9.1.2015.

RASADNIARSTVO je znanstvena i struna disciplina koja

prouava genetski temelj vegetativnog i generativnog
razmnoavanja, tehnike i tehnologije proizvodnje podloga,
plemki, cijepova, sadnica, presadnica u laboratoriju,
stakleniku, plasteniku i rasadniku, metode mikropropagacije
te razmnoavanje odabranih ratarskih, povrarskih,
voarskih, vinogradarskih, umskih i ukrasnih biljaka
RASADNIK je povrina tla (laboratorij, staklenik, plastenik,
mreenik i sl.) gdje se proizvodi sadni materijal, lozni
cijepovi, vone, hortikulturne, umske i druge sadnice,
presadnice i sadnice ljekovitog, aromatinog, medonosnog,
ukrasnog, ratarskog, povrarskog, cvjearskog i drugog bilja

kategorija je odreen stupanj kvalitete poljoprivrednoga

reprodukcijskog materijala

sadni materijal koji se proizvodi i stavlja na trite moe biti

sljedeih kategorija:

inicijalni ili predosnovni,

osnovni,
certificirani,
standardni ili CAC (Conformitas Agraria Communitatis) kategorije

reprodukcija ili razmnoavanje biljaka je sposobnost stvaranja

(reproduciranja) sebi slinog potomstva generativnim,
vegetativnim ili multiplikacijskim putem
u bilinogojstvu razmnoavanje podrazumijeva reproduciranje
onih odabranih biljaka (ili skupina biljaka) koje za bilinogojstvo
ima ekonomsku vrijednost
biljke se razmnoavaju generativnim ili vegetativnim putem

vegetativno razmnoavanje; korijen, gomolj,

lukovica, reznica

u novije vrijeme u rasadniarstvo se uvodi i trei oblik

razmnoavanja tj. mikropropagacija
mikropropagacija se temelji na pravilima kulture tkiva
za mikroumnaanje i tehnikama in vitro kulture u
mikropropagaciji i biotehnologiji

bit mikropropagacije je u tome da se iz jedne jedine

biljne stanice ili skupine biljnih stanica razvije veliki broj
organizama istovjetnih majinskoj biljci, pod uvjetom da
u razvitku biljaka nije dolo do mutacije ili drugih
genetskih promjena

odabir boljih i rodnijih biljaka u slobodnoj prirodi te njihovo

prenoenje u blizinu nastamba, okunica ili vrtova predstavlja
prapoetak dananjeg rasadniarstva

prvi pisani dokumenti o uzgoju biljaka navode vegetativno

razmnoavanje kao metodu poboljanja ivotnih prilika ovjeka

razvitkom pismenosti, inovacije su se poele bre i bolje

prenositi s jednog mjesta na drugo a i ratovi su tome pridonosili

povijest rasadniarstva see u daleku prolost (pr. Kr.)

vjerojatno je ovjek prve voke donio iz ume i posadio kraj
svojih nastamba kako bi u blizini mogao brati voe
slino je bilo i s gomoljima, lukovicama, vrijeama, stolonama,
izbojima, korijenom, granama i sl.

pojavom genetike kao znanosti o nasljeivanju, rad na stvaranju

vegetativnih hibrida te dananja kultura biljnog tkiva osigurali su
industrijski razvitak rasadniarstva utemeljen na znanosti i
struci

9.1.2015.

poeci dananjeg modernog rasadniarstva seu u pojavu i

razvitak vrtlarstva
vaan dokument za rasadniarstvo je "Seminarium" autora
Charlesa Estienna iz 1530.

on je opisao i ilustrirao dotadanja znanja o rasadniarstvu

razliitih kulturnih biljaka s razliitih mjesta i kontinenata

ve u 19-om stoljeu osnovani su brojni rasadnici u

zapadnoj Europi s razliitim biljnim vrstama pa i oni
veliine 150 ha (Njemaka)

rasadniarstvo na hrvatskim prostorima see od pojave benediktinaca na

naim prostorima
obino je stoljeima organizirano uz crkvena imanja gdje su i obuavani
prvi cjepljari i uzgajivai sadnog materijala
povijesno je rasadniarstvo bilo dobro razvijeno u Dubrovniku,
Metkoviu, Splitu, Delnicama, Zagrebu, akovcu, Slatini, Varadinu,
Osijeku, Iloku i sl.
u rasadniarskoj proizvodnji dominira umsko rasadniarstvo,
rasadniarstvo ukrasnog bilja, vonih vrsta i vinove loze te ostalih biljnih
vrsta
u ratu je ovaj program stradao pa se uz pomo drave obnavlja
na alost, dominira uvoz sadnog materijala (esto upitne kakvoe)
nae podneblje je izuzetno pogodno za organizaciju rasadniarske
proizvodnje gotovo svih agronomskih i umskih vrsta

imamo izuzetne mogunosti za zadovoljenje vlastitih potreba ali i za izvoz

rasadniarstvo moe biti prepoznatljiv nacionalni program i proizvod uz

znanstvenu i strunu te financijsku podrku
agroekoloki uvjeti za razvitak rasadniarstva svih biljnih vrsta koje se
koriste kod nas, jedni su od najboljih u Europi

industrija rasadniarstva razvijenih zapadnoevropskih drava

utemeljena je na znanstvenim i strunim dostignuima razvitka
ove discipline
prvenstveno se to odnosi na razvitak genetike, fiziologije,
biotehnologije, tehnike i tehnologije umnoavanja , dorade,
uvanja i trnitva kulturnog bilja

industrija rasadniarstva je nezamisliva bez pomagala i alata za

razmnoavanje koji su znanstveno provjereni; supstrati, lonii,
sanduci, kontejneri, gredice, plastini tuneli, staklenici,
plastenici, specijalni laboratoriji, etikete, opraivai, zamagljivai
te manja pomagala

koritenje provinijencija u rasadniarstvu je od izuzetne vanosti

(hortikultura, voarstvo, umarstvo i sl.)
pod provinijencijom neke vrste podrazumijevamo zemljopisni
lokalitet ili stanite na kome rastu roditeljska stabla, sastojine iz
kojih potjee sjeme
razlikujemo prirodne i umjetne sastojine rasadniarskog bilja
prirodne su one koje je stvorila priroda (npr. umske i sl.), a
umjetne mogu biti selekcionirane i introducirane
selekcionirane sastojine su one skupine biljaka koje je ovjek
planski stvorio i uzgaja ih zbog dobivanja sjemena i
razmnoavanja

10

CIJEPLJENJE je prenoenje (transplantiranje) dijela ive biljke:

pupa, granice, dijela stabljike i sl., na drugu genetski srodnu
biljku

cilj cijepljenja je srastanje, sljubljivanje, dopunjavanje i poboljavanje

agronomski vanih svojstava cijepljene biljke
cijepljenje obuhvaa podlogu, plemku, navrtak (cijep), sadnicu i
presadnicu

podloga je ona biljka na kojoj se cijepljenje izvodi

prije tisua godina ljudski rod je poznavao cijepljenje i koristio

ga u svom povijesnom razvitku

ovjek je ve tada spoznao da se cijepljenjem jedne ili vie biljaka na

drugu mogu prenijeti pozitivna svojstva podloge na plemku ili
plemke na podlogu

cijep ili navrtak je ona biljka koja se razvija iz plemke

ve su Feniani, Egipani i Kinezi poznavali cijepljenje

plemenitih voaka i vinove loze
iako prije Krista, o cijepljenju drvenastih kultura ima malo
pisanih dokumenata, a veina rasadniara smatra da su od
Feniana cijepljenje nauili Kartaani, Rimljani i Grci

sadnica je ona cijepljena biljka koja se razvija iz podloge, tj. koja

se sadi

metode cijepljenja kulturnog bilja ovi narodi su prenijeli diljem

Europe odakle se cijepljenje proirilo po cijelom svijetu

11

plemka je ona biljka s koje se vadi (izrezuje) cijep (oko, pup) i

prenosi na podlogu

presadnica je biljka proizvedena generativnim ili vegetativnim

putem a slui za razmnoavanje poljodjelskog bilja

12

9.1.2015.

Uspjeh cijepljenja:
ovisan o razliitim imbenicima od kojih su najvaniji:
pripadnost biljke porodici koja se cijepi
stupnju srodstva izmeu podloge i plemke
kemijskom sastavu citoplazme u stanicama podloge i plemke,
veliini oka (ivo, mirno) i vrstoi dodira povrine plemke i
podloge
vrsti biljnih tkiva koji se ele spojiti cijepljenjem
vremenu cijepljenja (okuliranja) na budni ili spavajui pup
(lipanj ili kolovoz-rujan)

1. Okuliranje

najee se izvodi u svibnju ili lipnju na budni pup ili ivo oko
ili u kolovozu i rujnu na spavajui pup ili mirno oko
vano je da voka bude dovoljno sona i da kora plemke
(mladice) i podloge lako sraste
prije okuliranja podloge treba pripremiti okopavanjem ili
frezanjem povrine oko njih, uklanjanju korova i sl. te
dodavanjem hranjiva i vode prije cijepljenja
cilj dodavanja vode i hranjiva je stvaranje
to sonije podloge
na podlozi se odabere glatko mjesto 2-5 cm
(najee 3-4 cm) i zaree specijalnim noem
u obliku slova T

13

14

2. Spajanje

podloga i plemka se kvalitetno pripreme

podloga i plemka trebaju biti iste debljine kao kod okuliranja
na podlozi i plemki se naprave jednako dugi i iroki kosi rezovi

ovi rezovi mogu biti jednostavni tj. i podloga i plemke se odreu

jednakim rezom sl. 2. ili popravljeni sl.3

vano je dobro priljubiti plemku s podlogom i uvezati s

gumicom ili drugim vezivom

podrazumijeva pravilan odabir podloge i plemke

podloga se preree vodoravno dok se kora uzduno razree
plemka se izree na isti nain kao kod spajanja ili kopuliranja
tako odrezana plemka postavi se izmeu kore i reza te se
vrsto vee gumicom, najlonom, trakom ili drugim
rasadniarskim vezivom

15

podloga se preree vodoravno nakon ega slijedi kosi rez

odozgo prema vodoravnom rezu
plemka se pripremi na isti nain kao kod spajanja uz
formiranje malog sedla na reznom mjestu
rasadniarskim vezivom dobro spojena plemka s podlogom
se vee da moe izdrati vanjske promjene (kia, vjetar i sl.)

16

razlikuje od sedlastog po tome da se na donjem dijelu reza

podloge uini kosi ili vodoravni rez
na isti se nain ree i plemka kako bi se to bolje privrstila
za podlogu

vano je da povrina odrezanog sedla odgovara povrini reza

plemke

17

18

9.1.2015.

podloga se odree vodoravno i to ravnije otrim cjepljarskim

priborom
na ravno odrezanoj podlozi izree se klinasti isjeak
od plemke se izree isti takav isjeak i umetne u izrezani dio
podloge
dobro privrena plemka se vee za podlogu rasadniarskim
vezivom

podloga se odree vodoravno i cjepljarskim noem raskoli do

polovine odrezane povrine
izree se klinasto urezana plemka i postavi (umetne) u
napravljeni poluraskol
dobro spojena plemka u raskolu se vee cjepljarskim vezivom

19

podloga se odree vodoravno a odrezani dio podloge raskoli

(rascijepi) po itavoj povrini 1-2 cm dubine
u tako pripremljeni raskol umetne se klinasto odrezana
plemka i dobro zavee

20

ovo cijepljenje se sastoji u kosom rezu podloge u koji se

postavi (priljubi) klinasto odrezana plemka

21

Izvodi se tako da se na podlozi izree prsten ili kolut

na to mjesto se umetne pisak ili prsten jednake duine i
irine kakav je izrezan
vano je da prsten plemke ima oko (pup)

22

23

primjenjuje se u sluajevima kad biljke podloge i plemke

rastu jedna blizu druge
s podloge se odree dio kore i drva a isti takav dio i s plemke
rezana mjesta se vrsto priljube (ablaktiraju) i cjepljarskim
vezivom dobro uveu
plemka ostaje ivjeti na vlastitoj biljci, tj. ne ree se od
podloge

24

9.1.2015.

cijepljenjem dolazi kod simbionata do promjena u ishrani, to

utjee na biokemijske procese u biljci
te promjene mogu utjecati na fizioloke, morfoloke,
histoloke i anatomske promjene pojedinih organa biljke
svako oteenje biljke pa i ucjepljivanje pupa s iste biljke na
istu biljku izaziva promjene u simbiontima

Biokemijske promjene simbionata

od imbenika koji izravno utjeu na biokemijske promjene

simbionata najvaniji su:
voda
mineralne tvari
organske tvari

brojni su autori potvrdili da plemka moe izravno utjecati na

brzinu rasta i razvitka, kakvou i veliinu korjenova sustava i
podzemne stabljike

1. duina vegetacije

2. otpornost na hladnou

3. otpornost simbionata na parazite

4. infekcijska kloroza

25

26

odgojitelj ili mentor je metoda poboljanog uzgoja kulturnog bilja koju je

opisao Miurin
metoda se sastoji u cijepljenju plemke stare voke na krunu mlade biljke
kako bi se utjecajem plemke promijenilo svojstvo podloge u eljenom
smjeru
utjecajem mentora mijenjaju se nasljedna, morfoloka i ostala bioloka
svojstva biljke

kada iz sjemena spolnih krianaca izrastu biljke slabo razvijena korijena,

esto malo rode jer ne mogu ishraniti nadzemni dio

ovaj nedostatak se moe rijeiti ucjepljivanjem mlade sadnice jednogodinjeg

krianca na snano razvijenu dvogodinju podlogu snanog korijena

cijepljenje rodne i na zimu slabo otporne plemke na snanu podlogu,

otpornu na zimu, dobije se biljka otporna na zimu i dobro rodna

cijepljenjem rajice normalnog rasta, utih i okruglih plodova na

patuljastu ranozrelu rajicu, crvenih plodova dobije se biljka koja
daje ute, glatke i okrugle plodove, zbijenih plodova, okrugle i
rebraste te intermedijarne plodove kao i plodove razliitih gradacija
izmeu podloge i plemke
ovakvih plodova je najvie na grani koja je izrasla blizu mjesta
sraivanja plemke i podloge
iz sjemena od ova tri tipa plodova: uti, zbijeni i rebrasti; uti
zbijeni i glatki te uti glatki i okrugli , razviju se opet tri navedena
tipa plodova

ovdje je odgojitelj majinska biljka

ova se metoda koristi i kada spolni krianac kasno raa plodove

u tom se sluaju kopulira u krianca nekoliko izboja izraslih iz pupova kultivara

koji se odlikuje plodnou i koji slui kao mentor
ove se plemke ostave na podlozi dvije ili vie godina i onda se odstrane
utjecaj mentora vidljiv je kod krianaca starijih od 10 godina ne i na mladim
biljkama
27

28

Cijepljenje kod tikvenjaa:

pojava vegetativnih hibrida vana je i za tikvenjae (Cucurbitaceae sp.)

pokusi su raeni na dinjama, od divljih formi (Cucumis melo var.
agrestia) do kulturnih formi (Cucumis melo var. flexuosus),
lubenicama (od Citrullus colocynthis L. do Citrullus vulgaris L.), tikava
krupnih plodova 1 m promjera (Lagenaria vulgaris L.) do tikava manjih

kod brojnih jednogodinjih i viegodinjih kultiviranih vrsta

cijepljenjem su uzgojeni vegetativni hibridi
literaturni podaci pokazuju da vegetativni hibridi nastaju
spajanjem vegetativnih stanica jednog i drugog simbionta; njihov
se postanak moe tumaiti na slijedei nain:

nain promjene tjelesnih i spolnih stanica simbionata ovisi o genetskoj

konstituciji plemke i podloge kao i o okolinim uvjetima rasta i razvitka
najlake se mijenja onaj partner koji nije formiran
lako se izazovu nasljedne promjene kada oba partnera jo nisu
formirana
na cijepljenoj biljci prelaze hranjiva podloge u plemku i obrnuto
snaga ovog prijelaza ovisi o starosti simbionta, o razlici u asimilatornoj
povrini izmeu podloge i plemke te okolinim uvjetima rasta i razvitka
biljke
kada je na ve formiranu podlogu ucjepljenja jo neformirana plemka i
kad se sa plemke odstranjuju listovi, to ova raste i razvija se hranjivima
koje prima od podloge
ovako izazvane promjene u stanicama plemke uzrokuju i promjene
kemijskih proces u samim stanicama; to se odraava u promijenjenoj
diobi stanica na kvalitativnoj i kvantitativnoj promjeni citoplazme te u
kvalitativnoj promjeni kromosoma, pa i promijenjenom broju
kromosoma u stanicama
ove se promjene odraavaju na vegetativno i generativno potomstvo tj.
one su nasljedne

plodova

29

30

9.1.2015.

pronalaze se nove metode brzog, kvalitetnog i jeftinog

multipliciranja zdravog sadnog materijala
to su ili modifikacije klasinih metoda ili posve nove metode
razraene na temelju novijih znanstvenih dostignua i poznavanja
fizioloko-anatomsko-morfolokih osnova vegetativnog
razmnoavanja
u nastojanju da se to uspjenije rijei aktualni problemi
razmnoavanja voaka i drugih vrsta razraeno je puno
postupaka, a postignuti su i dobri uspjesi u radu sa nekim
vrstama, kultivarima i podlogama
sloenost problematike; jo nisu sagledani svi genetski, fizioloki i
drugi procesi, koji se odvijaju s manjim ili veim intenzitetom
ovisno o konstelaciji velikog broja imbenika

sve tvari koje reguliraju rast i druge fizioloke funkcije nazivamo

zajednikim imenom regulatori rasta
oni predstavljaju sloene organske spojeve, openito razliite od
hranjivih tvari, koji ve u malim koliinama stimuliraju ili
inhibiraju, odnosno modificiraju fizioloke procese u biljci
pod regulatorima rasta podrazumijevamo dakle prirodne i
sintetike fitohormone, odnosno sintetike spojeve koji odraavaju
prirodnim hormonima sline uinke na biljkama
fitohormoni se definiramo kao sloeni organski spojevi, koji,
premda se tvore u malim koliinama, reguliraju rast i druge
fizioloke funkcije u biljci i to esto na udaljenim mjestima od
mjesta postanka
- od osobitog interesa su kao stimulatori rizogeneze

primjenom stimulatora rizogeneze, otvaraju se nove mogunosti i

perspektive za brzo i jeftino razmnaanje biljnih vrsta

31

za ukorijenjivanje najvee znaenje imaju auksini

njihova je uloga u biljci viestruka: reguliraju proces rasta,
tvorbu korijenja, opadanje lia, opadanje plodova, zametanje
plodova, aktivaciju stanica kambija itd.

ini se da auksini mogu djelovati kao jedan dio osnovnog

enzimatskog procesa

Priprema regulatora rasta za tretiranje reznica:

a) priprema otopina regulatora rasta u vodi

b) priprema otopina regulatora rasta u alkoholu
- za pripremu otopina upotrebljava se 50% etanol (etilni
alkohol)
c) priprema pudera od regulatora rasta

postoje i drugi organski spojevi koji djeluju kao auksini, ali nisu
izolirani iz biljnog tkiva npr. naftiloctena kiselina,
inodolmaslana kiselina, 2 -4 diklorfenoksioctena kiselina
fenoksi spojevi; 2, 4, 5, triklorfenoksioctena kiselina; 2,4, 5
triklorfenoksipropionska kiselina; 2,4, 5 triklorfenoksimaslana
kiselina i 2,4 diklorfenoksioctena kiselina odraavaju uinak na
proces rizogeneze
ima i drugih tvari kao npr. vitamin B6, vitamin C, aminokiseline
itd. koje stimuliraju rizogenezu
najvee praktino znaenje za stimuliranje rizogeneze, odnosno
emisije adventivnog korijenja imaju slijedei spojevi:
indoliloctena kiselina (IAA), indolimaslana kiselina (IBA),
naftiloctena kiselina (NAA), soli naftiloctene kiseline (a naroito
kalijeve soli), zatim 2-4 diklorfenoksioctena kiselina i
kombinacije spomenutih spojeva

33

32

34

razmnoavanje zelenim reznicama je specifian oblik vegetativnog

razmnaanja, kod kojeg se dijelovi biljke zajedno s liem
ukorjenjuju; razvijaju vlastiti korijen
glavna osobitost toga naina razmnaanja sastoji se u vanoj
funkciji lia, koje tvori hranu, hormone i tzv. kofaktore
rizogeneze, dakle sve to je potrebito za razvitak korijenja
primjenom metoda razmnoavanja zelenim reznicama stvorene su
mogunosti vegetativnog razmnoavanja, odnosno uzgoja na
vlastitom korijenju i onih vonih vrsta, kultivara i podloga, koje se
ne mogu vegetativno razmnoavati ukorjenjivanjem pomou
metoda to se primjenjuju u irokoj praksi rasadnike
proizvodnje, (npr. nagrtanjem, grebenicama, korjenovim
izdancima itd.)
danas se mogu uspjeno razmnoavati zelenim reznicama gotovo sve
vone vrste (vinje, trenje, raeljka, ljiva, breskva, jabuke, kruke,
dunje, ribiz, ogrozd, borovnica, masline, narane, mandarine, limuni
itd.) ukrasno grmlje i druge biljke

osim toga ovakvo razmnoavanje nalazi iroku primjenu u

selekcijskom radu bilo da se provodi klonalna selekcija ili
umnaanje potomstva hibridizacijom dobivenih rijetkih povoljnih
kombinacija
35

36

9.1.2015.

u svladavanju tehnologije razmnoavanja biljnih vrsta zelenim

reznicama posebnu panju treba obratiti na slijedee elemente,
koji utjeu na efikasnost:

rez mladica s matinih stabala radi uzimanja reznica treba vriti u

optimalnim rokovima za pojedine vone vrste, kultivare i podloge
ovisno o prikladnosti rokova za uzimanje reznica vone vrste, kultivara
i podloge dijelimo na tri skupine:
1. vrste, kultivari i podloge kod kojih se najbolji uspjeh
ukorjenjivanja postie ako se reznice uzimaju u fazi
intenzivnog rasta mladica (ljiva, breskva,kajsija itd.)

1. odabir odgovarajuih vrsta, kultivara i podloga

2. osnivanje nasada matinih, elitnih matinih i selekcioniranih
matinih stabala pojedinih vrsta i kultivara i podloga voaka te
drugih vrsta
3. utvrditi i uskladiti rokove uzimanja reznica s fazama vegetacije, i
utvrditi optimalnu tehniku uzimanja reznica
4. utvrditi optimalne koncentracije otopina regulatora rasta, vrijeme
trajanja i nain tretiranja regulatorima rasta
5. utvrditi i odrati optimalne uvjete supstrata za ukorjenjivanje

2. vrste, kultivari i podloge kod kojih se reznice najbolje

ukorjenjuju ukoliko su uzete neposredno nakon faze prvog
intenzivnog rasta mladica (M podloge za jabuke, neke
kultivare jabuka, kultivare kruaka, europske kultivare ogrozda)
3. vrste, kultivare i podloge kod kojih se reznice dobro
ukorjenjuju neovisno o fazi rasta mladica, tj. u svako vrijeme;
to su uglavnom voke i neke ukrasne biljke ije se reznice i
inae lagano ukorjenjuju (dunja, ribiz, ameriki kultivari
ogrozda itd.)

37

38

uspjeh ukorjenjivanja zelenih reznica u velikoj mjeri ovisi o

uvjetima vanjske sredine uz koju se provodi ukorjenjivanje

supstrati trebaju biti sterilni prije upotrebe, kako se preko njih ne

bi u prostorije unijele nepoeljne bolesti, a naroito nematode

radi odravanja povoljnih temperatura, vlage zraka, vlage

supstrata i osvjetljenja reznica potrebno je odabrati prikladne
prostorije
zelene se reznice najsigurnije ukorjenjuju u specijalnim
staklenicima - komorama gdje se automatski regulira toplina,
vlaga, osvjetljenje itd.

u novije vrijeme dosta se upotrebljava plastika, jer dobro regulira

temperature, a moe se prilagoditi raznim oblicima armature i
razliitim povrinama, po obliku i veliini
najperspektivniji je nain odravanja topline elektrinim
regulatorom temperaturnog reima - termostat
vlanost ima svoj optimum u dvije sredine - u supstratu gdje se
neposredno razvija korijenje i u zraku u kojem se odvija aktivnost
lia
optimalna vlanost zraka za ukorjenjivanje zelenih reznica
pojedinih vonih vrsta, kultivara i podloga varira i kree se od 80100%

39

u procesu ukorjenjivanja reznica pored kontrole temperature,

svjetlosnog i vlanog reima potrebno je dobro odabrati i
supstrate

postoji vie razliitih supstrata, ali se u praksi najvie koriste:

pijesak,
treset,
perlit
vermikulit
mahovina i kombinacije pojedinih od navedenih supstrata
najee su kombinacije izmeu pijeska i treseta, zatim
treseta i perlita, te treseta i vermikulita

40

postoji vie metoda vegetativnog razmnoavanja, odnosno

ukorjenjivanja zrelih reznica
sve se odlikuju relativnom jednostavnou
zbog toga razmnoavanje biljaka (vonih, hortikulturnih, umskih i sl.)
zrelim reznicama predstavlja najekonominiji nain vegetativnog
razmnoavanja

uvoenjem novih tehnika rada u razmnoavanju biljaka, otvaraju

se nove perspektive i mogunosti bre i jeftinije proizvodnje
sadnica
uz primjenu stimulatora ukorjenjivanja mogu se ukorjenjivati
reznice i onih biljnih vrsta, kultivara i podloga, koje inae u
prirodnim uvjetima nisu sklone razvijati adventivno korijenje

41

42

9.1.2015.

cijepljenje u praksi jo uvijek zauzimati primarno mjesto

razmnoavanje biljaka (npr. voaka i sl.) ukorjenjivanjem zrelih

reznica ima iru primjenu u proizvodnji vegetativnih podloga

Veliki je broj imbenika koji utjeu na proces rizogeneze, a najvaniji

su:

1.
2.
3.
4.
5.

utjecaj
utjecaj
utjecaj
utjecaj
utjecaj

vrste, kultivara i podloge

roka i mjesta uzimanja reznica s jednogodinjih izboja
regulatora rasta i koncentracije otopine
temperature
supstrata

43