O EMU EMO GOVORITI?

NORME I NORMIRANJE
HRVATSKOGA
STANDARDNOG JEZIKA

Jezina kultura.
kultura
Hrvatski jezik i hrvatski standardni jezik.
Normativnost hrvatskoga standardnog jezika.
N
Norme
h
hrvatskoga
t k
standardnog
t d d
jezika.
j ik

Prof. dr
Prof
dr. sc
sc. Bernardina Petrovi
bernardina.petrovic@ffzg.hr
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Odsjek za kroatistiku
Katedra za hrvatski standardni jezik
j
HR -10000 Zagreb, Ivana Luia 3
 + 38516120070  + 38516120252
http://www ffzg hr/kroat
http://www.ffzg.hr/kroat

FER 2 Diplomski studij Humanistiki ili drutveni predmeti

Predavanje: UTORKOM OD 17:00 DO 19:00 U DVORANI B 4.

2
1

JEZINA KULTURA

HRVATSKI JEZIK

JEZINA KULTURA JEST ukupnost svjesnih nastojanja

kojima je cilj potivanje norma standardnoga jezika u
javnoj komunikaciji,
komunikaciji pisanoj i govorenoj,
govorenoj slubenoj i
neslubenoj.

Hrvatskim se jezikom govori:

u Republici Hrvatskoj
izvan Republike Hrvatske

P d slojevitost
Podruna
l j it t
Jezina kultura pretpostavlja:

=> hrvatski se jezik razliito ostvaruje na razliitom prostoru:

Hr atsko zagorje,
Hrvatsko
agorje Meim
Meimurje,
rje Sla
Slavonija,
onija Primorje
Primorje, Dalmatinska
zagora..
Hercegovina, Gradie, Chicago, Hamburg, Sidney...
Sisak Rijeka
Sisak,
Rijeka, Zagreb
Zagreb, Split,
Split Dubrovnik
Dubrovnik, Knin
Knin, Vukovar
Vukovar,
Varadin...
Krk, Vis, Hvar, Korula, Susak, olta, Mljet...
Dubrava, rnomerec, Sesvete, Vrape... Retfala, Jug II...

1. pouzdane normativne prirunike;

2 kolovane govornike sa svijeu da standardni
2.
jezik treba uiti i njegovati;
3 jasnu
3.
jasn i sustavnu
s sta n jezinu
je in politiku.
politik
3

Zapadni junoslavenski prajezik

JEZIK
4

NARJEJE

apstraktna
razina

d i j a l e k a t n e

s k u p i n e :

STANDARDNI
JEZIK
ALPSKA

PANONSKA

slovenski
dijalekti

kajkavski
dijalekti

PRIMORSKA

DINARSKO-RAKA

DIJALEKT
SKUPINA
MJESNIH
GOVORA

konkretna
razina

MJESNI
GOVOR

y nastao
t svjesnim
j i
naporima
po v sve potrebe
po ebe
y pokriva
javne komunikacije

akavski
dijalekti

zapadnotokavski
dijalekti

istonotokavski
dijalekti

predtorlaki
dijalekti

SREDINJI JUNOSLAVENSKI JEZINI DIJASISTEM

IZMEU:
slovenskih dijalekata na sjeverozapadu
i
bugarskoga i makedonskoga jezika na jugoistoku

tokavsko narjeje

Tronarjenost hrvatskoga jezika

SREDINJI
JUNOSLAVENSKI
DIJASISTEM

HRVATSKI JEZIK

AKAVSKO
NARJEJE

KAJKAVSKO
NARJEJE

DIJALEKTI

DIJALEKTI

buzetski
jugozapadni istarski
sjevernoakavski
srednjoakavski
junoakavski
lastovski

zagorsko-meimurski
turopoljsko-posavski
krievako-podravski
prigorski
donjosutlanski
goranski

TOKAVSKO
NARJEJE

Hrvati su veinom tokavci,

ali veina tokavaca nisu Hrvati

7
DIJALEKATA

Bosna
Hercegovina
Crna Gora
Srbija

slavonski
zapadni bosanskohercegovaki
istonobosanski
istonohercegovaki
ISELJENITVO
ISELJENITVO:
Italija
Austrija
Maarska
Rumunjska
j
...

uvanje akuta,
staro mjesto
naglaska;
vlastitost u
vokalizmu i leksiku

y
y
y

od duboke starine
zasebne vlastite znaajke
akcenatske posebnosti
originalan razvoj
vokalizma

HRVATSKA:
Slavonija i Baranja,
najvei dio Banije, Korduna, Like i dalmatinskoga kopna,
oko Bjelovara, dio umberka, ponegdje u Gorskom kotaru,
od Novoga Vinodolskoga do zadarskoga podruja,
pojedina naselja na otocima, otok Mljet i drugi najjuniji otoci.

zetski
vojvoansko-umadijski
kosovsko-resavski

bokeljski Hrvati
srijemski Hrvati
rekaki Hrvati u
Rumunjskoj
(smederevsko-vraki
poddijalekt)

Hrvati govore u
neznatnoj mjeri

u cijelosti hrvatski
y

prema akcentuaciji
prema refleksu jata
prema akavizmu/takavizmu

Veina Hrvata!

prizrensko-junomoravski
kraovansko-svinjiki
TORLAKO
NARJEJE

janjevski i ostali Hrvati na

Kosovu
karaevski Hrvati u
Rumunjskoj

HRVATSKI STANDARDNI JEZIK

HRVATSKI STANDARDNI JEZIK: ULOGA. SVRHA.

STANDARDNI JEZIK

Hrvatski standardni jezik temelji se na dijelu tokavskog

narjeja.
j j

posebna drutvena uloga;

p
j
sredstvo;;
SVRHA: opekomunikacijsko
poznavanje standardnog jezika omoguuje
komunikaciju meu govornicima hrvatskoga jezika bez
obzira na prostornu udaljenost ili dijalekatnu
pripadnost;
pokriva potrebe javne komunikacije:
j ik dravne
jezik
d
uprave, kolstva,
k l t
sredstava
d t
masovnih komunikacija...
kodificiran u g
gramatikama,, rjenicima
j
i pravopisima.
p
p

Budui da mu je tokavsko narjeje samo osnova, ne

smije se s njime poistovjeivati
poistovjeivati.
Posluivi kao dijalektna osnovica hrvatskomu
standardnom
t d d
jeziku,
j ik tokavsko
t k
k narjeje
j j time
ti
nije
ij
prestalo biti narjejem hrvatskog jezika.

HRVATSKI STANDARDNI JEZIK:

OSNOVNE ZNAAJKE STANDARDNOG JEZIKA

NAZIVLJE

standardni jezik
knjievni jezik
jezik knjievnosti
opi jezik
zajedniki jezik
nacionalni jezik
narodni jezik
literarni jezik
administrativni jezik
slubeni jezik
dravni jezik
normiran jezik
normativan jezik
koin

10

rus.

e.
polj.
j
njem.

literaturnyj jazyk
spisovn
i
jazyk
j
k
jzyk kulturalny
Literatursprache
p
Gemeinsprache
eng. standard English
literary language
franc. langue littraire
langue commune
t l
tal.
li
lingua
letteraria
l tt
i

1 AUTONOMNOST
1.

Neovisnost standardnoga jezika o

bilo kojem idiomu, ali i o organskoj
osnovici na kojoj je nastao.

2. NORMIRANOST

Odreenost poeljnih i uzornih

jezinih znaajka u odreenoj
zajednici uz pomo normativnih
pravila, odnosno propisanost
pravilnih jezinih jedinica.

3. VIEFUNKCIONALNOST

Mogunost uporabe jezika u

razliitim komunikacijskim
situacijama.

4. STABILNOST U
PROSTORU

Postojanost u prostoru.

5. STABILNOST U VREMENU Gipkost (elastinost) u vremenu.

11

12

OSNOVNE ZNAAJKE STANDARDNOG JEZIKA

NORMIRANOST HRVATSKOGA JEZIKA

2. Normiranost

1. Autonomnost
Hrvatski standardni jezik:
tokavska dijalekatna osnovica osnovici
i
tronarjena dimenzija jezine nadgradnje.

Svaki se stabilan standardni jezik temelji na vrstoj i

opeobveznoj normi.
Standardni jezik ima svoje norme (pravila).
(pravila)
Jezine su norme neka vrsta jezinog bontona.

Autonomnost (neovisnost):
hrvatski standardni jezik nije podudaran ni s jednim
mjesnim govorom,
govorom dijalektom ili narjejem hrvatskoga
jezika.
Nije nikomu materinski jezik ne dobiva se roenjem,
nego se stjee
tj uenjem.
j

NORMA jest skup pravila koji odreuju to u standardni

jezik ulazi, a to ne ulazi.
Normom se odreuje
j koji
j se jezini
j
elementi koji
j postoje
p
j u
sustavu odreenoga jezika smatraju pravilnima i
potrebnima jeziku kao standardu, a koji se elementi ne
smatraju
smatraju.

13

14

OSNOVNE ZNAAJKE STANDARDNOG JEZIKA

OSNOVNE ZNAAJKE STANDARDNOG JEZIKA

3. Viefunkcionalnost

4. Stabilnost u prostoru

Standardnim
St
d d i se jezikom
j ik
mora moi
i izrei
i i sve ljudsko
lj d k
znanje, konkretno i apstraktno, njime se mora moi
suvereno g
govoriti o cjelokupnome
j
p
univerzumu.
U skladu s potrebama koje podmiruje standardni se jezik
raslojava na funkcionalne stilove.

Standardni je jezik naddijalektni

naddijalektni, nadregionalni i openacionalni.
openacionalni
Njime svoje komunikacijske potrebe zadovoljavaju govornici
hrvatskog jezika bez obzira na svoje zemljopisno podrijetlo.

Pet je osnovnih funkcionalnih stilova hrvatskoga

standardnog jezika:
1 ZNANSTVENI
1.
2. ADMINISTRATIVNI
3. PUBLICISTIKI
4. KNJIEVNOUMJETNIKI
5. RAZGOVORNI

15

5. Elastina stabilnost u vremenu

Razlozi jezinih mijena: 1.
1 UNUTARNJI i 2.
2 VANJSKI.
VANJSKI
Jezik nije zatvoren, jednom zauvijek oblikovan, sustav.
Podloan je vremenskim, prostornim i funkcionalnim promjenama, ali
te promjene ne smiju biti takvog opsega da dovedu u pitanje njegovu
stabilnost, odnosno zbog njih ne smije biti narueno
sporazumijevanje njegovih govornika.
Zahtjev za elastinom stabilnou treba onemoguiti kratke spojeve
meu naratajima koji bi mogli nastati zbog prevelikih i preestih
jezinih promjena.
16

NORME HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA

NORMA

PRIMJERI

PRAVOPISNA

zadatci / zadaci, vrjednovati / vrednovati

PROZODIJSKA

sk / sak,, fakltt / fakultt

FONOLOKA

objekt / objekat

MORFOLOKA

cesta / cesta, cesti, cesata

TVORBENA

sluatelj / slualac

SINTAKTIKA

Vi ste mi rekli / Vi ste mi rekla

LEKSIKO-SEMANTIKA prilog / privitak /atament / Attachment

STILISTIKA

Ivan ide na fakultet. / Ivan na fakultet ide.

17

NORME I NORMATIVNI PRIRUNICI

RAZLIKA: NORMA I KODIFIKACIJA

Norma = onako kako treba govoriti.
Kodifikacija = onako kako se mora govoriti.

kodeks na viemu stupnju apstrakcije od norme

Stoga kodifikacija poglavito podrazumijeva izradbu
normativnih
i ih prirunika
i ik pa i
inii jezgru
j
standardizacije.
d di
ij
KODEKS
ue znaenje od norme
jedna od norma koja je promovirana kao standardna i
koja treba postati opeprihvaenom

Osim kodeksa postoje i druge norme koje nemaju takvu

ulogu
l
pa se nazivaju
i j i nestandardnim
t d d i (to
(t ne znai
i da
d u
odreenom trenutku ne mogu postati standardnima). 18

NORMATIVNI PRIRUNICI: Pravopis

PRAVOPIS

Norme su standardnoga jezika sadrane su u normativnim

prirunicima.
i i i
Normiranje se provodi svjesno i sustavno uz pomo
normativnih prirunika.

Osnovni su normativni prirunici:

1. pravopis
2. gramatika
3. rjenik
4. jezini savjetnik

PRAVOPISNA PRAVILA
Kako pisati pojedinu rije ili skup rijei
kad su u pitanju glasovi i glasovni
skupovi (, , d, , j, h, ije/je/e/i)?
Veliko i malo poetno slovo.
Sastavljeno i nesastavljeno
(rastavljeno) pisanje
pisanje.
Pravopisni znakovi.

PRAVOPISNI RJENIK
JEST:
popis pravopisno zanimljivih
rijei i njihovih pravopisno
j
rijei
j
i oblika = popis
p p
zanimljivih
rijei u kojih se moe pojaviti
pravopisna dvojba.
NIJE:
a) opi rjenik standardnoga jezika
b) jezini savjetnik.

Kratice.
19

Tuice i posuenice.

20

NORMATIVNI PRIRUNICI: Pravopis

NORMATIVNI PRIRUNICI: Pravopis

Tri novija pravopisa hrvatskoga jezika:
Stjepan Babi, Boidar Finka, Milan Mogu, Hrvatski
pravopis kolska knjiga
pravopis,
knjiga, Zagreb
Zagreb, 1996
1996.4, 2002.
2002 7

HRVATSKI JE PRAVOPIS FONOLOKO-MORFONOLOKI.

Naela hrvatskoga pravopisa:
1. Hrvatski je pravopis fonoloki.
To znai da se temelji na glasovnom naelu:
pretplatiti < pred-platiti,
gozba < gost-ba,
( )
oev <ot(a)c-ev.

Vladimir Ani, Josip Sili, Pravopis hrvatskoga jezika, Novi

Lib kolska
Liber
k l k k
knjiga,
ji
Z
Zagreb,
b 2001
2001.

2. Hrvatski pravopis ukljuuje morfonoloke elemente.

To znai da se ponekad pri pisanju uva glasovni sastav
tvorbenih jedinica
odnosno da se ne provode glasovne
promjene:
podcijeniti, a ne potcijeniti,
podsjetiti
d j titi a ne potsjetiti,
t j titi
hrvatski a ne hrvacki.

Lada Badurina,, Ivan Markovi,, Kreimir Mianovi,,

Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
RAUNALNI PRAVOPIS:
Hrvatski raunalni pravopis ( autori Slaven Batnoi, Branko Ranilovi
i Josip Sili).
Uz tajj je
j program
p g
izdana i istoimena knjiga
j g (Matica
(
hrvatska Sys.
y
Zagreb, 1996.).

21

NORMATIVNI PRIRUNICI: Gramatika

22

NORMATIVNI PRIRUNICI: Gramatika

Nekoliko novijih gramatika hrvatskoga jezika:

Gramatika jest jezini prirunik koji sadri propise na

fonolokoj, morfolokoj, tvorbenoj i sintaktikoj razini.
Jezinim
J
i i pojavama
j
pristupa
i t
modelno,
d l
t znai
to
i da
d navodi:
di
a) osnovne modele koje oprimjeruje
b) iznimke.
Iznosi popis pravila po kojima funkcionira sustav
standardnoga jezika.
jezika

Stjepko Teak, Stjepan Babi, Gramatika hrvatskoga jezika

: Prirunik za osnovno jezino obrazovanje, kolska knjiga,
Zagreb,
g
, 2004.
Eugenija Bari i dr., Hrvatska gramatika, kolska knjiga,
Zagreb 2003
Zagreb,
2003.
Dragutin Ragu, Praktina hrvatska gramatika, Medicinska
naklada, Zagreb, 1997.

Ne daje gotova rjeenja za sve jezine probleme.

Josip
p Sili,, Ivo Pranjkovi,
j
, Gramatika hrvatskoga
g jezika,
j
,
kolska knjiga, Zagreb, 2005.
23

24

NORMATIVNI PRIRUNICI: Jednojezini rjenik

NORMATIVNI PRIRUNICI: Jednojezini rjenik

Jednojezini rjenik jest prirunik koji donosi popis

rijei jednoga jezika i njihova znaenja.
Nekoliko novijih jednojezinika hrvatskoga jezika:
Vladimir Ani, Rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1991.,
1994., 1998., 2003.
Rjenik hrvatskoga jezika (ur. Jure onje),
Leksikografski zavod Miroslav Krlea - kolska knjiga,
Zagreb, 2000.
Hrvatski enciklopedijski rjenik, Novi Liber, Zagreb,
2002.

25

NORMATIVNI PRIRUNICI: Jednojezini rjenik

26

NORMATIVNI PRIRUNICI: Jednojezini rjenik

27

28

NORMATIVNI PRIRUNICI: Jezini savjetnik

Jezini savjetnik jest prirunik u kojem se navode
rjeenja gramatikih, leksikih, pravopisnih ili
prozodijskih
dij kih nedoumica.
d
i
Nekoliko novijih jezinih savjetnika:

NORME
HRVATSKOGA
STANDARDNOG JEZIKA
Prof. dr
Prof
dr. sc
sc. Bernardina Petrovi
bernardina.petrovic@ffzg.hr

Govorimo hrvatski. Jezini savjeti, Zagreb, 1997.

Stjepko Teak,
Teak Hrvatski na (ne)zaboravljeni,
(ne)zaboravljeni Zagreb,
Zagreb 1999.
1999

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Odsjek za kroatistiku
Katedra za hrvatski standardni jezik
j

Hrvatski jezini savjetnik, Zagreb : Institut za hrvatski jezik i

jezikoslovlje, 1999.
Nives Opai, Iza rijei, Zagreb, 2005.
Nives Opai,
p
((Hrvatski)) u zagradama,
g
Zagreb,
g
2006.
Nives Opai, Reci mi to kratko i jasno : Hrvatski za normalne ljude,
Zagreb, 2009.
29

O EMU EMO GOVORITI?

NORMA

HR -10000 Zagreb, Ivana Luia 3

 + 38516120070  + 38516120252
http://www ffzg hr/kroat
http://www.ffzg.hr/kroat

FER 2 Diplomski studij Humanistiki ili drutveni predmeti

Predavanje: UTORKOM OD 17:00 DO 19:00 U DVORANI B 4.

30

PROZODIJSKA NORMA

PRIMJERI

PRAVOPISNA

zadatci / zadaci, vrjednovati / vrednovati

PROZODIJSKA

sk / sak,, fakltt / fakultt

FONOLOKA

objekt / objekat

MORFOLOKA

cesta / cesta, cesti, cesata

TVORBENA

sluatelj / slualac

SINTAKTIKA

Vi ste mi rekli / Vi ste mi rekla

Naglasna norma hrvatskoga standardnog jezika izaziva ponajvie

prijepora u javnosti i u jezikoslovnim krugovima to nedvojbeno
svjedoi
j
o
normativnojj
neustavljenosti
j
i
nestabilnosti.
Nedosljednosti u (suvremenim) normativnim prirunicima i
poesto zanemarivanje naglasnih pojava u jezinoj uporabi
ostavljaju dojam da naglasna norma gotovo ne postoji pa je u
svemu dvojbeno koliko je stabilizirano hrvatsko normativno
naglaivanje u teoriji i praksi. (Martinovi 2008: 6)

LEKSIKO-SEMANTIKA prilog / privitak /atament / Attachment

STILISTIKA

Ivan ide na fakultet. / Ivan na fakultet ide.

31

32

PROZODIJSKA NORMA

PROZODIJSKA NORMA
NAJEI OTKLONI OD PROZODIJSKE NORME

Raspodjelna su naglasna pravila sljedea:

1. prepoznatljiva lokalna obiljeja u naglaavanju

1. jednoslone rijei imaju samo silazne naglaske

put, ut, kut, rat, kat, mi

2. naglasna hiperkorektnost = pogreke napravljene u namjeri da se

naglaava ispravno

2. troslone i vieslone rijei na sredinjemu slogu mogu

imati samo uzlazne naglaske
3. posljednji je slog nenaglaen na zadnjem slogu ne
moe stajati naglasak: sk / sak,
sak fakltt / fakultt
4. nenaglaeni dugi slog moe biti samo iza naglaenoga
33

PROZODIJSKA NORMA
MOGUI UZROCI AKTUALNIH NAGLASNIH PROMJENA U
HRVATSKOM STANDARDNOM JEZIKU
tenja pojednostavljenju (rastereenju) naglasnog sustava;
sloen i teko nauljiv naglasni sustav;
neusustavljena
j
norma (razliito
(
naglaavanje
g
j u jezinim
j
prirunicima);
mala funkcionalna razlikovnost naglasaka;
slaba zamjetljivost
j j
razlike izmeu dvaju
j uzlaznih te izmeu
kratkouzlaznog i kratkosilaznog;
tenja ustanovljavanju hrvatskog jezika kao prepoznatljivo
posebnog;
tenja razlikovanju od srpskog i bonjakog/bosanskog jezika;
paradoksalno obiljeje visokog naglasnog stila (klasinog/strogog
standarda) da je sliniji niskim (provincijalnim, ruralnim)
naglasnim stilovima tokavskih lokalnih (hrvatskih i izvanhrvatskih)
govora nego naglaavanju u drugim funkcionalnim stilovima
35
hrvatskog jezika.

3. izostanak zanaglasnih duina

4. silazno naglaavanje
g
j nepoetnih
p
slogova
g
rijei:
j
u genitivu mnoine nekih imenica
u sloenicama
u stranim rijeima
neprenoenjem silaznih naglasaka na proklitiku
5. zamjena kratkouzlaznog naglaska dugosilaznim naglaskom
6. neutralizacija razlike izmeu kratkouzlaznog i kratkosilaznog
naglaska u korist kratkosilaznog naglaska

34