PSIHOLOGIJA

PROPAGANDE
.

UVOD
Rije propaganda izvedena je iz
naziva jednog ministarstva pod
utjecajem Katolike crkve.
1628. godine osnovana je Sacra
congregatio
Christiano
nomini
propaganda kojoj je bila svrha
irenje katolicizma i reguliranje
crkvenih odnosa u nekatolikim
zemljama.

U zapadnoevropskim zemljama, a
osobito SAD-u propaganda je dobila
prizvuk neeg loeg, pakosnog i
nepotenog.
Naime, u toku prvog svjetskog rata
sve to je bilo neprijateljsko bilo iz
Njemake i ostalih Centralnih sila bilo
je stavljeno pod pojam propagande.
U Rusiji za vrijeme i poslije oktobarske
revolucije rije propaganda i agitacija
je dobila veliku popularnost.

DEFINICIJA PROPAGANDE
Ameriki autor N.J. Powel (1953)
ukazuje da je propaganda irenje
ideja ili stavova koji utiu na
miljenje i stavove ljudi.
S.S. Sargent i R.C. Williamson (1966)
ukazuje da je propaganda u osnovi
uvjeravanje tj. pokuaj da se utjee
na miljenje i stavove ljudi kao i
njihove akcije u eljenom smjeru.

Propaganda
je
planski,
organizirano i smiljeno irenje
raznovrsnih politikih, religioznih i
drugih ideja u svrhu pridobivanja
javnog miljenja za ostvarivanje
ciljeva razliitih institucija (drave,
politike
stranke,
industrijskih
institucija, politikih institucija itd.)

Odnos propagande i
edukacije
Propaganda predstavlja i edukaciju (odgoj i
obrazovanje) onih na koje utjee.
Propagandisti
obrazuju tako to pruaju
odreene informacije (esto iskrivljene), a
odgajaju tako to utjeu na mijenjanje stavova,
uvjerenja i vrijednosti.
Meutim,
propagandista se razlikuje od
edukatora (uitelja, nastavnika, roditelja... ).
Naime, edukator prvenstveno obrazuje tj. prua
ueniku odreene injenice, te mu doputa da
sam iz njih izvede zakljuke i stavove, dok
propagandista eli prvenstveno promijeniti
stavove, a injenice su poluga ili put ka
mijenjanju stavova.

Odnos
politike
i
propagande (reklame)

privredne

Privredna propaganda je postupak

kojim se neto istie, hvali i potie.
Odlikuje je planska i publistika
djelatnost usmjerena ka popularizaciji
industrijskih proizvoda i usluga.
Nastoji okupirati panju to ireg
kruga potencijalnih potroaa u cilju
uspjenije
prodaje,
zadovoljenja
postojeih i izazivanja novih potreba
kod klijenata.

Privredna propaganda ima razliite

ciljeve od politike propagande.
Privredna ima za cilj da djeluje na
ovjeka kao stvarnog i potencijalnog
potroaa,
dok politika nastoji da
djeluje na cijelog ovjeka kao politikog
subjekta.
Slinost se ogleda u injenici da jedna i
druga koriste niz psiholokih, sociolokih
i drugih saznanja o ljudima i socijalnim
grupama,
na temelju kojih stvaraju
propagandne poruke usmjerene ka
mijenjanju stavova i ponaanja ljudi.

PRIMJER PRIVREDNE PROPAGANDE

Propaganda o tetnosti COCA-COLE

Svi je vole, svi je piju. Dive joj se.
Postoje ovisnici, lijee se od nje.
Crna je, poput motornog ulja, ali moe
da se pije posle svega. Savreno ide
sa vinom, uz pelinkovac jo bolje.
Kada hoemo da nam bude lake
popijemo je.
Ima kofeina, te se pije i protiv umora.

Eh, ta kleta Koka-Kola. Kiselina koja

nam uzima kalcijum i mnogo je tetna,
a opet je volimo. Ali, nije to sve. Za ta
jo moemo da je koristimo?
Ako hoete da oistite toalet, razlijte
konzervu Koka-Kole po povrini,
ostavite sat vremena, pa potom
isperite. Limunska kiselina iz napitka
uklanja mrlje sa keramikih povrina!

Ako imate hru na hromiranom

braniku automobila, uzmite pare
aluminijumske folije, i istrljajte branik
sa koka-kolom.
U
sluaju da imate hru na
automobilskom akumulatoru, samo
pospite ovaj sok po dijelovima gdje se
uhvatila hra i saekajte da mjehurii
obave ostatak posla.

Ovaj napitak takoer pomae pri

otklanjanju masnih mrlja sa odjee!
Polijte mrlju sa koka-kolom, dodajte
deterdent, i protrljajte mrlje. Pomae
provjereno.
Koka-kola ima Ph vrednost 3,4. Ta
kiselina je dovoljna da rastopi zube i
kosti. Pritom, gazirana pia nemaju
hranljive sastojke (u smislu vitamina i
minerala), pa praktino nemaju
pozitivne efekte na organizam.

Jednom je odrano takmienje na

Delhi univerzitetu pod nazivom "Ko
moe popiti vie Koka-Kole?", i
pobednik je popio 8 flaa. Umro je na
licu mesta zbog previe ugljendioksida u krvi (a premalo kiseonika).
Od tada, rektor je zabranio sva slina
pia u studentskoj kantini.

PRIMJER
PROPAGANDE

POLITIKE

Analiza propagandne poruke

Kljuni segment propagande temelji
se na poruci.
Ukoliko poruke ne dopre do onih
kojima
je
namijenjena,
ostane
neshvaena, pogreno shvaena, ili
pak, ne izazove eljeni uinak,
propaganda nije uspjela.
Svaka poruka ukoliko eli ostvariti
uspjeh
mora
biti:
dostupna,
privlana, razumljiva, dojmljiva i

1.

DOSTUPNOST poruke: odnosi se

na njeno umnoavanje u obliku
letaka, oglasa, plakata i sl. materijala
koji se ire i dostavljaju na razliita
mjesta za koja se vjeruje da e ih
primaoci pronai. Dostupnost poruke
omoguuje
sredstva
masovne
komunikacije: TV, radio, internet,
tampa...

2. PRIVLANOST poruke: Poruka

moe biti dostupna no ukoliko nije
privlana nee doprijeti do primaoca.
Ljudsku panju privlai:
2.1. Intenzitet poruke:
poruke jakih i blistavih boja su
privlanije od slabih
snani zvukovi su atraktivniji od
slabih
vei plakati vie privlae panju nego
slabi

2.2. Neobinost poruke Avion koji

baca letke e privui vie ljudi, nego
ako se oni dijele na cesti. Zatim, prije
emo proitati letak koji pronaemo u
uionici nego li da dobijemo na cesti.
2.3.
Nedovrenost- Nedovrene
poruke pobuuju zanimljivost kao i
interese ljudi.
2.4. Pokretljivost- Svijetlee reklame
koje trepere ili se prividno kreu
sredstvo su za privlaenje panje.

3. RAZUMLJIVOST poruke: Ukoliko

primalac ne razumije sadraj poruke i
onoga
to
ona
nosi
njena
propagandna
vrijednost
e
biti
unitena. Poruke moe biti verbalne i
neverbalne forme. Poeljno je da ima
obje forme, zatim simboli moraju biti
razumljivi
onima
kojima
su
namijenjeni.

4. ZANIMLJIVOST poruke: moe se desiti

da primalac primi poruku, i privue
njegovu panju, ali je ipak odbaci, jer je
nezanimljiva i dosadna.
Ovom zahtjevu je teko udovoljiti, a da bi
se ostvario potrebno je poznavati
interese, stavove i sistem vrijednosti
primaoca.
Zanimljivost poruke je direktno povezana
sa
psihosocijalnim
karakteristikama
konkretnih primalaca poruke.
Preferiraju se kratke poruke, jer su
jezgrovite po stilu i sadraju.

5. UVJERLJIVOST poruke-najvaniji
cilj je uvjeriti primaoca poruke.
Nedovoljna uvjerljivost ogleda se u
tome da primaoc poslije prijema
poruke svoj stav i ponaanje izmijeni,
ali ne na nain kako propagandista to
eli.
Npr.: u izlogu radnje cipela se pojavi
atraktivan natpis: Snienje cipela od
50 do 80%. Prodava nastoji privui
panju kupaca.

Meutim, prolaznici komentariu:

A: Sigurno je roba loa kad su toliko sniene.

B: Vidi, ovo me podsjetilo moram kupiti koulju

koju sam vidio takoer na snienju.
C: teta to nisam ranije vidio ovu rasprodaju.
D: Gle, i meni trebaju cipele. Idem vidjeti da li je
rasprodaja i u radnji u kojoj uvijek kupujem.
E: Dobra prilika ova rasprodaja. Moram skrenuti
panju muu.
F: Odlina prilika. Imam novce i odmah ulazim,
da vidim to se nudi.
Poruka je bila uvjerljiva samo za prolaznika
F i djelomino za E. Kod prolaznika A, B, C i
D izazvala je obrnut efekat.

ANALIZA PRIMALACA PROPAGANDNE

PORUKE
Primaoci mogu biti ljudi i ene razliite
starosti, zanimanja, obrazovanja, imovnog
statusa, odreenih interesa, tenji, stavova,
uvjerenja, vrijednosti itd.
Prvo je potrebno razmotriti:
sociodemografske karakteristike: spol, starost,
obrazovanje
2. opi motivi: bioloka korist (moe poboljati
ovjekovo zdravlje), materijalna korist (dobitak,
beneficije), socijalna korist (poveanje socijalnog
prestia),
psiholoka
korist
(osjeaj
vlastite
vrijednosti).
3. stavovi, uvjeravanja i sistem vrijednosti socijalnih
grupa (potrebno je razmotriti kako da se vrijednosti koje
se propagiraju uklope u ve postojei sistem vrijednosti
primalaca).
1.

4. sugestibilnost djeca i mladi su sugestibilniji od

odraslih, zatim ene su sugestibilnije od
mukaraca, manje obrazovani od obrazovanih,
pojedinac je u masi podloniji sugestiji nego ako je
umoran, umorni i bolesni su sugestibilniji od
odmornih i zdravih.
5. Socijalna klima unutar grupe- propagandista
mora poznavati grupu, jer je grupna kohezija tit
protiv propagandnih poruka.
6. Snaga suprotne propagande- isti pojedinci su
pod utjecajem i ostalih propagandi.

PROPAGANDNI APELI
Propagandni
apeli
spadaju
u
propagandne tehnike.
Jako su raznovrsne i specifine po
formi,
sadaju
i
propagandnoj
vrijednosti.
1. APEL NA KORIST:
1.1. apel na bioloku korist (npr.
proizvoa ukazuje da upravo njegov
kaladont Paradontax uva desni i
zube od paradentoze)

1.2. Apel na materijalnu korist (npr. kada

politika stranka istie koju e korist
donijeti
njihovi
privredni
planovi,
poveanje
materijalnog
ivotnog
standarda itd; zatim u polju privredne
propagande upravo ta roba X je jeftina,
moderna, trajna i laka za odravanje;
ako je roba namijenjena tinejderima
teite e biti na modernosti, a ako su na
nianu domaice teite je na jeftinoi,
trajnosti, lakom odravanju itd.)

1.3. Apel na socijalnu korist- ukazuje

na drutveni presti svoj i grupe (npr.
evidentna je u isticanju nacionalistikih
elemenata koji se pozivaju na presti,
vjenost i kvalitete svoje nacije. Apel
na socijalnu korist imati e toliku
snagu koliko je jaka identifikacija
pojedinaca sa socijalnom grupom.

1.4. Apel na psiholoku korist:

ukazuje na poveanje osjeaja vlastite
vrijednosti. Naime, osobe koje nemaju
osjeaja vrijednosti, koje su pune
inferiornosti i kompleksa prihvataju
propagande koje podiu socijalni
ugled. U apel na psiholoku korist
spada i apel na sex (npr. u prodaji
kozmetikih i slinih proizvoda).

1.5. Apel na ugroenost i nesigurnost

zastupljeni su u politikoj i privrednoj
propagandi. Komercijalni propagandisti bi
voljeli rei da protivnika roba ugroava
zdravlje, da njihovu odjeu nose samo
primitivci itd. Meutim, to je zakonom
zabranjeno.
Politiki propagandist ne
zadovoljava se samo takvim direktnim
eteiketiranjem protivnika, ve nastoji u
ljudima iskoristiti sve njihove otvorene i
prikrivene osjeaje nesigurnosti i ugroenosti,
i putem apela djelovati na njihove stavove.
apel na autoritet niko ne moe znati sve, i
svaki ovjek ima unutar sebe oazu
neznanja. Propagandisti se oslanjaju na
autoritet.

apel na popularnost- propagandisti

se koriste javnom linosti koja u tom
trenutku uiva nauni ili slian autoritet
(filmske, pjevake zvijezde...). (npr.
kaladonet Sensodyn).
apel na sve- zasnovan je na
individualnoj nesigurnosti, pri emu
autoritet predstavljaju svi kojima on
pripada.
apel na misticizam

Emocionalna komponenta propagande

1.
2.
3.

4.

Propanda se najveim dijelom zasniva na iracionalnim

elementima ljudske svijesti emocijama.
Emocije se u propagandi iskoritavaju na vie naina:
emocionalno zasiene rijei- npr. sloboda, pravda,
boljitak; navedene rijei imaju veliki emocionalni utjecaj.
politiko etiketiranje neprijatelj naroda, demagog,
izdajica
eufemizmi- rijei koje imaju ublaavajue znaenje i
smanjuju otricu odreenog pojma npr. ministarstvo
obrane umjesto rata).
transfer emocija- pozitivni emocinalni ton povezan s
jednim sadrajem nastoji se prenijeti na drugi sadraj
(npr. na predizbornim plakatama esto se na birae
smjekaju lica simpatinih ena ili mukaraca, koji im
savjetuju da glasaju za kandidata.

GLASINE

UVOD
U drugom svjetskom ratu glasine su bile
odlino propagandno oruje, koje nije
moglo ostvariti pobjedu, ali su imale za
cilj potpomaganje vlastitih, a ometanje
neprijateljskih snaga
(npr. U toku agresije na BiH iri se vijest
meu Zavidovianima da je agresor
zauzeo gradi epe, te da je krenuo i u
osvajanje Zavidovia).
Glasine koje se ire u toku rata
uglavnom se ire iz straha.

Da li u glasinama ima istine?

Vjerujete li glasinama koje ujete?
Da li ste se nekad uvjerili u njihovu
istinitost ili la?

Allport i Postman su se bavili

zakonitostima irenja glasina.
Definirali su glasine kao specifine
vrste tvrdnji koje se zasnivaju na
vjerovanju, a koje se prenose od
pojedinca do pojedinca obino
usmenim putem, a iju istinitost
nije mogue neposredno provjeriti.

Karakteristike glasina
1.
2.
3.

neverificiranost
podataka koji se
primaju i prenose
prenoenje tvrdnji s osobe na osobu
promjene u sadraju u toku
prenoenja tvrdnji.
Svako prenoenje informacija nije
irenje glasina.
Glasine su prisutne tek kad se
prenose neevidentni podaci, koji se
tokom prenoenja transformiu.

EKSPERIMENT
O
IRENJA GLASINA

ZAKONITOSTIMA

U eksperimentu e sudjelovati sedam

studenata, a unutar istog e se
studentima
nastojati
ukazati
na
zakonitosti irenja glasina.
Za razumijevanje zakonitosti korististi e
se metod usmenog lanca.
1. Prvi student e proitati kratki lanak o
gosp. Vesni karo Obolt.
2. Potom ispria lanak drugom studentu.
3. Ulazi trei kojem drugi student pria
priu i tako sve do posljednjeg sedmog
studenta.

U procesu prepriavanja deavaju se

razne deformacije, koje su Allport i
Postman
nazvali
procesom
uklapanja.
Proces uklapanja znai ulaganje
napora u cilju reduciranja podraaja
na jednostavnu i smislenu strukturu,
koja ima adaptivno znaenje u smislu
njenih interesa i iskustava.

Proces uklapanja se odnosi na:

1. nivelizaciju- skraivanje i gubitak
odreenih detalja,
2. Izotravanje nekih detalja- rijei ili
ideja koje ostaju do kraja lanca
prepriavanja.
3. Asimilacija- pridavanje originalnom
sadraju takvih oblika i znaenja koja
su u skladu sa navikama, eljama i
iekivanjima osobe koja glas prenosi.

faktori od kojih zavisi irenje

glasina
1.

2.

vanost irenja glasina

nesigurnost situacije u kojoj dolazi do
irenja glasina
Vanim za irenje glasina smatraju
se dramatinost i zanimljivost
sadraja koji se glasinom prenosi.
Ako je neto neobino, zanimljivo i
ivo
postaje
predmetom
prepriavanja i glasina.

Vrste glasina
1.

2.

Spontano nastale
Namjerno konstruirane glasine:
Njihovo postojanje evidentno je u
ratnoj propagandi, zatim se namjerno
koriste kao sredstvo u unutranjim
politikim borbama meu strankama
i grupacijama, zatim i u trgovini radi
unitenja konkurencije.