Brusnica - ljekovita biljka Rijetko koja biljka je sa svojim plodovima kao brusnica, koja je prirodni antibiotik potvrdila svoj

doprinos zdravlju. Plodovi su bogati razliitim zatitnim materijama, sadre minerale, vitamin A, vitamin C, kalij i biljna vlakna. Crvena tvrda bobica ima zbog vee koliine vitamina C kiselkast okus. Osim toga brusnica kao ljekovita biljka je ve dugo poznata, od lia i plodova se prave ljekoviti ajevi, u svjeem obliku se prave sokovi, plodovi se mogu uvati smrzavanjem ili suenjem, a njime moemo pripremati emove i ukusne umake i jela. Svjee brusnice, sok, smrznute ili suene su prirodan antibiotik koji, unitava tetne bakterije i gljivice u tijelu. Bioflavonoidi imaju posebnu antibakterijsko djelovanje tako su iztraivanja pokazala, da brusnice mogu sprijeiti pojavu infekcije urinarnog trakta (E. Colli bakteriju), isto tako tvari brusnice djeluju na unitenje bakterije Helicobacter pylori, koja je uzronik ira na elucu, smanjuje rizik od pojave bolesti zuba i zubnog mesa. Isto tako sastojci brusnice smanjuju rizik od razliitih karcinoma, kao to su rak dojke i debelog crijeva, sprijeava rast elija raka i irenja njegovo irenje po tijelu. Brusnica pomae pri obnovi vida (oiju), smanjuje eer u krvi, to je korisno za dijabetiare. Plodovi brusnice su iznimno cijenjeni u prehrani osoba izloenih stresu, prevencija su kod kardiovaskularnih bolesti (srca i krvnih ila). Preporuuje se sok i aj od plodova i lia brusnice, djeci i starijim osobama, napomena, lie se bere poslije berbe plodova. Brusnica je crvena jagodica koja se kao namirnica upotrebljava za kolae i torte, marmelade sirupe te kaonadjevni u pecivima, ide kao sastojak vonih kupova, frapea. Jela od mesa vepra i druge divljai zadravaju svojstvenu aromu, koju umak od brusnica ublaava, tako se jelo ini ugodnijim i probavljivijim.Plodove brusnice preradimo u sok, aj, dem, umak, plodovi se sue ili zamrzavaju, kao jagodasto voe pravi su izvor ugode i zdravlja. Svatko tko eli si moe na okunici posaditi manji nasad brusnica tako da ima lie i plodove na dohvat ruke, a u proljee u poetku oujka i travanja je pravo vrijeme za sadnju brusnica. Europska brusnica (Vaccinium vitis-idaea):

Brusnica je lijepa, nisko grmasta, visoka 25 cm, skroz zelena, pokrovna biljka koja se iri po sadni jami, za svoju rast mora imati u sadnoj jami humusno kiselu zemlju, sa dodatkom gnojiva, vrijednost pH je izmeu 4 i 5 kiselosti, kod sadnje upotrebljavamo kiseli treset, crnu zemlju izpod drva etinara i piljevinu etinara, za bolesti i tetnike je sadnica odporna biljka. Sadnice brusnica se sade 30 cm u redu, ako je razmak izmeu redova 90 cm, ili na 25 cm ako je razmak izmeu redova 100 cm. U jarak dubine 20 do 25 cm, mora se napuniti kiselom zemlju, bogatom humusom i gnojeno sa Grenom, da nemamo oko sadnica korov. Izmeu redova kosimo ili malaramo. Kad je brusnica posaena, pravi izdanke i napravi tepih tako da popuni prostor izmeu sadnica. Plodovi zore prvi put krajem srpanja, drugi put krajem mjeseca rujna, sadnica ima puno plodova to se vide na fotografijama. Amerika Brusnica (Vaccinium Macrocarpon - Cranberry):

Amerika Brusnica ima izdanke koji su puzajui duine od 1 do 2 m na njima izrastaju izdanci duine 20 cm na kojima su cvatovi i kasnije plodovi, kod uzgoja se mogu pustiti da idu po zemlji ili se usmjeravaju u red ili se usjmeravaju na neku oporu tako da je lake branje plodova. Izdanci su drvenasti, lie je tamno zeleno, zimi u fazi mirovanja je lie crvenkasto. Plodovi su puno krupniji nego kod europske brusnice, zore u jesen. Sade se na irem razmaku jer treba pustiti da se izdanci razrastu, sade se isto kao europska brusnica, u sluaju ue treba sadnice zalijevat oko sadnice. Sve vrste sadnica su dugovjene, nasadi brusnica traju 30 i vie godina, najvie se sade europske vrste brusnice. Kod nas u Krkoj vasi kraj Breica u firmi Rast imamo poetkom proljea u ponudi sadnice amerike i europske brusnice uzgojene u loniima (kontejneri), kao zanimljivost sadnice europske brusnice imaju istu godinu plodove i to dva puta.