2.1.

Stubovi
Stubovi osiguravaju vodiima odgovarajuu visinu nad tlom. Optereeni su mehaniki:
Vertikalno prema dole djeluje teina vodia, izolatorskog lanca i eventualno dodatnog tereta na vodiima
(npr. led)
Horizontalno u smjeru trase voda djeluju sile horizontalnog zatezanja vodia, koje se djelimino ili u
cjelosti mogu ponititi
Horizontalno okomito na trasu voda djeluje vjetar na vodie i stubove
Na sam stub djeluje jo njegova vlastita teina, te pritisak vjetra. Dakle, ukupno optereenje stubova je
promjenljivo, jer ovisi i o nizu klimatskih faktora, ukljuujui i temperaturu vodia, o kojoj ovisi
horizontalno naprezanje. Djelovanje sila ovisi jo i o funkciji koju stub ima u vodu. Podjela stubova po
funkcijama prikazana je na Slici 2.1.
Slika 2.1 Stubovi u trasi dalekovoda [1]

Po poloaju u trasi stubovi se dijele na:

Linijske, koji se nalaze u ravnom dijelu vertikalne projekcije trase
Ugaone, koji se nalaze na mjestima loma vertikalne projekcije trase
Po nainu vjeanja vodia stubovi se dijele na:
Nosne (nosni izolatori i izolatorski lanci), kod kojih se u neporemeenom stanju horizontalne sile u
smjeru trase uvijek ponitavaju
Zatezne (zatezni izolatori i izolatorski lanci), kod kojih se u neporemeenom stanju horizontalne sile u
smjeru trase djelimino ponitavaju, tj. uvijek postoji odreeni iznos horiznotalne sile u jednom smjeru
Prema posebnim funkcijama dijele se na:
Rasteretne (najstroiji uslovi; moraju izdrati jednostrani prekid svih vodia)
Krajnje (zadnji stub na oba kraja voda prije spajanja na raskolopno postrojenje; obino je i rasteretni)
Preponske (stub koji nije jednako nategnut sa obje strane zbog promjene presjeka, ili promjene
maksimalno dozvoljenog naprezanja vodia; prelazi preko rijeka, puta, pruge, itd.; esto je rasteretni)
Krine (omoguava krianje sa drugim vodom)
Prepletni (stub na kome se vri prepletanje vodia radi postizanja simetrije)
Meustub(nosni stub umetnut u preponsko otponsko polje, da bi vodii dobili potrebnu visinu)
Otponsko polje je dio voda izmeu dva zatezna ili rasteretna stuba (nastoji se da otponsko polje bude dugo
najmanje 3km).
Materijali za izradu stubova su:
Drvo karakterizira ga mala teina, brza montaa, relativno je jeftino, ali je kratkog ivotnog vijeka pa
su takvi stubovi dosta skupi u pogonu. Danas se drveni stubovi ne ugrauju, ali su u distribucijskim mreama
vrlo esti, pogotovo u niskonaponskoj mrei
Armirani beton ovakve stubove karakterizira velika teina, dugotrajnost, te mala potreba za
odravanjem. U distribucijskoj mrei se koriste za vodove srednjeg i niskog napona. U niskonaponskoj mrei
se preteno koriste betonski stubovi
elik (elino-reetkasti stupovi) u distribucijskoj mrei redovito se koriste za 35 kV mreu, a vrlo
esto i za 10(20) kV mreu. Konstrukcija ovakvih stubova je reetkasta, i pokazala se jako dobrom s obzirom
na mehanika naprezanja. Problem kod elino-reetkastih stubova je konstantna izloenost vlazi i zraku pa
dolazi do korozije metala (potrebno je izvriti pocinavanje) [2]