1.

UVOD

Brusnice spadaju u bobiasto voe koje, kao i borovnice, potjeu iz Sjeverne Amerike. To je tvrda crvena bobica koja zahvaljujui veoj koliini vitamina C u svom sastavu ima kiselkasti okus. Brusnicu su koristili u davnim vremenima starosjedioci Amerike kao lijek za mnoga stanja, izmeu ostaloga i za upalu mokranih putova. Tradicionalno, uz puricu i druga jela, Amerikanci tim bobicama proslavljaju Dan zahvalnosti i Boi. Ono to je ve dugo poznato potvruju i zdravstvena testiranja: brusnice su doista zdrave. Utvren je i pozitivan uinak na poremeeni rad bubrega i jetre , uravnoteeni minerali brusnice jaaju floru eluca i crijeva, a njezini antioksidansi jaaju imuni sustav. Antimikrobni sastojci u brusnicama sprjeavaju razvoj mnogih patogenih mikroorganizama u tijelu, to se postie ak i s vrlo razrijeenim sokom od brusnica koji je posljednjem desetljeu veoma popularan. Osim toga, plod brusnice se moe koristiti u svjeem obliku , uva se smrzavanjem ili suenjem, a njime moemo pripremati i razliite umake i ukusna jela.

2. POVIJEST BRUSNICE
2.1. Povijest imena Kad su Europljani doli do sjeveroistone obale Sjeverne Amerike, domai stanovnici s kojima su poeli trgovati ponudili su im crvene bobice osvjeavajueg, kiselkastog okusa. Indijanci iz plemena Pequot, koji su ivjeli na poluotoku Cape Codu, zvali su te bobice i-bimi ili "gorki plod". Stabljika i plod brusnice nalikuju vratu i glavi drala, pa je mogue da su zato puritanski kolonisti u poetku zvali njene plodove craneberries, to doslovno znai "dralove bobice". Moda su ih tako nazvali i zato to su dralovi koji su ivjeli na tom podruju jako voljeli jesti brusnice. U hrvatskom jeziku pak naziv "brusnica" potjee od staroslavenske rijei koja znai "brusiti" ili "trti o to". Biljka je mogla dobiti ime po tome to se zreli plodovi lako taru o predmete. 2.2. Porijeklo Prema predaji, Indijanci su 1621. godine donijeli doseljenicima brusnice kad su prvi put bili nazoni na proslavi Dana zahvalnosti. Bila je to trodnevna sveanost koju je priredio William Bradford, upravitelj doseljenike kolonije u Plymouthu. Ve su drevni stanovnici Amerike bili meu prvima koji su spoznali viestruku vrijednost brusnica. Budui da su brusnice usko povezane s amerikom tradicijom i da su jedna

od rijetkih autohtonih sjevernoamerikih kultura koje se uzgajaju u komercijalne svrhe, mnogi Amerikanci misle da brusnice rastu samo u Sjevernoj Americi. No, neke vrste brusnica rastu i u Aziji, te u nekim dijelovima Europe. 2.3. Upotreba brusnice u prolosti Indijanci su brali brusnice u nizinskim movarnim poljima. Zbog vlanog, trulog raslinja na tim poljima je tlo bilo veoma kiselo, to je onemoguavalo rast veine drugih biljaka. No brusnice su dobro uspijevale na takvom tlu. Te niske biljke koje nalikuju jagodama rasle su na velikom podruju koje se na jugu protezalo sve do dananje drave Virginije, a na sjeveru sve do Kanade. Indijanci su znali da se brusnice mogu koristiti kao prirodni konzervans. Oni su ih upotrjebljavali za pripremu jela koje su zvali pimecan. To je koncentrat suenog i usitnjenog mesa ili ribe, koji je pomijean s mau i brusnicama. Od te su smjese pravili pogaice, koje su nakon toga suili na suncu. Prirodni konzervansi brusnice produljivali su trajnost mesa na dulji rok, a pimecan je sluio kao izvor energije i vitamina u zimskim mjesecima i na putovanjima. Kako bi se ljude zatitilo od otrovanja krvi pripremala se i smjesa od brana i brusnica koja se nanosila na povrede i rane. Europljanima su ove bobice ve davno postale nezaobilazni suputnici na morskim putovanjima. Visoka doza vitamina C koju sadri ovo bobiasto voe titila je mornare od skorbuta, pa se na brodovima u 17 stoljeu moglo vidjeti bave ispunjene brusnicama.

3. OPIS I KEMIJSKI SASTAV BRUSNICE

3.1. Vanjski opis biljke Zimzeleni je niski umski grmi sa okruglim stabljikama ,te konatim, jajolikim, tamnozelenim i sjajnim mesnatim, na naliju tokastim, na rubu malo prema dolje zavinutim listovima koji su smjeteni na kratkoj peteljki. Cvijet je bijel ili ruiast , dug 8mm sa zvonastom krunicom i postavljen na vrcima stabljike u punanim, viseim grozdiima. Plod ine koraljno crvene i kiselkaste bobe, trpkog, aromatinog okusa, koje kada su zrele su branjave strukture. Sazrijevaju od sredine kolovoza do kraja rujna. Brusnica se razmnaa podzemnim izbojcima koji se zakorjenjuju i razvijaju puzave nadzemne granice. Rairena je u Europi i Sjevernoj Americi, po

Slika 2 Brusnica visokogorskim umama smreke i bora zajedno s mahovinom.

Raste iznad 2.000 m nad morem. Trai humidna podruja, hladnije poloaje, kiselo tlo (pH 4,0-5,5). 3.2. Kemijski sastav brusnice 3.2.1. Bioflavonoidi Plodovi su posebno bogati razliitim zatitnim tvarima kao to su bioflavonoidi. Bioflavonoidi djeluju antibakterijski pa su istraivanja pokazala da brusnice mogu sprijeiti infekcije urinarnog trakta (spreava E coli bakteriju), unititi bakteriju Helicobacter pylori koja uzrokuje ir na elucu , te smanjiti bolesti zubi i zubnog mesa. Sastojci brusnice smanjuju rizik odkarcinoma (rak dojke i debeloga crijeva) i spreavaju rast stanica raka i njihovo irenje po tijelu. Obnavljaju vid i smanjuju eer u krvi, a to je osobito korisno za dijabetiare. Izuzetno su cijenjene u prehrani osoba izloenih stresu i kao prevencija pri kardiovaskularnim bolestima. Sok i aj od plodova i lia brusnice preporuuju se djeci i starijim osobama. Lie se pritom bere poslije plodova. Bioflavonoidi takoer djeluju kao jaki antioksidansi ime smanjuju mogunost nastanka nekih zloudnih oblika raka, naroito raka dojke i debelog crijeva, te pomau u prevenciji odreenih faktora ,kao to su slobodni radikali, koji pospjeuju nastanak krvoilnih bolesti . Slobodni radikali su elementi koji se razvijaju u tijelu kao nusprodukti metabolizma, a uzrokovani stresom, alkoholom, nikotinom i UV zraenjem, te esto uzrokuju rak, dijabetes, aterosklerozu, reumatske bolesti i rano starenje koe. Flavonoidi upravo svojim antioksidativnim djelovanjem pridonose zatiti od slobodnih radikala.Upravo su brojni bioflavonoidi, iju se ljekovitost potvrdili laboratorijski testovi, brusnicu lansirali meu "top namirnice" iznimno cijenjene u prehrani osoba izloenih stresu.

3.2.2. Hipurina kiselina Hipurina kiselina, koja se takoer nalazi u brusnicama, predstavlja prirodni antibiotik, tako da se brusnicama pridodaju ne samo antibakterijska, ve i antifungalna (protiv gljivica) svojstva. 3.2.3. Antocijani i proantocijanidi Brusnica takoer sadri antocianine i proantocianide koji imaju antitumorno djelovanje, ali pomau i obnovu stanica koje su zaslune za dobar vid. 3.2.4. Ostale tvari prisutne u brusnici Rijetko koja biljka poput brusnice u crvenim kiselkastim plodovima ima takvo bogatstvo. Sadrava minerale, vitamine A i C, kalij, biljna vlakna, organske kiseline, tanine, eljezo i druge minerale. Isto tako sadri limunsku i jabunu kiselinu. Uz eterino ulje ima i sve ostale sastojke kao i borovnica (Vaccinium myrtillus), pa se moe upotrebljavati umjesto nje.

4. LJEKOVITA SVOJSTVA BRUSNICE

Znanstvena istraivanja otkrila su da kondenzirani tanini u brusnicama sprjeavaju bakterijama ulaz u urinarni trakt, mjehur i bubrege, a sok od brusnica sprjeava razvoj tetnih mikroorganizama. Veina lijenika vjeruje da postoji jasna povezanost prehrane bogate voem i povrem sa smanjenim rizikom obolijevanja od kroninih bolesti. Takoer je otkriveno da zdravi odrivi sastojci u brusnicama imaju vrlo pozitivan uinak na proces starenja, odnosno usporavaju ga. Zahvaljujui visokoj koncentraciji vitamina C, brusnice imaju kiselkast okus. Plodovi su posebno bogati (uz klasine vitamine A i C, kalij i vlakna) razliitim zatitnim tvarima kao to su bioflavonoidi (snano antioksidativno djelovanje ime se smanjuje rizik od karcinogenih oboljenja). Antioksidansi uvelike pomau kod prevencije kardiovaskularnih bolesti. Istraivanja znanstvenika pokazuju da tri ae soka od brusnica dnevno poveavaju razinu antioksidansa u plazmi preko 120%! Tom se konzumacijom u krvi podie razina 'dobrog kolesterola' (HDL), te se na taj nain rizik od bolesti srca i krvnih ila smanjuje za velikih 40%. Hipurina kiselina pak predstavlja prirodni antibiotik s izraenim djelovanjem protiv gljivica (antifungalna svojstva). Antocianini i proantocianidi pomau kod obnavljanja stanica odgovornih za

osjetilo vida. Uza sve to, brusnice imaju izrazito male koliine eera, te djeluju na sniavanje glukoze u krvi, to pogoduje dijabetiarima. Daljnja istraivanja su dokazala da redovito konzumiranje brusnica isto tako moe sprijeiti upalu zubnog mesa. Aktivni sastojci brusnice mogu smanjiti broj bakterija u usnoj upljini ime se izravno sprjeava stvaranje zubnog plaka, glavnog uzronika upale zubnog mesa. No, ono zbog ega su brusnice postale pravi 'hit', zapravo je njihovo blagotvorno djelovanje na razliite upale i infekcije urinarnog trakta. Najea i najnezgodnija bakterija urinarnog trakta , E coli, lijepi se na stjenke urinarnog sustava. No, sok od brusnica na neki nain sprjeava lijepljenje opasnih bakterija za endotel stanice urinarnog trakta, te ih urin lake izbacuje iz tijela. Novija istraivanja pokazuju i djelovanje nekih sastojaka iz brusnica na jo jednu opasnu bakteriju, Helicobacter pylori, koja je u najveem postotku uzronik ira na elucu. Usprkos tolikim korisnim svojstvima brusnice, nikako ne treba biti 'sam svojim lijenikom' , jer uzimanje prevelike doze brusnice moe uzrokovati razliite nuspojave kao to su vrtoglavica, gastrointestinalne probleme, smanjeni apetit itd. Utjecaj brusnice na urinarne infekcije kod starijih ljudi i djece jo uvijek nije poznat.

5. RAZNOLIKOST VRSTA
5.1. Amerika brusnica

Amerika brusnica, lat. Vaccinium macrocarpon Cranberry ima puue izdanke duge 1 2 m na kojima izrastaju izdanci dugaki 20 cm. Na njima su cvatovi i kasnije plodovi, u uzgoja se mogu pustiti da idu po zemlji i usmjeravaju se u red ili na neku potporu tako da je lake branje plodova. Izdanci su drvenasti, lie je tamnozeleno, a zimi je crvenkasto. Plodovi su mnogo krupniji nego u europske brusnice i zore u jesen. Sade se na irem razmaku jer treba pustiti da se izdanci razrastu ba kao i u europske brusnice. Pri sui sadnice valja moiti odnosno

zalijevati oko sadnice. Sve vrste sadnica dugovjene su, nasadi traju 30 i vie godina, ali najvie se sade europske vrste brusnice. 5.2. Europska brusnica

Europska brusnica, lat. Vaccinium vitis-idaea lijep je nizak grm visok 25 cm. Zimzelena je pokrovna biljka koja se iri po jami, a za rast mora imati humusno kiselo tlo (pH 4 5). Pri sadnji se upotrebljava kiseli treset, crna zemlju ispod drva etinara i piljevina etinara (za bolesti i tetnike sadnica je otporna biljka).

6. PROIZVODNJA BRUSNICE
6.1. Sadnja Brusnica trai humidna podruja, hladnije poloaje i kiselo tlo (pH 4,0-5,5), stoga uzgajiva posipa tlo sumporovim prahom kako bi bilo to kiselije. Sadnice brusnica sade se 30 cm u redu ako je razmak izmeu redova 90 cm ili na 25 cm ako je razmak izmeu redova 100 cm. U jarak dubine 20 25 cm napuni se kisela zemlja bogata humusom i gnojena grenom, da oko sadnica ne bude korova. Izmeu redova se kosi ili malira. Kad je brusnica posaena, pravi izdanke i napravi sag tako da popuni prostor izmeu sadnica. Plodovi zore prvi put potkraj srpnja, drugi put potkraj rujna, a sadnica ima mnogo plodova.

6.2. Berba Kad ujesen plodovi dozriju, uzgajivai poplavljuju polja. Prilikom berbe namjerno ispuste iz ruke pokoju bobicu da vide hoe li odskakivati od tla. To se dogaa zato jer brusnica u sebi ima etiri mjehuria ispunjena zrakom koji uzgajivaima koriste na dva naina. Kao prvo, ne moraju runo brati plodove, ve mogu poplaviti cijelo polje,

zatim pomou strojeva protresti biljke kako bi se zrele bobice odvojile od stabljike, te saekati da bobice isplivaju na povrinu. Zatim jednostavno pokupe bobice i sortiraju ih.Krajem 19. stoljea uzgajivai brusnica otkrili su i drugi nain na koji mogu iskoristiti te zrane mjehurie. Pria se da je jednom uzgajivau sluajno pala niz stepenice kanta puna brusnica. ovjek se iznenadio kad je vidio da su najbolje bobice odskakutale do dna stubita, dok su one koje su bile mekane i trule ostale pri vrhu stubita Najkvalitetnije bobice imale su u sebi puno zraka, pa su odskakivale poput dobro napumpane lopte. One koje su bile slabije kvalitete ponaale su se poput ispuhane lopte. Godine 1881. izumljen je i prvi stroj koji je sortirao brusnice prema tome koliko visoko mogu skoiti. Suvremeni strojevi za sortiranje brusnica jo uvijek rade na istom naelu. Kvalitetne bobice koje mogu skoiti preko nekoliko drvenih pregrada, odvajaju se i kasnije prodaju kao nepreraeno voe, a mekani se plodovi otkotrljaju u stroj i koriste za proizvodnju sokova i demova.

6.3. Pakiranje i sredita proizvodnje brusnice Italija izvozi brusnice iz Junog Tirola, dok su u Njemakoj sredita proizvodnje Oberpfalz, Bayerischer Wald i okolica Hannovera. Brusnice se pakiraju po njemakom standardu: u A-klasu tvrdi i zreli, intenzivno obojeni plod s najvie 1 % primjese lia; u B-klasu zreli ili prezreli plod s najvie 2 % primjese lia. vedske i finske brusnice imaju odlinu aromu za dugih sunanih dana (srpanj i kolovoz). Prije

Prvog svjetskog vrata Njemaka je uvozila 10.000 tona iz vedske i Finske. Poslije Drugog svjetskog rata, zbog rasta cijena, promet se smanjio. Pakira se ve vie od 100 godina u izduene sanduke po 12,5, 25 i 50 kg ili u bave od 50 kg. Izvozna kontrola u Finskoj (Helsinki, Turku Vaasa) vrlo je stroga: I. klasa (crveni), svjei i tvrdi, intenzivno grimizni plod; II. klasa (plavi tambilj), plod iste kvalitete, neto zreliji; III. klasa (crni), zreli i prezreli plod. Kanada prodaje velike koliine u SAD (Boston), koje uvoze znaajne koliine i iz sjeverne Europe. Na posebno ureenim movarnim poljima na sjeveroistoku i sjeverozapadu Sjedinjenih Drava, kao i u Kanadi uzgajivai godinje proizvedu preko 250.000 tona brusnica.

7. PROIZVODI OD BRUSNICE
7.1. Sok od brusnice Sok od brusnica je zdrav za srce. Istraivanje amerikih znanstvenika pokazuje da 3 ae soka od brusnica na dan znaajno podiu razinu tzv. "dobrog" kolesterola (HDL) u krvi. Redovita konzumacija takvih koliina soka od brusnica za 121% poveava razinu antioksidanata u plazmi i tako za 40% smanjuje rizik od pojave bolesti srca, kau znanstvenici s University of Scranton. Ovo je prvo istraivanje provedeno na ljudima koje je potvrdilo prethodna laboratorijska testiranja, pa stoga znanstvenici preporuuju pijenje ovakvih sokova uz svaki obrok. Naroito je zdrav sok od brusnica koji sadri male koliine eera. Jedno nedavno istraivanje je pokazalo da i sok od narane ima slian utjecaj na razinu kolesterola, no bez utjecaja na razinu antioksidanata kakav ima sok od brusnica. Prijanja istraivanja su pokazala da brusnice mogu sprijeiti pojavu infekcija urinarnog trakta, te smanjiti rizik od pojave bolesti desni i ireva u probavnom sustavu. Sok od brusnice je najstariji nain pripreme jela u sezoni zrenja ploda. Sokom su se krijepili umorni i oporavljali bolesni. 7.2. aj od brusnice Pakira se 80 g u 20 filtar vreica. Spravlja se od najpoznatije vrste brusnice Vaccinium macrocarpon. Ponuene su tri ajne mjeavine osebujna okusa koje sadre plod brusnice u razliitim koncentracijama: 10%, 30% i 50%. aj je namijenjen kao pomo kod infekcija urinarnog trakta, jer plod brusnice dokazano sadri aktivne tvari koje sprjeavaju zadravanje bakterija (naroito E. coli) u mokranom mjehuru.

7.3. Kapi od brusnice kao uroantiseptik, diuretik, spazmolitik i antiflogistik Brusnica kapi djeluju na infekcije mokranih putova tako to spreavaju rast bakterija, ispiru mokrane putove i smanjuju bolove. Posebno su preporuene kod bakterijskih infekcija mokranog sustava, osobito mokranog mjehura, te kod kamenaca u mokranom mjehuru i bubrezima. Brusnica kapi sadre etanolnu iscrpinu listova brusnice (Vitis idaeae folium), cvjeta nevena (Calenduale flos), i zeleni ivanjeg cvijea (Galii veri herba). 7.4. Tablete od brusnice Tablete sadre snana formulu - 100% ekstrakta Dodatak su u prehrani u sluajevima infekcija urinarnog trakta (posebno E coli) Radi vee kvalitete, proizvod je napravljen od ekstrakta, a ne praha, uobiajenog u slinim proizvodima. Maksimalna koncentracija brusnice je od 1,5 -3 puta vea od slinih preparata radi postizanja najveeg uinka i uzimanja to manje tableta tijekom dana. Dnevna doza ovih tableta je 2000 mg tj. 4 tablete. 7.5. Dem od brusnice Priprema se tako da se prebrane i oprane brusnice stave u penicu da se zagriju, zatim se stave u staklenke. Staklenku treba hermetiki zatvoriti i kuhati u pari 15'. Dem se posluuje kao prilog peenju i jelima od divljai. 7.6. Umak od brusnica s medom Za pripremu je potrebno : 1 kg brusnica, 500 g meda, klinii, cimet i limunova korica. Oiene brusnice se istresu u veliko cjedilo pa ih se potopi u kipuu vodu, a odmah potom se stave pod mlaz hladne vode. Zatim ih je potrebno ocijediti i istresti u lonac, dodati med, pola ae vode, nekoliko klinia, malo cimeta i dosta sitno sjeckane limunove korice. Dalje treba kuhati na laganoj vatri uz stalno mijeanje sve

dok brusnice ne omekaju. Umak se zatim hladi pa lije u male staklenke koje se dobro zatvaraju i uvaju na hladnome mjestu. Umak se posluuje u maloj koliina uz peeno meso. Jela od mesa vepra ili druge divljai, unato pripremi u aromatiziranim marinadama, zadravaju svojstvenu aromu koju umak od brusnica ublaava, ali ne gui. Tako se jelo ini ugodnijim i probavljivijim u kiselo-slatkoj kombinaciji. 7.7. Pekmez od brusnica Za pekmez je potrebno je : 1 kg brusnica i 750 g eera,; u 3,5 dl vode treba dodati eer i mijeati tako dugo dok se potpuno ne rastopi. Oiene i oprane brusnice se istresu u taj sirup i kuhaju na laganoj vatri, neprestano mijeajui, te pri tom skidajui pjenu koja se stvara po povrini pekmeza. Kad se postigne eljena gustoa, jo vrui pekmez treba uliti u dobro oprane staklenke, zatim se one zatvaraju tek kad se na povrini stvori tanka koica. 7.8. Aromatizirana voda od brusnice Niskoenergetsko, negazirano, osvjeavajue bezalkoholno pie od biljnih ekstrakata, bez konzervansa, s prirodnim aromama na bazi prirodne izvorske vode. Aromatizirana voda, razvijena na zdravom i prirodnom konceptu, potroau omoguuje da ukomponira zdravstvene prednosti iste prirodne izvorske vode s istim uitkom prirodnih vonih okusa. Aromatizirane vode odlikuju se svojim osvjeavajuim, vonim mirisom i okusom. Jedinstvene kombinacije okusa tradicionalnog i voa egzotike udovoljiti e svakom ukusu.

8. Ostali proizvodi od brusnice

Tradicionalna pita od brusnica te torta s bobiastim voem zapravo su ee prisutne na naim jelovnicima od umaka uz jela od divljai. Demovi i sirupi dodatak su jednostavnim kolaima i nadjevenim pecivima. Brusnica je i sastojak brojnih kupova, frapea i krema. Svojom optimistinom bojom odaje svu snagu okusa i visokovrijedna nutritivna svojstva. Dodatak su i kod pripreme rakija koje su obogaene ljekovitim biljem. Isto tako, Slika 9 Suena brusnica brusnica se moe proizvoditi u suenom obliku koji danas u naim krajevima od svih navedenih najee koriten, Uz ostalo bobiasto voe, pravi su izvor ugode i zdravlja.

ZAKLJUAK

Brusnica kao plod velikog kulturnog, hranidbenog i ljekovitog znaaja, imala je i zadrala veliku primjenu u ljudskome ivotu. Kao izvor ljekovitih tvari stoljeima se uzgajala zbog ploda koje se koristio za ishranu ili kao sirovina kod priprave ljekovitih supstanci. Poznato je da se brusnicom blagovalo u Americi jo od 17. stoljea kad su je na to podruje donijeli Indijanci. Od tada se primjena brusnice daleko proirila sve do danas. Tome su pomogla brojna znanstvena istraivanja koja su dokazala iroki spektar ljekovite primjene brusnice. Novija i razvijenija tehnologija danas je samo potaknula jo veu proizvodnju brusnice u svim oblicima to je takoer pomoglo upoznavanju ljudi sa ovom ljekovitom bobicom. Rijetko se koja namirnica okitila ovako brojnim atributima i potvrdila svoj doprinos zdravlju kao to je sluaj s brusnicom, krhkom i dopadljivom.