen je na svim
jezicima Europske unije, budui da je rije o jednoj od najkraih i najreferentnijih pria o
tome to Unija zapravo jest. Autor jasno prikazuje etape ujedinjenja Europe, institucije
Europske zajednice, unutarnje trite, zajednike politike, ekonomsko-monetarnu uniju,
politiku uniju i obranu, zamisao Europe graana, odnose Unije prema susjedima i svijetu,
viziju za 21. stoljee te kroniku europskog ujedinjenja.
Gadamer, Hans-Georg Nasljee Europe, Zagreb, Matica hrvatska, 1997.
Knjiga je zbornik predavanja, odnosno lanaka u kojima se Gadamerova misao probija kroz
novovjekovnu, osobito modernu, znanstvenu europsku i svjetsku civilizaciju, artikulirajui
potrebu za individualnom razboritou i odgovornou u svekolikoj ljudskoj djelatnosti, to
znanstvenotehnoloka injenica oslabljuje i gui. Ljudski suivot na ovom planetu koji postaje
sve ui, ne moe se regulirati samo racionalnim sustavom gospodarske korisnosti nego
iziskuje razvoj politike vrline kojom se u drugome moe prepoznavati ono zajedniko. Izlaz
iz opasne bezaviajnosti modernog industrijskog svijeta Gadamer vidi u iskustvu
beskonanog razgovora, kao naeg jedinog istinskog odreenja koje nam omoguuje da
nauimo potivati drugoga i drugo te ivjeti s drugim.
Grosjean, Etienne Europska konvencija o kulturi, Zagreb, Ministarstvo kulture Republike
Hrvatske i Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, 1994.
Ova je knjiga izvjee pripremljeno na zahtjev Vijea za kulturnu suradnju Vijea Europe.
Podnaslov izvjea glasi: Prirunik koji sadri pregled 40 godina kulturne suradnje. Prirunik
je podijeljen u dva dijela. Prvi dio ine poglavlja: etrdeset godina kulturne suradnje
(kronologija ostvarenih zadataka), Opa naela proizila iz kulturne suradnje i Dodatak

261

(izvorni tekst Europske konvencije o kulturi i popis potpisnika). Drugi dio ini Zbirka
tekstova na koje se poziva 1. dio, razvrstanih po podrijetlu zakona i tematski indeksiranih.
Autor kao temeljni cilj ovog prirunika istie omoguavanje pristupa djelatnostima Vijea
Europe svima koji se bave tematikom kulturne suradnje. Osim toga, ovaj prirunik opisuje
akcije koje Vijee Europe poduzima u podruju odgoja i obrazovanja za ljudska prava.
Grubii, Ivan i Sinia, Zrinak (ur.) Religija i integracija, Zagreb, Institut drutvenih
znanosti Ivo Pilar, 1999.
Zbornik donosi radove autora koji su sudjelovali na znanstvenom skupu u travnju 1997.
godine u Splitu, u organizaciji Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar - Centar Split. Tema
skupa bila je `Konfesionalne zajednice u Hrvatskoj u procesima integracije hrvatskog
drutva`. Radovi govore o ulozi religije u procesima socijalne integracije openito i u
kontekstu hrvatskih nastojanja za razvojem modernog drutva. Religija se odreuje na
razliite naine, od okosnice nacionalnog bia, nositeljice kulture mira, do dezintegrativnog
imbenika protivnog liberalizmu i pluralizmu. U prvom dijelu nalaze se teorijska propitivanja,
u drugome je ocrtan postkomunistiki kontekst, a u treemu izazovi hrvatskog drutva.
Zahvaljujui prilozima znaajnih imena svjetske sociologije religije, dobiven je prijeko
potreban komparativan presjek.
Hinsley, F. H. Suverenitet, Zagreb, August Cesarec, 1992.
Nastojei rasvijetliti pojam suvereniteta, autor staro pitanje o temelju vlasti i njezinim
obvezama u politikoj zajednici prati od antikog svijeta, preko srednjovjekovlja do
suvremenih koncepcija. Semantiki pratei razvojnu liniju pojma, uoava da se sa svakom
novom stepenicom u povijesti nekog drutva, znaenje pojma samo proiruje. Tako je
poetnoj ideji o postojanju konane i apsolutne vlasti u politikoj zajednici s vremenom
dodana tvrdnja da konana i apsolutna vlast ne moe postojati izvan zajednice. Autor
propituje prigovore upuene ideji suvereniteta, primjerice da ta koncepcija vie nije valjana
zato to politika zajednica vie nije samodostatna, no ipak ostaje pri tezi da suverena vlast
moe pristati na ogranienja, a da istovremeno ne izgubi svoju punu suverenost. Teza o
ogranienom suverenitetu predstavlja dosad najvaniji zaokret u promiljanju odnosa meu
dravama, jer nudi rjeenje za izbjegavanje rata i ouvanje mira.
Hobsbawm, Eric J. Nacije i nacionalizam: Program, mit, stvarnost, Zagreb, Novi liber,
1993.
Ovom je knjigom jedan od najznaajnijih povjesniara dananjice otvorio znanstvenu
raspravu o nacionalizmu i genezi nacionalnog identiteta. U njoj odreuje povijesne koordinate
nacije i pokazuje da se ona kao fenomen javlja tek u vrijeme Francuske revolucije, zajedno s
idejom graanskog drutva. Time se odbacuje uvjerenje o vjenosti nacija, proisteklo iz
aktualne snage nacionalne identifikacije. Autor studiju zakljuuje tezom da je, usprkos svojoj
prividno istaknutoj ulozi, nacionalizam danas izgubio na znaenju, uslijed novog
supranacionalnog prestrukturiranja svijeta. Potvrdu tome nalazi u injenici da su povjesniari
tek u novije vrijeme poeli prouavati naciju i nacionalizam, to je siguran znak da su ti
fenomeni proli svoj vrhunac.
Hsle, Vittorio Filozofija ekoloke krize, Zagreb, Matica hrvatska, 1996.
U knjizi su sabrana moskovska predavanja o filozofiji ekologije iz 1990. godine profesora
filozofije na Sveuilitu u Essenu. Njegova je osnovna poruka da se ekoloka kriza ne moe
svladati samo mjerama gospodarske politike, poto i filozofija snosi odgovornost za
ugroavanje planeta na kojem ivimo. Na tragu Heideggera, tumai da iza pohoda
gospodarsko-tehnike misli stoje prekretnice povijesti duha koje proizlaze iz programa

262

novovjekovne metafizike. Dvadesetprvo stoljee naziva stoljeem okolia. U njemu e

ljudski rod imati zadatak iznova pronai mjeru u mnoenju i zadovoljavanju potreba u
gospodarskoj i tehnikoj kulturi. Autor poziva na novu razradu vrijednosti, jer se duboke
promjene nee moi postii bez promjene temeljnih vrijednosti i kategorija. Hsleovo se
miljenje odlikuje upuenou na cjelinu i racionalno spoznavanje bitka.
Hrabar, Dubravka Prava djece u porodinim odnosima, doktorska disertacija, Zagreb, Pravni
fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1991.
D. Hrabar autorica je nae prve doktorske disertacije o pravima djece. U njoj razmatra djeja
prava u kontekstu obiteljskih odnosa. U uvodnom dijelu obrazlae razloge izbora teme i
odreuje cilj, predmet i metodologiju istraivanja. U drugom dijelu objanjava odnos izmeu
faktinog i pravnog roditeljstva, terminologiju i sadraj ustanove roditeljskog prava te
evoluciju pravnog poimanja odnosa roditelja i djece. Trei se dio odnosi na povijesne zasade
prava djeteta. etvrti dio disertacije posveen je meunarodnim aspektima zatite prava djece.
Peti dio donosi prikaz prava djece u obiteljskim odnosima i usporedbu s V. Britanijom i
Njemakom. Razvoj pravne zatite djece u Jugoslaviji ini esti dio disertacije. U sedmom
dijelu upoznajemo nove tendencije u porodinopravnoj zatiti djece. Nakon zakljuka slijedi
nekoliko dodataka sa znaajnim dokumentima u tom podruju. Autorica izvodi zakljuak da
su djeja prava izvorna i autonomna. Roditelji, prosvjetni djelatnici i drugi koji brinu o
promicanju prava djece trebaju se rukovoditi naelom najboljeg interesa djeteta, koje proizlazi
iz djetetovih potreba. Ponuena je opsena bibliografija izdanja na hrvatskom i vie stranih
jezika.
Hrenjak, J. Meunarodni i europski dokumenti o ljudskim pravima: ovjek i njegove
slobode u pravnoj dravi, Zagreb, Informator, 1992.
Autor je izdvojio i objasnio temeljne i druge vane meunarodne i europske dokumente o
ljudskim pravima. Dokumenti se odnose na pojedina podruja ivota, rada i odnosa ljudi i
drava. Izbor dokumenata i njihovi komentari namijenjeni su graanima kao prirunik i
podsjetnik u ostvarivanju njihovih prava i sloboda u svakodnevnom ivotu, ali i uvanju i
potivanju prava i sloboda drugih. Knjiga je korisna dravnim organima, sindikalnim i
politikim organizacijama, poduzeima, humanitarnim, zdravstvenim, odgojnim,
gospodarskim i socijalnim drutvima i udrugama, a od posebne je koristi djelatnicima u koli.
Navodimo njezine dijelove: Uvod - o ovjeku je rije; Poeci pravnog reguliranja ljudskih
prava; Ljudska prava i slobode postaju briga i interes ovjeanstva; Deklaracije i konvencije
UN-a donesene na naelima temeljnih dokumenata; Ljudska prava i slobode u dokumentima
zajednica europskih drava; Prava manjina; Prava i slobode ovjeka i naelo neintervencije u
unutranje poslove suverenih drava; Odgoj i obrazovanje graana u duhu meunarodnog
potivanja i razumijevanja, suradnje i mira; Reguliranje i ostvarivanje ljudskih prava i sloboda
u Republici Hrvatskoj i Mjesna samouprava i ljudska prava. Autor je napisao i opsean
pojmovnik na temu ostvarivanja ljudskih prava. U knjizi su priloeni i poznati meunarodni i
europski dokumenti o ljudskim pravima.
Huntington, Samuel P. Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka, Zagreb, Izvori, 1998.
U knjizi se problemi svjetske politike objanjavaju kroz prizmu civilizacijskih, odnosno
kulturolokih razlika, za koje autor tvrdi da istovremeno predstavljaju i najveu prijetnju
globalnom miru i najsigurniju preventivnu mjeru zatite od svjetskog rata. Autor objanjava
kako populacijska eksplozija u muslimanskim zemljama i gospodarski rast u Aziji mijenjaju
odnose na svjetskoj politikoj sceni, jaaju otpor prema univerzalnim zapadnim idealima i
potiu meucivilizacijski sukob oko pitanja ljudskih prava, demokracije, imigracije,
proizvodnje nuklearnog oruja i sl. Osvre se i na budunost Zapada s obzirom na porast

263

antisocijalnog ponaanja, slabljenje uloge obitelji, pad drutvenog kapitala, srozavanje radne
etike i opadanje intelektualne usmjerenosti. Autor upozorava da ouvanje zapadne
civilizacije, odnosno njezinih vrijednosti i institucija, kao to su kranstvo, pluralizam,
individualizam i vladavina zakona, ovisi o tome hoe li SAD i Europa uspjeti obnoviti svoj
moralni ivot, nadograditi svoje kulturno zajednitvo i razviti tijesne oblike gospodarske i
politike integracije, ali i o tome hoe li nastaviti s nemoralnim uvjeravanjem nezapadnih
naroda za prihvaanje zapadnih vrijednosti, institucija i kulture.
Iliin, Vlasta Mladi na margini drutva i politike, Zagreb, Alinea, 1999.
Cilj je ove knjige afirmirati znanstveno i drutveno zanimanje za mlade kao posebnu
drutvenu grupu. Autorica istrauje djelovanje mladei u politikim institucijama
jednostranakog i viestranakog politikog sustava, uzimajui ga kao pokazatelj njihova
drutvenog statusa. U prvom poglavlju sistematizira postojee sociopolitoloke modele
tumaenja mladei, a u drugome opisuje poloaj mladei u Velikoj Britaniji, kao zemlji
razvijene demokracije. U treem poglavlju promatra se hrvatska mlade u socijalizmu, s
posebnim osvrtom na zadnje desetljee, a u etvrtom se govori o njezinu poloaju u
tranzicijskom razdoblju. U svezi s tim, autorica opisuje rezultate longitudinalnog istraivanja
izbornog ponaanja mladei tijekom devedesetih, iznosi miljenja 45 elnika politikih
stranaka i njihovih podmladaka o problemima mladei i njihovu mjestu u drutvu i politici te
ralanjuje sadraj stranakih dokumenata i dobnu strukturu Zastupnikog doma.
Ivan Pavao II. Centesimus annus (Stota godina), Enciklika, Zagreb, Kranska sadanjost,
1991.
Poslanica je nastala povodom stogodinjice objavljivanja poslanice Pape Lava XIII., koja
poinje rijeima Rerum novarum, a koja je potakla stvaranje socijalne doktrine Crkve. Kao
plod navedenog djela navode se poslanice Pape Ivan Pavla II. Laborem exercens, o ljudskom
radu i Sollicitudo rei socialis, o suvremenim pitanjima razvitka ljudi i naroda. Istaknuta je
injenica da je socijalno uenje Crkve ponukalo mnoge pojedince i grupe da se ukljue u
pokret za zatitu dostojanstva ljudske osobe u cilju izgradnje pravednijeg drutva. Ova
poslanica potvruje naela koja je izrazio Papa Lav XIII. te uz njihovu pomo nudi ralambu
nekih dogaaja iz novije povijesti.
Ivan Pavao II. Evangelium vitae (Evanelje ivota), Enciklika o vrijednosti i nepovredivosti
ljudskog ivota, Zagreb, Kranska sadanjost, 1997.
U uvodu poslanice Papa Ivan Pavao II. istie da je ovjek pozvan na puninu ivota koja
nadilazi dimenzije njegova zemaljskoga postojanja, jer ovisi o sudjelovanju u samom Bojem
ivotu. Nadalje u poslanici govori o inima i zloinima protiv ivota i ljudskog dostojanstva,
kao to su ubojstvo, genocid, pobaaj, eutanazija i samoubojstvo; sakaenja, tjelesna i
moralna muenja te psiholoke prisile; neljudski uvjeti ivota, proizvoljna uhienja,
deportacije, ropstvo, prostitucija te trgovina enama i mladei; nedostojni uvjeti rada itd.
Tekst je plod suradnje episkopata svih zemalja svijeta i predstavlja potvrdu vrijednosti
ljudskog ivota i njegove nepovredivosti te je ujedno apel svima da potuju, brane, ljube i
slue svakom ljudskom ivotu. Enciklika nosi poruku svima koji sumnjaju u ispravnost puta
kojim kroe sluei ovjeku i humanosti.
Ivan Pavao II. Laborem exercens (Radom ovjek), Enciklika vrhovnog sveenika Ivana Pavla
II. o ljudskom radu, Zagreb, Kranska sadanjost, 1981.
Ovim se dokumentom Papa Ivan Pavao II. nadovezuje na svog velikog prethodnika, Papu
Lava XIII., vrsnog tumaa socijalnog pitanja, koji je prije vie od devedeset godina objavio
encikliku Rerum novarum. Ivan Pavao II. posvetio je svoju poslanicu ovjeku radniku. U

264

njoj naglaava da ovjeka ne mori samo tjelesna glad ve i glad za znanou, napretkom,
kulturom te da se tim kruhom hrani u znoju lica svoga, nastojei nadvladati brojne prepreke
koje sprjeavaju ostvarenje njegovih zamisli. Stoga svaki pojedinac, obitelj, zajednica i narod
mora otkriti nova znaenja rada i nove zadae koje stoje pred itavim ljudskim rodom i pred
Crkvom. Od vremena objavljivanja enciklike Rerum novarum, drutveno pitanje neprestano
zaokuplja pozornost Crkve, o emu svjedoe brojni dokumenti, osobito zakljuci II.
vatikanskog koncila. Humanost ljudskog rada, kae Papa, klju je za napredak humanosti
uope i stoga ini jednu od glavnih zadaa Crkve i ljudske zajednice u cjelini.
Ivan Pavao II. Sollicitudo rei socialis (Socijalna skrb), Enciklika, Zagreb, Kranska
sadanjost, 1998.
Socijalna skrb Crkve, usmjerena istinskom razvoju ovjeka i drutva koji potuje i promie
ljudsku slobodu u svim njezinim aspektima, oituje se na najraznolikije naine. U novije doba
u tom je smislu djelovalo i Uiteljstvo rimskih prvosveenika, meu kojima se esto
raspravljalo o tom pitanju na osnovi enciklike Rerum Novarum Lava XIII. Vrhovni sveenici
nastojali su rasvijetliti nove oblike socijalnog nauka Crkve. Tako je, na osnovi enciklike Lava
XIII. sastavljen suvremeni naukovni korpus koji se i dalje razvija. U taj korpus socijalnog
nauavanja uvrtava se i enciklika Populorum Progressio Pavla VI. iz 1967. godine. Cilj je
korpusa da uz pomo teolokog istraivanja suvremene zbilje istakne nunost bogatijeg i
kompleksnijeg shvaanja razvoja te naznai najvanije oblike njegova oivotvorenja.
Javno zagovaranje: ene za drutvene promjene u zemljama sljednicama bive Jugoslavije,
Zagreb, START Project, Delphi International, 1998.
Publikacija se pojavila u sklopu START projekta namijenjenog promicanju znanja i vjetina
graana o strategijama, programima izobrazbe i javnom zagovaranju za razumijevanje meu
pripadnicima sukobljenih zajednica. Upuuje ene aktivistice u instrumente i postupke javnog
zagovaranja za drutvene promjene. Tako se govori o: naravi i cilju javnog zagovaranja,
temeljnim strategijama, elementima i dinamici procesa zagovaranja, stvaranju i koritenju
baze podataka, ulozi medija, lobiranju, stvaranju koalicija, osiguranju materijalnih sredstava i
evaluaciji javnih akcija. Na kraju se opisuju mogue prepreke za uspjeno javno zagovaranje.
Katunari, Vjeran Labirint evolucije, Zagreb, Hrvatsko socioloko drutvo, 1994.
Knjiga predstavlja pokuaj hermeneutikog razumijevanja odnosa izmeu dvaju temeljnih
oblika evolucije - borbe za mo i svijeta ivota, s motrita nedarvinistike nade u ljudski
opstanak. Smjetajui svoju misao u tradiciju duhovnih znanosti, nasuprot akademski
opeprihvaenog socijalnog darvinizma, koji nas ini prikrivenim rasistima i ovinistima i
neosjetljivim uenim mrtvozornicima, autor propituje mogunosti ponovnog oduhovljenja
znanosti glede tumaenja pretpostavki i smisla ljudskog opstanka u promjenjivim uvjetima
pluralnog svijeta. Tema se razlae u nekoliko poglavlja: Labirint evolucije; Razmee teorije
evolucije i drutvenog razvoja; Evolucija, kulturni kapital i izgradnja nacije - sluaj Japana;
Anarhizam i modernizam u nacija; Kulturni razvoj i interkulturalizam; te Monizam polimonizam - pluralizam.
Kovaevi-avlovi, Jasmina Protiv zloupotrebe droga, Zagreb, Narodne novine, 1996.
Ova obimna studija istrauje stanje glede zloporabe droga u svijetu, Europi i Hrvatskoj te
opisuje mjere koje poduzimaju razne organizacije i udruge za suzbijanje uporabe droga.
Opojne droge i psihotropne tvari postale su velika prijetnja zdravlju ljudi i nacionalnom
gospodarstvu veeg dijela svijeta, pa je vie od tri etvrtine drava pristupilo meunarodnim
konvencijama za sprjeavanje ovisnosti o drogama. Autorica tumai prirodne i neprirodne
izvore droga, ocrtava svjetski atlas proizvodnje i prodaje droga, opisuje gospodarske,

265

socijalne i pravne posljedice tog problema i razmatra stanje u Hrvatskoj. U drugom dijelu
knjige nalaze se vaniji meunarodni dokumenti posveeni suzbijanju uporabe i irenja
opojnih droga.
Lijphart, Arend Demokracija u pluralnim drutvima, Zagreb, Globus, 1992.
Ova poredbena studija zahvaa politike sustave na est kontinenata. Klju uspjeha niza
manjih europskih demokracija, kao to su austrijska, belgijska, nizozemska ili vicarska, autor
vidi u primjeni modela konsocijacijske demokracije. Njegova glavna znaajka jest suradnja
meu elitama razliitih segmenata populacije, to umanjuje utjecaj centrifugalnih tendencija
priroenih pluralnom drutvu, odnosno rascjepa vjerske, ideologijske, jezike, kulturne, rasne
ili etnike naravi. Sudjelovanje voa svih znaajnih segmenata u upravljanju pluralnim
drutvom, mogue je ostvariti osnivanjem koalicijske vlade u kojoj vlada ne stoji nasuprot
oporbe, nego se time nastoji izbjei trajno iskljuenje neke manjine iz vlasti. Drei da ovaj
tip demokracije osigurava stabilnost politike, u drugom dijelu studije autor obrauje
konsocijacijsku demokraciju kao normativni model od naroite vanosti za pluralna drutva
Treeg svijeta.
Lorkovi, Hrvoje Ogledi o narodima, Zagreb, Hrvatska sveuilina naklada, 1995.
Okupljeni eseji objavljivani su u engleskim, amerikim, hrvatskim i njemakim asopisima i
publikacijama u razdoblju od 1964. do 1993. godine. U njima autor istrauje hrvatsko,
njemako, jugoslavensko, rusko, idovsko i druga pitanja, nastojei rekonstruirati mentalitet
pojedinih naroda i njihovih meusobnih odnosa. Komentirajui kretanje Hegelova svjetskog
duha od Egipta, Grke i Rima naovamo, autor razmatra niz problema koji se mogu oznaiti
kao civilizacijski, npr. razvoj opeljudskog morala itd. Pratei razne politike koncepcije i
osvjetljavajui njihove potekoe, istodobno nastoji ukazati na mogunost konstruktivnijih
politikih stajalita koja bi ispravila povijesne pogreke.
Ljudska prava u nauku Crkve i u meunarodnim dokumentima: Obnovljeni ivot, Zagreb,
godina XXXVIII., 1983., br. 3-4, str. 185-340.
asopis Obnovljeni ivot donosi radove sa Simpozija o ljudskim pravima u organizaciji
Filozofsko-teolokog instituta Drube Isusove: Biblijsko-teoloke refleksije o ljudskim
pravima (E. Kamel), ovjekova prava u nauavanju Pape Ivana Pavla II., Ljudska prava u
meunarodnim dokumentima (I. Macan), Evrokomunizam i ljudska prava (J. Oswald),
Ljudska prava u jugoslavenskih marksista (S. Sirovec) i Ljudska prava u sovjetskom
slubenom marksizmu (I. Fuek). U asopisu se nalaze i prikazi rasprava koje su se odvijale
nakon pojedinih izlaganja na Simpoziju.
Matulovi, Miomir Ljudska prava: Uvod u teoriju ljudskih prava, Zagreb, Hrvatsko
filozofsko drutvo, 1996.
Knjiga je rezultat autorovih desetogodinjih teorijskih istraivanja u podruju ljudskih prava.
ine je sljedea poglavlja: Predgovor; Uvod; Prvi dio: Tradicionalne teorije prirodnih prava;
Drugi dio: Suvremene teorije ljudskih prava; Trei dio: Nacrt teorije ljudskih prava;
Zakljuak; Izabrana bibliografija; Saetak; i Kazalo pojmova. Autor istie da je glavna zadaa
teorije ljudskih prava navoditi dobre razloge za vjerovanje u ljudska prava. Tri su glavna
pitanja teorije ljudskih prava: opravdanje, sadraj i sukob ljudskih prava.
Matulovi, Miomir (ur.) Ljudska prava: Zbornik tekstova iz suvremenih teorija ljudskih
prava, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Rijeka, Izdavaki centar Rijeka, 1992.
Zbornik sadri priloge za suvremenu teoriju ljudskih prava znaajnih autora koji obrauju
sljedee teme: Uvod: Suvremene teorije ljudskih prava; Prirodna prava; Nova koncepcija

266

ljudskih prava; Postoje li neka prirodna prava; Prava kao aduti; Osnova i sadraj ljudskih
prava; Teorija graanske neposlunosti; Moe li postojati moralna teorija utemeljena na pravu
i Moralnosti utemeljene na pravu.
Metrovi, Matko Roba i sloboda: Ogledi iz nepropitane suvremenosti, Zagreb, Hrvatska
sveuilina naklada, 1995.
Knjiga sadri autorove tekstove uglavnom predstavljene na meunarodnim skupovima od
1985. do 1992., u kojima on propituje smisao vlastitog snalaenja u prekretnom vremenu
bitno obiljeenom robnom civilizacijom kao najirim kontekstom suvremene zbilje. Pitanja na
kojima se zaustavlja su: odnos kulture i razvoja; izazov novih tehnologija; grad i povijesnost;
drutvena bit kulture i kulturno bie drutva; kulturni identitet izmeu egzistencije i utopije;
veze i proturjeja izmeu kulture, ekonomije i razvoja; drutvenost informacije i civilnost
drutva; te dizajn i kulturna okolina 21. stoljea.
Metrovi, Matko i tulhofer, Aleksandar (ur.) Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj,
Zagreb, Hrvatsko socioloko drutvo, 1998.
U knjizi su okupljeni radovi uglednih hrvatskih znanstvenika koji su dijelom nastali u sklopu
projekta Kulturni kapital i razvojna strategija Hrvatske. Cilj projekta bio je utvrditi teorijski
okvir razvojne integracije kulturnih, drutvenih i prirodnih resursa, kao polazita
uravnoteenog tranzicijskog razvitka Hrvatske, ukljuujui njezino meunarodno
povezivanje. Prilozi su svrstani u tri cjeline: Teorijska polazita, Ka socioekonomici tranzicije
i Struktura socioekonomskog kapitala Hrvatske. Meu pitanjima kojima se pojedini autori
bave su: odnos racionalnosti i osjeaja; institucionalistika rekonstrukcija ekonomske teorije;
skica socioekonomskog modela institucionalne promjene; kulturni kapital kao kategorija
informatikog drutva; odnos ekonomike i sociologije; sociokulturni kapital, civilnost i
gospodarstvo; javnost izmeu drave i trita; te sociokulturni kapital budunosti.
Mir na Zemlji, Poslanica Pape Ivana XXIII., Zagreb, Izdavaka sekcija Danica Drutva
katolikih sveenika u SR Hrvatskoj, 1963.
Poslanica je pisana u duhu Drugog ekumenskog koncila i predstavlja odgovor Crkve na
drutvene, gospodarske, socijalne i moralne probleme ovjeanstva. Prema tumaenju Pape
Ivana XXIII., tri pojave obiljeavaju moderno doba: gospodarsko-socijalni napredak
radnitva; ulazak ene u javni ivot i duboke promjene socijalno-politike konfiguracije.
Dijelovi enciklike jesu: Uvod; Sklad meu ljudima; Odnosi meu ljudima i javnim vlastima u
pojedinim politikim zajednicama; Odnosi meu politikim zajednicama; Odnosi ljudi i
drava prema svjetskoj zajednici i Pastoralne napomene. Navode se i objanjavaju temeljna
prava i dunosti suvremenog ovjeka.
Morin, Edgar Misliti Europu, Zagreb, Durieux, 1995.
Autor se osvre na preobrazbe kroz koje je Europa prola tijekom povijesti i gradi viziju nove
Europe kao zajednikog i slobodnog trita ideja te kao konfederaciju konfederacij, koja bi
postupno trebala prerasti u federaciju federacij. Najbolji nain za borbu protiv
nacionalizama, koji su jedna od glavnih prijetnji ostvarivanju ideje zajednitva, vidi u
metanacionalnim oblicima udruivanja, u kojima se imperativ potivanja nacije sjedinjuje s
imperativom nadrastanja nacionalne drave. Najbolji nain za borbu protiv fundamentalizama
pak nalazi u uvanju i potivanju svih religija i duhovnih pravaca te dri da e njihovim
dijalogom doi do otkrivanja duboke niti koja ih povezuje. Planetarna kultura, prema
miljenju autora, ne znai homogenizaciju nego, naprotiv, slobodno irenje kultura sloenim
mehanizmima dijaloke razmjene.

267

Nedovreni mir: Izvjetaj Meunarodne komisije za Balkan, Zagreb, Hrvatski helsinki

odbor za ljudska prava i Pravni centar FOD BiH, 1997.
Osnivanje Meunarodne komisije za Balkan potakle su 1995. godine europske i amerike
zaklade, ukljuujui Zakladu Carnegie i Aspen institut, u cilju ralambe stanja i izrade
dugoronih mjera za uspostavu trajnog mira na tom podruju. U poglavlju Balkanski
kripac govori se o prividu i zbilji glede uzroka rata, slomu Jugoslavije i nastajanju
nacionalnih drava u multietnikom okruenju. Osvrui se na postojee pristupe sukobu na
Balkanu, kao to su ponovna uspostava ravnotee interesnih podruja velikih sila, povratak
prastarih meunacionalnih mrnji i sukob civilizacija, autori istiu da je rat posljedica mrnje
potaknute propagandom radi osvajanja teritorija i protjerivanja drugih. U drugom poglavlju
se raspravlja o ratu i reakciji meunarodne zajednice. Tree poglavlje posveeno je stanju u
pojedinoj zemlji, s posebnim osvrtom na manjine. U zadnjem dijelu izvjea iznose se
zakljuci i daju prijedlozi glede regionalne suradnje, obnove i razvitka, jaanja civilnog
drutva te poboljanja meuetnikih odnosa i odnosa prema manjinama.
O dostojanstvu, slobodi i pravima ovjeka, Revija za sociologiju, Zagreb, god. XX., 1989.,
br. 3-4.
Poznati socioloki asopis donosi opsean tematski blok o dostojanstvu, slobodi i pravima
ovjeka. Osim Ope deklaracije o pravima ovjeka, objavljeni su radovi niza domaih i
stranih autora. Pojedini naslovi su: O ljudskom dostojanstvu; Model slobode u suvremenom
svijetu; Oslobaanje od slobode; enska prava i demokratska revolucija; Maksimalizacija
demokracije; ovjekove pravice iznutra; Izbjeglice, azilanti i problemi ostvarenja ljudskih
prava; Jugoslavija i meunarodni pravni dokumenti o pravima ovjeka te Ljudska prava bliska stvarnost ili bliska nedostinost.
Papa Pavao VI. Ecclesiam suam (Crkvu svoju), Enciklika, Zagreb, Kranska sadanjost,
1979.
Papinska poslanica upuena episkopatu, kleru, vjernicima i svim ljudima dobre volje, govori
o putovima kojima Katolika crkva treba ii kako bi izvrila svoju zadau u dananje vrijeme.
Poslanicom Papa iznosi svoje stavove o poslanju Crkve te opisuje tri puta koja ona treba
slijediti kako bi djelovala u skladu s Kristovim naukom. Prvi je duhovni, a odnosi se na svijest
koju Crkva mora razvijati. Drugi je moralni i odnosi se na asketsku obnovu koja Crkvi treba
kako bi djelovala u skladu s tom svijeu, te ostala jaka i autentina. Trei put je apostolski i
odnosi se na dijalog i razgovor u kontekstu razliitosti svijeta. Svijest, obnova i dijalog tri su
puta koji se danas otvaraju pred ivom crkvom i ine tri poglavlja enciklike.
Poli, Milan ovjek, odgoj, svijet: Mala filozofijskoodgojna razloba, Zagreb, KruZak, 1997.
Knjiga ima funkciju rjenika i zbornika zasebnih kraih rasprava u podruju filozofije odgoja,
odnosno misaone slagarice sastavljene od estotinjak odrednica obuhvaenih autorskim
rjenikom. Drei da su pedagoki rjenici, leksikoni i enciklopedije meusobno u velikoj
mjeri proturjeni, autor poinje normativnim rjenikom u kojemu tumai uobiajena i
prepoznatljiva znaenja pojmova filozofije odgoja, ali ne i ona koja se meusobno iskljuuju,
u cilju izrade neproturjenog sustava strunog nazivlja. Objanjenja i kontekst nuan za
razumijevanje neke rijei dani su u sedamdesetak kraih rasprava, povezivanjem kojih se u
cijelosti zaokruuje svaka pojedina odrednica.
Poli, Milan Odgoj i svije(s)t, Zagreb, Hrvatsko filozofsko drutvo, 1993.
U ovoj se knjizi promilja proetost i suodnos svijesti i svijeta. Autor polazi od postavke da je
svijet po ovjeku povijesno stvoren, tj. djelatno izumljen ili oduhovljen, i da je tim svijetom
ovjek bitno odreen kao ovjek. Ta proizvodnja ovjeka (svijeta) jest odgoj, dok je

268

obrazovanje oblikovanje ovjeka u duhu odreene kulture na odgojan nain. Cilj je odgoja i
obrazovanja razvijati miljenje cjeline svijeta i ljubav prema svijetu, jer s ljubavlju i
obrazovanjem raste i ovjekova odgovornost za budunost. Prvi dio studije ine openita
razmatranja filozofije odgoja, a u drugome se razmatraju neka posebna pitanja, primjerice
odgojno tematiziranje smrti, potreba za alternativnim kolama u Hrvatskoj, dezideologizacija
odgoja, defeminizacija uiteljstva itd.
Polek, Darko Raanje nacije: Kronika jednog skeptika u razdoblju tranzicije 1994. - 1995.,
Zagreb, Hrvatski radio, 1997.
Knjiga donosi politike refleksije objavljivane tjedno na Treem programu Hrvatskog radija,
u kojima autor polemizira s neliberalnim i nedemokratskim ideologijama. Polazei od
liberalnog creda, zalae se za to nevidljiviju dravu, za trite na svim podrujima, a posebno
u medijima, kulturi i znanosti, za potpuno liberalizirano, to znai privatizirano, kolstvo i
zdravstvo itd. Kao eklektiki intelektualac, kakvim sam sebe dri, prihvaa se oblikovanja
optimistine jezgre budue politike kulture u kojoj vidi mjesto mlae generacije, a njezinu
jezgru nalazi u amerikom gospodarskom liberalizmu i jasnoi amerikog pravnog sustava.
Poar, Petar (ur.) Hrvatske pravice, Split - Zagreb, vlastita naklada, 1990.
Ova je knjiga zbornik dokumenata kojim se potvruje povijest hrvatske dravnosti. Predgovor
pod nazivom Sabor na braniku hrvatske dravne samobitnosti napisao je Franjo Tuman.
Zbirka sadri 65 originalnih dokumenata, od Prvog pisma Pape Ivana VIII. Branimiru iz 879.
godine, do Ustava Republike Hrvatske. Knjiga moe posluiti uiteljima, uenicima i
studentima u raspravama o razvoju hrvatskih normativnih standarda ljudskih prava i sloboda.
Primorac, Igor Kazna, pravda i ope dobro, Zagreb, Hrvatsko filozofsko drutvo, 1995.
Ova studija hrvatskog filozofa koji predaje na Odsjeku za filozofiju Hebrejskog sveuilita u
Jeruzalemu i koji se bavi poglavito etikom i politikom filozofijom, posveena je problemu
moralnog opravdanja sudske kazne. U uvodu govori o filozofskom problemu kazne, odnosno
o moralnom pravu i dunosti kanjavanja te o mjeri kazne, a zatim prikazuje redom
Benthamovu utilitaristiku teoriju kazne i argumente protiv nje, Hegelovu retributivnu teoriju
kazne i argumente protiv nje te nekoliko kompromisnih teorija. U posljednjem poglavlju u
kojemu razmatra smrtnu kaznu, nastoji pokazati da ako se tijekom postupka prema poinitelju
odnosi kao prema ljudskom biu koje posjeduje moralni status i ljudsko dostojanstvo, jo
uvijek ne nalazimo uvjerljive razloge za ocjenu smrtne kazne kao surove i neobine, to bi
opravdalo zahtjeve za njezinim ukinuem.
Prpi, Ivan; Puhovski, arko i Uzelac, Maja (priredili) Leksikon temeljnih pojmova politike:
Abeceda demokracije, Zagreb, kolska knjiga, 1990.
Leksikon je sainjen s namjerom da se pomogne u promicanju politikog obrazovanja i
liberalno-demokratskog odgoja graana, to predstavljaju jedan od najvanijih uvjeta razvoja
demokratske zajednice. Zamiljen je kao prirunik srednjokolskim uiteljima i uenicima,
studentima drutveno-humanistikih znanosti te graanima koji ele razumjeti i promicati
demokraciju. Sadraj knjige ine sljedea poglavlja: Uvod, Pojam politike, Politiko-etiki
ideali, Doktrine, Tipovi poredaka, Subjekti, Politiki procesi, Institucije, Funkcioniranje
vlasti, Naini zatite subjekata, Komuniciranje, Interpretacijske kategorije politike i Kazalo
pojmova. Uz svaki pojam nalaze se kljune rijei i popis literature.
Pusi, Vesna Demokracije i diktature: Politika tranzicija u Hrvatskoj i jugoistonoj
Europi, Zagreb, Durieux, 1999.
Autorica promatra prvu tranziciju kojom je u Hrvatskoj umjesto demokratskog uvren

269

autoritarni reim te na temelju iskustva Portugala i panjolske iz sedamdesetih godina,

ocrtava drugu tranziciju prema demokratskoj pravnoj dravi, u koju Hrvatska tek ulazi.
Kritiki se osvrui na tendenciju povratka na utopijsku dravnu politiku u sklopu koje se na
hrvatsku dravu benevolentno gleda kao na ostvarenje tisuljetnog sna, autorica predlae
oivljavanje javne rasprave o novom drutvenom ugovoru, odnosno o novom kolektivnom
promiljanju poeljne politike zajednice. Objanjava da priroda tranzicije u Hrvatskoj, kao i
u drugim postkomunistikim zemljama, ima odluujui utjecaj na uspostavu novog reima te
upozorava da postojei nedemokratski postupci i institucije nee s vremenom prerasti u
demokraciju. U svezi s tim, govori o koritenju patriotizma - jednog od najprivatnijih
aspekata identiteta u kojemu se osobno ispreplee s politikim, kao instrumenta politike
regulacije i kontrole.
Radakovi, M.; Rekovi, V. i Hrenjak, J. Vodi kroz vaa prava, Zagreb, Centar za direktnu
zatitu ljudskih prava, 1999.
Ovo je drugo izdanje popularno pisane publikacije o ljudskim pravima. Uvodni dio sadri
kratak osvrt na razvoj ljudskih prava, prvi pisani dokument o ljudskim pravima, raanje
meunarodnih standarda ljudskih prava i novije dokumente o ljudskim pravima. U drugom
dijelu itatelju se daju savjeti o tomu kako zahtijevati, ostvariti i zatititi svoja prava u
Republici Hrvatskoj. Trei dio govori o tomu kako zahtijevati, ostvariti i zatititi svoja prava
na meunarodnoj razini. U etvrtom se opisuje djelovanje nevladinih organizacija za zatitu i
promicanje ljudskih prava, a u petom se navode meunarodni instrumenti iz podruja ljudskih
prava koje Republika Hrvatska primjenjuje u svom sustavu zatite i promicanja ljudskih
prava. esti dio je adresar institucija za zatitu ljudskih prava u Republici Hrvatskoj i u
svijetu.
Rawls, John (ur. Matulovi, Miomir) O liberalizmu i pravednosti, Rijeka, Hrvatski kulturni
dom Rijeka, 1993.
Urednik je odabrao, preveo i biljekama popratio etiri Rawlsova lanka u kojima autor
pojanjava i brani svoju liberalnu teoriju pravednosti kao pravinosti, sustavno izloenu u
knjizi Teorija pravednosti. U njoj polazi od naela da svaka osoba ima jednako pravo na
najiri puni sustav osnovnih sloboda te da se drutvene i gospodarske nejednakosti trebaju
urediti tako da su slube i poloaji dostupni svima pod uvjetima pravine jednakosti
mogunosti i da su na najveu moguu dobrobit najsiromanijih. Prvo naelo ima prednost
pred drugim. Maksima prvenstva slobode izraava ideju apsolutne zabrane prinude nad
osobom u pravednom drutvu. Autor pretpostavlja da bi svaka osoba u tzv. izvornom
poloaju odabrala upravo ta dva naela kao temelj pravednog svijeta. Naela pravednosti
koja odreuju vladajua moralna i politika stajalita naeg vremena, autor nalazi u
liberalizmu.
Rekovi, Veronika (ur.) Nevladine organizacije i europski standardi ljudskih prava,
Zagreb, Centar za direktnu zatitu ljudskih prava, 1998.
Centar za direktnu zatitu ljudskih prava i Vijee Europe u suradnji s Ministarstvom vanjskih
poslova Republike Hrvatske i Europskim domom organizirali su konferenciju Doprinos
lokalnih nevladinih organizacija u promociji i primjeni europskih standarda ljudskih prava
(Zagreb, 11. i 12. svibnja 1998.). Zbornik sadri izlaganja i rasprave sa spomenute
konferencije na kojoj je sudjelovalo 70 sudionika iz Hrvatske i inozemstva, a koji su
podijeljeni u sljedeim cjelinama: I. Mjesto i uloga nevladinih organizacija u demokratskom
drutvu; II. Sloboda udruivanja; III. Pravni okvir rada aktivista nevladinih organizacija:
europska i domaa rjeenja; IV. Drutveni okvir i povezivanje - europska i domaa rjeenja i
Pretpostavka za daljnju suradnju u promicanju i zatiti ljudskih prava. U prilogu su

270

Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te pripadajui protokoli.

Ritzer, George Mekdonaldizacija drutva: Istraivanje mijenjajueg karaktera suvremenog
drutva, Zagreb, Jesenski i Turk, 1999.
Autor polazi od postavke da se suvremeno drutvo kree prema sve veoj birokratizaciji i
racionalizaciji te da se ispunjavaju pretpostavke Maxa Webera o pretvaranju drutvenog
sustava u eljezni kavez. Na primjeru organizacije poslovanja popularnog lanca fast-food
restorana McDonalds, kao gotovo planetarnog fenomena koji uzima kao paradigmatski
primjer sve obuhvatnijih procesa birokratizacije i racionalizacije drutva, autor nastoji
dokazati da takvi racionalizirani, bezlini sustavi poveavaju razinu dehumaniziranosti
suvremenog ivota, dalje porobljuju ovjeka i smanjuju njegove slobode te se uspijevaju
uvui u sve dijelove javnog i privatnog ivota. Na kraju iznosi prijedloge o tome kako se
pojedinano oduprijeti mekdonaldizaciji.
Rogi, Ivan; Esterajher, Josip; Knezovi, Zvonimir; Lamza-Posavec, Vesna i aki, Vlado
Progonstvo i povratak: Psiho-socijalne i razvojne odrednice progonstva i mogunosti
povratka hrvatskih prognanika, Zagreb, Sysprint, 1995.
Knjiga je rezultat istraivanja provedenog u Institutu Ivo Pilar o strukturi, iskustvima,
shvaanjima i aspiracijama hrvatske prognanike populacije glede projekta povratka. U
istraivanju su koriteni podaci iz strune literature, Ureda za prognanike, novinskih lanaka i
anketnih ispitivanja. Studija je podijeljena u est cjelina: Prognanici i izbjeglice u sustavu
zbrinjavanja; Osnovna obiljeja prognanika i izbjeglica; Osnovna obiljeja prognanikog
poloaja; Pripravnost na povratak; to nakon osloboenja okupiranih podruja te, na kraju,
Zakljuci i preporuke. Meu dodacima na kraju studije nalaze se tablice s empirijskim
podacima i anketni list.
Rupel, Dimitrij Od vojnog do civilnog drutva, Zagreb, Globus, 1990.
Koristei se primjerima uglednih slovenskih kulturnih djelatnika, kao to su Josip Vidmar,
Edvard Kocbek, Duan Pirjevec i drugi, autor tumai razlike izmeu uloge intelektualca u
vojnom i civilnom drutvu, u kontekstu slovenske kulture od Drugog svjetskog rata do kraja
osamdesetih. U vojnom drutvu intelektualci su podreeni vojnopolitikom korpusu, dok u
civilnom drutvu oni tvore samostalan kolektiv koji komunicirajui sa svim segmentima
drutva, zadrava svoju neovisnost. Nakon vojne faze povezane s NOB-om, slovenska
intelektualna elita prolazi avangardnu i socrealistiku fazu. Na pragu ulaska u civilno drutvo,
autor propituje zrelost slovenskih obrazovanih ljudi za preuzimanje vodee uloge u
transformaciji slovenskog drutva i razraunava s arhainim strukturama inovnikih i
malograanskih nazora.
Said, Edward W. Orijentalizam, Zagreb, Konzor, 1999.
Ova je knjiga utemeljujue djelo za onaj dio knjievne teorije koji nastoji ralambom
zapadnog kolonijalnog diskursa propitati odnos prema kulturama Orijenta kao odnos prema
drugom. Posveena je akutnim problemima suvremenog svijeta, kao to su odnosi meu
kulturama, normativna narav kulturnog autoriteta, odnos znanja i moi itd. Osnovna teza
studije je da postoji bliska veza izmeu orijentalistikog diskursa i monih socioekonomskih i
politikih institucija Zapada. Sluei se nizom znanstvenih, putopisnih, politikih, religijskih i
knjievnih tekstova, autor dokazuje da je zamisao orijentalizma vie obiljeje euroatlantske
moi nad Orijentom, nego vjerodostojan znanstveni diskurs o njemu.
Sire, James W. Izazov svjetonazora: Pregled temeljnih svjetonazora, Zagreb, STEPress,
1994.

271

Knjiga je posveena velikim religijskim ili filozofskim svjetonazorima, odnosno pretpostavci

o temeljnom ustrojstvu naeg svijeta: kranskom teizmu, deizmu, naturalizmu, nihilizmu,
egzistencijalizmu, istonjakom panteistikom monizmu i new ageu. Svaki od tih
svjetonazora predstavljen je odgovorima na sedam temeljnih pitanja: o prvobitnoj stvarnosti,
vanjskom svijetu, ljudskom biu, smrti, mogunosti spoznaje, dobru i zlu te ljudskoj povijesti.
Cilj je potaknuti itatelje na razmiljanje u kontekstu odreenog svjetonazora, odnosno
potaknuti na osvjetavanje vlastitog naina razmiljanja i razmiljanja drugih, kako bismo u
pluralistikom drutvu mogli razumjeti, a zatim i voditi istinski dijalog s drugima.
Skledar, Nikola Obzorje suvremenosti, Zaprei, Matica hrvatska Zaprei, 1994.
U knjizi su sabrani tekstovi filozofijskoantropologijskog i socijalnofilozofijskog karaktera u
kojima autor razmatra neka gorua pitanja suvremenog doba openito i Hrvatske u uvjetima
postsocijalistike borbe za politiki i kulturni integritet i ostvarenje civilnog drutva. Prvi dio
knjige posveen je problematici demokracije, ljudskih prava, emancipacije ena,
antropologije kao znanosti o ovjeku, znanosti o drutvu i suvremenosti te prikazu Sutlieve
kritike marksizma. Drugi dio donosi religiologijske oglede o odnosu teologije, filozofije,
znanosti i religije, Platonu i Plotinu, katolikom socijalnopolitikom nauku,
kranskomarksistikom dijalogu te ukazuje na najnovije doprinose renomiranih autora Esada
imia i Jakova Jukia.
Skok, Dobria (ur.) Ljudska prava: Osnovni meunarodni dokumenti, Zagreb, NIRO
kolske novine, 1990.
Ovaj zbornik radova sadri najvanije meunarodne dokumente o ljudskim pravima i
temeljnim slobodama, od kojih se neki prvi puta pojavljuju na hrvatskom jeziku. Predgovor
pod naslovom Za pedagogiju ljudskih prava napisao je Zvonimir eparovi, a pogovor pod
naslovom Povratak pojedincu Vlado Gotovac.
Soros, George Kriza globalnoga kapitalizma, Zagreb, Feral Tribune, 2000.
Autor ralanjuje utjecaj koji nesrazmjer izmeu trinih i drutvenih vrijednosti suvremenog
svijeta ima na jaanje odnosa i institucija otvorenog drutva. Glavnu opasnost za otvoreno
drutvo vidi u posvemanjoj opijenosti novcem iz ega proizlazi sve vea otupjelost za
ljudske i socijalne vrednote na svim razinama drutvenog ivota. Ustrajavajui na naelu da
drutvo i drava nisu identini, autor istie da temeljna svrha drave i njezinih institucija nije
upravljanje drutvom nego sluenje graanima.
Soros, George Podrka demokraciji, Zagreb, August Cesarec, 1993.
Prvi dio knjige sadri povijesnu inventuru dogaaja vezanih za propast Sovjetskog Saveza i
neuspjeh zapadne politike, drugi dio pokriva dogaaje to su uslijedili nakon toga, a u treem
autor iznosi svoju teoriju povijesti. Nakon niza godina traganja za dovoljno elastinim
modelom objanjenja povijesnih promjena, autor prihvaa teoriju povijesti koja se oslanja na
teoriju kaosa. Osnovna Soroseva poruka u knjizi jest da je otvoreno drutvo, kao oblik
organiziranja, mnogo sofisticiranije od komunizma i da zemlje koje izlaze iz komunistike
vlasti svoj preobraaj u otvoreno drutvo nee moi ostvariti bez aktivne i smiljene vanjske
pomoi. Autor na autentian nain nastoji pronai odgovore na moralne krize naeg doba.
Nalazi da moderna verzija laissez-fairea, koja tumai da e povoenje za vlastitim interesima
dovesti do optimalne podjele resursa, nije pravi put, budui da je za rjeenje kriza potrebna
privrenost uspjenom funkcioniranju sustava, a ona nadilazi razinu pojedinanog interesa.
Srbi u Hrvatskoj juer, danas, sutra, Zagreb, Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava,
1998.

272

U knjizi su okupljena izlaganja i prilozi s rasprave na Okruglom stolu odranom u

organizaciji Hrvatskog helsinkog odbora 1996. godine, na kojemu se raspravljalo o stanju i
perspektivama Srba u Hrvatskoj. Uvodna izlaganja dodirnula su se sljedeih pitanja: Srbi u
Hrvatskoj: povijest i perspektive; Stanje ljudskih i dravljanskih prava u Hrvatskoj;
Katolicizam i pravoslavlje u Hrvatskoj danas; Meunarodni aspekti povratka Srba u
Hrvatsku; Politiki aspekti povratka Srba u Hrvatsku; Pravni aspekti povratka Srba u
Hrvatsku; te Kako potaknuti suivot u Hrvatskoj.
Supek, Rudi Modernizam i postmodernizam: Proturjean ovjek kao utemeljenje: Ogled iz
fundamentalne antropologije, Zagreb, Antibarbarus, 1996.
Studija je pokuaj osvjetljavanja modernizma s gledita fundamentalne antropologije kao
znanosti u nastajanju, koja nastoji sintetizirati prirodni i drutveni aspekt ljudske egzistencije
u potrazi za odgovorima na pitanja tko je ovjek, odakle dolazi i kuda ide. S modernizmom se
ljudska povijest ubrzava, pa ova pitanja postaju akutna vie nego u ranijim epohama ljudskog
razvoja. Ne zauzimajui se ni za pesimistiku ni za optimistiku sliku ovjeanstva, autor
zamjeuje da je ovjek prirodno prisiljen da se stalno oslobaa ali i stalno porobljuje, odnosno
da se u ljudskom razvoju izmjenjuju proces individuacije i proces socijalizacije. Pratei
mnogostrukost razvojnih procesa u kulturi, znanosti i umjetnosti modernizma, istrauje teze o
smrti ovjeka i kraju povijesti.
egota, Ivan Nova medicinska etika (bioetika): Prirunik, Rijeka, Medicinski fakultet
Sveuilita u Rijeci, 1994.
Prirunik donosi pregled razvoja bioetike kao socijalnog pokreta i nove interdisciplinarne
znanosti. Bioetika se javlja kao odgovor na etike probleme koji sve vie utjeu na donoenje
odluka u medicini. Rije je ne samo o tradicionalnim pitanjima kao to su abortus, eutanazija,
lijenika tajna, odnos prema pacijentu i sl., nego i o onima novijeg datuma, kao to su
transplantacija organa, tretman oboljelih od AIDS-a, istraivanje na ljudskim subjektima,
pristanak pacijenta na tretman, koliina i raspodjela drutvenih sredstava namijenjenih
zdravstvenoj zatiti itd. Nakon uvodnog dijela u kojemu se opisuje pojava i razvoj bioetike,
slijedi poglavlje posveeno etikim teorijama i moralnoj praksi te prikaz medicinske etike u
SAD-u, Njemakoj i Engleskoj. Zadnji dio prirunika sadri Meunarodni lijeniki etiki
kodeks, Etiki kodeks Hrvatskog lijenikog zbora i druge priloge.
vob, Melita idovi u Hrvatskoj: Migracije i promjene u idovskoj populaciji, Zagreb,
idovska opina, 1997.
U ovom dvojezinom, hrvatskom i engleskom izdanju, autorica prati povijesne promjene u
populaciji idova u Hrvatskoj i svijetu koristei se obilnom povijesnom graom i podacima
empirijskih istraivanja. Knjiga je podijeljena u dva dijela te nadopunjena prilozima i
literaturom. U prvom dijelu ralanjuju se promjene na podruju Hrvatske. Autorica obrauje
povijesne i pravne osnove naseljavanja idova na ovim prostorima od 18. do 20. stoljea,
iznosi podatke iz popisa stanovnitva; govori o poloaju i broju idova tijekom i nakon
Drugog svjetskog rata, organiziranju i udruivanju idovskih opina, kolama te djelovanju
omladinskih i enskih organizacija. U drugom dijelu opisuje se poloaj idova u Europi i
Americi, ukljuujui razlike izmeu demokratskih i komunistikih drava, razvoj idovskog
identiteta i uspostavljanje Izraela.
Thody, Philip Povijesni uvod u Europsku uniju, Zagreb, Europski pokret Hrvatske, 1998.
Knjiga je kronoloko-politika povijest europske integracije od zajednikog trita do danas, s
kontekstualnim istraivanjem ire europske povijesti od 1600. godine. Kao pristupaan uvod
u osnovnu povijest, gospodarstvo i politiku Europske unije, nudi jasan pregled njezina

273

razvoja. Pored detaljnih informacija o djelovanju Unije, takoer ukljuuje i rasprave o

proirenju, organizacijama i nadlenostima te osnovnim naelima Unije, o osporavanim
odlukama kao to su one o poljoprivredi, zakonodavstvu i monetarnoj politici itd.
Thompson, Mark Kovanje rata: Mediji u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Zagreb,
Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava i Graanska inicijativa za slobodu javne rijei,
1995.
Razotkrivajui medijsko-informacijske obrasce koji su prethodili i pratili ratna zbivanja na
prostoru bive Jugoslavije, knjiga se bavi ulogom medija i novinskog izvjetavanja u
stvaranju, odravanju i opravdavanju govora mrnje. Ona svjedoi o utjecaju sredita
politike moi na medije te o modelima konstruiranja mehanizama i strategija manipuliranja
javnou. U prvom poglavlju ralanjuje se djelovanje medija u bivoj Jugoslaviji, u drugome
se govori o ulozi pan-jugoslavenskih medija pred sam poetak rata, dok se preostala poglavlja
bave medijskom pripremom, praenjem i opravdavanjem rata u Srbiji (Srbija daje tempo),
Hrvatskoj (Hrvatska hvata korak) i Bosni i Hercegovini (Bosna i Hercegovina zaostaje).
Koristei se brojnim izvornim podacima, autor raspravlja o zakonskim pretpostavkama
medijske djelatnosti, utjecaju politike i politiara na oblikovanje medijske poruke,
manipuliranju vijestima, medijskoj cenzuri, razlikama i izvjetavanju i dr.
Tolerancija i suvremenost, Drutvena istraivanja, Zagreb, god. 5, 1996., br. 2 (22).
Od Lockeova Pisma o toleranciji preko Voltaireove Rasprave o toleranciji, do danas se
filozofi i znanstvenici bave pitanjima razumijevanja i snoljivosti meu ljudima. Ovaj broj
asopisa Drutvena istraivanja takoer je posveen toj temi. U njemu su sabrani sljedei
tekstovi: V. Spaji- -Vrka: Antropoloko konstruiranje etniciteta; N. Skledar: Tolerancija kao
nuan uvjet ljudskog zajednitva i dostojanstva; J. ai-Kumpres: Obrazovanje i tolerancija;
M. Trimarchi i L. L. Papeschi: Od tolerancije do prihvaanja razliitosti; J. Omejec: Politika
tolerancija u strukturi demokratske politike kulture; T. Z. Tenek: Religijski pojam
tolerancije u patristiko doba; A. M. Bobinac: Manjinske crkve i tolerancija. Poseban prilog je
izvjee s Meunarodne konferencije Noel Baker - Pauling - Poec, koja je bila posveena
odnosu tolerancije, znanosti i modernog svijeta.
Valkovi, Marijan (ur.) Sto godina katolikog socijalnog nauka, Socijalni dokumenti Crkve,
Zagreb, Kranska sadanjost, 1991.
Zbornik je nastao iz potrebe izraene nakon sloma komunizma koji je kod nas i u zemljama
Istone Europe ostavio prazninu glede naela i smjernica za razvoj i izgradnju demokratskog i
pluralistikog drutva. Namjera mu je bolje upoznavanje s drutvenim naukom Crkve. U
jednom svesku sakupljeni su glavni socijalni dokumenti vrhovnog crkvenog uiteljstva
(papinski i koncilski dokumenti) te neki dokumenti Biskupske sinode, Svete Stolice i Zbora
za katoliki odgoj. Tako se u zborniku mogu nai enciklike Rerum novarum Pape Lava XIII.,
Quadragesimo anno Pape Pia XI., Mater et Magistra i Pacem in terris Pape Ivana XXIII.,
Otkupitelj ovjeka, Radom ovjek, Bogat milosrem, Socijalna skrb Pape Ivana Pavla II.,
Poruka Ujedinjenim narodima o razvoju, Poruka efovima drava o vjerskoj slobodi i
dokument Pape Ivana Pavla II. iz Helsinkija. Dodatnu vrijednost zborniku daje bibliografija
radova koji su u posljednjih stotinu godina objavljeni u Hrvatskoj i Sloveniji u svezi sa
socijalnim naukom Crkve.
Vukadinovi, Radovan Meunarodni politiki odnosi, Zagreb, Barbat, 1998.
Knjiga je sveuilini udbenik za razumijevanje znanosti o meunarodnim odnosima. U
uvodu autor objanjava nastanak i razvoj te discipline. Potom promatra razliite pristupe
prouavanju meunarodnih odnosa: povijesni, sistematski, normativne i politoloke pristupe

274

te eklekticizam. U treem poglavlju tumai geografske, prirodne, demografske, ekonomske,

pravne, tehnoloke, vojne i nacionalne imbenike meunarodnih politikih odnosa. Sljedee
poglavlje donosi ralambu subjekata meunarodnih odnosa: drave, meunarodnih
organizacija, meunarodnih privrednih organizacija, razliitih pokreta, crkava, nacija, grupa i
pojedinaca. Klasificirajui meudravne odnose po tipovima, spominje ravnoteu snaga,
hladni rat i miroljubivu aktivnu koegzistenciju. Pojanjava neke vanije teorije meunarodnih
odnosa, kao to su teorija sile i konflikta, teorija igre, teorija integracije, komunikacijska
teorija i sistemska teorija. Posljednje je poglavlje posveeno predvianju i prognoziranju u
meunarodnim odnosima.
Vuleta, Boe (ur.) Pratanje, Split - Sinj, Vijee za pravdu, mir i skrb za sve stvoreno
Konferencije franjevakih provincijala, 1995.
Ovaj zbornik radova donosi priloge sudionika znanstvenog simpozija na temu pratanja,
odranog u Splitu u travnju 1995. godine. Simpozij o pratanju rezultat je djelovanja Vijea
za pravdu, mir i skrb za sve stvoreno koje djeluje pri Konferenciji franjevakih provincijala
Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Urednik postavlja pitanje je li vrijeme za govor o
pratanju ili nije, te na nj odgovara potvrdno. Pratanje je lijek za rtvu, lijek kojega uporabu
ne treba odgaati, budui da nudi mogunost izlaska iz zaaranog kruga zla i mrnje.
Pratanje je jedna od onih vrijednosti koje su ire od onih koje smo posjedovali prije iskustva
nasilja. Uz uvodne rijei kardinala F. Kuharia i V. Puljia i referat B. Vulete, o strukturi zla
i oprostu pie A. T. Vukovi, a o marksistikoj ideologiji i pratanju u Hrvatskoj I. Kordi. J.
Grbac pie o pratanju kao ostvarenju kranskog moralnog zahtjeva (utopija ili stvarnost?), a
D. imunda o pratanju u slubi mira. Temu Obitelj - mjesto i kola opratanja i pomirenja
obradio je M. Sraki, a temu Grijeh, kazna i opratanje Lj. Rupi. Jo su razmatrane sljedee
teme: Pratanje i zadovoljtina (J. Krito); Pojam pratanja u brahmanizmu i kranstvu (M.
Jei); Vukovar i psihologija pratanja (Z. Knezovi); Suoenje s genocidom (S. Lang);
Literatura i pratanje - primjeri suvremene srpske poezije (I. Relkovi); Etike pretpostavke
pratanja (T. Jozi); Opratanje i milosre u Joninoj knjizi (B. Luji); Biblija i pratanje s
posebnim osvrtom na Isusa (M. Vugdelija); Pratanje i pomirenje u sv. F. Asikog i Pratajmo
ne zaboravljajui rtve (Z. eparovi). Zbornik donosi rasprave i zajedniku izjavu sudionika
simpozija.
Vuleta, Boe i Ani, Rebeka Na putu mira, Split, Franjevaki institut za kulturu mira, 1999.
Knjiga je tematska zbirka knjievnih tekstova, dokumenata, svjedoanstava, izreka,
fotografija te drugih poticaja na promiljanje, razgovor, razmjenu stavova i stvaralatvo.
Podijeljena je u 10 poglavlja, od kojih svako ini cjelinu. Obrauju se sljedee teme: Sukob
kao mjesto mira (uzroci sukoba i reakcije na iskustvo zla u svijetu); Blago mirotvorcima
(mirotvorstvo i vizija vladavine mira s programskim naelom Isusova Govora na Gori);
Oprosti nam kako i mi opratamo (potreba pratanja kao preduvjet mira); Religije i mir (nauk
religija o miru); Ljudska prava i obveze (religije i ljudska prava; mira nema bez pravde, a
pravda ukljuuje pratanje i ljubav); Kransko jedinstvo i mir (ekumenizam i dijalog
kranskih Crkava u slubi mira); Nenasilno rjeavanje sukoba (paradoksalna snaga
nenasilja); Pozitivna strana sukoba; Igrom do mira (homo ludens, igra u slubi mira); U miru
sa svim stvorenjima (istinski mir ukljuuje mir s ostalim Bojim stvorenjima, potovanje
prirodnih zakonitosti imanentnih prirodi).
Weber, Max (ur. Katunari, Vjeran) Vlast i politika, Zagreb, Jesenski i Turk, Hrvatsko
socioloko drutvo, 1999.
Knjiga sadri najznaajnije Weberove radove posveene prouavanju sudionika i voa vlasti i
politike u razliitim povijesnim razdobljima. Ovaj politiki realist iskazuje sumnju u domet

275

demokracije, nalazei da ona redovito zavrava diktaturom monih manjina. Usprkos tome,
dri da demokraciji valja teiti, ako ni zbog ega drugog, a ono zbog javne, vanjske kontrole
izvrne vlasti. Izraava pesimizam spram moderne, odreujui je kao epohu u kojoj nuno
pobjeuje birokratizacija i racionalizacija, to znai abloniziranje svih podruja ljudskog
djelovanja, a zanemaruje se kreativnost i improvizacija. Vlast i mo mogu se donekle
razblaiti, odnosno demokratizirati, kako bi se uinile djelotvornijim, putem racionalne
drave. U suvremenim demokratskim uvjetima, otvaranjem pristupa upravnim poslovima
sve veem broju ljudi iz razliitih drutvenih slojeva, proiruje se osnova za regrutiranje
struno osposobljenih dravnih slubenika, to je kljuna svrha demokracije.
Wollstonecraft, Mary Obrana enskih prava, Zagreb, enska infoteka, 1999.
Djelo koje je pisano na kraju 18. stoljea, u vrijeme velikih politikih prevrata i uzmaha novih
ideja, danas se dri jednim od utemeljujuih tekstova feminizma, kao pokreta za prava i
dostojanstvo ene. U njemu autorica postavlja sredinja naela za odreivanje prava ena,
ukljuujui argumente za odbacivanje dogme da je bog nainio enu slabijom od mukarca.
Na tragu liberalne teorije, ideju ravnopravnosti svih ljudi proiruje na vlastiti spol te se zalae
za korjenite promjene drutva koje enu prisiljava na ovisnost o mukarcu. Najsigurniji izlaz
iz takve situacije autorica vidi u obrazovanju ene za samostalan rad. Dri da samo
obrazovana ena moe uspostaviti ravnopravan i partnerski odnos sa suprugom te imati
pozitivan odgojni utjecaj na djecu. Djeca koja rastu u takvom ozraju spremna su mijenjati
drutvene odnose prema obrascima ravnopravnosti koje su usvojila odgojem u obitelji.
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1989., godina 39, dodatak broju 5-6, str. 599972 (Izvanredni broj u povodu znanstvenog skupa o ljudskim pravima i njihovoj zatiti).
Ovaj tematski broj Zbornika donosi vie radova o ljudskim pravima i njihovoj zatiti sa
znanstvenog skupa koji je odran u Zagrebu 1989. godine. V. Dimitrijevi: Opti
(meunarodni) standardi ljudskih prava; . Puhovski: Etiko utemeljenje zahtjeva za pravnom
dravom; V. Milii: Antropoloko-aksioloki sustav potreba kao matino podruje ljudskih
prava; . Gatari: O ljudskim pravima i pravnoj dravi u socijalizmu; B. Vukas:
Meunarodnopravna zatita prava ovjeka: granice rasta; M. ahovi: Pitanje sprovoenja
meunarodnopravnih obaveza SFRJ u oblasti prava ovjeka; D. Trk: Neka aktuelna pitanja
ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava oveka u svetlu rasprava u organima
UN; N. Vaji: Meunarodnopravno ureenje slobode informacija; V. Vodineli: Pravo na
ljudsko dostojanstvo; V. ok: Ravnopravnost ene u sistemu prava oveka; V. . Degan:
Pojam i sadraj naroito tekih krenja prava ovjeka; M. Alini: Brak i porodica u
katalogu prava i osnovnih sloboda ovjeka; V. Raki-Vodineli: Prava tree generacije; N.
Viskovi: Stradanja, zatita i prava ivotinja (prilog raspravi o treoj generaciji prava); D.
Krapac: Osnovna prava ovjeka i graanina i naela krivinog postupka; M. Dika: Pravo na
nezavisnog suca; I. Josipovi: Pritvor i prava graana u krivinom postupku; D. WedamLuki: Prisilna hospitalizacija psihijatrijskih bolesnika; . Horvati: Neka zapaanja o
moguim povredama ljudskih prava prinudnom hospitalizacijom duevno bolesnih i/ili
poremeenih osoba; M. Matulovi: Kako ljudska prava shvatiti ozbiljno; Izbor iz
jugoslavenske bibliografije o pravima ovjeka (J. Garai - A. Kora).
Zsifkovits, Valentin Politika bez morala?, Zagreb, kolska knjiga, 1996.
Polazei od makijavelistikog shvaanja politike kao volje za moi i vlau, kojoj
suprotstavlja moral utemeljen na vjeri i graanski moral, austrijski filozof i teolog u knjizi
obrauje napetosti izmeu politike i morala. Odluujue pitanje jest postoji li u ovjeku neka
protusnaga koja je u stanju suzbiti amoralnost u politici. Autor odgovara da je to savjest te
istie da je dolo vrijeme u kojemu e moral i savjest vie i dublje djelovati na politiku nego

276

dosad. Dri da su se tijekom povijesti ljudska drutva uljudila i shvatila potrebu za

snoljivou. Tenja kranskog nauka da dobrobit zajednice postavi iznad pojedinanih
interesa, u suprotnosti je s dravnim monopolom i intervencionizmom. Meutim, u
kranskom nauku postoji ideja supsidijarnosti, po kojoj treba sprijeiti neodgovorno irenje
dravne vlasti nad drutvom.
ene i politika mira, Zagreb, enski studiji, 1997.
Ovo dvojezino, hrvatsko-englesko izdanje govori o pristupima miru i politici mira s motrita
ena zahvaenih ratnim sukobima. U njoj su objedinjeni tekstovi aktivistica, znanstvenica i
praktiarki predstavljeni na Meunarodnom forumu ena, odranom 1996. godine u Zagrebu,
na kojemu se vodila rasprava u sklopu triju tema: ene kao pobjednici mira; pristupi ena
preobrazbi sukoba; mir u regiji. Prilozi otkrivaju iroku lepezu individualnih artikulacija: od
snanih emocionalnih i osobnih ispovijesti ene u ratu na obje strane, preko teorijskih
osvrta, do ideologijskih ralambi. Svjedoei o razliitosti modela interpretacije ratne
stvarnosti, knjiga je istovremeno i dokument o razliitosti strategija koje grade ene u cilju
pruanja otpora bezumlju rata i jaanja politike mira.

Psihologija, pedagogija, metodike

Ajdukovi, Marina i Penik, Nina Nenasilno rjeavanje sukoba, II. dopunjeno izdanje,
Zagreb, NIP Alinea, 1994.
Ovaj je prirunik nastao u namjeri da se pomogne dobrovoljcima, studentima socijalnog rada i
psihologije, u psihosocijalnom i odgojnom radu s djecom prognanicima i izbjeglicama.
Autorice preporuuju prirunik uiteljima, psiholozima i pedagozima. Postupak nazvan
nenasilno rjeavanje sukoba temelji se na grupnom radu i znanstvenim spoznajama o
konstruktivnom rjeavanju sukoba meu kolskom djecom. Autorice opisuju svaki pojam na
teorijskoj razini i predlau program usvajanja osnovnih vjetina konstruktivnog ponaanja u
situacijama sukoba. Navode vie ideja za praktine aktivnosti u podruju nenasilnog
rjeavanja sukoba.
Album o pravima ovjeka, Vijee Europe, Zagreb, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike
Hrvatske, 1994.
Ovaj jednostavno pisan i ilustriran prirunik (album) priredilo je Vijee Europe kako bi
europskim uiteljima pomoglo u ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja za ljudska prava.
Album na popularan nain komentira i ilustrira pojedine lanke Europske konvencije o
ljudskim pravima i njezine protokole. Predgovor ovom priruniku napisala je Catherine
Lalumire, glavna tajnica Vijea Europe. Prirunik je metodiki primjeren uenicima niih
razreda osnovne kole, ali se moe koristiti i u viim razredima.
Alderson, J. Ljudska prava i policija, Rijeka, Hrvatski kulturni dom Rijeka, 1995.
Djelo je prijevod publikacije Vijea Europe koja je nastala u pilot-projektu Odbora strunjaka
Vijea Europe za promicanje obrazovanja i informiranja u podruju ljudskih prava. Svrha
projekta bila je poticanje ukljuivanja ljudskih prava u izobrazbu policije. U prvom dijelu
predstavljeni su temeljni pojmovi u podruju ljudskih prava i opisan je njihov znaaj za
policiju. U drugom dijelu objanjava se zato je potivanje ljudskih prava koja proizlaze iz
Europske konvencije o ljudskim pravima i sudske prakse njezinih nadzornih organa, sastavni
dio svakodnevnih dunosti policije. Trei dio posveen je pitanjima osnovnog, srednjeg i

277

daljnjeg obrazovanja te izobrazbe policijskih djelatnika u ljudskim pravima. Knjiga sadri

tekstove meunarodnih dokumenata.
Anti, Stanko (ur.) Europska orijentacija hrvatskog kolstva, Zagreb, Hrvatski pedagokoknjievni zbor, 1995.
Ovaj zbornik daje pregled stanja i procesa u europskom i svjetskom kolstvu u svrhu
zacrtavanja podloge koja bi mogla posluiti za pripremu djelotvorne strategije preobrazbe
hrvatskog kolstva. Na poetku se nalazi prikaz globalnih procesa o kojima hrvatsko kolstvo
mora voditi rauna (prijelaz s tradicionalne na modernu, a potom na postmodernu kolu;
cjeloivotno obrazovanje; irenje obzorja uenja pomou masovnih medija itd.). Zatim slijede
poglavlja o osnovnom, srednjem i visokom te permanentnom obrazovanju odraslih u svijetu,
obrazovanju za demokratski graanski ivot; uiteljstvu u svijetu te europskim iskustvima u
financiranju obrazovanja.
Barath, Arpad; Matul, Daa i Sabljak, Ljiljana Korak po korak do oporavka: Prirunik za
kreativne susrete s djecom u ratnim i poslijeratnim vremenima, Zagreb, Tipex, 1996.
Temeljni je cilj ovog didaktikog prirunika pomoi odgajateljima da traumatska iskustva
djece i mladih iz Domovinskog rata pretvore u kreativnu snagu i izglede za zdrav rast i razvoj
na tjelesnom, psihosocijalnom i moralnom planu. Namijenjen je irokom krugu odgajatelja i
kulturnih djelatnika koji rade s djecom i mladima u knjinicama, likovnim, glazbenim ili
dramskim radionicama, plesnim studijima itd. Ponueni multimedijski program sastavljen je
od 12 tema, od kojih svaka predstavlja po jednu stubu (korak) u prevenciji malignih
posljedica ratnih trauma. Osim teorijskih i metodikih radova, prirunik sadri cjelovit
program s razraenim radionicama. Program je izraen pod pokroviteljstvom UNICEF-a i
Ministarstva prosvjete i porta Republike Hrvatske.
Bastai, Zlatko Pubertet i adolescencija, Zagreb, kolska knjiga, 1995.
Autor pokuava objasniti to se sve dogaa u procesu odrastanja kako bi mladima, roditeljima
i odgajateljima pomogao u razumijevanju tog procesa. Stoga se knjiga bavi svim bitnim
aspektima razvoja linosti od najranijeg djetinjstva. Poinje poglavljem o razvoju temeljnog
identiteta, u kojemu se govori o roditeljskom odnosu koji omoguuje razvoj tzv. temeljne
sigurnosti, to je preduvjet oblikovanja samosvjesne linosti. Druga bitna sastavnica
ovjekova identiteta je spolnost. Autor istie da spolno odgajati znai pripremati za
odgovornost prema sebi i drugima. U poglavlju o selfu objanjava se sloeni pojam sebstva,
jezgre linosti. Budui da u obradi problema odrastanja koristi sistemski pristup, autor
posebno osvjetljava obitelj i utjecaj partnerskih odnosa na djetetovo usvajanje uloga. Zatim
govori o alternativnim obiteljima, grupama mladih, adolescentskoj krizi, ovisnosti o drogama
i obiteljskoj terapiji.
Bai, Josipa; Hudina, Boris; Koller-Trbovi, Nives i iak, Antonija Integralna metoda u
radu s predkolskom djecom i njihovim roditeljima, Zagreb, NIP Alinea, 1994.
Knjiga je predviena kao prirunik za odgajatelje i strune suradnike (pedagoge, psihologe i
dr.) u predkolskim ustanovama. Glavna joj je svrha prepoznavanje i vjebanje socijalnih
vjetina i tehnika individualnog i grupnog rada koje utjeu na socijalno-emocionalni razvoj
djece predkolske dobi. Teorijski okvir integralne metode je humanistiki pristup odgajaniku.
Istiu se teorije uenja i teorije potreba koje se temelje na komunikacijskom procesu.
Osnovna hipoteza autora glasi: sudionik odgojnog procesa istodobno je i primatelj i davatelj
informacija. Ta se dvosmjernost potie iskustvenim uenjem koje nije usmjereno na injenice,
nego na uenje o sebi.

278

Bonjak, Branko Drugo lice kole: Istraivanje razredno-nastavnoga ozraja, Zagreb,

Alinea, 1997.
U knjizi se iznose teorijske ralambe i rezultati empirijskog istraivanja nastavnog ozraja 24
razredna odjela u 3 zagrebake gimnazije, provedena po Moosovu modelu. U prvom dijelu
studije objanjavaju se teorijska polazita, sredinji pojmovi i rezultati brojnih istraivanja
odgojno-obrazovnog ozraja. U drugom dijelu autor izlae nacrt i rezultate vlastitog
istraivanja. Izmeu ostalog, rezultati pokazuju da uenici smatraju kako bi poeljno nastavno
ozraje trebalo imati manje pravila, natjecanja i nastavnikog nadzora, a vie nastavnike
potpore, povezanosti, reda i organizacije te bolje razredno okruenje. Pokazalo se takoer da
kolski uspjeh i pripadnost boljem ili loijem razredu ne utjee znaajno na prosudbe uenika
o poeljnom nastavnom ozraju.
Bowen, B.; Heekin, Sh.; Mengel, P.; Schultz, J. i Templeton, J. Novi prijatelji: Kako pomoi
djeci predkolske i mlae kolske dobi u razumijevanju i prihvaanju individualnih razlika,
Zagreb, Mali profesor, 1997.
Knjiga je metodiki prirunik za odgajatelje predkolske djece i uitelje niih razreda osnovne
kole. Bavi se pitanjima integriranja djece s posebnim potrebama u redovite odgojnoobrazovne programe, na temelju teorijskih spoznaja i iskustva amerikih strunjaka. Opisan je
i ilustriran cjelovit pristup integriranju djece s posebnim potrebama u redovite odgojne i
obrazovne programe: od pripreme djece i roditelja za ukljuivanje u program, preko uputa
odgajateljima/uiteljima za provoenje aktivnosti s djecom i roditeljima, do odabranih
strunih i znanstvenih lanaka. Posebno je inventivan metodiki postupak usvajanja sadraja
aktivnosti koje se temelje na djejem istraivanju osobnih vjetina gledanja, vienja, sluanja,
kretanja, komuniciranja, uenja i dr. Koriste se i igre lutkama. Autori dre da se tim pristupom
djeci pomae u shvaanju i prihvaanju razlika meu djecom kao dijelu njihove
svakodnevnice, to je uvjet za razumijevanje smisla postojanja ljudskih prava.
Boi, eljka (ur.) Inovacijski pristupi: Korak blie djetetu, Rijeka, Adami, 1997.
Zbornik sadri radove sudionika savjetovanja Inovacijski pristupi: Korak blie djetetu,
odranog u povodu 150 godina predkolskog odgoja u gradu Rijeci. Svrha savjetovanja bila je
potaknuti raspravu o problemima, perspektivama i suvremenim koncepcijama predkolskog
odgoja. Okupljenim je radovima zajednika usmjerenost na inovacijske pristupe i programe, a
teme su odabrali sami autori. Stoga tekstovi pokazuju veliku tematsku raznolikost. Opisuju se
pristupi zasnovani na realitetnoj terapiji, situacijski pristup, reggio koncepcija, waldorfska
pedagogija, odgoj za mir, sportski vrti, programi razvoja likovne i glazbene kulture, ekoprogrami, integralna metoda itd.
Braja, Pavao Sedam tajni uspjene kole, Zagreb, kolske novine, 1995.
U knjizi se opisuju zahtjevi koje kola mora zadovoljiti kako bi poticala razvoj i uspjeh
uenika. Sedam tajni uspjene kole su: antropocentrinost, ljubav, cjelovito koritenje
mozga, motivacija, demokratsko voenje, ekipna suradnja i reflektirajua komunikacija.
Antropocentrika kola usmjerena je na uitelje, uenike i njihov meusobni odnos, obiljeen
neuvjetovanom ljubavlju i prihvaanjem. U takvoj se koli koriste obje modane polutke; u
njoj se istodobno razvijaju argumentiranje i povjerenje, logika i emocije. Vertikalna je
komunikacija zamijenjena horizontalnom, pa u takvoj koli prevladava zajedniko uenje, a
ne poduavanje, i stvarni, a ne pozicijski autoritet. Zbornica i razred pretvaraju se u
sinergistiku kreativnu ekipu, u kojoj se zajedniki dolazi do novog i drukijeg. Naposlijetku,
u reflektirajuoj koli se istinski razgovara i komunicira.

279

Braja, Pavao; Braja-ganec, Andreja i Slunjski, Edita Tajna uspjenog roditelja i

odgojitelja, Pula, C.A.S.H., 1999.
Ovaj popularno pisani prirunik namijenjen je svima koji rade s djecom, ukljuujui roditelje,
odgajatelje, uitelje, pedagoge i psihologe. Usmjeren je na upoznavanje praktinih metoda
rada na sebi u cilju uspostavljanja uspjenog odnosa s djetetom. Autori opisuju razliite vrste
roditeljskog i odgajateljskog ponaanja te tehnike procjenjivanja sebe i svog ponaanja prema
djetetu. Rad na sebi odreen je kao proces prepoznavanja nepoznatog dijela nas samih. On se
odvija prihvaanjem tuih informacija o naem vlastitom ponaanju, otkrivanjem drugima
povratnih informacija o sebi te intenzivnim pruanjem i primanjem informacija u zatienom
ozraju manje grupe. U poglavlju o stilovima odgajateljskog ponaanja obrauju se
ekstravertirani i introvertirani, opaajui i intuitivni, racionalni i emocionalni, prosuujui i
promatrajui tipovi. Odgajatelj se upuuje u razliite postupke razvijanja intrapersonalne i
interpersonalne, odnosne, uspjene i emocionalne inteligencije. Tumae se i znaajke
dominantnih, utjecajnih, postojanih i prilagodljivih odgajatelja te opisuje devet pristupa
djetetu. Na kraju autori daju naputke za sprjeavanje sindroma iscrpljenog odgajatelja.
Buljubai-Kuzmanovi, Vesna Iz straha u ljubav: Stvaralakom energijom do bolje
suradnje i razumijevanja, Osijek, Sitograf, 1995.
Knjiga govori o ulozi stvaralake energije u poticanju suradnje i razumijevanja putem
pedagokih radionica za djecu i mlade od 10. do 18. godine. Autorica je kao kolski pedagog
u osnovnoj koli u podruju zahvaenom ratom, u suradnji s uiteljima, uenicima i
roditeljima, pokretala pedagoke radionice s ciljem prevladavanja posljedica rata. Okosnicu
programa ine razliite vieizvorne umjetnike djelatnosti (likovne, glazbene, scenske i
govorne) kojima se ueniku pomae da se lake otvori i bez straha iskae svoje misli, elje i
osjeaje. Prirunik ima dvije cjeline: Program Iz straha u ljubav i est pedagokih radionica
za ostvarenje programa Iz straha u ljubav. Autorica je odredila cilj svake radionice te
prikazala pripravne, izvedbene i zavrne djelatnosti.
Buni, Ksenija; Ivkovi, urica; Jankovi, Josip i Penava, Ankica Igrom do sebe: 102 igre
za rad u grupi, II. dopunjeno izdanje, Zagreb, NIP Alinea, 1994.
Prema napomeni samih autora, ova je knjiga namijenjena voditeljima grupa koji ele osvjeiti
i unaprijediti svoj rad. Posebno se razmatra uloga igara u grupi. Opisane igre predviene su za
djecu i odrasle. Voditelj moe igre koristiti u odgojnim, samozatitnim, resocijalizacijskim,
savjetovalinim i drugim grupama. Primjena grupnih igara trai znanje, iskustvo i vjetine na
stupnju koji odgovara vrsti i ciljevima grupe. Voditelj treba poznavati grupne i individualne
procese, psihoterapijske pravce i iskustvo sudionika. Svaka igra ima odreen cilj, vrijeme
trajanja, materijal, razgovor i komentar nakon igre.
Canivez, Patrice Odgojiti graanina?, Zagreb, Durieux, 1999.
Autor promilja demokraciju istraujui ulogu aktivnog graana kao kljunog subjekta
suvremenog politikog ivota, nasuprot idealistikom aktivizmu i realistikom konformizmu
koji vodi pasivnosti i koji je slijep na krenje ljudskih prava. Zadaa je graanskog i
politikog obrazovanja pruiti informacije, uputiti u metode te razviti sklonosti i navike
sudjelovanja u raspravi. Razvoj politikog rasuivanja znai odgajanje za raspravu.
Sukobljavanjem razliitih stajalita pojedinac moe izbjei skuenost vlastitog miljenja i
doi do realistinijeg i cjelovitijeg poimanja problema i interesa zajednice. Svaka politika
zajednica utemeljena je na raspravi koja joj daje identitet. U skladu s tim, autor istie da se
nacionalni identitet ne zasniva na jednoglasnoj volji ili na homogenoj kulturi ve je odreen
problemima i stilom debate u kojoj svatko ima pravo sudjelovati.

280

Chelsom Gossen, Diane Restitucija: Preobrazba kolske discipline, Zagreb, Alinea, 1994.
Autorica predlae promjene u pristupu nastavi prema naelu restitucije. Ono podrazumijeva
da mladi ine pogreke, ali da ih zbog toga ne treba kanjavati nego poticati na ispravke.
Opisuje zablude odraslih u pogledu discipliniranja djece: da se druge moe kontrolirati, da je
pozitivno poticanje korisno, da krivnja i kritika pomau djeci te da odrasli imaju pravo na
prisilu. Restitucija odraslima pomae da uspostave kvalitetnije odnose s djecom jer osnauje
dijete; nudi prihvatljivu kompenzaciju; trai napor onoga koji pogreku popravlja; smanjuje
pojavu novih pogreaka; znaajna je za ire podruje unutar kojega se pogreka javlja i
povezana je s viim vrijednostima zbog ega je dijete shvaa ne kao izoliran dogaaj, nego
kao dio ire predodbe. Koritenjem te metode, odgojem se zadovoljavaju temeljne
psiholoke potrebe: sloboda, ljubav ili pripadanje, mo ili samopotovanje te zabava ili uitak.
Cindri, Mijo Profesija uitelj u svijetu i u Hrvatskoj: Obrazovanje, zapoljavanje, radne
norme, plae, napredovanje u zvanju, odlazak u mirovinu, Zagreb, Persona, 1995.
Knjiga sadri poredbeni prikaz stanja, problema i razvojnih pravaca uiteljstva u svijetu i u
nas. U prvih nekoliko poglavlja autor objanjava teorijska polazita i povijesni razvoj
uiteljske profesije te iznosi podatke o nekim aspektima uiteljstva u devet razvijenih zemalja
i Hrvatskoj. U zavrnim poglavljima usporeuje uiteljstvo u svijetu i u Hrvatskoj te daje
preporuke za izradu novog sustava obrazovanja uitelja kod nas. Od preporuka valja izdvojiti:
potrebu za irokim i kvalitetnim opim obrazovanjem uitelja na poetku njihove izobrazbe;
europsku orijentaciju; ukljuivanje sadraja interkulturalnog obrazovanja, ljudskih prava,
globalne svijesti, ekoloke svijesti i dr.; osiguranje stalnog strunog usavravanja uitelja;
programe meunarodne razmjene uitelja i studenata; poticanje uitelja na suradnju u
pedagokim asopisima itd.
udina-Obradovi, Mira i Teak, Dubravka Mirotvorni razred: Prirunik za uitelje o
mirotvornom odgoju, Zagreb, Znamen, 1995.
Ova knjiga - prirunik pomae uiteljima, osobito razrednicima, u ostvarivanju njihove
odgojne uloge u koli. Temeljna svrha prirunika jest pruiti cjeloviti uvid u ciljeve i
aktivnosti mirotvornog odgoja. Prema shvaanju autorica, mirotvorni je odgoj usmjeren na
angaman, a ne na uenje nekog posebnog ponaanja pomou rascjepkanih aktivnosti i
zanimljivih igara. Prirunik ima 11 dijelova: 1. mirotvorni razred, 2. prihvaanje sebe i
ostalih, 3. suradnja, 4. prosocijalno ponaanje (pomaganje i prijateljstvo), 5. potovanje
razliitosti, 6. miroljubivo rjeavanje sukoba, 7. ekoloka osvijetenost, 8. globalna
osvijetenost, 9. posebni i srodni oblici mirotvornog odgoja, 10. rjenik, 11. preporuena
literatura i dodatak s popisom knjievnih priloga.
udina-Obradovi, Mira i Teak, Dubravka Prie o dobru, prie o zlu: Prirunik za
razvijanje moralnog prosuivanja u djece, Zagreb, kolska knjiga, 1993.
Tema ovog prirunika, prvog ove vrste u nas, moralni je razvoj i moralno prosuivanje u
djece od predkolske dobi do adolescencije. Konkretnije, knjiga govori o tome kako i kada
djeca poinju razlikovati dobro od zla i usvajati vrijednosti svojih roditelja te one postaju
njihovim unutranjim mjerilima i smjernicama za djelovanje. Sloena problematika moralnog
razvoja djece metodiki je prilagoena odgajateljima predkolske djece, uiteljima i
roditeljima. U knjizi ima mnogo primjera i pria koje odrasli mogu koristiti u razgovorima i
porukama upuenim djeci. Prie su razvrstane prema moralnim kategorijama: prie o istoi,
urednosti i pristojnosti; prie o vladanju sobom; prie o razumijevanju i suosjeanju; prie o
potenju i prie o plemenitosti. Nakon svakog kompleksa pria slijede metodike upute

281

(primjer, pouka i razgovor).

Djeca prije svega, New York, UNICEF, 1990. (bez oznake hrvatskog nakladnika i godine
izdanja).
Publikacija sadri tekst Svjetske deklaracije o opstanku, zatiti i razvoju djece i Plan
djelovanja za primjenu Svjetske deklaracije u devedesetim godinama. Deklaracija je usvojena
na Svjetskom sastanku na vrhu posveenom djeci 1990. godine na kojem su dravni voe
preuzeli zajedniku obvezu da se svakom djetetu osigura bolja budunost. Svjetskom
deklaracijom i Planom djelovanja konkretiziraju se odredbe Konvencije o pravima djeteta iz
1989. godine. Plan djelovanja je vodi vladama, meunarodnim organizacijama, slubama za
bilateralnu pomo, nevladinim udrugama i drugim segmentima drutva za izradu vlastitih
programa djelovanja u cilju osiguravanja primjene Deklaracije Svjetskog sastanka na vrhu. U
izradi dokumenta slijedilo se naelo djeca prije svega u ostvarivanju osnovnih potreba djece
do 2000. godine. U drugom dijelu publikacije je Konvencija o pravima djeteta koju je do kraja
lipnja 1996. godine potpisalo 140 drava.
Fountain, Susan Odgoj za razvoj: Nastavno sredstvo za globalno uenje, UNICEF-ov ured u
Hrvatskoj, 1999.
Ovaj prirunik koji je UNICEF-ov ured u Hrvatskoj objavio kao umnoeni materijal, sadri
prijedloge aktivnosti u odgoju za razvoj namijenjene uenicima triju dobnih razina: 7-11, 1215 i 16- -18 godina. Autorica odgoj za razvoj odreuje kao pristup uenju kojemu je cilj
izgradnja globalnog graanstva. Aktivnosti su rasporeene u 5 tematskih cjelina:
meuovisnost; slike i predodbe o drugima; socijalna pravda; sukobi i njihovo rjeavanje te
promjene i budunost. U odgoju za razvoj koriste se metode interdisciplinarnog, suradnikog,
interaktivnog, sudionikog i iskustvenog uenja. Prirunik nije zamiljen kao obvezan
nastavni materijal. Osim u koli, moe se koristiti i u izvankolskom radu s mladima.
Gabelica-upljika, Maja i Milanovi, Mirjana Blagdani djetinjstva, Zagreb, kolska knjiga,
1995.
Ovo je naa prva knjiga na temu blagdana i obiaja u ivotu djece. Autorice su stekle iskustvo
u organizaciji blagdana u Djejem vrtiu Jarun u Zagrebu, a svoje su spoznaje predstavile na
vie strunih i znanstvenih skupova. Svetkovanje blagdana u djejem vrtiu potie oitovanje
u djece, odgajatelja i roditelja. Svojom knjigom, koja ima i obiljeje prirunika, autorice
upozoravaju na povezanost slavlja i ljudskih potreba te na osjeajno znaenje blagdana i
blagdanskih zbivanja. U knjizi se razrauje smisao pojedinih blagdana, opisuje se to se sve
slavi i koje osjeaje pobuuju pojedini blagdani, govori se o doivljaju protjecanja vremena
itd.
Glasser, William Nastavnik u kvalitetnoj koli, Zagreb, Educa, 1999.
Autor Kvalitetne kole u ovoj knjizi daje naputke uiteljima kako program kvalitetne kole
iskoristiti za poboljanje nastave. Program polazi od teorije izbora koja djelovanje pojedinca
odreuje kao ono najbolje to on u odreenom trenutku moe uiniti kako bi ovladao (ne
zavladao) svijetom oko sebe. Bitno je da djelovanje bude rezultat osobnog izbora i da smo za
njega odgovorni. Od uitelja kvalitetne kole trai se da napusti efovsko i prihvati
voditeljsko upravljanje. On je struna osoba, to znai da u svom radu mora biti samostalan,
okrenut kvaliteti i motiviran da se stalno usavrava. On nastoji da ga uenici upoznaju i
zavole; potie razvoj korisnih sposobnosti kod njih, a ne samo usvajanje injenica; ukljuuje
uenike u ocjenjivanje svojih radova usporednim vrednovanjem i sl. Suradnike u nastavi trai
meu uenicima iz svoga ili drugih razreda ili kola, studentima, odraslim aktivistima i irom
zajednicom.

282

Gordon, Thomas kola roditeljske odgovornosti: Kako s djetetom biti prijatelj, Zagreb,
Poduzetnitvo Jaki, 1996.
Polazei od naela da roditelje treba pouiti, a ne samo osuivati kad se neprimjereno odnose
prema djeci, autor im savjetuje da se, umjesto autoritarnosti ili popustljivosti, slue tzv.
negubitnikom odgojnom metodom, koja osigurava uinkovito upravljanje sukobom u
obitelji. Knjiga donosi niz korisnih naputaka roditeljima o propitivanju i mijenjanju sebe,
djelotvornoj primjeni roditeljskog autoriteta, komunikaciji s djecom itd. Od njih se
prvenstveno trai da naue vjetine aktivnog sluanja i iskrenog iskazivanja svojih osjeaja. U
dodacima na kraju knjige nalaze se vjebe za oslukivanje djetetovih osjeaja, raspoznavanje
nedjelotvornih poruka te pregled uinaka koje tipino roditeljsko ponaanje ima na dijete.
Greene, Brad Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih kola, Zagreb, Alinea, 1996.
U ovoj knjizi ravnatelj jedne amerike gimnazije opisuje kako je potiui razvoj vjetine
voenja svoju kolu uspio uiniti kvalitetnijom. Klju njegove metode lei u promjeni uloge
voditelja koji u novim uvjetima preuzima aktivno vodstvo i nastoji ostvariti ugoaj povjerenja
meu uenicima i uiteljima. Najveu zapreku uenju autor vidi u strahu od neuspjeha, kritike
i rizika. Krivnju za to ne nalazi u pogrekama uitelja, uenika ili roditelja, nego u odgojnoobrazovnom sustavu. U skladu s tim, zalae se za promjenu paradigmi: od
zadovoljavajuega prema kvaliteti, od vanjske motivacije prema unutarnjoj, od pristupa
izvana prema unutra na pristup iznutra prema van, od individualnog rada i natjecanja
prema timskom radu i suradnji, od efa do voditelja, od traenja zamjerki i rjeenja
pobjednik - gubitnik prema nalaenju rjeenja pobjednik - pobjednik, od vrednovanja sa
strane prema zajednikom vrednovanju i samovrednovanju itd.
Hansen, K. A.; Kaufmann, R. K. i Saifer, S. Odgoj za demokratsko drutvo, Zagreb, Mali
profesor, 1999.
Djelo je kao prirunik namijenjen odgajateljima iz Srednje i Istone Europe. U njemu se nudi
program kojemu je cilj pripremiti djecu za ivot u otvorenom demokratskom drutvu. Sastoji
se od 10 poglavlja koja sustavno obrauju sljedee teme: odgoj i demokracija; demokratska
odgojna skupina; jednakost, vjetine, darovitost i kreativnost; poticanje poeljnog ponaanja;
razvijanje zdravih navika; komunikacija s drugom djecom, roditeljima i drugim osobama;
suradnja obitelji i zajednice te prijelaz u osnovnu kolu. Koristi se metodologija zvana korak
po korak. Na poetku svakog poglavlja opisana je situacija u kojoj prevladavaju
nedemokratski stavovi i ponaanje. Na kraju poglavlja iznose se prijedlozi demokratske
prakse i savjeti roditeljima u kojima se saimaju vanije ideje i iznose mogunosti njihove
primjene u svakodnevnom ivotu.
Humanitarno-zdravstvena aktivnost: Prirunik za uitelje, Zagreb, Mlade Hrvatskog
crvenog kria, 2000.
Program Humanitarno-zdravstvena aktivnost nastao je na poticaj Komisije za rad s mladei i
Koordinacijskog odbora Mladei Hrvatskog crvenog kria. Prirunik je oblikovan za
izvannastavne aktivnosti uenika 5. razreda osnovne kole, a program mogu provoditi svi
uitelji koji su stekli potrebna znanja putem seminara Crvenog kria, budui da se od voditelja
oekuje koritenje suvremenih nastavnih metoda i primjena komunikacijskih umijea u
voenju grupe. Temeljne odrednice programa su humanost (poimanje vanosti humanog
osjeanja i djelovanja), zdravlje (zdrav ivot, osnove zdravstvene izobrazbe) i socijalna svijest
(meuljudsko i interkulturalno razumijevanje i komunikacija, razvoj snoljivosti i
suosjeanja, razvoj odgovornosti za sebe i zajednicu). U 35 nastavnih jedinica uenici stjeu
znanja o humanitarnim organizacijama, naelima humanog djelovanja, ljudskim pravima,

283

osobnim potrebama i potrebama drugih, humanim odnosima meu spolovima, prevenciji

ponaanja koja dovode do ovisnosti, zdravoj prehrani, tehnikama oputanja, odupiranju
pritisku vrnjaka, dobrom komuniciranju, pokretanju ekolokih akcija itd.
Itkovi, Zora i Nenadi Bilan, Diana Obitelj, kola, droga: Prirunik za roditelje, odgajatelje
i uitelje, Zadar, Zadarska tiskara, 1995.
U knjizi se razlae odgojni model sprjeavanja zlouporabe droga u obitelji i koli. Autorice
nude cjelovit i strukturiran pristup problemu te pozivaju kole na izradu programa prevencije
u sprezi sa irom drutvenom zajednicom. Trae da zlouporaba droga postane otvorena
tema u koli i da uitelj bez zastraivanja i moraliziranja upoznaje uenike sa stvarnim
posljedicama uivanja droga. Uitelju koji sumnja da neki uenik uiva drogu, savjetuju da
problem iznese pred ravnatelja, koji trai miljenje strunog tima. Preventivne mjere za
roditelje ukljuuju metode aktivnog sluanja, iskazivanje povjerenja prema djetetu, jasan
odnos i pomo djetetu da shvati osjeaje drugih. Zasebna poglavlja posveena su mjerama za
prevenciju ovisnosti u predkolskoj i osnovnokolskoj dobi.
Jankovi, Josip Obitelj i droga, Zagreb, kolske novine, 1994.
Knjiga govori o primarnoj prevenciji ovisnosti o raznim sredstvima, od alkoholnih pia do
sintetikih droga. Primarna prevencija ovisnosti obuhvaa: uspostavljanje zdravih
emocionalnih odnosa i ozraja povjerenja u obitelji; poticanje neprivlanosti ili odbojnog
stava prema umjetnim stimulansima; te dodatno informiranje i uvrivanje negativnog stava
prema psihoaktivnim sredstvima. Najvanijim oruem u obiteljskoj prevenciji ovisnosti autor
dri ozraje ljubavi i emocionalnog prihvaanja, koje se ostvaruje vjetom komunikacijom.
Ona podrazumijeva jasne verbalne i neverbalne poruke prihvaanja, koje moe biti
bezuvjetno ili uvjetno te pozitivno ili negativno. Autor takoer tumai sekundarnu i tercijarnu
prevenciju, odnosno nastojanje na zaustavljanju daljnjeg razvoja ovisnosti kad je do nje dolo
te saniranje posljedica poodmakle bolesti.
Jankovi, Josip Savjetovanje: Nedirektivni pristup, Zagreb, NIP Alinea, 1997.
Autor savjetovanje odreuje kao posebnu metodu pruanja pomoi neuspjenim osobama u
njihovom osobnom razvoju, sazrijevanju i prilagoavanju ivotnim uvjetima radi njihova
osposobljavanja za samostalno rjeavanje aktualnih i buduih problema. Savjetovanje je
metoda koja je prijeko potrebna psiholozima, socijalnim radnicima, uiteljima i drugim
strunjacima. Knjiga obrauje sve bitne oblike savjetovanja: teoriju Rogersova nedirektnog
pristupa savjetovanju, samoupoznavanje i rad na sebi, vjebanje vjetina potrebnih za voenje
savjetovanja, pronalaenje, voenje cjelokupnog procesa savjetovanja i vrednovanje
promjena. Autor daje prednost iskustvenom uenju u svim oblicima savjetovanja. Ne
zadrava se na razini teorije, nego nudi vie praktinih primjera u obliku priloga i radionica.
Jankovi, Josip Sukob ili suradnja, II. dopunjeno izdanje, Zagreb, NIP Alinea, 1994.
Autor u knjizi zagovara suradnju meu ljudima. Natjecanje je izvor brojnih sukoba u drutvu,
a kada do njih doe, potrebni su veliki napori za njihovo otklanjanje. Rjeenje problema autor
vidi u odgoju mladih narataja tijekom primarne socijalizacije u duhu suradnje, a ne u
natjecateljskom duhu. Autor je u priruniku ponudio dva programa: Osnove programa
suivota u kooperaciji umjesto kompeticiji i Program primjene sadraja socijalizacije za
kooperaciju. Opisane su pretpostavke za primjenu programa (subjekti, voditelji, mjesto
provoenja programa, pribor) te je ponueno osam vjebi. Naslovi nekih vjebi glase: Sve je
razliito, Kakva sve moe biti razliitost, Svatko moe biti opasan, Znakovi opasnosti i dr. Za
svaku je vjebu odreeno vrijeme trajanja, cilj, sredstvo, materijal, tijek rada i prilozi (igre,
pjesmice i prie). Autor je u realizaciji programa predvidio i suradnju roditelja. Prirunik je

284

koristan odgajateljima u predkolskim ustanovama i uiteljima razredne nastave.

Jankovi, Josip Zloesti aci genijalci: Zamke i stranputice socijalizacije, Zagreb, NIP
Alinea, 1996.
Knjiga je nastala kao rezultat voenja projekata tijekom Domovinskog rata s ciljem pruanja
psihosocijalne pomoi stradalnicima rata. U njoj se na teorijskoj i praktinoj razini prikazuju
tekoe socijalizacije i naini njihova prevladavanja. Opisujui kreativne socijalizacijske
skupine (KSS), autor tvrdi da prvi aksiom procesa formiranja, razvoja i rada socijalizacijskih
skupina jest stalna svijest o osnovnom cilju rada sa skupinom, a to je pomoi djeci da korisno
upotrijebe svoje potencijale na socijalnom, emocionalnom i kognitivnom planu, da budu
uspjena i sretna. Za djelatnike u odgoju i obrazovanju posebno je zanimljiv i koristan VII.
dio knjige, gdje se nalazi program rada kreativnih socijalizacijskih skupina s nizom primjera
za praktini rad s uenicima.
Koir, Manca; Zgrablji, Nada i Ranfl, Rajko ivot s medijima: Prirunik o odgoju za medije
- za roditelje, nastavnike i uitelje, Zagreb, Doron, 1999.
Ova je knjiga prvi slovenski udbenik odgoja za medije, namijenjen roditeljima, odgajateljima
i uiteljima. Poinje UNESCO-ovom Deklaracijom o odgoju za medije iz 1982. godine, u
kojoj se trai izrada i ukljuivanje programa medijskog opismenjavanja u redovite kolske
kurikulume. Rjeenje za zabrinjavajue pojave pasivnog primanja medijskih sadraja, kao to
su oponaanje i otupjelost estetskog i etikog doivljaja kod mladih konzumenata, autori vide
u strpljivom i stalnom razgovoru s djecom kojima se tako pomae izgraditi kritiki stav prema
medijskim sadrajima. U hrvatskom prijevodu umjesto poglavlja o stanju na slovenskoj
medijskoj sceni, daje se prikaz stanja u Hrvatskoj glede koritenja medija, broja i naklade
dnevnika i tjednika, izdanja za djecu i mlade, sluanosti radija openito i pojedinih
programa, gledanosti televizije prema dobi gledatelja, obrazovanju itd.
Kyriacou, Chris Temeljna nastavna umijea: Metodiki prirunik za uspjeno pouavanje i
uenje, Zagreb, Educa, 1995.
U knjizi se opisuju nastavna umijea potrebna za uspjean rad u uionici. Tema se razlae u
kontekstu planiranja i pripreme nastave, izvedbe nastavnog sata, voenja i tijeka nastavnog
sata, razrednog ozraja, discipline, ocjenjivanja uenikog napretka te osvrta i prosudbe
vlastitog nastavnog rada. Razvoj nastavnih umijea proces je koji trai trajno sadrajno i
metodiko usavravanje, odnosno sustavan pristup podizanju opeg standarda nastave. Autor
nudi mnotvo korisnih savjeta uiteljima, a na kraju svakog od poglavlja izdvaja najvanija
pitanja koja mogu posluiti kao podsjetnik za sve na to uitelj treba paziti tijekom nastave.
Knjiga je namijenjena studentima nastavnikih fakulteta i uiteljima koji ele poboljati svoj
rad.
Ledi, Jasminka kola i vrijednosti, Rijeka, Filozofski fakultet, 1999.
Ova rasprava o moralnom odgoju u pluralistikim drutvima sastoji se od teorijskog dijela i
dijela koji donosi rezultate empirijskog istraivanja. U prvome se prikazuju etiri pristupa
moralnom odgoju: Durkheimovo vienje moralnog odgoja kao moralne socijalizacije; pristup
razjanjavanje vrijednosti koji istie osobnu narav vrijednosti; Kohlbergov kognitivnorazvojni pristup; te pristup anti-moralnih pedagoga koji nalaze argumente za iskljuivanje
moralne sfere iz sustava odgoja i obrazovanja. Autorica prihvaa Kohlbergovu teoriju dijelom
i zbog njezine bliskosti s temeljnim naelima Ujedinjenih naroda i Europske unije u odgoju i
obrazovanju. U drugome dijelu prikazuje se poredbena ralamba vrijednosti/poruka koje se
promiu u poetnici i itankama za hrvatski jezik u kolskoj godini 1996./97. i 1986./87.

285

Legrand, Louis Moralna izobrazba danas, Zagreb, Educa, 1995.

Autor govori o prijekoj potrebi za moralnom izobrazbom u suvremenom drutvu, koje je
suoeno s pojavama krenja ljudskih prava, diskriminacijom, nesnoljivou i nasiljem.
Ljudski je ivot postao predmetom raznih manipulacija. Usprkos stvarnosti dananjeg svijeta,
kole sve manje pozornosti posveuju pitanjima moralnog odgoja. Autor daje filozofsku
refleksiju temelja moralnih vrijednosti, ralanjuje gorue suvremene probleme te razmatra
aktivnu pedagogiju primjerenu moralnom odgoju u dananjoj koli. Knjiga ima dva dijela:
U potrazi za teorijskom osnovicom te Institucija i praksa. Drugo poglavlje u drugom dijelu
knjige posveeno je odgoju i obrazovanju za ljudska prava.
Lesourne, Jacques Obrazovanje i drutvo: Izazovi 2000. godine, Zagreb, Educa, 1993.
Ova futuroloki orijentirana studija posveena je promjenama odgojno-obrazovnog sustava u
Francuskoj i svijetu glede potreba informacijskog drutva sutranjice. Glavni zahtjev koji
drutvo postavlja pred obrazovanje jest jaanje sposobnosti, osobito samostalnosti,
otvorenosti prema inovacijama, sklonosti timskom radu, prihvaanja odgovornosti,
odravanja i obnavljanja umijea, poslovnosti, samousmjeravanja osobnog i profesionalnog
ivota itd. Kao smjernice za djelotvoran odgovor izazovima budunosti autor predlae:
prihvaanje promjena u drutvenim zahtjevima koji nee obuhvatiti samo znanja nego i nov
sustav vrijednosti temeljenih na stvaralatvu i odgovornosti; usvajanje smjernica za rjeavanje
problema nastalih produavanjem prosjenog trajanja kolovanja; poboljanje horizontalne i
vertikalne povezanosti unutar kolskog sustava; te veu fleksibilnost u odnosima kole i
vanjskog svijeta.
Madelin, Alain Osloboditi kolu: Obrazovanje la carte, Zagreb, Educa, 1991.
Autor razlae teoriju kolskog sustava u kojoj primat nema obrazovna ponuda, nego
potranja, pa obvezatni kolski jelovnik zamjenjuje kolom la carte. U tom cilju trai
promjenu naina financiranja kolstva. Od drave oekuje da pone financirati prvenstveno
obrazovanje, a manje kolu. U takvim uvjetima svatko raspolae odreenim kapitalom za
obrazovanje koji roditeljima omoguuje da u konkurentskoj kolskoj ponudi odaberu ono to
najvie odgovara potrebama njihova djeteta. Autor smatra da je odluka za oslobaanje kole
putem kolskog doplatka odluka za pravedan obrazovni sustav koji svakom pojedincu prua
jednaku ansu. Napadajui monopol u kolstvu, zagovara pluralizam i konkurenciju, a razloge
straha od liberalnog pluralizma nalazi u strahu od rizika slobode.
Male, Dubravka i Strievi, Ivanka Druenje djece i odraslih: Poziv na zajedniku igru,
Zagreb, kolska knjiga, 1991.
Ovaj prirunik za roditelje, odgajatelje, uitelje, pedagoge i druge nudi niz igara i aktivnosti
koje odraslima i djeci omoguuju zajedniko druenje. Predloene aktivnosti podijeljene su
po dobi djeteta od roenja do rane kolske dobi. Slue kao poticaj djeci i odraslima koji ih
mogu dopunjavati i mijenjati, ovisno o mogunostima, eljama i raspoloenju, prostoru i
raspoloivom materijalu. Svaka igra popraena je pojanjenjima o njezinoj ulozi u razvoju
djeteta odreene dobi i ilustracijama koje prikazuju tijek rada. Veinom je rije o kreativnoj
izradi igraaka pomou kartona, kolaa, komadia drveta, plastinih boca, limenki, spajalica,
dugmadi, tempera, epova, konopaca, vune, sjajnog papira itd.
Male, Dubravka i Strievi, Ivanka Najljepe je biti dijete: Djeja prava, Zagreb, Tipex,
1996.
Ovo je naa prva slikovnica na temu djejih prava. U njoj se navode pojedina prava djece koja
prati tekstualni opis i ilustracija. Na posljednjoj stranici slikovnice nalazi se ilustracija za one
koji e primjenjivati slikovnicu (odgajatelje i uitelje niih razreda osnovne kole).

286

Masheder, Mildred Suraujmo! Djelatnosti i zamisli o miroljubivom rjeavanju sukoba

namijenjene roditeljima i uiteljima djece mlae dobi, Osijek, Sitograf, 1995.
Knjiga je namijenjena prije svega roditeljima i uiteljima koji se bave djecom u dobi od tree
do jedanaeste godine, u vrtiima, osnovnim kolama i igraonicama, s ciljem stvaranja ugoaja
pogodnog za promicanje dobrih odnosa u domu i koli. Knjiga ima est poglavlja: Pozitivan
pristup sebi, Stvaralatvo, Komunikacija, Suradnja, Slagati se s drugima i Miroljubivo
rjeavanje sukoba. Svako poglavlje sadri niz aktivnosti kojima se realizira temeljna zamisao.
Na primjer, prvo poglavlje sadri sljedee teme: pozitivan identitet i afirmacija, arobni krug,
povjerenje i sigurnost, uzajamno potivanje, samopouzdanje i odgovornost, osjeaji i
uvaavanje svog tijela. U promicanju suradnje raznim aktivnostima u dobi od 3. do 11. godine
istaknuto mjesto ima igra. Knjiga je bogato ilustrirana fotografijama i crteima te sadri popis
strune literature za roditelje i uitelje.
Matijevi, Milan Humor u nastavi: Pedagoka i metodika analiza, Zagreb, UNA-MTV,
1994.
Autor razmatra razloge pomanjkanja humora i smijeha u nastavi, razloge pomanjkanja
istraivanja uloge humora u odgoju te mogunosti koritenja humora u raznim nastavnim
podrujima. Posebnu panju posveuje koritenju viceva, anegdota i karikatura u nastavi,
koristei primjere iz djeje knjievnosti, filma i glazbe. Duhovitost kao stil komuniciranja
razvija se jedino u slobodi, koja se iskazuje samopotvrivanjem originalnosti uitelja i
uenika. Humor pozitivno djeluje na socijalizaciju uenika i stvara ozraje suradnje koja je
prijeko potrebna u demokratskoj i humanoj koli.
Matijevi, Milan (ur.) Prilozi razvoju pluralizma u odgoju i kolstvu, Zagreb, Institut za
pedagogijska istraivanja Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, 1994.
Zbornik donosi priloge sudionika simpozija Pluralizam u odgoju i kolstvu, odranog u
veljai 1994. godine u Zagrebu, na kojemu je ocijenjeno stanje u Hrvatskoj i usvojene
preporuke o razvoju pluralizma u odgoju i kolstvu. Pedagoki pluralizam shvaen je kao
bogatstvo razliitih teorijskih orijentacija, odvajanje pedagogije od politike te naputanje
koncepcije slubene dravne pedagogije. Autonomija kole dovodi se u vezu s priznavanjem
miljenja osoba koje neposredno sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu (uitelja, uenika i
roditelja). Njima treba omoguiti da sami stvaraju svoje programe, slobodno biraju koncepciju
kole, udbenike i nastavne metode. Iskazano je nezadovoljstvo zbog pretjerane dravne
regulative u kolstvu i nejasnog odreenja pedagoke samouprave kola. Daje se potpora
otvaranju alternativnih programa i kola (Montessori, Freinet, Petersen itd.).
Matijevi, Milan; Pranji, Marko i Previi, Vlatko (ur.) Pluralizam u odgoju i kolstvu,
Zagreb, Katehetski salezijanski centar, 1994.
Ovaj zbornik prireen je za savjetovanje u organizaciji Europskog foruma za slobodu u
odgoju - Ured za Hrvatsku i Pedagogijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u veljai
1994. ine ga tekstovi domaih i stranih strunjaka pisani prema sredinjoj temi savjetovanja
te prikazi organizacije i rada pojedinih privatnih i alternativnih kola u nas i u svijetu
(katolikih gimnazija, waldorfskih vrtia i osnovne kole u Hrvatskoj, montessori vrtia itd.).
Na kraju su okupljeni tekstovi Europskog foruma, u kojima se naglaava razvijanje osobnosti
i podravanje prava i temeljnih sloboda uenika; sloboda odgoja i nastave; roditeljsko pravo
na izbor odgoja i kolovanja njihove djece u okviru zajednike tradicije, ustava i zakona
zemalja; mnogovrsnost struktura i oblika kolskog sustava; jamstvo drave u provoenju
zakona i financijska potpora javnim i privatnim kolama; javni nadzor nad kolskim sustavom
itd.

287

Mijatovi, Antun i Previi, Vlatko (ur.) Demokratska i interkulturalna obiljeja

srednjokolaca u Hrvatskoj, Zagreb, Interkultura, 1999.
Knjiica prikazuje rezultate dvaju projekata Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu: Genealogija i transfer modela interkulturalizma i kolski kurikulum
i obiljeja hrvatske nacionalne kulture, koji su se odvijali uz potporu Ministarstva znanosti i
tehnologije te Ministarstva prosvjete i porta Republike Hrvatske. Anketnim upitnikom
prikupljeni su podaci o politiko-demokratskoj kulturi srednjokolaca, njihovu interesu za
poznavanjem nekih elemenata razliitih kultura te stavovima prema nacionalno-etnikim,
regionalnim, religijskim i devijantnim grupama. Knjiica je namijenjena prvenstveno
uenicima u kolama u kojima je obavljeno istraivanje i s kojima e se na temelju dobivenih
rezultata obaviti razgovor, ali i drugim kolama, u kojima bi ona mogla potaknuti uenike na
samoispitivanje vlastitih stavova prema europeizaciji hrvatskog kolstva, procesu
demokratizacije u Hrvatskoj, multikulturalizmu, globalizaciji, novoj etici itd.
Milanovi, Mirjana; Strievi, Ivanka; Male, Dubravka i Sekuli-Majurec, Ana Skrb za
dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj, Zagreb, Targa, 2000.
Djelo je pomno izraena analitiko-komparativna studija sainjena u cilju donoenja
prijedloga za promjenu stanja u podruju skrbi i poticanja ranog razvoja djeteta u Republici
Hrvatskoj. Da bi se ostvarilo pravo svakog djeteta na puni razvoj, drutvena zajednica bi
trebala potaknuti stvaranje mree izvanobiteljskih predkolskih programa kojima se
zadovoljavaju razliite djetetove potrebe. Predloena cjelovita koncepcija mree predkolskih
programa predvia raznolike programe koji trae suradnju dravnih i drutvenih institucija,
vladinih i nevladinih tijela, javnih i privatnih ustanova te obitelji. Sredinjicu ponuenog
modela ini centar za obitelj koji preuzima koordinirajuu ulogu u prepoznavanju i
zadovoljavanju lokalnih potreba glede unaprjeivanja kvalitete skrbi i poticanja ranog razvoja
djeteta te se u njemu ostvaruju razliiti programi za djecu i roditelje. Publikacija je nastala u
sklopu projekta Rani razvoj djeteta, koji se provodi u suradnji Ministarstva prosvjete i porta
Republike Hrvatske i UNICEF-ova ureda za Hrvatsku.
Miljak, Arjana Humanistiki pristup teoriji i praksi predkolskog odgoja: Model Izvor,
Velika Gorica i Zagreb, Persona, 1996.
Knjigu ine dvije cjeline: teorijsko razmatranje humanistiki utemeljenog kurikuluma,
posebice predkolskog, te opis tijeka i rezultata akcijskog istraivanja provedenog u
predkolskoj ustanovi Izvor u Zagrebu. U prvom dijelu raspravlja se o izradi kurikuluma
koritenjem akcijskog istraivanja, u kojemu praktiari postaju aktivni istraivai i mijenjaju
teorijske hipoteze. Humanistiki predkolski kurikulum potie samostalnost, slobodu i
neovisnost djeteta, suradnju s roditeljima, razvoj odgajatelja kao refleksivnog praktiara itd.
Drugi dio sadri detaljno izlaganje akcijskog istraivanja odgojno-obrazovne prakse, u
kojemu su videokamerom snimane aktivnosti odgajateljica i njihove rasprave sa strunim
timom, a potom se videozapis prenosio u jezini oblik. Rezultat zajednikog istraivakog
rada je osposobljenost odgajatelja i strunjaka za samostalno istraivanje i mijenjanje
odgojno-obrazovne prakse u svrhu daljnjeg humaniziranja uvjeta u predkolskoj ustanovi.
Miljevi-Riiki, Renata; Male, Dubravka i Rijavec, Majda Odgoj za razvoj, UNICEF,
Jastrebarsko, Naklada Slap, 1999.
Ovaj prirunik rezultat je rada na projektu Odgoj za razvoj kojega je odobrilo Ministarstvo
prosvjete i porta RH, a financirao UNICEF - Ured za Hrvatsku. Nositelj je projekta
Filozofski fakultet - Pedagogijske znanosti u Zagrebu. U sklopu projekta uveden je izborni
kolegij Odgoj za razvoj na zavrnoj godini studija razredne nastave. Rad sa studentima

288

pomogao je autoricama da ideje odgoja za razvoj ukljue u postojee nastavne jedinice

aktualnih kolskih udbenika. Osim takvih primjera navedene su i aktivnosti koje nisu izravno
povezane s nastavnim programom, ali ih uitelji mogu koristiti kad im se uini prikladnim, te
ih prilagoditi odreenom kolskom predmetu i dobi uenika. Niz inventivnih aktivnosti
pomau uenicima da bolje shvate vanost meuovisnosti, potivanja razlika, odnosa potreba
i prava, suradnje i sudjelovanja u konstruktivnim promjenama. Kao razloge irenja koncepcije
odgoja za razvoj autorice navode promjene u shvaanju razvoja, koji se od tehnoloke
proiruje na moralnu i drutvenu sferu; sloenost globalnih socijalnih, gospodarskih,
politikih, kulturnih, tehnolokih i ekolokih pitanja, koja trai pojedince sposobne shvatiti
meuovisnost drutvenih zbivanja i preuzeti aktivnu ulogu u rjeavanju drutvenih problema;
te promjene odgojnih i obrazovnih vrijednosti, gdje se naglasak sve vie stavlja na
osposobljavanje pojedinca za samostalno uenje, nalaenje potrebnih informacija i njihovo
koritenje u svakodnevnom ivotu. Knjiga je objavljena na hrvatskom i engleskom jeziku.
Miljkovi, Dubravka i Rijavec, Majda Razgovori sa zrcalom: Psihologija samopouzdanja,
Zagreb, IEP, 1996.
Prirunik se temelji na postavkama psihologije samopouzdanja koja polazi od self-koncepta
ili pojma o sebi. Poglavlja u knjizi su: Tko sam ja - pojam o sebi; Kakav sam; Preuzmite
odgovornost za vlastiti ivot; Realno procijenite sami sebe; Provjerite kriterije po kojima se
vrednujete; Nauite se izboriti za svoja prava; Nauite uspjenije komunicirati; Nauite bolje
misliti; Kontrolirajte negativne emocije; Nauite podnijeti (ne)uspjeh; Samopotovanje i spol;
uvajte se pretjeranog samopouzdanja. Autorice su teorijska promiljanja o psihologiji
samopouzdanja ilustrirale brojnim primjerima za (samo)procjenjivanje.
Mougniotte, Alain Odgajati za demokraciju, Zagreb, Educa, 1995.
Djelo je cjelovita studija o drutvenom odgoju i odgoju za demokraciju. Autor pojanjava i
predlae modele, oblike i metode ostvarivanja drutvenog odgoja svjesnog i punopravnog
graanina. Predlae kako odgajati za vrednote te tumai potekoe, neizvjesnosti i izazove
demokracije. Nakon odreenja demokracije slijede didaktiko-metodiki modeli i sredstva.
Odgoj za demokraciju promilja se u kontekstu filozofije politike i znanosti o odgoju. Sadraj
knjige podijeljen je u etiri cjeline i 25 poglavlja. Kroz tekst se neprekidno provlai misao o
ljudskim pravima kao uvjetima razvoja demokratskog drutva. Na kraju svake cjeline nalazi
se grafiki predstavljen saetak.
Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava: Prvi dio: Predkolski odgoj,
osnovna kola - razredna i predmetna nastava, srednja kola, Zagreb, Vlada Republike
Hrvatske, 1999.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske 1995. godine uspostavljen je Nacionalni odbor za
obrazovanje o ljudskim pravima, kao savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika
relevantnih ministarstava i strunjaka u podruju odgoja i obrazovanja za ljudska prava, sa
zadaom razvijanja nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava te
nadgledanja njegove provedbe. Prvi dio Nacionalnog programa obuhvaa predkolski odgoj te
osnovnu i srednju kolu. Drugi e dio obuhvatiti visoko kolstvo, obrazovanje odraslih i
medije u razvijanju svijesti javnosti o ljudskim pravima i graanskom sudjelovanju.
Nacionalni se program temelji na najvanijim nacionalnim i meunarodnim dokumentima o
ljudskim pravima. Hrvatski model odgoja i obrazovanja za ljudska prava u prilagoenom
obliku sadri teorijske okosnice razvijene u sklopu projekta Obrazovanje za mir i ljudska
prava za hrvatske osnovne kole koji se odvijao pod pokroviteljstvom UNESCO-a, te
ukljuuje rezultate nekoliko UNICEF-ovih projekata za razvoj, mir, suradnju, nenasilno
rjeavanje sukoba i ljudska prava; projekta Graanin i Ustav: Temelji demokracije

289

Meunarodnog centra za graanski odgoj i obrazovanje iz SAD-a; UNESCO-ova projekta

Udruene kole; nekoliko projekata Vijea Europe itd. Model ukljuuje est meupovezanih
podruja: samopouzdanje, identitet i naslijee; kulturni pluralizam i interkulturalno
razumijevanje; demokraciju i graansko drutvo; mir i mirno rjeavanje sukoba; promicanje i
zatitu ljudskih prava i sloboda; te meuovisnost prirodnog i ljudskog svijeta s odrivim
razvojem.
Neill, Alexander Sutherland kola Summerhill: Novi pogled na djetinjstvo, Zagreb, Sara 93,
1999.
Knjiga sadri osvrt radikalnog pedagoga i uitelja na pola stoljea rada njegove pionirske
samoupravne kole Summerhill, koja je ve tridesetih godina postala poznata u Velikoj
Britaniji i svijetu. Cilj te alternativne kole jest iskoristiti djetinjstvo i mladost za postizanje
emocionalne zrelosti i jaanje samopouzdanja, kao preduvjeta motiviranosti za akademsko
uenje. Kljuni preduvjet rasta jest sloboda za igru, koja se u ozraju odobravanja i ljubavi
osigurava djeci sve dotle dok za njom osjeaju potrebu. Pohaanje nastave nije obvezatno.
Drutveni nadzor nad ponaanjem pojedinca provodi itava zajednica putem rasprava na
zajednikim sastancima, na kojima uenici donose i mijenjaju pravila ponaanja, razmjenjuju
osobna iskustva nepravde i zajedniki s uiteljima trae rjeenja. Summerhillska struktura
istodobno ukljuuje i oblike samoupravljanja i hijerarhijski ustroj ureen prema dobi, jer su
stariji uenici odgovorni za mlae.
Obrazovanje za tolerantnost: Pristupi, koncepcije i rjeenja, Rijeka, Pedagoki fakultet Odsjek za pedagogiju Sveuilita u Rijeci, 1997.
U knjizi su sabrani radovi s Meunarodnog znanstvenog skupa pod nazivom Obrazovanje za
tolerantnost: Pristupi, koncepcije i rjeenja odranog na Pedagokom fakultetu u Rijeci 1995.
godine povodom Meunarodne godine tolerancije. Svoje radove na skupu predstavili su
hrvatski i inozemni znanstvenici, pedagozi i drugi strunjaci te time pridonijeli
interdisciplinarnom razmatranju fenomena obrazovanja za snoljivost. Nakon uvodnog
referata Koncipiranje obrazovanja za tolerantnost: Pretpostavke realizacije, slijede radovi o
pojedinim oblicima obrazovanja za toleranciju.
Odgoj za mir, Zrno, Zagreb, godite IV., prosinac 1994., br. 10-11, sijeanj 1995.
Tematski broj asopisa za obitelj, vrti i kolu Zrno donosi priloge vie autora s tematikom
odgoja za mir. Posebno su zanimljivi tekstovi o promiljanju Boia u svijesti djece i odraslih,
UNESCO-ovom pristupu odgoju i obrazovanju za mir i snoljivost, programu odgoja za mir
te metodikim pitanjima odgoja za mir i snoljivost, snoljivost u koli i snoljivost u ivotu
te odgoju za mir kao alternativi bez alternative.
Osnove demokracije, udbenik za uenike osnovne kole, Zagreb, Hrvatski pedagokoknjievni zbor, 1997.
Udbenik za graanski odgoj za uenike osnovne kole nastao je prema istoimenom
udbeniku Centra za graanski odgoj u SAD. Sadraj udbenika ini dvadeset nastavnih
jedinica u kojima se obrauju aktualna drutvena, gospodarska, politika, socijalna i moralna
pitanja. Za svaku jedinicu je odreen cilj te izdvojeni problemi koje treba uoavati i rjeavati.
Predviena su i ponavljanja i primjena nauenog. Neki od naslova su: Zato nam treba vlast;
to je republikanska vlast; to je ustavna dravna vlast itd.
Osnove demokracije, udbenik za uenike srednje kole, Zagreb, Hrvatski pedagokoknjievni zbor, 1998.
Ovo je udbenik iz podruja graanskog odgoja namijenjen srednjim kolama objavljen

290

prema istoimenom udbeniku Centra za graanski odgoj u SAD. Sadri dvadeset jedinica
kojima se odgovara na pitanja kao to su: Koja je razlika izmeu vlasti i moi bez vlasti? Koji
su izvori vlasti? to je privatnost? itd. U svakoj lekciji navode se ciljevi, temeljni pojmovi,
vjebe kritikog miljenja i primjena nauenog. Uenika se potie na kritiko promiljanje
sadraja nastavnih jedinica uvoenjem pitanja to vi mislite? Za svaku lekciju postoji i
tablica intelektualnih strategija u svezi s razliitim odreenjima pojmova. Program polazi od
teze da su etiri pojma (vlast, pravda, privatnost i odgovornost) koji ine temelj graanskog
odgoja opa i da se stoga njihov program moe primijeniti u razliitim politikim i kulturnim
kontekstima.
Paleek, Vladimir Djeca zemalja u razvoju, Zagreb, Meunarodni fond Gladno dijete,
1980.
Prije trideset godina u Zagrebu je osnovan Meunarodni fond Gladno dijete. Osnovni cilj
Fonda bila je borba protiv neishranjenosti djece u svijetu. Autor je knjigu posvetio djeci koja
su umrla gola, bosa i gladna, pored prepunih stolova hrane, a napisana je povodom
Meunarodne godine djeteta i 30-godinjice rada Fonda. U knjizi pratimo podatke o
natalitetu, mortalitetu, oekivanom ivotnom vijeku i drugim globalnim podacima o djeci.
Tekst je bogato ilustriran fotografijama iz arhive Svjetske zdravstvene organizacije i Visokog
povjerenika za izbjeglice te stihovima i izjavama istaknutih osoba tog vremena.
Paravina, Emil Djeji forum: Prijedlozi za ostvarivanje i program rada, Zagreb, Savez
drutava Naa djeca Hrvatske, 1993.
Nakon gaenja ideologizirane Pionirske organizacije nametnulo se pitanje: kako u naim
uvjetima ostvarivati pravo djece i uenika na (samo)organiziranje? U svijetu postoji vie
odgovora na to pitanje. U nekim dravama uenici samostalno ili u suradnji s odraslima
(uiteljima i dr.) osnivaju uenika vijea, djeje forume, ueniku samoupravu i sl. Autor
zagovara osnivanje djejih foruma u odgojnoobrazovnim ustanovama. U uvodnom dijelu
objanjava koncepciju i daje prijedlog za djelovanje djejeg foruma, a zatim razmatra izbor
gradiva za programska podruja: ostvarivanje prava djeteta; odgoj i obrazovanje za mir,
meusobno razumijevanje i suradnju te zabavni sadraji u funkciji djejeg foruma.
Paravina, Emil Ostvarivanje prava djeteta, Zagreb, Savez drutava Naa djeca Hrvatske,
1999.
Ova knjiga predstavlja jednu od prvih popularnoznanstvenih publikacija o temeljnim i
posebnim pravima djeteta u Hrvatskoj. Prvo izdanje objavljeno je jo 1989. godine. Sadri 7
poglavlja u kojima se govori o statusu djeteta u drutvu; Deklaraciji o pravima djeteta iz 1959.
godine; Konvenciji o pravima djeteta iz 1989. godine; vizijama globalnog sustava brige o
djeci; ivotu djece u gospodarski nerazvijenim zemljama; pravima djeteta u Hrvatskoj i
aktivnostima Saveza drutava Naa djeca Hrvatske u tom podruju.
Peko, Anelka; Jankovi, Josip; Paali, Mira; panja, Sanja i Buljubai-Kuzmanovi,
Vesna Zajedno jai, Osijek i Vukovar, PRONI centar za socijalno poduavanje, 2000.
Nevladina udruga PRONI pokrenula je pilot-projekt Zajedno jai u cilju unaprjeenja
mirovnih i demokratskih procesa u hrvatskom Podunavlju i Baranji. U projektu su sudjelovali
uenici i uitelji razliitih nacionalnosti na razvoju snoljivosti, nenasilne komunikacije,
mirnog rjeavanja sukoba te kreativnog izraavanja koritenjem metoda iskustvenog uenja.
Program su inile tematski povezane radionice organizirane kao tjedni susreti uenika i
uitelja iz desetak kola. Knjiga donosi teorijske priloge i detaljan prikaz radionica. Program
je dobio podrku Vijea Europe i Ministarstva prosvjete i porta Republike Hrvatske.

291

Perotti, Antonio Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje, Zagreb, Educa, 1995.

Knjiga donosi sintezu razmiljanja koja se provlae kroz brojna izdanja Vijea Europe u svezi
s interkulturalnim odgojem i obrazovanjem. Od osamdesetih godina Vijee Europe potie
uvoenje interkulturalnog obrazovanja u kole kao izazov demokracije, kao ravnoteu
kulturnoj raznolikosti i kao temelj za jaanje drutvene kohezije. Autor navodi razloge u
korist interkulturalnog obrazovanja te opisuje interkulturalne sadraje koji tee svu djecu
ukljuiti u pluralno drutvo. U Europi svakodnevno raste potreba za pronalaenjem trajnog
rjeenja problema manjina i vjerskog pluralizma u podruju obrazovanja. Stoga se trai
koncepcija kojom se od pripadnika manjina ili stranaca nee traiti da internaliziraju mitove
nacionalne kulture i koja e osigurati kvalitetno obrazovanje u uvjetima vjerskog pluralizma
kao posebnog oblika kulturne raznolikosti. Zbog izazova novih procesa kolektivne
identifikacije i individualne akulturacije, kola mora prenijeti znanja i razviti sposobnosti to
e uenicima omoguiti razumijevanje i prihvaanje zajednikih vrijednosti, a da pritom ne
dovede u pitanje njihov pojedinani identitet. Da bi to postigao, pojedinac mora nai mjeru
izmeu kolektivne identifikacije i slobode izbora osobnog identiteta.
Pogai, Milka O pravu djeteta, Zagreb, Domae ognjite, knjiga V., sveska IV., 1904.
Autorica je poznata hrvatska uiteljica, socijalna radnica i pisac djela s odgojnom tematikom.
Njezin tekst o pravima djeteta, napisan poetkom dvadesetog stoljea, nadahnut je
kranskom idejom ljubavi prema djeci i djelom Ellen Key Stoljee djeteta. Autorica istie da
djeci nije dovoljno dati ivot, nahraniti ih i obui, nego im valja pruiti ljubav, koja je
izuzetno znaajna za razvoj djeje osobnosti. Tekst zavrava porukom: Dajmo djeci radost za
ivot, priznavajmo njihovu osobnost da iza nas dou sretniji ljudi!
Prema drutvu koje ui: Pouavanje i uenje: Bijeli dokument o obrazovanju, Zagreb,
Educa, 1996.
Bijeli dokument o obrazovanju Povjerenstva Europske unije nastao je na temelju zakljuaka
Europskog vijea iz 1995. godine. Rije je o procesu ralanjivanja problema i odreivanja
smjernica za djelovanje u podruju odgoja, obrazovanja i izobrazbe u Europi. Glavni smjerovi
djelatnosti na europskoj razini odreeni su sljedeim ciljevima: poticanje stjecanja novog
znanja, pribliavanje kole i svijeta rada, suzbijanje socijalne iskljuenosti, poznavanje triju
europskih jezika te jednak odnos prema kapitalnim ulaganjima i ulaganjima u odgoj,
obrazovanje i izobrazbu. U dokumentu se posebno razmatraju mogunosti novih obrazaca
cjeloivotnog uenja. Cilj dokumenta je zacrtati siguran europski put prema drutvu koje ui.
Projekt graanin, udbenik za uenike, Zagreb, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, 1998.
Ovaj udbenik graanskog odgoja za vie razrede osnovne kole i nie razrede srednje kole
nastao je po uzoru na istoimeni program Centra za graanski odgoj u SAD. Osnovna tema
udbenika jest javna politika, a njegov glavni cilj je pomoi uenicima da umiju samostalno
procijeniti koji dijelovi vlasti su odgovorni za rjeavanje odreenih problema s kojima se
susreu, ime ih se potie da utjeu na dravnu politiku. Sadraj udbenika podijeljen je u est
koraka: Prepoznavanje problema javne politike u vaoj sredini, Izbor problema koji e se
razmatrati u razredu, Prikupljanje podataka o problemu koji e va razred prouavati, Izrada
razrednog portofolija, Predlaganje vie portofolija i Osvrt na ono to ste nauili. Potom slijedi
Rjenik pojmova i Ocjena projekta prema miljenju uenika. Za svaki korak odreen je cilj,
sadraj rasprave u razredu, aktivnosti u grupama, domae zadae i razne vrste upitnika.
Rijavec, Majda uda se ipak dogaaju, Psihologija pozitivnog miljenja, Zagreb, IEP, 1994.
Tema knjige pripada podruju psihologije pozitivnog miljenja. Autorica polazi od stava da
promjenom nekih temeljnih uvjerenja moemo poboljati svoje ponaanje te emocionalno i

292

zdravstveno stanje. Razmatra pitanja pozitivnog stava prema sebi, drugim ljudima i ivotu
openito. Prvi dio nosi naslov Moramo misliti, ali kako? i u njemu se pojanjavaju obiljeja
negativnog miljenja. U drugom dijelu, pod naslovom Mo svjesnog, govori se o slici o
sebi, samopotovanju te otkrivanju pozitivnog u drugima i situaciji u kojoj se nalazimo. U
treem dijelu, naslovljenom Mo nesvjesnog, razmatra se nesvjesni um, budunost u
sadanjosti, miljenje i zdravlje, mentalitet pobjednika i postupci u kriznim situacijama. Tekst
je obogaen vjebama, upitnicima i njihovim komentarima. Knjiga je korisna svima koji rade
s ljudima, od odgajatelja i uitelja do socijalnih radnika, psihologa, pedagoga i defektologa.
Rijavec, Majda i Miljkovi, Dubravka A to biste vi uinili: Psihologija protiv zdravog
razuma, Zagreb, IEP, 1997.
Autorice izlau znanstvenu psihologiju na popularan i humoristian nain. Opisuju mnoge
poznate psihologijske eksperimente i njihove implikacije u svakodnevnom ivotu. Pomou
niza primjera, pria i ala razotkrivaju zamke psihologije potroaa; tajne zoopsihologije;
iluzornost uvjerenja o sudbinskoj predodreenosti i uvjerenja o potpunoj kontroli nad
stvarima; ljudsku sklonost ponavljanju neuspjenih reakcija na probleme; fenomen
iskrivljavanja injenica pri dosjeanju; Barnumov efekt koji objanjava zato su ljudi skloni
vjerovati horoskopima; socijalne uloge itd. Za svaki problem navode to se moe uiniti
kako bi se lake i djelotvornije dolo do rjeenja.
Salovey, Peter i Sluyter, David J. Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija:
Pedagoke implikacije, Zagreb, Educa, 1999.
U knjizi su znanstvene postavke o emocijama i emocionalnom razvoju nadopunjene idejama
praktiara o mogunosti njihove primjene u svakodnevnom radu s djecom i mladei.
Nadovezujui se na teoriju Daniela Golemana o emocionalnoj inteligenciji i teoriju Howarda
Gardnera o viestrukoj inteligenciji, autori istrauju mogunosti primjene uenja o
emocionalnoj i socijalnoj kompetenciji u programima primarne prevencije u podruju
kriminala, mentalnog zdravlja, nezaposlenosti, ovisnosti, neeljene trudnoe, prekida
kolovanja itd. Objedinjujui teoriju i praksu, pokazuju kako znanja iz neuroanatomije,
djejeg razvoja, teorije inteligencije i praktine pedagogije mogu pomoi uenicima da
razviju zdrave emocionalne navike: samoosvijetenost, samoregulaciju, empatiju i drutvena
umijea.
Savater, Fernardo Etika za Amadora, Zagreb, Educa, 1998.
Autor, profesor etike na Sveuilitu u Madridu, na popularno-znanstveni nain, u obliku
razgovora oca i sina, izlae svoje etike postavke. Iako ne vjeruje da etika moe ita
razrijeiti, dri da ona treba poticati rasprave o svakodnevnim ivotnim problemima. Moralne
rasprave trebaju biti sastavni dio svakog odgoja jer, istie, etika potie razvoj slobodnih
mislilaca. Iznose se brojni primjeri iz svakodnevnog ivota i grkih mitova, navodi iz djla
Seneke, Spinoze, Rousseaua, Fromma itd. Na tragu Kanta, autor sagledava etike projekte kao
proizvode slobode te iz tog kuta raspravlja o pravdi, dostojanstvu i potpori. Unato
prihvaanju minimalnih zahtjeva koje drutva moraju ispunjavati, autor dri da ideje ljudskih
prava ostaju vie katalog lijepih nakana negoli postignua.
Seitz, Marielle i Hallwachs, Ursula Montessori ili Waldorf?: Knjiga za roditelje, odgajatelje
i pedagoge, Zagreb, Educa, 1997.
Sueljavanjem znaajki waldorfske i Montessori-pedagogije, autorice pokazuju slinosti i
razlike izmeu ta dva pristupa. Polazite za odgoj i nastavu i Montessori i Steiner nalaze u
jedinstvenosti svakog pojedinog djeteta i zakonitostima individualnog razvoja. Oni se slau i
u odreivanju uloge odgajatelja. Od njega trae da potuje interes djeteta, a ne da ga pokuava

293

oblikovati prema svojim predodbama i uzorima. Meutim, razlike meu njima javljaju se u
odreivanju putova koji vode k tom cilju, osobito u djejem vrtiu i tijekom prvih godina
kolovanja. Dok waldorfska pedagogija relativno kasno poinje s razvojem djetetovih
intelektualnih sposobnosti, Montessori-pedagogija to ini u najranijoj dobi. U viim razredima
izmeu ta dva pristupa ima puno dodirnih toaka: bavljenje zemljoradnjom, zanatima, rad na
projektima itd. Usporedba je provedena u pogledu temeljnih pedagokih naela, slike djeteta,
tipa kole, razreda, uloge uitelja i odgajatelja, strukture nastave, razvoja osjetila i pokreta,
vjerskog odgoja, nastavnih materijala, kriterija za prijam, nastavnih planova, svjedodaba,
prijelaza u vie kole te odnosa roditeljskog doma i kole.
Skok, Pavao Prava i dunosti uenika u koli, Luko, Pedagoki servis, 1999.
Prava i dunosti uenika pravni su i pedagoki fenomen. Autor ih ocjenjuje kao cjelovitu
pedagogijsku paradigmu koja je, iako nevidljiva, izuzetno znaajna, budui da bitno utjee na
odgojni proces, a protee se od odreivanja odgojnih ciljeva i zadataka, utvrivanja sadraja,
izbora sociolokih oblika i metoda rada do evaluacije postignua. Na poetku se daje
povijesni pregled prava i dunosti uenika u koli te iznose razliita teorijska motrita u tom
podruju. Posebno poglavlje posveeno je rezultatima empirijskog istraivanja o pravima i
dunostima uenika u koli, u kojemu su koriteni elementi kvalitativnog pristupa (oluja ideja
i sl.). U nekim poglavljima usporeuje se ostvarivanje prava i dunosti uenika u svijetu i u
Hrvatskoj; iznosi futuroloka vizija prava i dunosti uenika te opisuje sadraj i oblici
ostvarivanja prava i dunosti uenika u nastavi.
Spaji-Vrka, Vedrana Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata, Zagreb, Naklada MD, 1996.
Knjiga je rezultat viegodinjeg antropoloko-pedagokog istraivanja ivota i odgoja djece
tijekom prve polovice dvadesetog stoljea u Hrvatskoj. Sadraj je podijeljen u dva dijela. U
prvome se opisuje kulturni kontekst odrastanja. Autorica se dotie tema kao to su:
demografska struktura i drutveni odnosi, ukljuujui odnose prema pripadnicima drugih
naroda i kultura; gospodarstvo, ukljuujui emigraciju; duhovni ivot; stanovanje; prehrana;
odjea i obua; zdravstvene navike; bolesti i lijeenje; smrt i pokop itd. U drugom dijelu prati
se ivotni ciklus djece i mladei: trudnoa, roenje, djetinjstvo, mladenatvo, pripreme za
brak, brani ivot. Stil pisanja je kombinacija standardnog jezika i lokalnog govora. Na kraju
knjige je rjenik lokalnih rijei koje se pojavljuju u knjizi.
Spaji-Vrka, Vedrana (ur.) Temeljni meunarodni dokumenti iz podruja odgoja i
obrazovanja za ljudska prava, Zagreb, Vlada Republike Hrvatske, 1999.
Meunarodni dokumenti sadrani u ovoj publikaciji dio su dokumenata prevedenih u sklopu
projekta Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne kole, na kojemu je od
1997. do 1999. godine radila grupa istraivaa s Filozofskog fakulteta i Uiteljske akademije
u Zagrebu pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Vlade Kraljevine Nizozemske, Vlade Republike
Hrvatske i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO. Ovdje su objavljeni sljedei dokumenti:
Opa deklaracija o ljudskim pravima; Konvencija o pravima djeteta; Konvencija protiv
diskriminacije u obrazovanju; Preporuka o obrazovanju za meunarodno razumijevanje,
suradnju i mir te potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda; Cjeloviti okvir djelovanja u
obrazovanju za mir, ljudska prava i demokraciju; Zavrna deklaracija Drugog sastanka na
vrhu Vijea Europe; Preporuka br. R (85) 7 o poduavanju i uenju o ljudskim pravima u
kolama; te Deklaracija i program o obrazovanju za demokratsko graanstvo, temeljeno na
pravima i odgovornostima graana.
Spaji-Vrka, Vedrana; Hudek, Josip i Pir, Goran Svijet u opasnosti: Popularna ekoloka
poetnica za uenike osnovne kole, Zagreb, Kult film, Enconet International i ZGO Zagreb,

294

1994.
Knjiga je prva ekoloka poetnica za osnovne kole u Republici Hrvatskoj, izdana uz potporu
Zavoda za kolstvo Ministarstva prosvjete Republike Hrvatske, kao doprinos temeljitijem
ostvarivanju zadataka opeg odgoja i obrazovanja, razvijanju ekoloke svijesti i usvajanju
potrebnih ekolokih znanja, navika i ponaanja. itajui o uzbudljivim zgodama mudre ptice
Dodo, dobroudnog gorile Juppiea i drugih biljnih, ivotinjskih i djejih junaka koji se bore
protiv okrutnog oneiivaa Prljavog Rudija, uenici ue o povijesti i razvoju Zemlje te
opasnostima koje ugroavaju opstanak ivota na njoj. Pojedina su poglavlja posveena
energiji; oneienju i zatiti zraka, tla, voda i uma; ugroenosti i zatiti ivotinja i biljaka;
proizvodnji hrane; otpadu; buci; problemima seoskog i gradskog ivota; meuovisnosti svijeta
itd. U dodacima na kraju nalazi se pismo indijanskog poglavice, rjenik eko-kole, adrese
ustanova vanih za zatitu okolia i Deset zapovijedi prijatelja okolia.
imac, Neven Abeceda demokracije: Razgovori o demokraciji, Zagreb, Udruga domovine i
dijaspore za demokratsko drutvo i Hrvatsko kulturno drutvo Napredak, 1999.
Knjiica nudi osnovne podatke i znanja o pojmovima demokracije, politike, drutva i prava, a
namijenjena je u prvom redu mladima. Autor jednostavno tumai povijest i osnovne pojmove
demokracije, demokratske institucije, perspektive i izazove demokracija, opasnosti za
demokraciju te dileme i slabosti demokracija, nastojei potaknuti mlade na aktivno, brino i
kritiko graansko sudjelovanje.
Uenje: Blago u nama: Izvjee UNESCO-u Meunarodnog povjerenstva za razvoj
obrazovanja za 21. stoljee, Zagreb, Educa, 1998.
Djelo je izvjee Meunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljee. Budui
da cjeloivotno i cjelovito obrazovanje predstavlja jedan od najdjelotvornijih odgovora na
izazove 21. stoljea, u izvjeu se predlae da se ono utemelji na etiri potpornja: uiti biti,
uiti znati, uiti initi i uiti ivjeti zajedno. Naglaava se sredinja uloga uitelja i potreba za
poboljanjem njihove naobrazbe, poloaja i radnih uvjeta. Nadalje, nove informatike
tehnologije treba uiniti dostupnima to veem broju ljudi kako bi pridonijele unaprjeenju
obrazovnih sustava i ljudskom razvoju u cjelini. Izvjee zavrava zahtjevom za veim
ulaganjima u obrazovanje na meunarodnoj i nacionalnoj razini te za proirenjem
meunarodne suradnje u obrazovanju, a od UNESCO-a se oekuje da u tome odigra kljunu
ulogu.
UNESCO-ove udruene kole: Odgoj za meunarodno razumijevanje u ratom zahvaenoj
Hrvatskoj, Bilten UNESCO-ovih udruenih kola, Hrvatska komisija za suradnju s
UNESCO-om, Zagreb, 1994., br. 1, str. 3-76.
Prvi broj asopisa UNESCO-ovih udruenih kola upoznaje itatelje s Projektom udruenih
kola u svijetu i Hrvatskoj. Opisuju se aktivnosti UNESCO-ovih udruenih kola u Hrvatskoj,
kao to je meunarodni seminar Globalno obrazovanje u ratnom okruenju (Osijek, 1993.),
meunarodni seminar Linguapax - Meunarodno obrazovanje u nastavi stranih jezika
(Dubrovnik, 1994.), pomo kolama i prognanim uenicima i sl. Objavljen je i prijevod
Preporuke o odgoju za meunarodno razumijevanje, suradnju i mir, ljudska prava i slobode, iz
1974.
Uzelac, Maja (ur.) Za Damire i Nemire: Vrata prema nenasilju, Zagreb, Mali korak - Centar
za kulturu mira i nenasilja, 1997.
Ova je knjiga prirunik za uitelje i uenike osnovne kole o miroljubivom rjeavanju
problema u koli i ublaavanju trauma, koji je nastao kao dio istoimenog projekta. Ima pet
dijelova s ukupno 20 radionica u kojima djeca ue pozitivne ivotne strategije, kao to su

295

asertivnost, nenasilna komunikacija, meusobno razumijevanje i snoljivost, suradnja,

konstruktivno rjeavanje problema i konfliktnih situacija, uspjeno sueljavanje s ljutnjom, te
(samo)pomo u noenju s traumama. Novost ovog prirunika ini spajanje aktivnosti koje su
okrenute budunosti (proaktivne) s onima koje su vezane uz sjeanje na prolost (reaktivne).
Postoji i dodatak priruniku u kojemu se nalaze biljeke uitelja, radovi i zapaanja uenika te
izvjee supervizora i drugih osoba o pokusnoj provedbi programa nazvanog Za Damire i
Nemire.
Uzelac, Maja; Bognar, Ladislav i Bagi, Aida Budimo prijatelji, Zagreb, Slon, 1994.
Ovaj prirunik o odgoju i obrazovanju za nenasilje i suradnju nastao je tijekom 1993. i 1994.
godine, kada su autori vodili seminare i radionice u podruju mirovne edukacije odgajatelja,
uitelja i srednjokolskih profesora. Autori pojanjavaju filozofiju nenasilja te razrauju
program odgoja i obrazovanja za nenasilje i suradnju. Prirunik sadri 33 odgojne radionice
za djecu od 7 do 14 godina, u kojima se nudi program od 10 tema s dodatkom o pravima
djece.
Vidaak, Igor; Spaji-Vrka, Vedrana i Boi, Jasmina (ur.) Obrazovanje za ljudska prava i
demokraciju: Meunarodni adresar, Zagreb, Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Projekt
Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne kole, 2000.
Publikacija je dio materijala prireenog u UNESCO-ovu projektu za Hrvatsku, svrha kojega
je bila izrada koncepcije cjelovitog pristupa obrazovanju za ljudska prava u razrednoj nastavi
te nastavnih materijala za uitelje, uenike i sve one koji tee ukljuivanju sadraja o ljudskim
pravima u odgojno-obrazovnu djelatnost. Adresar sadri oko 450 adresa lokalnih, nacionalnih,
meuvladinih i meunarodnih ustanova i organizacija iz cijelog svijeta, ukljuujui hrvatske,
koje se bave promicanjem i zatitom ljudskih prava, mira, graanskog drutva i pluralizma.
Biljeka o pojedinoj ustanovi sadri: adresu, brojeve telefona i faksa, ukljuujui e-mail
adresu i web-stranicu gdje je to bilo dostupno, godinu osnivanja, opis djelatnosti, ciljne grupe
i publikacije.
Vrgo, Hrvoje (ur.) Odgoj i obrazovanje za ivot u demokratskom drutvu, Zbornik radova
21. kole pedagoga, Zagreb, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, 1997.
Zbornik radova pod naslovom Odgoj i obrazovanje za ivot u demokratskom drutvu prireen
je za 21. kolu pedagoga, odranu 1997. godine u Stubikim Toplicama u organizaciji
Hrvatskog pedagoko-knjievnog zbora. Struktura zbornika: uvodno izlaganje, predavanja,
izvjea, pedagoke radionice i dodatak s temeljnim dokumentima o miru, ljudskim pravima i
demokraciji. Zbornik donosi sljedee tekstove: Boe Vuleta: Polazita i mogunosti odgoja za
mir; Vedrana Spaji--Vrka: Globalna etika, kulturni pluralizam i demokracija; Mira Alini:
Suvremeni pogledi na zatitu djejih prava; Mile Silov: kola i odgoj za ljudska prava i
Branko Bonjak: Razredno ozraje - drugo lice nastave. Zbornik takoer sadri izvjee o
nacionalnom programu odgoja i obrazovanja za ljudska prava te etiri radionice.
Vrgo, Hrvoje (ur.) Odgoj za toleranciju, meusobno razumijevanje i suradnju, Zagreb,
Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, 1995.
Ova je knjiga zbornik radova prireenih za 20. kolu pedagoga koja je odrana 1995. godine u
Stubikim Toplicama u organizaciji Hrvatskog pedagoko-knjievnog zbora. Tema kole,
Odgoj za toleranciju, meusobno razumijevanje i suradnju, odabrana je povodom
Meunarodne godine tolerancije, 1995. Interdisciplinarni pristup temi obuhvatio je pedagoki,
psiholoki, socioloki, teoloki i pravni aspekt. Zbornik se sastoji od etiri dijela: uvodne
rijei, predavanja, pedagokih radionica i priloga (dokumenata). Evo naslova predavanja:
Zvonimir eparovi: Za pedagogiju ljudskih prava; Naima Bali: Odgojem za toleranciju,

296

obrazovanjem za demokraciju; Vlatko Badurina: Promicanje kulture dijaloga religijskim

odgojem; Dubravka Male: Odgoj za toleranciju u obitelji i koli; Renata Miljevi - Riiki:
Odgoj za mir - razliita tumaenja termina i Maja Uzelac: Smisao pedagokih radionica u
odgoju za nenasilje, suradnju i toleranciju.
Vrgo, Hrvoje (ur.) kolsko i razredno-nastavno ozraje: Put prema kvalitetnijoj hrvatskoj
koli i nastavi, Zagreb, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, 1997.
Knjiga je zbornik radova sa strunoznanstvenog skupa odranog 1997. godine u Lovranu s
ciljem da se u hrvatskoj odgojnoobrazovnoj praksi afirmira istraivanje psihosocijalnog
ozraja kao jedna od suvremenih pedagokih koncepcija. Nakon uvodnog izlaganja slijede
predavanja i prikazi pedagokih radionica. U tekstovima se razrauju kolsko, razredno i
nastavno ozraje, ozraje uenikih domova, utjecaj ozraja na emocionalni i socijalni razvoj
uenika, instrumenti za ispitivanje odgojno-obrazovnog ozraja itd.
Vuji, Vladimir Obrazovanje i drutvo: Sociokulturni aspekti u odgoju i obrazovanju Prilozi za sociologiju odgoja i obrazovanja, Zagreb, Radna zajednica Republike
konferencije Saveza socijalistike omladine Hrvatske, 1989.
Studija je posveena sociokulturnim utjecajima na odgoj i obrazovanje. Razjanjavajui odnos
izmeu drutva i obrazovanja, autor se opredjeljuje za integralni model odgojno-obrazovnog
uspjeha koji spaja socijalne, psiholoke i pedagoke aspekte. Istie dvostruku ulogu odgoja i
obrazovanja: omoguavanje razvoja ljudske osobnosti i usmjeravanje ovjeka prema
vrijednostima sadranim u ljudskoj kulturi. Protivi se tezi o fiksiranoj inteligenciji, odnosno
genetski predodreenom potencijalu koji se samo manifestira, kao i krutom razvrstavanju
uenika u koli prema obrazovnim mogunostima. U posljednjem poglavlju razmilja o
daljem razvoju znanosti o odgoju i obrazovanju te zakljuuje da se pedagogija moe
uspostaviti kao istinski relevantna drutvena znanost samo ako svoja istraivanja smjesti u
strukturu nastavnog sustava, a ne samo u odgoj kao interpersonalni proces.
uul, Miomir Agresivno ponaanje: Psihologijska analiza, Zagreb, Radna zajednica
Republike konferencije Saveza socijalistike omladine Hrvatske, 1989.
Knjiga daje pregled znanstvenih istraivanja agresivnosti. Suprotno asertivnosti, koja
predstavlja pozitivnu ljudsku osobinu, agresivnost se odreuje kao svaki fiziki ili verbalni
odgovor izveden s namjerom da se drugome nanese teta ili povreda bilo koje vrste, bez
obzira je li namjera do kraja ostvarena. Postoje bioloke predispozicije za agresivno ponaanje
u odreenoj situaciji, ali one ne znae i bioloku nunost pojave agresije. Vjerojatnost razvoja
agresivne linosti raste proporcionalno s koliinom agresivnosti u socijalnom okruenju
djeteta. Reduciranje agresivnih ponaanja mogue je uklanjanjem vanjskih poticaja,
razvijanjem mehanizma suzbijanja agresivnog ponaanja te razvojem altruizma i empatije.
uul, Miomir i Raboteg-ari, Zora (ur.) Ratni stres u djece: Suzbijanje, posljedice i
lijeenje, Zagreb, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Uprava za informativnopsiholoku djelatnost, 1992.
Prilozi u knjizi sadre teme koje su bile izloene na seminaru za psihologe organiziranom u
okviru projekta Djeca u ratu kojega je financiralo Ministarstvo znanosti i tehnologije
Republike Hrvatske. Tekstovi daju pregled dosadanjih spoznaja i teorijsku osnovu za
razumijevanje i prepoznavanje normalnih i patolokih reakcija djece na stresne dogaaje,
traumatina iskustva, gubitak ili odvajanje od bliskih osoba, te donose opis razliitih
terapijskih postupaka. Ponuene su tehnike koje omoguuju poticanje rasprave o djejim
iskustvima, izraavanje emocija i vjebanje suoavanja s neoekivanim i sloenim
situacijama. Rije je o tehnikama gestalt pristupa, slobodnog pisanja, slobodnog crtea,

297

biblioterapije, neverbalne komunikacije, igrama simulacije, vjebama oputanja itd.

Periodika*
Agora: asopis za kulturu otvorenog drutva.
Tromjesenik Hrvatskog kulturnog doma Rijeka.
Bilten AIH.
Povremeno izdanje organizacije Amnesty International Hrvatska, Zagreb.
Bilten Knjinice za ljudska prava.
Povremeno izdanje Magna Carta - Centra za promicanje ljudskih prava iz Zagreba.
Bilten UNESCO-ovih udruenih kola.
Povremeno izdanje Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, Zagreb.
asopis za suvremenu povijest.
etveromjesenik Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba.
Dijete, vrti, obitelj.
asopis udruge roditelja Korak po korak iz Zagreba.
Drutvena istraivanja: asopis za opa drutvena pitanja.
Dvomjesenik Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba.
Encyclopaedia Moderna.
Tromjesenik kojeg izdaju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Institut Ruer
Bokovi; izlazi na hrvatskom i engleskom jeziku.
Etnoloka tribina.
Godinjak Hrvatskog etnolokog drutva iz Zagreba.
Europa.
Glasilo Europskog pokreta Hrvatske i Europskog doma Zagreb.
Europski glasnik.
Godinje izdanje; hrvatski izdava je Naklada MD iz Zagreba.
Euroscope.
Dvomjeseni bilten Instituta za meunarodne odnose iz Zagreba.
Filozofska istraivanja.
Tromjesenik Hrvatskog filozofskog drutva iz Zagreba.
Goranski asopis BBC.
Povremeno izdanje kole mira iz Mrkoplja.
Hrvatska revija: Kulturno-knjievni tromjesenik.
298

asopis Matice hrvatske, Zagreb.

Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu.
Polugodinjak Hrvatskog udruenja za kaznene znanosti i praksu iz Zagreba.
Kriminologija i socijalna integracija: asopis za kriminologiju, penologiju i poremeaje u
ponaanju.
Godinjak Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Kroki.
Polugodinji bilten Centra za direktnu zatitu ljudskih prava iz Zagreba; objavljuje kratke
napise iz podruja zatite i promicanja ljudskih prava.
Kruh i rue.
Tromjesenik enske infoteke iz Zagreba.
Medijska istraivanja: Znanstveno-struni asopis za novinarstvo i medije.
Polugodinjak kojega izdaju Doron d. o. o. i Fakultet politikih znanosti u Zagrebu.
Migracijske teme: asopis za istraivanje migracija i narodnosti.
Tromjesenik Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba.
Mirotvorni izazov.
asopis za kulturu mira i nenasilja. Osniva asopisa je Hrvatski ogranak Svjetske
konferencije religija za mir (WCRP), a izdava Hrvatsko knjievno drutvo sv. irila i
Metoda (Jeronimsko drutvo), Zagreb.
Napredak: asopis za pedagogijsku teoriju i praksu.
Tromjesenik Hrvatskog pedagoko-knjievnog zbora iz Zagreba.
Obnovljeni ivot: asopis za religioznu kulturu.
Dvomjesenik Filozofsko-teolokog instituta Drube Isusove, Zagreb.
Obrazovanje odraslih: asopis za obrazovanje odraslih i kulturu.
Tromjesenik Hrvatske zajednice pukih otvorenih sveuilita iz Zagreba.
Politika misao.
Tromjesenik Fakulteta politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu.
Povijesni prilozi.
Godinjak Instituta za suvremenu povijest iz Zagreba.
Prilozi za poredbeno istraivanje prava i meunarodno pravo.
Povremeno izdanje Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Radovi: Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije.
asopis Filozofskog fakulteta u Zadru, Sveuilita u Splitu; izlazi u tri razdjela jednom
godinje.
Revija za psihologiju.

299

Tromjeseno izdanje Hrvatskog psiholokog drutva iz Zagreba.

Revija za socijalnu politiku.
Tromjesenik Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Revija za sociologiju.
Tromjesenik Hrvatskog sociolokog drutva, Zagreb.
Socijalna ekologija: asopis za ekoloku misao i sociologijska istraivanja okoline.
Tromjesenik Hrvatskog sociolokog drutva iz Zagreba.
Sociologija sela.
Tromjesenik Instituta za drutvena istraivanja u Zagrebu.
Studia ethnologica.
Godinjak Centra za etnoloku kartografiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Suncokret.
Redovito izdanje Centra za humanitarni rad iz Zagreba.
Trei program hrvatskog radija.
asopis Hrvatskog radija.
Umjetnost i dijete: Dvomjesenik za estetski odgoj, djeje stvaralatvo i drutvene probleme
mladih.
asopis izlazi u izdanju NIP kolske novine, Saveza drutava Naa djeca Hrvatske i Odjela
Pedagogijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Dvomjesenik Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Zrno: asopis za obitelj, vrti i kolu.
asopis izlazi tijekom kolske godine u izdanju Zrnoprinta, Maba-coma i Hrvatske akademije
odgojnih znanosti.
ivot i kola.
Tromjesenik Pedagokog fakulteta Sveuilita u Osijeku.

300

Summary
The Annotated Bibliography in Education for Human Rights and Democracy was developed
in the Project of Peace and Human Rights for Croatian Primary Schools, conducted from
1997 to 1999 on the basis of the agreement between UNESCO, Government of the Kingdom
of Netherlands, Government of the Republic of Croatia and Croatian Commission for
UNESCO. The Projects objectives were to design a conceptual framework of a
comprehensive approach to human rights education for grades 1-4 of elementary school,
human rights education programme and the learning and teaching materials for students and
teachers. The Project team consisted of about thirty researchers from the Faculty of
Philosophy and the Teachers Academy of the University of Zagreb, human rights activists
from Croatia and abroad, and under-graduate or post-graduate students coming from different
disciplines. The Project Co-ordinator was Vedrana Spaji-Vrka.*
The idea to produce an extended annotated bibliography emerged during the analysis of
educational programmes and resource materials in human rights, peace, civic and intercultural
education, that the Project received from abroad. Impressed by the amount of information
collected, most of which were unknown in Croatia, the Project team decided to expand the
initial short list of resources, which was planned to be included in the Teachers Manual, and
make a multi-purpose annotated bibliography. The bibliography comprises mainly the works
that appeared during the 1980-ies and 90-ies throughout the world and in Croatia.
Annotations are partly original texts of the reviewers/editors of the book and partly the
modified translations of reviews collected from different sources. Around 1500 titles in
English, French, German and Croatian are classified under various categories. The first couple
of chapters contain publications in philosophy, social sciences and psychology. The section
on pedagogy, didactics and methodics involves several sub-chapters: general works,
education for peace, human rights education, civic education, intercultural education,
education for development and global education. These are followed by sections comprising
international documents, reference materials, videos and the Internet information. The chapter
on web-sites is probably the most significant part of the book. The section devoted to
periodicals encompasses, on the one hand, general education and, on the other hand,
education for peace, human rights, democratic citizenship and intercultural understanding. In
the end there are some of the relevant works available in Croatian, classified under two
headings: philosophy and social sciences; psychology, pedagogy, methodics.
The Bibliography is not intended to be a mere information about the resources in human
rights and related education. Its purpose is to encourage teachers and other educational
specialists to start their own exploration of the treasure box of written, visual, virtual and
other resources in this field. The Bibliography has but slightly opened the door that leads to
an endless number of works in which the challenges and needs of todays world are being
articulated on various levels, from various positions and via various media.
Though comprehensive, it is neither ultimate nor complete. After more than two years of
intensive work, we still seem to be at the beginning. Very many important works in Croatian
and other languages, especially in philosophy and social sciences, reference and video
materials, are, unfortunately, for many reasons left unnoticed. The inclusion of such works
and the ones that will appear in the future, should become part of a systemic and continuous
process in which each and everyone of us will actively participate in human rights promotion
and protection.

301