PSIHOFIZIKA ZRELOST ZA KOLU

Psihofizika zrelost za kolu

Dva su bitna kriterija za polazak u kolu:

1. Kronoloka dob
Sva djeca koja navravaju est godina u razdoblju od 1. travnja tekue godine do 31.
oujka naredne godine kolski su obveznici. Kriterij se zasniva na pretpostavci da su
sva djeca tog uzrasta u fizikom i psihikom razvoju dostigla takav nivo da mogu
zadovoljiti zahtjeve kole.
2. Psihofizika zrelost za kolu
Kronoloka dob, kao jedini kriterij uspjenog starta aka-prvaka, pokazao se
nedovoljno pouzdanim. Pored razvijenih intelektualnih sposobnosti: pamenja,
rezoniranja i koncentracije, potrebno je posjedovati neke vjetine i znanja, a takoer i
odreeni stupanj socio-emocionalne zrelosti.
Definiranje pojma zrelosti za kolu, odnosno spremnosti djeteta za polazak u kolu,
vrlo je sloeno. Zrelost za kolu pretpostavlja optimalan stupanj razvijenosti razliitih
fizikih i psihikih funkcija djeteta koje e mu omoguiti uspjeno svladavanje
propisanog nastavnog plana i programa.
Pojam je to kojim obuhvaamo fiziku, intelektualnu, emocionalnu i socijalnu zrelost.

FIZIKA ZRELOST
Fizika zrelost je vana s obzirom na svakodnevne napore kolskog ivota. Prvaii
svakodnevno pjeae od kue do kole, na leima nose teku kolsku torbu,
dugotrajno sjede u klupi...
Fiziku zrelost procjenjuje lijenik kolske medicine koji na osnovu parametara rasta i
razvoja odreuje stupanj razvijenosti u odnosu na kronoloku dob (mjerenje visine,
teine, odreivanje indeksa tjelesne mase, pojava trajnih zuba, miina snaga...).
Na sistematskom pregledu provjerava se razvijenost osjetilnih organa, naroito vida i
sluha.
Oekuje se da je dijete potpuno samostalno u brizi za sebe.
EMOCIONALNA ZRELOST
Emocionalna zrelost pretpostavlja da su djetetove emocionalne reakcije primjerene
situaciji. Od djeteta se oekuje da na prihvatljiv nain reagira na uskraivanje nekih
elja i potreba, odnosno da je razvilo odgovarajuu emocionalnu kontrolu.

kola je mjesto gdje se veina djece prvi put susree s vrednovanjem, ocjenjivanjima,
pohvalama, ali i kritikama. Od djeteta se oekuje da zna neke emocije prikriti ili
izraziti s manje intenziteta nego to su doivljene (posebice bijes, srdba) tako da
budu prihvatljive okolini. Bitno je da dijete ima odreenu razinu tolerancije na
frustraciju. To e mu omoguiti da ustraje u uenju i onda kad mu ba nije zanimljivo
ili ugodno
SOCIJALNA ZRELOST
Usko je povezana s emocionalnom zrelou, oznaava prilagodbu na drutvene
norme, usvajanje moralnih normi, prihvaanje sustava vrijednosti i ponaanja
prihvaenih u kolskoj sredini. Socijalna zrelost ukljuuje vjetine komunikacije u
razredu i prihvaanje uitelja kao osobe od povjerenja. Njen vrlo vaan dio je i
sposobnost odvajanja od roditelja i samostalnog funkcioniranja djeteta u zahtjevima
kolskog ivota.
INTELEKTUALNA ZRELOST
Intelektualna zrelost najvanija je za uspjeno uenje, a obuhvaa razvijenost
psihikih funkcija. Bitna je dobra razvijenost govora dijete mora biti sposobno
izraziti misli i potrebe te razumjeti tui govor. Vana je i razvijenost panje, koja je u
predkolskoj dobi uglavnom nehotina, a sada, polaskom u kolu, dijete treba imati
namjernu panju i mogunost due koncentracije.
Od djeteta koje kree u kolu oekuje se i razvijenost pamenja koje ovisi o
djetetovom interesu, aktivnom stavu i uoavanju logikih veza.
Posebno se ispituje i razvijenost grafomotorikih vjetina koje imaju znaajan utjecaj
na svladavanje vjetine pisanja.