Vinobbojka- krmu PHYTOLACCA AMERICANA L.

Svjei sok dobiva se od plodova cijeenjem ili preanjem

Domovina vinobojke je Sjeverna Amerika, po kojoj i dobiva drugi dio imena, a u Europi se
udomaila u zemljama Sredozemlja. Ime dobiva po grkoj rijei phyton, to znai biljka,
i francuskoj rijei lac, to znai crvena boja.
U naem narodu ime dobiva po tome to su njome bojili vino. Korijen se od davnina rabi
za lijeenje raznih bolesti. Vinobojka je trajna biljka visine i do 2 m, jake stabljike, pri vrhu
razgranate. Listovi su nasuprotni, cjeloviti, eliptini, iljata vrha. Cvjetovi su dvospolni,
neugledni, razvijaju se u grozdastim cvatovima iz kojih se, iz nadrasle plodnice, razvijaju
soni plodovi, grozdaste bobe u poetku zelene, a kad sazriju, postaju tamnoplave ili crne.
Starija biljka prilino je otrovna.
Vrijeme cvatnje joj je od svibnja do lipnja. Bez izrazita je mirisa, a gorka je okusa. Raste u
blizini naselja na zaputenim zemljitima, oko parkova, kua, ograda, ivica, uz putove,
grmove i ikare, a i u vrtovima kao ukrasna biljka.
Mladi crvenkasti izdanci izvrsni su za jelo prireeni kao pinat, ali ih je potrebno dva puta
prokuhati i baciti vodu. Za lijek se vadi korijen u jesen, nakon sazrijevanja plodova.
Oistimo ga od zemlje, izreemo na trake i suimo na toplom mjestu. Svjei sok dobiva se
od plodova cijeenjem ili preanjem. Listove beremo prije cvatnje i suimo na toplome.
Jestivi dio biljke: prokuhani mladi izdanci listova i zreli plodovi bez sjemenki
Zapadna puka medicina rabi vinobojku za lijeenje: bolova, bolesti krvi, koe, jetre,
ireva, ekcema, psorijaze, gljivica, infekcija, hemoroida, herpesa, karcinoma, katara eluca
i bronha, reumatskih komplikacija, sifilisa, svraba, upalnih stanja, enskih bolesti, za
ienje krvi te za stimuliranje sredinjeg ivanog sustava, za unitavanje insekata.
Ivan LESINGER
Phytolacca americana- Krmus Vinobojka
Listopadna bunasta, lekovita i vienamenska biljka . Dosta se brzo iri , naraste 2 - 3 m.
U lekovite svrhe se koristi koren , list i bobice - cela biljka je izuzetno otrovna ali se nakon
termike obrade sva toksinost unitava . Najotrovnija je semenka u bobici pa je potrebno
uvek izbaciti je , sme da se pojede maksimalno 10 bobica dnevno - bez kotice. Bobice se
koriste za bojenje vina i hrane tkdj se koriste i za pisanje jer je boja jaka pa se koriste kao
mastilo . Od bobica se priprema melem protiv proirenih vena koji je efikasniji od bilo kod
industrijskog melema.
da li je neko imao iskustva sa ovom biljkom...ovde je u mkd zovu krmus...pre neki dan mi
je dala komsinica ona ima probleme sa cistama i rekli su joj da je dobro...malo pre je zena
koja joj je dala biljku bila kod nje i pricala mi kako je svasta probala i nakon 21 godine uz
pomoc ove biljke ostala trudna kad se najmanje nadala samo nakon par meseci upotrebe
ovog leka:
u 1l rakije staviti oko 30 zrna krmusa i da odstoji 2-3 dana rakija se oboji i bude
crvena...pije se ujutru i uvece po gutljaj svaki dan prekine se 3 dana pre menstruacije i kad
prodje menstruacija jos 3 dana sacekas i ponovo pijes...ona kaze da veruje da joj je samo

to pomoglo i ostala je trudna...kaze isto da je pila onako uopste neocekujuci da ce joj

pomoci i nije se nadala...
evo i slika ja trazila po netu i na mkd RR samo jedna zena pomenula ovu biljku da je
pomogla al nije nista objasnila iako su je druge zene pitale sta kako.pa ako neko zna neka
kaze nesto vise ja evo vec 2 dana pijuckam ovu crvenu rakiju pa sta bude

a da dodam da je rekla da joj je baba koja joj rekla za ovu biljku kaze da leci sve zenske
bolesti
Kermes, grozdoboja, muriep, solima
Trajna zelen potjee iz Sj. Amerike, neophyt.
Prenijeta u Europu, kasnije se proirila kao kulturna i podivljala biljka najvie po
Mediteranu. Uzgaja se u Primorju kao ukras parkova i vrtova, a raste i samonikla uz
putove i po neobraenom zemljitu.

Jestivi su prokuhani listovi, preporua se dva put promijeniti vodu, a izdanci mlade
stabljike mogu se pripremiti kao paroge.
Dijelovi uz korijen su gorki, sadri glikozide, a sam korijen je otrovan.
Vinobojkine bobe su otrovne kao i korijen, a sadre intenzivnu crvenu boju koja se koristila
za bojenje vina i kolaa. Njihov sok se moe koristiti kao purgativ.
Vinobojka se proirila na raznim dijelovima otoka Plavnika, ali nigdje u velikom broju. iri
se relativno sporo, no problem je to ima iznimno velik i snaan korijen koji se u potpunosti
mora ukloniti, jer e u suprotnom iz preostalih dijelova korijena druge godine ponovno
izrasti itava biljka. Bobice vinobojke su otrovne za sve sisavce, ali ne i za ptice koje ih
rasprostranjuju.

: Phytolacca americana
: , , ,
: .
, ,
, .
: ,
: , ,
: /
. ,
.
. , , .
: .
. ,
. .
- .
, ,
. ( ,
,
.)
: .

.

Iz knjige: Suneva trpeza Mirjana Petrovi