01 Adnan Cirgic

u meuvremenu
POVODOM STANDARDIZACIJE
CRNOGORSKOG JEZIKA
Adnan irgi
This is a review of comments on the Montenegrin language standard
most frequently pronounced in media within the period since the
founding of the Council for the Standardization of the Montenegrin
Language until the founding of the Institute for the Montenegrin
Language and Literature. At that time, especially in the Montenegrin
press, there were many articles on the problem of language. We mostly analyzed only the negative reviews of that process.
Za svega tri godine od usvajanja Ustava Crne Gore jedno od

kljunih pitanja crnogorskoga dravnog identiteta ima izgleda
da bude rijeeno pitanje crnogorskoga jezika. Prvi korak
ozvanienje crnogorskoga jezika kao slubenog bio je samo
inicijativa za dalji rad na promociji toga jezika. Trebalo je izraditi normativno-kodifikatorske prirunike i zvanino ih usvojiti,
kako bi crnogorski jezik stekao ravnopravan status u porodici
slovenskih standardnih jezika. Osnivanje Studijskoga programa
za crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti u onom vidu u
kojem do danas postoji pokazalo se kao viestruko promaen
projekat. Taj je studijski program danas jedan od najjaih bastiona protivnitva zvaninoj crnogorskoj standardnojezikoj
normi, koja se na njemu ak i ne izuava jer su jezikoslovci koji
one rade mahom potekli iz nekadanje tradicionalistike serbokroatistike kole koja je karakteristinim crnogorskim jezikim
obiljejima oduzimala normativni status.
www. maticacrnogorska.me
MATICA, jesen 2010.
Adnan irgi
Kad je osnovan taj studijski program, bilo je realno oekivati

da e se ljudi, koji su na njemu zapoljeni, zaloiti da se to prije
pripreme udbenici i ostala normativno-kodifikatorska djela za
izvoenje nastave crnogorskoga jezika na svim nivoima. U
suprotnom se valjda ne bi ni prihvatali radnih mjesta na tome
studijskom programu. Njegovo osnivanje trebalo je da bude
maltene istorijski in. Ono je tako najavljeno i u medijima. Prvi
put u crnogorskoj istoriji crnogorski jezik postao je ustavna
kategorija, slubeni jezik u Crnoj Gori, i prvi put je osnovana
visokokolska jedinica na kojoj e se taj jezik prouavati. To je
svakako zasluga politike i politiara. Meutim, kad su na red
doli lingvisti, posao je zatajio. Javnost je mogla uti samo visokoparne uoptene uene izjave o jeziku, najee s vrlo malo
osvrta na sutinu crnogorske jezike situacije.
A kad se problem standardizacije crnogorskoga jezika konkretizovao osnivanjem Savjeta za standardizaciju crnogorskoga
jezika (poetkom 2008), sa zadatkom izrade pravopisa, gramatike i rjenika, postalo je jasno koliko je crnogorska lingvistika
nespremno doekala ozvanienje crnogorskoga jezika. U standardizaciju crnogorskoga jezika veina lingvista ula je s tradicionalistikim zabludama o crnogorskim jezikim osobinama
kao dijalektizmima koji ne mogu dobiti standardni status. Istina,
lingvisti koji su verbalno podravali crnogorski jezik nijesu
govorili da je rije o dijalektizmima srpskoga jezika, kako su to
govorile njihove kolege serbisti, ali je sutina negacije tih crnogorskih jezikih osobina bila ista.
Umjesto posveenoga rada na afirmaciji jezika, umjesto izrade udbenika, dobar dio crnogorskih javnih radnika dao se u
medijsku kampanju usmjerenu protiv samobitnosti crnogorskoga jezika. Zahtijevali su samo preimenovanje crnogorskoga jezika bez ikakvih izmjena standarda. Srpskohrvatski jeziki model
istican je gotovo kao neprevazien, a sutinski je za crnogorski
jezik predlagana srpska standardnojezika ijekavska norma,
8
MATICA, jesen 2010.
Povodom standardizacije crnogorskog jezika
koja je danas slubena u Republici Srpskoj. Sve to je karakteristino za crnogorski jezik, a nema ga u srpskom i hrvatskom
jeziku, proskribovano je kao seljako, ruralno, arhaino, dijalektalno i sl. Kompleks jezike inferiornosti odbacivao je svaku
crnogorsku karakteristiku, a za standardno je predlagano samo
ono to su Srbi ili Hrvati ve prihvatili kao svoju normu. Isticana
je razlika izmeu obrazovanih i neobrazovanih, pri emu su oni
to govore srpskim/srpskohrvatskim obrazovani, a oni to govore crnogorskim neobrazovani. Zbog svega toga teko je bilo
oekivati da lingvisti s takvom svijeu mogu uspjeno finalizovati crnogorsku jeziku standardizaciju.
U odbranu tradicionalistikih shvatanja o jeziku, esto uvijenih
u kakve visokoparne deklamacije s pozivom na inostrane autore
ija imena ak netano navode, zasebna standardizacija crnogorskoga jezika nerijetko se prikazuje kao proces koji e getoizirati
Crnu Goru i njezinu knjievnost. Drugi nas nee itati jer nas
nee razumjeti jedan je od glavnih argumenata. Kao da se jedan
jezik standardizuje u skladu s razumijevanjem onih koji ga ne
govore. Ni Srbi ni Hrvati ni Bonjaci, prirodno, nijesu svoje jezike standardizovali u skladu s crnogorskim mjerama ukusa niti u
skladu s tim koliko e ih Crnogorci itati. Ni Crnogorci ne mogu
postupati drukije. A itae nas i tokavci i drugi onoliko
koliko zanimljivosti budemo imali da im ponudimo.
No pria o getoizaciji crnogorske knjievnosti usljed samostalne jezike standardizacije nije uslovljena samo kompleksom
jezike inferiornosti, ili makar ne kod svih autora. Jo jedan
bitan faktor uslovio je protivljenje odreenih strunjaka za jezik
i knjievnost. A to je monopol u pisanju udbenika, itanki, gramatika, izradi planova i programa za jezik i knjievnost i sl., koji
oni zadruno dre. U tim udbenicima bez obzira na to negira
li se ime crnogorskoga jezika uglavnom provijava tradicionalistika svijest o jeziku u Crnoj Gori. Tako se samo i moglo desiti da u jednom udbeniku za osnovnu kolu pie da je npr. oblik
MATICA, jesen 2010.
Adnan irgi
e nepravilan, iako je taj oblik i u prvome i drugom izdanju

pravopisa proglaen standardnojezikim.
Bogata literatura o crnogorskome jeziku i crnogorskim govorima, objavljivana u posljednjih sto godina i u crnogorskim i
srpskim naunim i kulturnim institucijama, gotovo je u potpunosti izostala iz rasprava o crnogorskome jeziku. Naa tipina
inferiornost se prije poziva na strane autore koji esto i ne znaju
e je Crna Gora, a kamoli da to znaju o jeziku u njoj, nego to
koriste rezultate istraivanja autora koji su godinama ili decenijama izuavali jezik u Crnoj Gori.
U ovome trenutku ini mi se da postoji samo jedan nain da se
savlada kriza u crnogorskome jezikoslovlju. To je da se ne pridaje previe znaaja niti troi suvie energije na jeziki tradicionalizam koji utoite ima u Studijskome programu za crnogorski jezik. I da se umjesto toga ponu organizovati seminare za
nastavnike osnovnih i srednjih kola koji su jedna od najvanijih karika u primjeni crnogorskoga jezika. Na tim seminarima
nastavnici e moi da shvate da su svi stavovi o standardizaciji
crnogorskoga jezika kao arhaizaciji jezika u Crnoj Gori zapravo
samo smiljena obmana u cilju odbijanja toga standarda. Tada e
pria protivnika crnogorskoga jezika konano postati apsolutno
uzaludna, a protivnici e se vjerovatno nai pred izborom da
se vrate u tabor srpskoga jezikoslovlja iz kojega su izali ili da
prihvate crnogorski jezik kao realnost.
Kako ni Savjet za standardizaciju crnogorskoga jezika, zbog
protivljenja tradicionalista u njemu, nije mogao obaviti povjereni mu posao, oformljena je Ekspertska komisija u okviru koje
su, uz saradnju domaih i stranih strunjaka, finalizovani i pravopis i gramatika crnogorskoga jezika. Poslije njihova zvaninog usvajanja Vlada Crne Gore je 29. jula 2010. godine osnovala i Institut za crnogorski jezik i knjievnost, koji tek treba da
zapone svoj rad na izuavanju crnogorskoga jezika i knjievnosti. Usvajanjem pravopisa i gramatike nijesu zavreni svi
10
MATICA, jesen 2010.
poslovi iz crnogorskoga jezikoslovlja, kako se to neupuenima

nekad ini. Pa ak ni usvojena zvanina norma ne moe ostati
okamenjena. Norme se mijenjaju i dorauju, prilagoavaju
aktuelnoj jezikoj stvarnosti. Nadati se da e crnogorski lingvisti svojim buduim radom poeti doprinositi montenegristici, te
da e se stvoriti kadrovi koji e uzorno izuavati crnogorski
jezik. To se naalost jo uvijek ne moe oekivati od postojeega Studijskoga programa za crnogorski jezik.
Ovaj rad predstavlja upravo osvrt na ono to se zbivalo od osnivanja Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika do osnivanja
Instituta za crnogorski jezik i knjievnost. U periodu koji je
naznaen u crnogorskoj tampi pisalo se uveliko o problemima
jezika. Ovaj je rad upravo osvrt na te novinske napise koji su se
odnosili na proces standardizacije crnogorskoga jezika.
Analizirali smo uglavnom samo negativne osvrte na taj proces.
* * *
Punih etrdeset godina grupa crnogorskih intelektualaca, u
prvome redu Vojislav P. Nikevi, zalagala se za priznanje crnogorskoga jezika. Ta je borba voena vaninstucionalno sve do 90ih godina XX vijeka, kad je dolo do osnivanja Crnogorskoga
PEN centra, Matice crnogorske, Crnogorskoga drutva nezavisnih knjievnika, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti,
Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje i sl. No sve su te institucije u to doba bitisale bez dravne potpore. Jedino je Matica
crnogorska posebnim Zakonom u martu 2008. godine proglaena
samostalnom organizacijom u oblasti kulture, koja se finansira
iz budeta Crne Gore. U tih etrdeset godina zalaganje za crnogorski jezik pratili su orkestrirani napadi velikosrpskih lingvista,
kakvi su Dragoljub Petrovi, Aleksandar Mladenovi, Drago
upi, Milo Kovaevi, Mihailo epanovi, a u novije doba
pridruili su im se i neki crnogorski lingvisti, poput Jelice
MATICA, jesen 2010.
11
Adnan irgi
Stojanovi, Drage Bojovi, Miodraga Jovanovia i drugih. Njihov

je bijes posebno doao do izraaja poslije formiranja pomenutih
crnogorskih institucija i objavljivanja dvotomne istorije crnogorskoga jezika1 Vojislava P. Nikevia te njegova pravopisa2 i gramatike3. Crnogorski jezik bio je predmet izrugivanja lingvista
koji su svoju naunu karijeru podredili negaciji toga jezika. U
svemu tome kao i inae kad treba negirati crnogorsku nacionalnu samosvojnost prednjaili su oni iz Crne Gore.
No dravnim osamostaljenjem i donoenjem Ustava nezavisne drave Crne Gore crnogorski jezik postao je slubeni jezik
u Crnoj Gori i tada je postalo jasno da su negacije uzaludne.
Osnovan je i Studijski program za crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti na Filozofskome fakultetu u Nikiu (paralelno sa Studijskim programom za srpski jezik), formiran Savjet
za standardizaciju crnogorskoga jezika i sl. Savjet za standardizaciju crnogorskoga jezika osnovala je Vlada Crne Gore i imao
je 13 lanova (Branko Banjevi, predednik; Tatjana Beanovi;
Adnan irgi; Rajko Cerovi; Rajka Gluica; Zuvdija Hodi;
Mirko Kova; Igor Laki; Mladen Lompar; Milenko Perovi;
Zorica Radulovi; Milorad Stojovi; edo Vukovi). Glavni
zadatak Savjeta bio je da sastavi pravopis, gramatiku i rjenik
crnogorskoga jezika, kako bi se crnogorski kao slubeni jezik
mogao primjenjivati u kolstvu, administraciji, medijima i sl.
Protivnicima crnogorskoga jezika postalo je jasno da je taj jezik
neminovnost. Stoga je veliki dio njih prestao osporavati ime
jezika, a umjesto toga usredsrijedili su se na jeziki sadraj. Sve
1 Vojislav P. Nikevi, Crnogorski jezik, Tom I, Matica crnogorska,
Cetinje, 1993, i Vojislav P. Nikevi, Crnogorski jezik, Tom II, Matica crnogorska, Cetinje, 1997.
2 Vojislav P. Nikevi, Pravopis crnogorskoga jezika, Crnogorski PEN cen-
tar, Cetinje, 1997.

3 Vojislav P. Nikevi, Gramatika crnogorskoga jezika, Dukljanska akade-
mija nauka i umjetnosti, Podgorica, 2001.

12
MATICA, jesen 2010.
to se kosilo s nekadanjom srpskohrvatskom standardnojezikom normom postalo je predmet neprimjerenog izrugivanja,

osporavanja, obezvreivanja i sl. Ta je pria utoite nala i u
pojedinim crnogorskim dnevnim novinama.
Savjet za standardizaciju crnogorskoga jezika pristupio je poslu
zbog kojega je osnovan i na jednoj od prvih ednica usvojena su
naela 4 u skladu s kojima treba da bude izraen crnogorski pravopis i gramatika.5 Radnu verziju Pravopisa crnogorskoga jezika trebalo je da izradi Adnan irgi, a radnu verziju Gramatike crnogorskoga jezika trebalo je zajedno da saine Adnan irgi (istorijski razvoj crnogorskoga knjievnoga jezika i fonologija), Rajka
Gluica (morfologija) i Zorica Radulovi (sintaksa). No kako je
tekao rad Savjeta, tako se sve vie produbljivao jaz izmeu pojedinih njegovih lanova. Iako su ih ranije potpisali, Rajka Gluica i
4 Pravopisna naela sastojala su se od sljedeih sedam taaka:
Model za crnogorsku standardnojeziku normu je zajedniki, opti (koine)

jeziki sloj koji pripada svim autohtonim crnogorskim graanima.
Ovim pravopisom e se u Crnoj Gori potovati pravilo: Pii kao to zbori,
a itaj kako je napisano.
Ijekavica je normativna, u skladu s crnogorskom tradicijom i savremenom
upotrebom.
Optecrnogorski fonemi , , i , nastali jekavskim jotovanjem, dio su
crnogorske standardnojezike norme. Glasovi i imae svoje grafeme (u
azbuci i abecedi).
Kodifikovae se standardni crnogorski etvoroakcenatski sistem sa duinama.
Pravopisom crnogorskoga jezika nee se sprovoditi jezika arhaizacija, niti
se njime mogu normirati lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi koji su izvan
opte savremene upotrebe u Crnoj Gori.
U svemu ostalome, osim ako drukije ne nalae savremena crnogorska jezika praksa, nee se odstupati od Pravopisa srpskohrvatskoga knjievnoga jezika (MS-MH, 1960), koji je do sada bio u upotrebi u Crnoj Gori.
5 Pravopisna naela nijesu potpisali samo Tatjana Beanovi, Igor Laki i
Zorica Radulovi.
MATICA, jesen 2010.
13
Adnan irgi
Rajko Cerovi osporili su naela u skladu s kojima je izraen

Pravopis crnogorskoga jezika (glavni problem bilo je uvoenje
suglasnika te status dubleta u novome crnogorskom standardu).
Primicalo se vrijeme za predaju pravopisa i gramatike tadanjem
ministru prosvjete i nauke Sretenu kuletiu. No umjesto rasprave
o gramatici, Savjet je bio vraen na poetak: osporavanjem pravopisnih naela osporavan je cio pravopis, odnosno cio dotadanji
rad na standardizaciji crnogorskoga jezika. Zahtjevima da se ponite naela, koja su na poetku usvojena, Rajka Gluica, Tatjana
Beanovi i Rajko Cerovi opstruirali su rad Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika. U tome su ih podrali i Igor Laki i
Zorica Radulovi. Iako je prvi dio gramatike bio zavren (dio za
koji je bio zaduen Adnan irgi), Gramatika nije mogla biti predata na usvajanje jer ostatak za koji su bile zaduene Rajka Gluica
i Zorica Radulovi gotovo nije bio ni zapoet.6 Ostatak lanova
Savjeta podrao je usvajanje Pravopisa. Da bi se to usvajanje osporilo, grupa lanova Savjeta okupljena oko Rajke Gluice i Tatjane
Beanovi dovela je u pitanje izjanjavanje tri lana Savjeta koji
nijesu prisustvovali ednicama Savjeta (Mirko Kova, Milenko
Perovi i edo Vukovi), iako su oni ranije pismeno potvrdili
saglasnost oko usvajanje naela na kojima je zasnovan Pravopis.
Kako bi opravdali vlastiti nerad i nepristajanje na standardizaciju crnogorskoga jezika onako kako je to na poetku bilo dogovoreno, pomenuta grupa lanova Savjeta raspravu je prenijela u
crnogorske medije. I tako je poelo obmanjivanje crnogorske
javnosti ponajprije time da Pravopis nije podrala veina lanova Savjeta, pri emu se niko od njih nije obazirao na to to su
odbacili naela koja su na poetku bili potpisali.
Uvoenje suglasnika nije se moglo zaobii ako se uvode
ostali produkti jekavske jotacije jer su svi oni (, , , ) nastali
istim putem. To nema nikakve veze s niskom frekventnou tih
6 Iako su od tada prole dvije godine, ni do danas ni jedna ni druga autorica
nijesu objavile svoju verziju Pravopisa i Gramatike crnogorskoga jezika.

14
MATICA, jesen 2010.
glasova, na koju su se pozivali oni lanovi to su osporavali standardizaciju. To moe imati veze samo s njihovom fonemskom
prirodom i prisutnou na crnogorskom terenu. Sve ostalo nije
moglo biti relevantno. No naune injenice o crnogorskome
jeziku, podaci o tome jeziku koje prua bogata jezikoslovna literatura o Crnoj Gori i sl. nijesu bili u prvome planu kad je u pitanju navedena grupa lanova Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika. Nad svim tim preovladavala je tradicionalistika
jezikoslovna svijest po kojoj obrazovani ljudi u Crnoj Gori govore u skladu s normom uspostavljenom Novosadskim dogovorom. A takva je svijest i bila oekivana jer je jedan dio lanova
te grupe upravo i potekao iz tradicionalistike serbokroatistike
jezikoslovne kole.7 Zbog toga su primat i davali srpskohrvatskim oblicima koji su tokom viedecenijske upotrebne prakse
relativno zaivjeli (u slubenoj komunikaciji) u Crnoj Gori, a
brojne crnogorske specifinosti ostale su zaenjene silnom borbom za ouvanje srpskohrvatskih oblika. O tome svjedoi i ova
Gluiina izjava u jednome intervjuu u Pobjedi: Pored razlika
u osnovnim polazitima i stavovima ja sam iskreno oekivala da
e prevladati razum i naune injenice nad mitom, jezika stvar7 Rajka Gluica je na primjer donedavno bila glavni afirmator stavova
Branislava Ostojia o tipinim crnogorskim ekavizmima (u okviru srpskoga

jezika u Crnoj Gori!), pisala afirmativne prikaze o njegovoj knjizi kojom se u
Crnoj Gori preporuuju oblici tipa sledei, ozleda, upotrebiti, renik i sl., te i
sama upotrebljavala te oblike, polemisala s Vojislavom P. Nikeviem u
neeljniku Monitor (4. maj 2001, str. 23), uestvovala na skupu za odbranu
srpske ijekavice, e je i potpisala zakljuak koji je u potpunosti saglasan s
naelima politike Velike Srbije: Ijekavica kao knjievni standard srpskog
jezika u pisanoj i govornoj komunikaciji jedini je stoer koji sabija u jednu cjelinu rasute etnike djelove jedinstvenog srpskog jezika (istakao A. .) i nepretpostavlja bilo kakvo lingvistiko i kulturno-istorijsko utemeljenje separatnih
knjievnih jezika po vjerskom ili teritorijalnom principu. - Vaspitanje i obrazovanje, asopis za pedagoku teoriju i praksu, Podgorica, 1994, str. 129.
MATICA, jesen 2010.
15
Adnan irgi
nost i jasna jezika politika budunosti nad prolou. Danas

ispravljati nepravde koje su crnogorskome jeziku napravljene u
19. i 20. vijeku je kontraproduktivno. Dananji govornik crnogorskoga jezika je obrazovana osoba koja se nee lako odrei
pravopisnih navika nauenih kroz viegodinji obrazovni
sistem. Neke crnogorske jezike odlike nepovratno su nestale u
vremenu i one pripadaju istoriji crnogorskog jezika, nemogue
ih je vaskrsnuti pravopisnim nareivanjem. U jeziku se ne moe
nareivati i silom nametati, svako takvo pravilo bie odbaeno
od samih govornika... Pravopisci ne nareuju nego oslukuju i
registruju jeziko stanje u tom trenutku, dakle u sinhroniji.8
Mora da je Rajki Gluici i ljudima iz njezina kruoka oslabio
sluh jer crnogorska javnost do danas jo nije ugledala rezultate
njihova oslukivanja. Umjesto takvih rezultata javnost je
mogla vieti samo patetine fraze poput onih koje su gore navedene o njihovoj neshvaenosti i portvovanosti u borbi za crnogorski jezik. No od pravopisa i gramatike nita!
I da bi se prikrio nerad, ili bolje rei opstrukcija primjene crnogorskoga jezika u slubenoj komunikaciji, javnost je konstantno
obmanjivana novim dezinformacijama. Ali nikako da se kae koje
su to crnogorske jezike osobine koje su pole u nepovrat, a koje
su to to ih treba normirati; koji je to pravopis to ne nareuje no
ugaa i sl. Svaki pravopis mora predstavljati sistem pravila. U
suprotnom prestaje biti pravopis. Sistem pravila crnogorskoga
jezika nije odgovarao navedenoj grupi lanova Savjeta, pa je
stoga i okarakterisan kao neprihvatljiv. A sva je ta pria imala
jedan cilj nametnuti javnosti sliku o crnogorskome pravopisu
kao o kakvome neprihvatljivom ruglu kojim im se nareuje da
upotrebljavaju one jezike oblike koji su bili karakteristika govora njihovih baba i edova, kojima je stoarstvo i zemljoradnja bila
glavno zanimanje. A kad takva pria dolazi direktno od onih koji
8 Rajka Gluica, Jezika stvarnost i jasna jezika politika, Pobjeda, 1. sep-
tembar 2008, str. 11.

16
MATICA, jesen 2010.
upravljaju Studijskim programom za crnogorski jezik, vjerovatnoa da ona bude prihvaena je velika. Jer to su ljudi koji se po
logici stvari bave afirmacijom i izuavanjem crnogorskoga jezika. Neupuena javnost ne mora znati da nije tako.
I kad su se Milenko Perovi9 i Mirko Kova10 javno oglasili
da ne odustaju od naela s kojima je usaglaen Pravopis, lano9 Pismo Milenka A. Perovia predsjedniku Savjeta za standardizaciju crno-
gorskoga jezika. Potvrujem vlastito prihvatanje utvrenih Naela, Pobjeda,

Kultura, 6. septembar 2008, str. II. Tu se izmeu ostaloga kae: Veoma me
uznemiravaju glasovi o velikim razmimoilaenjima meu lanovima Savjeta za
standardizaciju crnogorskoga jezika. Posebno smatram loim to su ta razmimoilaenja postala predmetom ne uvijek dobronamjerne medijske panje.
Smatram da e i jedno i drugo ozbiljno oteati rad Savjeta, pa ga moda ak
dovesti u opasnost potpune blokade, to bi samo po sebi imalo katastrofalne
posljedice i za daljnju sudbinu crnogorskog jezika. U cijeloj dosadanjoj diskusiji o normi i sam sam, u mjeri u kojoj sam bio pitan, imao odreene dileme u
pogledu otvorenih pitanja crnogorskog jezikog standarda. Razlozi istorijske i
lingvistike prirode naveli su me da potpiem prijedlog Naela koje je Savjet
utvrdio, a da za sebe zadrim odreenu skepsu u pogledu pragmatike prirode
tih naela u konkretnom jezikom normiranju. Kasnije se rad Savjeta odvijao
tako to do mene nijesu dopirale nikakve informacije, sve dok mi se skoro nije
obratila koleginica prof. dr Rajka Gluica da me obavijesti o dubljim podjelama
meu lanovima Savjeta o nizu otvorenih i spornih pitanja. Taj razgovor je osnaio moju skepsu i uvjerenje da pragmatiki razlozi moraju odnijeti pobjedu nad
lingvistikim i istorijskim razlozima za odreena rjeenja standarda. Meutim,
najnoviji razvoj dogaaja prisiljava me da jo jednom, ovoga puta definitivno,
iskuam muninu vlastite dileme pred opasnou da standardizacija crnogorskog
jezika potone u mutnim politikantskim vodama. Dakle, potvrujem vlastito prihvatanje utvrenih Naela. Takoe, slaem se s Pravopisom koji je prema tim
naelima usaglaen (istakao A. .), ali se ujedno zalaem za onaj pragmatiki
pristup otvorenim pitanjima koji nee voditi daljnjem, ali sada jezikom razjedinjavanju Crne Gore, nego to je mogue veem sjedinjavanju.
10 Pismo Mirka Kovaa Savjetu za standardizaciju crnogorskog jezika. Pra-
vopisi se ipak mijenjaju i dorauju, Pobjeda, Kultura, 1. septembar 2008, str. 10.
MATICA, jesen 2010.
17
Adnan irgi
vi Savjeta zadueni za opstrukciju usvajanja Pravopisa i

Gramatike preli su na drugu argumentaciju, ne davi javnosti
ak ni duno izvinjenje. To izvinjenje nije uslijedilo ak ni onda
kad je npr. Rajka Gluica tvrdila da se odsutni lanovi nijesu
izjasnili koju verziju Pravopisa podravaju11 iako su Milenko
Perovi (javno) i edo Vukovi jasno istakli da podravaju onu
verziju Pravopisa koja je usaglaena s na poetku usvojenim
Pravopisnim naelima.
U crnogorskim medijima manje je mjesta bilo za objanjenja
predednika Savjeta Branka Banjevia. U jednom intervjuu on
je ukratko objasnio situaciju u Savjetu i razliku izmeu dvije
verzije Pravopisa: Sve smo usvojili i sve je teklo po planu,
osim izrade djelova Gramatike za koje su bile zaduene Zorica
Radulovi i Rajka Gluica. Kasnije se ispostavilo da su one bile
zauzete itanjem prve verzije Pravopisa, koju je po nalogu
U tome pismu izmeu ostaloga kae se i ovo: Kako nijesam bio u prilici pratiti hvale vrijedan posao Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika, niti
sueljavati miljenja s ostalim sudionicima u raspravama oko jezika, to mi
preostaje da Savjetu doturim svoje miljenje koje ne mora uticati na konano
usvajanje Pravopisa crnogorskog jezika, ali moe u nekoj arhivi ostati kao
miljenje jednog od lanova Savjeta, a potom i pisca koji jezik i jezike finese mnogo vie doivljava nekom intuicijom ili sluhom, pa tek onda uenjaki
iliti nauno. Ali i pisci usvajaju jezika pravila, pa i kad odstupaju od njih.
Uvoenje glasa i odgovarajueg slova jeste novina koju treba prihvatiti kao
specifinost crnogorskog jezika, makar njegova leksika frekventnost bila
mala, jer ona nije presudna za kodifikovanje nekog glasa. U tom smislu i glas
je ravnopravan, iako je njegova leksika frekvencija neznatna. Ali u svim
propisima i novinama, dok se ne ukorijene, treba ostaviti vie slobode i
mogunosti izbora, a rjeenje su, hrvatski reeno, inaice, ili struno dubleti,
jer potiu od istog osnovnog oblika. Prednost bih dao autohtnom obliku, primjerice: ekira, a moe i sjekira. Alternativu bih dao i onim ve udomaenim
oblicima: eca i djeca itd.
11 Rajka Gluica, Jezika stvarnost i jasna jezika politika, Pobjeda, 1. sep-

18
MATICA, jesen 2010.
Savjeta izradio Adnan irgi. Na 12. sjednici dolo je do rasprave, nakon koje su se Rajko Cerovi i Rajka Gluica pridruili
onima koji nijesu prihvatili naela. (...) Ali, mi smo smatrali da
crnogorski jezik ne treba silovati. Da ne treba ii tragom meuratnih i poslijeratnih lingvista koji su izbjegavali sve te oblike
kako bi se uguilo crnogorsko nacionalno bie. U jeziku su osobine naroda, veze njegove sa svijetom, i ako bismo mi odstupili
od Pravopisnih naela, doli bismo u poziciju samonegacije i
nepotovanja crnogorske posebnosti. Samonegaciju ne moemo
prihvatiti kao nauni stav!... Zato e dio Savjeta koji je ostao
vjeran svojim ranijim odlukama poslati svoju verziju Pravopisa
i ministru i Vladi, zajedno sa tekstom Pravopisnih naela i izvjetajima sa svih 13 sjednica Savjeta. (...) pravopisna verzija
manjine zapravo (je) preraen irgiev tekst u koji su unijete
grube izmjene, neusklaene s Pravopisnim naelima, te (..) e
irgi, u sluaju da se ta verzija dostavi na uvid Savjetu za opte
obrazovanje zahtijevati potovanje autorskih prava.12
Ako se moglo oekivati od Rajke Gluice da opstruira rad
Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika jer ona potie iz
one jezikoslovne kole koja je od 1968. godine naovamo negirala
crnogorski jezik (pa i od Tatjane Beanovi da je u tome podri),
bilo je neobino da su se sa svakim njezinim stavom apriorno slagali Rajko Cerovi i Igor Laki, bez obzira na naune argumente
kojima je lako pobijana bilo koja njena teza o crnogorskome jeziku. I Igor Laki i Rajko Cerovi, iako se crnogorskim jezikom
nijesu bavili kao nauni istraivai, ipak su do tada bili poznati
kao publicisti koji su afirmisali crnogorski jezik u brojnim novinskim tekstovima. No tada je postalo jasno da je ta borba podrazumijevala gotovo samo preimenovanje srpskohrvatskoga jezikog
standarda u crnogorski bez obzira na brojne prepoznatljive specifinosti crnogorskoga jezika. to je uslovilo takvo njihovo pona12 Vladimir Vojinovi, Branko Banjevi: Samonegaciju ne moemo prihva-
titi kao nauni stav, Vijesti, Kultura, 27. avgust 2008, str. 14.
MATICA, jesen 2010.
19
Adnan irgi
anje, nije predmet ovoga osvrta. Bez obzira na zapisnike sa ednica Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika koji potvruju veinsku podrku Pravopisu crnogorskoga jezika koji je ponuen na usvajanje Ministarstvu prosvjete, Igor Laki se pridruio
hajci na one lanove Savjeta koji su podrali Pravopis dezinformiui javnost o procesu usvajanja Pravopisa: Dokument koji je
Banjevi uputio Ministarstvu nije dokument Savjeta, ve izraz
samovolje par ljudi koji su svojim ponaanjem flagrantno zloupotrijebili kapacitet i kredibilitet ovog tijela. (...) Banjevi nije konsultovao tri lana Savjeta, koji nijesu prisustvovali sjednicama iz
objektivnih razloga, ali su dvojica od njih pismeno dostavili svoja
miljenja koja, u sutini, podravaju verziju Pravopisa koju su
napravile doktori Rajka Gluica i Zorica Radulovi. Njihova
miljenja, takoe, nijesu uzeta u obzir.13
Iako je Crnu Goru ne tako davno krasila odgovornost izreene
rijei, pa i nain na koji se to saoptava, u novije doba ta osobina izgleda nema nikakvu vrijednost. Samo tako se i moglo desiti
da se o predloenome Pravopisu iznose razne neistine, a da onaj
koji ih iznosi ne naie na optu osudu onih kojima su te neistine
upuene. Da se kojim sluajem ko od veinske grupe lanova
Savjeta obratio sudu traei satisfakciju za klevetu i podmetanja,
sud bi imao pune ruke posla. Takvo ponaanje bilo je u skladu s
onim to je tim povodom saoptio predednik Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika Branko Banjevi: Nema problema
koji je Crna Gora rjeavala, a da to rjeenje nije karikirano. Ta
praksa podvala i iskrivljavanja crnogorskih napora da zatitimo
svoj identitet ivi danas u dva uporita koja obezliavaju Crnu
Goru i sve njene napore (...). Jedno uporite te prakse su lingvisti
koji nas nastoje odvojiti od sopstvenog jezika i bia. Drugo uporite je tuinska vjerska organizacija na crnogorskom tlu.14
13 Kompromitovan rad Savjeta, Republika, 30-31. avgust 2008, str. 7.
14 Vlatko Simunovi, Branko Banjevi: Nijesmo jezik prilagoavali tuim
pravopisima, Pobjeda, Kultura, 30. avgust 2008, str. III.

20
MATICA, jesen 2010.
U cijelome kritizerstvu crnogorskoga jezikog standarda nije

bilo lingvistikih argumenata kojima bi se ukazalo na naunometodoloke propuste Pravopisa. Dezinformacijama, podmetanjem, visokoparnom priom i sl. sredstvima dezinformie se
crnogorska javnost kako bi se stvorio to vei otpor predloenoj
jezikoj normi ak i kod onih govornika koji crnogorski smatraju svojim maternjim jezikom. No to je bilo sve to je imala
ponuditi petolana grupa Savjeta koja se protivila usvajanju
Pravopisa. A u tu svrhu koristili su sve i svoje naune i nastavne titule i katedre na kojima predaju ili na kojima su efovali,
naroito Rajka Gluica, Tatjana Beanovi i Igor Laki. Na
Studijskome programu za crnogorski jezik nije se predavao (niti
se danas predaje) crnogorski jezik. Studenti one ue iz udbenika za srpski ili srpskohrvatski jezik. I jeziki predmeti pokriveni su kadrom koji je podrao jezike koncepcije toga dijela
Savjeta. ak je i meunarodni nauni skup Njegoevi dani iskorien u svrhu iznoenja neistinitih podataka o Pravopisu i Savjetu za standardizaciju crnogorskoga jezika, a da pritom nijesu
pozvali i one to zastupaju drukije stavove o crnogorskome
jeziku. Nije pozvan ak ni autor osporavanoga Pravopisa. Javni
napadi na dugo ekani Pravopis u to vrijeme konano su osueni od strane nekih intelektualaca i institucija. Dukljanska akademija nauka i umjetnosti odbacila je stav da e studenti crnogorskoga jezika morati uiti iz srpskih i srpskohrvatskih udbenika
jer jo uvijek ne postoje normativno-kodifikatorski prirunici za
nastavu crnogorskoga jezika, kako je to saoptila za RTCG1
efica Studijskoga programa za crnogorski jezik Rajka Gluica:
Prigovor da je jezik akademika Vojislava P. Nikevia utemeljen na arhaizmima ne samo da nije taan, nego je i kukaviki
bilo utati 11 godina i ekati da autor umre, pa ga onda mrtvog
napadati. (...) Sad se kao strunjaci za crnogorski jezik pojavljuju i oni koje nijesmo ni jednom vieli na naim naunim skupovima o crnogorskom jeziku, a na crnogorski jezik gledaju kao na
MATICA, jesen 2010.
21
Adnan irgi
prazni naziv ili o njemu zbore ekavski, to automatski otkriva

razlog njihove averzije prema tom jeziku. Neki lanovi udno
sastavljenoga Savjeta, bez obzira na namjere, objektivno podupiru rjeenje iz Ustava 1992. godine, da u Crnoj Gori u nastavi
bude i dalje srpski jezik ijekavskog izgovora. (...) Zaudo, ale
se to e studenti crnogorskog jezika morati da ue iz udbenika srpskog jezika, jer mi jo nemamo svoje, iako se svi pomenuti i nauno verifikovani univerzitetski prirunici nalaze u
biblioteci Fakulteta.15 No odmah poslije toga saoptenja oglasio se poasni predednik DANU Jevrem Brkovi, proglasivi to
saoptenje falsifikatom: Iznenauje postupak nekog iz DANU,
najvjerovatnije jednog od njena etiri potpredsjednika, Mladena
Lompara, da se mogao usuditi da javnosti uputi saoptenje koje
je objavila agencija MINA, a prenijela Pobjeda 1. septembra
2008. godine. Ne radi se da li je DANU za ili protiv jezika akademika Vojislava Nikevia jer se o tome nikada u DANU nije
raspravljalo, niti je donesen bilo kakav zvanini stav. (...) Ovo
podmetnuto saoptenje DANU ima za cilj da dezavuie one
lanove Savjeta, koji normalno, prihvataju crnogorski jezik, ali
u svemu ne prihvataju zavrni dokumenat Savjeta i koji trae
da se o njemu jo razgovara, da se doe do opteprihvaenih stavova, da zavrni dokument ne bude kodifikacioni hir, ili apoteoza jednoj ve davno jeziki neivotnoj arhaici. Postavilo se
pitanje dubleta, to samo moe da pridonese osobenosti crnogorskog jezika, uini ga bogatijim, prihvatljivijim i univerzalnijim u okviru sopstvenog lingvistikog univerzuma! Kao osniva
DANU i danas njen poasni predsjednik, iritiran sam neijom
samovoljom, privatizacijom i zloupotrebom DANU kao institucije koja je dala znaajan doprinos u procesu osamostaljenja
Crne Gore, to je i predsjednik ukanovi istakao. Saoptenje je
15 Kukaviki je bilo utati 11 godina. DANU odbacila prigovore da je jezik
akademika Vojislava Nikevia arhaian, Pobjeda, Aktuelnosti, 1. septembar

2008, str. 4.
22
MATICA, jesen 2010.
antologijski primjer falsifikata faktografije, improvizacije i

nekorektnosti prema DANU i svim njenim lanovima, posebno
prema Odjeljenju za knjievnost i jezik. injenice su nepobitne
i lako dokazive:
1. DANU se nije sastajala da raspravlja o stavovima i zavrnom dokumentu Savjeta za kodifikaciju crnogorskog jezika!
2. O dokumentu Savjeta nije raspravljalo niti se izjanjavalo ni
Odjeljenje za knjievnost i jezik!
3. Pri DANU, samo u osnivakom aktu postoji Institut za
crnogorski jezik i knjievnost, koji nikada nije zaivio, niti
dobio bilo kakav nauni program. Institut za crnogorski jezik i
jezikoslovlje osnovao je, kao nevladinu organizaciju, pokojni
akademik Vojislav Nikevi na Cetinju. To je bio Institut u vlasnitvu dr Vojislava Nikevia i grupe njegovih prijatelja. Tim
inom je onemogueno da Institut za knjievnost i jezik DANU
postoji i zapone bilo kakvu aktivnost, tako da je praktino taj
Institut prestao da postoji, jer nikada nije ni zaivio. Danas se na
njega pozivati, nije nita drugo do obmana vie i javnog mnjenja i institucija nauke i kulture!
4. DANU je pomagala sve akcije, simpozijume, seminare i
rasprave o crnogorskom jeziku, gdje je, na alost, bilo isuvie i
neukusnih improvizacija i linih promocija. Od samog utemeljenja svi su akademici DANU bili za uvoenje crnogorskog
jezika kao zvaninog, to su i danas!
Pisci, ili pisac, ovog blasfeminog teksta, naslovljenog
KUKAVIKI JE BILO UTATI 11 GODINA, povreuje i
DANU i sve akademike, osim onih ili onog koji su autori ove
blasfemije! Nije vie bitno kakvi su stavovi Savjeta, kakav je
zavrni dokumenat: o tome e se ubrzo izjasniti i meritorne
institucije i kompetentni naunici, ali je veoma bitno da se ovakvim tekstovima, i to u ime DANU, ustvari podmetnut DANU,
ne mogu diskvalifikovati oni koji u segmentima drugaije misle,
imaju neto drugaije stavove, a kamoli se nazivati napadaima
MATICA, jesen 2010.
23
Adnan irgi
mrtvog dr Vojislava Nikevia i nekim lanovima udno

sastavljenog Savjeta, koji objektivno podupiru rjeenja iz
Ustava 1992. godine, a zna se kakav je bio taj abljaki Ustav!
U istom broju Pobjede, na istoj strani, takoe preuzet sa agencije MINA, nalazi se i prilino nebulozni tekst publiciste Steva
Vuinia, posve nestrunog za pitanja ma kojeg jezika, pa i
crnogorskog. U tom se Vuinievom tekstu doslovno kae: TO
NIJE STANDARDIZACIJA NEGO IZDAJA.16 Pobogu, gdje se
16 Javnosti radi prenosimo cijelo Vuinievo saoptenje iz Pobjede, na koje
se Jevrem Brkovi poziva: Pojedini lanovi Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika, prilikom izrade Pravopisa, previdjeli su koji, iji i za koga standardizuju jezik, ocijenio je danas publicista Stevo Vuini. On je kazao da je
spor izmeu dvije strane u Savjetu za standardizaciju crnogorskog jezika u
javnosti prepredeno predstavljen kao spor izmeu zastupnika vulgarizacije
naeg jezika i standardizacije savremenog crnogorskog izraza. Tako ga predstavljaju oni koji se zalau protiv standardizacije naeg svakidanjeg govora u
kojem koristimo tri osobena glasa i jekavsko jotovanje. Ve, hoe da nam nametnu jeziki standard za koji ja mislim da je primjeran samo Republici Srpskoj,
rekao je Vuini u izjavi dostavljenoj agenciji MINA. On smatra da je to pitanje, prevashodno, moralne naravi. I glasi - kako se imenju oni koji vre izdaju
nas i naih interesa bilo kada, u bilo ije ime i za bilo iju korist? Odgovor u svim
vremenima i za sva pitanja, pa i jezika, glasio bi izdajnici, naveo je Vuini.
On je kazao da je crnogorski jezik sa jekavskim jotovanjem i tri slova za tri osobena glasa nije vulgaran, kao to nijedan jezik po svom biu nije takav. Moe
imati vie ili manje glasova, ili biti manje ili vie melodian za izgovor, to nije
razlog da ga mijenjamo, u protivnom, svi bismo govorili francuskim ili italijanskim jezikom kao najmelodinijim i najprijatnijim za izgovor, rekao je Vuini.
Zato mu, kako je kazao, izgleda da su neki lanovi Savjeta previdjeli koji i iji
jezik i za koga ga standardizuju pa zaboravljaju da se na jezik moe standardizovati dubletima samo na jedan nain. Taj nain dozvoljava, recimo, dublet
samo u pitanju izbora izmeu padea mjesta i padea kretanja stoga to ih ne razlikujemo, pa kaemo i idem i bio sam na Cetinje. Moe biti dublet i u pitanju
naina korienja jo nekih padea jer govorimo, naprimjer, dajte ni a ne dajte
24
MATICA, jesen 2010.
to krenulo! U hajku, a gdje bi drugo rigidni negatori svakog drugog i drugaijeg miljenja!
Vano je da itaoci Pobjede znaju da tekst na etvrtoj strani njihovog lista, objavljen 1. septembra kao saoptenje DANU, nema nikakve veze sa DANU, da je to neija sasvim nekorektna
manipulacija tom najviom naunom i umjetnikom institucijom, koja se ve priprema za skoro spajanje sa CANU na ravnopravnoj osnovi! Akademik Jevrem Brkovi, poasni predsjednik
DANU.17 Citirano Brkovievo reagovanje ubrzo su opovrgli
predednik DANU Boidar Nikoli i sekretar Odjeljenja za knjievnost i jezik Radoslav Rotkovi: Saoptenje DANU povodom
deavanja u Savjetu za standardizaciju i kodifikaciju crnogorskoga jezika pisao je i potpisao prof. dr Radoslav Rotkovi, sekretar
Odjeljenja za knjievnost i jezik DANU, kao uostalom i sva
druga saoptenja u vezi s ovom temom. Prema tome, ne radi se o
falsifikatu, kako to doznaje prof. dr Tatjana Beanovi (lan
Senata DANU) i saopti u autorskom tekstu u dodatku Art.18
Saoptenje Jevrema Brkovia izgleda da je osokolilo Tatjanu
Beanovi da u tekstu pod naslovom Svi preednikovi ljudi varirajui motiv hajke, koju je Brkovi spomenuo u svome reagovanju, na nain nedostojan vaspitana ovjeka okarakterie i pojedine lanove Savjeta i sam proces standardizacije crnogorskoga jezika. Teko bi se i u onim mranim 90-im godinama XX vijeka moglo u naoj dnevnoj tampi nai tekstova toga tipa, a jo
bi se tee mogao nai univerzitetski profesor koji na taj nain
uopte misli ili pie. U tekstu koji je zauzeo cijelu novinsku stranu Tatjana Beanovi nije iznijela nijedan lingvistiki ili kakav
nam kako propisuje aktualni standard, naveo je on. Prema njegovim rijeima,
ne moe biti dublet tjerati i erati, osim ukoliko se ne udvaraju onima koji bi
nas najradije ierali iz ove zemlje i u nju uterali jedan susedni narod.
17 Reagovanje: Nekorektna manipulacija sa DANU, Pobjeda, Aktuelnosti,
2. septembar 2008, str. 4.

18 Reagovanje, Vijesti, 8. septembar 2008, str. 17.
MATICA, jesen 2010.
25
Adnan irgi
drugi argument protiv Pravopisa crnogorskoga jezika. Ali toga

jutra isplivala je u crnogorsku javnost skoro sva nauna argumentacija manjinskoga dijela Savjeta, a po nainu na koji je
izreena moe se pretpostaviti iz koje su lektire crpili svoja znanja o crnogorskome jeziku. Mora da su dobro savladali reprezentativne tekstove Dragoljuba Petrovia o crnogorskome jeziku.19 Osvrnuemo se na neke argumente iz toga teksta:
Po naelu napad je najbolja odbrana Tatjana Beanovi je na
samome poetku optuila natcrnogorce za hajku na uene
crnogorske lingviste kojima nije dozvoljeno da standardizuju
crnogorski jezik: Hajka je, dakle, najei oblik ljudskog ponaanja, a crnogorska je od svih najtea jer mora bit najsurovija,
najbezonija, najpodlija, naj... Sva se crnogorska javnost ovih
dana pita isto to i ja: to se ovo ini od crnogorskih lingvista i
po e kojeg doktora knjievnih nauka, to o jadu zabavie tolerantnu, proevropsku i podelama nesklonu Crnu Goru.20 Zatim
sa hajke vrlo brzo prelazi na motiv zloina iako ne imenuje
onoga koji taj zloin sprema: Natcrnogorci, inae nadaleko poznati po svome slobodnom i slobodarskom duhu, mogu vam izgledati kao Njegoevi robovi, podaniki zagledani u svoju svetu
prolost i slepo posluni pred svojom sujetom koja ih tera da na
svaki nain, poto-poto, zakorae u istoriju. Strah od zaborava,
od sosptvene beznaajnosti, od propadanja u bezdane upljeg,
neistorijskog vremena, nagoni ih da poine bar jedan zloin, jer
znaju da e ih istorija tako zabeleiti. Divljenje prema znaajnim
linostima proteklih vremena uzdiu na nivo kulta, jer u senci
tue moi lake podnose svoju nitavnost i istorijsko nepostojanje, pa stoga propagiraju uteno geslo: neka mrtvi sahrane
ive.21 A onda u svoj takvoj projektovanoj crnogorskoj stvarno19 Dragoljub Petrovi, kola nemutog jezika, Cvetnik, Novi Sad 1996.
20 Tatjana Beanovi, Svi preednikovi ljudi, Vijesti, Art, 6. septembar
2008, str. IV.

21 Isto.
26
MATICA, jesen 2010.
sti ona sebe i svoje kolege iz manjinskoga dijela Savjeta patetino predstavlja kao rtve tih monika koji bi da sunovrate Crnu
Goru u prolost: Sveta crnogorska prolosti, oprosti nama grenima to hoemo da ivimo u 21. veku i da govorimo jezikom
svojim nasunim, koji nauismo u mrskoj nam koli.22 A onda
e se sve do kraja teksta smjenjivati motiv hajke, rtve i zloina
hajkai su oni to podravaju Pravopis crnogorskoga jezika,
zloin je vrijeanje, zastraivanje, proglaavanje izdajnicima,
grobarima crnogorskoga jezika, a rtve su gospoe iz Savjeta za
standardizaciju crnogorskoga jezika: Morate razumeti veinski
deo Savjeta, teko im je da prihvate Pravopis koji su pisale dve
gospoe. Poto se oni konstantno napajaju mudrou i ue ponaanju iz svoje Biblije, to jest iz Gorskog vijenca, plaim se da
gore pomenute gospoe, koje su inae univerzitetski profesori,
ne prou kao snaha Anelija. (...) Natcrnogorci jasno i glasno
poruuju: Drte se crnogorski lingvisti, ma i ti neidentifikovana
doktorice knjievnih nauka to zbori ekavski hajka je poela.
Jedno je sigurno: delati, razliitih ideolokih i strunih profila,
spremno ekaju Pravopis crnogorskoga jezika.23 Crnogorska
tubalica nastavila je svoj ivot i u savremeno doba, s malim razlikama ne tui se vie na selu nego u gradu, ne tui se u stihu
nego u prozi, ne obraa se panja na estetski nivo tubalice i ne
tui se vie na pokajanjima nego na naunim skupovima i u
medijima. Kad bi se kakav knjievni kritiar time pozabavio,
lako bi u tekstovima Tatjane Beanovi mogao uoiti ostatke te
knjievne vrste. Da su se predstavnici manjinskoga dijela Savjeta
malo vie bavili Pravopisom i lingvistikom, moda se i moglo
nai neko zajedniko rjeenje koje bi se crnogorskoj javnosti
moglo predstaviti u ime svih lanova Savjeta. Ali oni su to se
u ovome tekstu lijepo vidi bili tih dana previe zaokupljeni psiholokim i parapsiholokim analizama natcrnogoraca i onih
22 Isto.
23 Isto.
MATICA, jesen 2010.
27
Adnan irgi
lanova Savjeta koji su radili na Pravopisu. Nije potrebno

komentarisati navode koje je iznijela Tatjana Beanovi. No ipak
je potrebno naglasiti da se niko iz njezine grupe Savjeta nije
oglasio niti osudio nain na koji je ona crnogorskoj javnosti predstavila stanje i u Crnoj Gori i u Savjetu za standardizaciju crnogorskoga jezika. Nije to uradio ni Rajko Cerovi, ni Igor Laki,
a kamoli Rajka Gluica ili Zorica Radulovi. Znai li to da su se
s njom sloili?! Prenijeemo jo samo jedan dio bez namjere da
ga komentariemo na koji su dostojno predstavljeni oni to
su radili na Pravopisu: Poto sami Crnogorci nisu dovoljno niti
crni niti gorski, ustanovljena je sveta natcrnogorska klasa izabranih. Kakav je njihov moralni i intelektualni profil? Takav da se s
podjednakim uspehom i bezobrazlukom mogu baviti i lingvistikom i botanikom i medicinom i kulinarstvom i kulturom i filmom, a ponajvie glumom. Ukratko multipraktik. to se tie
jezikog identiteta, omiljeni glagolski oblik im je imperativ, omiljeni glasovi alofoni (u prevodu na narodni sakati glasovi),
omiljena lingvistika disciplina dijalektologija jer za druge nijesu ni ujali, a omiljena kulturna paradigma selo u koje se stie
nepristupanim koim stazama, pa samo s vremena na vreme tamo svraaju po mudrost. (...) Veinski deo Savjeta je do veine
svojih naunih injenica doao upravo gore opisanom procedurom gatanja u olju. Konkurenta joj je jedino disciplina beatizacije onih sa kojima se, dok su bili ivi, nije ni zborilo.24 Na reenim lingvistikim argumentima protiv crnogorskoga standardnog jezika nije se vie potrebno osvrtati. Sapienti sat dictum!
I poslije svoga manifesta Svi preednikovi ljudi manjinski je
dio Savjeta izgleda bio odluio da napravi predah, pa ih neko vrijeme nije bilo u crnogorskoj tampi. No umjesto njih poeli su se
javljati neki u crnogorskoj lingvistici dotad nepoznati slavisti da
podre na kulturan nain zalaganja te manjinske grupe.
Crnogorska je javnost tako valjda trebalo da shvati da je lingvi24 Isto.
28
MATICA, jesen 2010.
stika nedvosmisleno na strani Pravopisa koji su pisale dve

gospoe. Ne elei da se bavimo pojedinostima svih takvih tekstova, treba istai da su u tome najaurnije bile Boena Jelui
(koja tekstove potpisuje kao profesor svjetske knjievnosti i teorije knjievnosti) i mr Gordana Lekovi (koja se potpisuje kao
profesorica jezika iz Bara). U prilogu koji je uslijedio samo
nekoliko dana iza teksta Tatjane Beanovi Boena Jelui je ve
naslovom Smijeno je zapoinjati ve dobijenu bitku najavila
koju varijantu crnogorskoga standarda podrava. Kroz visokoparnu optepoznatu priu te su dvije autorice, s pozivima na neka
poznata lingvistika imena, pokuale javnosti nametnuti svoju
modernost nasuprot arhainosti koja je vjeto uitavana u zalaganja veinskoga dijela Savjeta. Ovako Boena Jelui zapoinje
reeni prilog: Nikada i nikome ko dri do svog naroda i drave,
a bavi se jezikom i knjievnou, nije palo na um da osporava
izvanredno leksiko bogatstvo i varijante crnogorskih govora.
Zbog toga je Crnoj Gori bio potreban veliki rjenik crnogorskih
govora (u kojem su se mogli nai i neki dijakritiki znaci) (sic!),
a ne novi pravopis, pogotovo ne nova slova u azbuci/abecedi.25
Ko ita zna o jezikoslovnim tokovima u Crnoj Gori tokom XX
vijeka, znae i da je navedena tvrdnja Boene Jelui viestruko
netana i tendenciozna. A evo i zato. Nije bitno to pada na um
onima koji dre ili ne dre do svoga naroda i drave, a bave se
jezikom ili knjievnou. Bitno je to rade oni koji su po prirodi
svoga posla zadueni za promociju, afirmaciju i izuavanje sopstvenoga slubenog jezika. A o tome Boena Jelui svjesno ili
nesvjesno, svejedno ne kae nita. Pitanje je to znai osporavati izvanredno leksiko bogatstvo crnogorskih govora. Ako to
znai preutkivati to bogatstvo i ne baviti se njime, tj. ne popisivati ga, onda to bogatstvo zbilja i nije osporavano. No ako to
znai popisati to bogatstvo kao osobinu narodnih govora, ne
25 Boena Jelui, Smijeno je zapoinjati ve dobijenu bitku, Vijesti, Art,
13. septembar 2008, str. V.

MATICA, jesen 2010.
29
Adnan irgi
dajui mu pravo standardne upotrebe, onda to jeste osporavanje

crnogorskoga leksikog bogatstva! A to osporavanje vri se kontinuirano tokom cijeloga XX stoljea. I to je osporavanje produkt
unifikatorske srpske jezike politike koju su mahom sprovodili (i
sprovode) jezikoslovci iz Crne Gore, ili oni porijekom iz nje.
irokogrudost Boene Jelui iskazanu napomenom u zagradi da
bi se u rjeniku crnogorskih govora mogli nai i neki dijakritiki znaci vjerovatno treba shvatiti kao dozvolu da se u taj rjenik unesu produkti jekavske jotacije. No odmah zatim se kae da
je novi pravopis bespotreban, a pogotovo su bespotrebna nova
slova u naoj azbuci i abecedi. Dakle, taj rjenik s dijakritikim
znacima bio bi rjenik narodnih govora, koji kao obiljeje nekakvoga niega sloja ne bi mogao stei standardni status. Kao da se
eli rei da govoriti crnogorski znai drati krave ili prasad,
nositi damadan i duge brke, orati batine, ograivati enokose,
a ako se bavite nekim intelektualnim poslom, onda se morati pridravati srpskohrvatske standardnojezike norme koja je u skladu sa sto pedeset godina istorije crnogorske knjievnosti nakon
Bekog knjievnog dogovora. (...) Sasvim je smijeno zapoinjati ve dobijenu bitku i, pored istorije knjievnosti, uruavati
sve ono to je izgraeno i ugraeno u obrazovani sistem i u desetine generacija obrazovanih Crnogoraca. Nakon svega to se na
ovim prostorima zbivalo, Crnoj Gori su potrebni znanje i obrazovanje, a ne lingvistiki nacionalizam, pogotovo ne to da ga
dravni organi toleriu ili podstiu.26 Tako je jeftinom demagogijom javnosti predoavana slika o dvijema varijantama crnogorskoga standardnog jezika. Naravno, nijednom nije reeno
otvoreno da Crnogorci treba da govore srpskohrvatski a da ga
zovu crnogorski jer takvo to bi malo ko prihvatio. Takoe nije
reeno decidno ko su nacionalisti, ali je to iz konteksta bilo lako
utvrditi: uvoenje novih grafema na poetku predstaviti kao
nepotrebnu novinu koja vodi razdvajanju od ostalih jugosloven26 Isto.
30
MATICA, jesen 2010.
skih knjievnosti, koja zatvara u uske nacionalistike okvire, a

onda nasuprot tome nacionalizmu izjaviti kako je Crnoj Gori
potrebno znanje i obrazovanje a ne lingvistiki nacionalizam. I
ako se takvi tekstovi javljaju prilino esto, bez jakih rijei koji
su odlika diskursa Tatjane Beanovi, pri emu se istiu titule i
profesorska zvanja onih na ijoj je strani znanje i obrazovanje
onda nije teko pretpostaviti kakav e stav javnost zauzeti i
prema crnogorskome standardu i prema crnogorskome jeziku
uopte, pogotovo zbog toga to ta javnost i nije duna da u sve to
bude upuena jer postoje oni koje drava finansira da se time
bave. A upravo ti koje drava finansira i koji zauzimaju lijepe
pozicije u pojedinim dravnim organizacijama i institucijama
predstavljali su se nekad gotovo i kao rtve. Pa i sama Boena
Jelui istie kako dravni organi ne bi smjeli tolerisati i podsticati lingvistiki nacionalizam. Takvoj se izjavi ne bi imalo to
zamjeriti da se ne zna koja se poruka njome eli prenijeti.
I Boena Jelui gotovo da procvilje nad tunom sudbinom
crnogorske lingvistike i lanova manjinskoga dijela Savjeta, samo to je njezin al za serbokroatistikom kulturniji od onoga koji je citiran u tekstu Tatjane Beanovi: Ali, sada je Crna Gora
doekala da se i njena jezika patologija raspojasa u vidu primitivizacije i estokog zaleta u autizam. Poto smo jednom ve
vezali konja gdje nam je gazda rekao i u Ustav upisali odrednicu srpski jezik, tu greku emo sada, izgleda, viestruko morati da platimo, neki ak i svojim naunikim ili knjievnikim
dignitetom. Sa itavih eststo pedeset hiljada stanovnika gledaemo da nas sva ostala tri bratska naroda to manje razumiju i
itaju, da knjige naih autora ostanu ovdje i svjedoe o samobitnosti, da svaki nedoueni tajkun zaprijeti nastavniku da sluajno ne ispravlja njegovu ecu jer e ona pisat kako im je ed
govorio (to se zaista i desilo jednom nastavniku maternjeg
jezika i knjievnosti).27 Kakve sve to ima veze s metodologi27 Isto.
MATICA, jesen 2010.
31
Adnan irgi
jom izrade pravopisa i gramatike crnogorskoga jezika to je ve

manje vano. Bilo je vanije provui tezu o mogunosti gubljenja naunikoga i knjievnikoga digniteta. Nije bilo muka pretpostaviti na koga se to odnosi. Ipak, prooe vie od dvije godine od tada, oni koji su opstruirali i dalje opstruiraju, ne izradie
niti objavie ni pravopis ni gramatiku a jo niko od njih ne izgubi ni radno ni efovsko mjesto ni lanstvo u raznoraznim irijima i odborima. A koje je njihovo osnovno naelo u standardizaciji crnogorskoga jezika jasno se vidi i iz Boenina teksta
treba se drati onoga to su odabrali nai bratski narodi jer danas je besmislena apsolutizacija naela pii kao to govori. U
suprotnom, nee nas naa braa iz komiluka razumjeti, postaemo autisti, knjige nae niko nee itati, poruuju demagozi.
Da su povodom crnogorskoga standarda (bili) najbuniji oni
to se time najmanje bave ili o tome (gotovo) nemaju nijednoga
naunog teksta, svjedoe i tekstovi Gordane Lekovi u crnogorskim dnevnim novinama. Za dokaz njezine neupuenosti u ono
o emu pie uzeemo samo jedan njen tekst, odnosno dio iz jednoga teksta. Lekovi kae: ovo to se sada deava na jezikom
planu u Crnoj Gori nije nikakva reforma, niti ustanovljenje
nekog potpuno novog standarda. Ono to je bilo varijanta jednog zajednikog standarda (u naem sluaju crnogorska varijanta) sada postaje standard.28 Zadrimo se na tome. Da su
Crnogorci imali svoju jeziku varijantu u okviru zajednikoga
srpskohrvatskog standarda, stavu Gordane Lekovi ne bi se
imalo to prigovoriti. Ali poto nije tako, njezini se stavovi
moraju odbaciti jer autorica ili ne zna ili nee da zna da nije
postojala crnogorska varijanta u okviru zajednikoga srpskohrvatskog standarda. Taj je standard uvaavao samo dvije varijante beogradsku i zagrebaku, ili istonu i zapadnu, ili srpsku i
hrvatsku zavisno od toga kako ih je ko zvao. No Crnogorci su
28
Mr Gordana Lekovi, Za fleksibilniji pristup jezikoj normativistici,
Vijesti, Art, 6. septembar 2008, str. X.

32
MATICA, jesen 2010.
imali pravo samo na svoju ijekavsku podvarijantu u okviru

srpske varijante srpskohrvatskoga jezika. A ta varijanta uvaila
je samo oblike nijesam i sjutra. Nijedna druga crnogorska specifinost nije bila uvaena. A valjda nee biti da je takav standard adekvatan za jezik koji je danas u upotrebi u Crnoj Gori.
Ali o tome Gordana Lekovi ni rijei. Da je makar samo prelistala bogatu crnogorsku dijalektoloku literaturu koju su publikovali brojni srpski lingvisti, lako bi se uvjerila u pogrenost
svojih shvatanja. A srpski lingvisti sigurno nijesu isticali osobine crnogorskih govora radi afirmacije crnogorskoga jezika.
Kad je postalo jasno da se problem standardizacije crnogorskoga jezika prenio sa strunih rasprava u dnevne novine i izgubio bilo kakav struni karakter, kad su se pojedini lanovi
Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika poeli oglaavati neprimjerenim saoptenjima u cilju opstrukcije cijeloga posla,
o emu je ve bilo rijei, Vlada Crne Gore ukinula je Savjet za
standardizaciju crnogorskoga jezika i formirala radnu grupu,
kasnije imenovanu Ekspertska komisija za standardizaciju crnogorskoga jezika, u ovome sastavu: Milenko Perovi, predednik,
te Josip Sili i Ljudmila Vasiljeva. Ta je Komisija finalizovala
tekst Pravopisa crnogorskoga jezika s pravopisnim rjenikom,29
koji je zatim usvojen odlukom ministra prosvjete i nauke
Sretena kuletia. To je bio novi povod za napade na crnogorsku standardnojeziku normu. I u tome su bili sloni i zadruni
i pojedini lanovi Savjeta, prosrpske partije i novine, a profesorice iz manjinskoga dijela Savjeta ponovo su iskoristile Studijski
program za crnogorski jezik, kojim su faktiki upravljale, da
preko naunoga skupa Njegoevi dani porue da je umjesto standardizacije sprovedena arhaizacija jezika u Crnoj Gori. Umjesto
podrobnijih analiza njihovih stavova, najee vrlo usaglaenih,
prenijeemo samo neke reprezentativne navode:
29 Vieti o tome u predgovoru Pravopisa crnogorskoga jezika, drugo, izmi-
jenjeno izdanje, Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore, Podgorica, 2010.

MATICA, jesen 2010.
33
Adnan irgi
Dajana evaljevi:30 Znate kako je ono Vuk optuivao cijelu

kulturnu sredinu Srbije da govori po pravilima babe Smiljane,
ta baba mora da je vaskrsla, tutni to u ti pravopis, uje se ponee. A s druge strane, on bijae optuivan da ograniava jezik na
jezik svinjara, itd. Sad mi neto nije jasno: ko je kod nas baba
a ko svinjar.31
Tatjana Beanovi: Ako je i bio iv, ovakav Pravopis preivjet nee.32
Jelica Stojanovi: Pravopis crnogorskog jezika sa dva nova
glasa i nee biti duga veka. (...) Zato su i ovi ekspertski eksperimenti vie nego prolaznog karaktera. (...) Kakva je nauna ekspertiza na delu dovoljno govori i sastav Saveta i ekspertske grupe. O kakvim se projektima radi i kuda ide Crna Gora, govori i to
to je formirana strana ekspertska grupa koju sainjavaju Hrvat
i Ukrajinka (poznati sledbenici Vojislava Nikevia). (...) Takav
jezik moe da opstaje i tavori samo pod kontrolom sile i nasilja.33
Milo Kovaevi: Lingvistiko ruglo. Jezik kakav nauka ne
pamti, dobio je pravopis kakav jo nikad napravljen nije bio niti e
biti. (...) Tzv. crnogorski jezik je jedini jezik na svetu u kome se
fonemama smatraju glasovi koji nemaju razlikovnu vrednost.34
30 I Dajana evaljevi je, uz Rajku Gluicu, Tatjanu Beanovi, Gordanu
Lekovi, Boenu Jelui i ine, autorica nekih crnogorskih udbenika za maternji jezik i knjievnost. Koji i kakav jezik one preferiraju, vidi se iz navoda u
ovome tekstu. A koliko ispataju i koliko su marginalizovane kako je to predstavljeno u pojedinim proz(ai)nim tubalicama vidi se i po tome to upravo
one piu te udbenike. A kakvi su ti udbenici, bie rijei drugom prilikom.
31 Dajana evaljevi, Bogovi su pali na eme, Vijesti, Forum, 29. jul
2009, str. 15.

32 Monitor, Ljudi, ljudi, 31. jul 2009.
33 V. Kadi, Prof. dr Jelica Stojanovi sa Odseka za srpski jezik o crnogorsk-
om pravopisu: Pravila babe Smiljane, Veernje novosti, Crna Gora, 13. jul 2009.
34 Reagovanja lingvista u Srbiji povodom novog crnogorskog pravopisa,
Veernje novosti, 15. jul 2009, str. 33.

34
MATICA, jesen 2010.
Mihailo epanovi: Sama injenica da su pravopis uradili

ljudi sumnjive lingvistike struke, a to znai i oskudnog lingvistikog znanja, govori jasno da je to sakata knjiga koja nita ne
moe doneti buduim korisnicima i verovatno nee nikome
koristiti.35
Dragoljub Petrovi: U ekipi specijalista ima jedan ozbiljan
lingvista iz Hrvatske, koji se ovoga puta potpisao kao lingvistika prostitutka i ima jedan specijalista za marksizam i jedna
dama za koju ne znam ime se bavi. I tako smo dobili avetni pravopis avetnog jezika.36
Socijalistika narodna partija: Ovako standardizovani pravopis crnogorsko drutvo vratie za vijek unazad i znaajno doprinijeti daljoj arhaizaciji jezika na ovim prostorima, stvarajui
uslove za pojavu novih poddijalekatskih varijanti koje ima skoro
svaki zaseok u Crnoj Gori, a sve to uz produbljivanje starih
podjela meu graanima.37
Nova srpska demokratija: Graani treba da nastave da piu
kao do sada, kao i da sauvaju odgovornost prema sebi, svojim
precima i potomcima (...). NOVA je ukazala da u tijelu koje je
formiralo Ministarstvo prosvjete, a koje se bavi popravkom jezika, nema strunjaka za jezik. Ta partija smatra da ni ministrovi
eksperti, ni ministar (Sreten kuleti) ne prave razlikovanje,
koje je odavno poznato, izmeu svakodnevne, knjievne i standardne upotrebe jezika.38
Goran Radonji (predednik Odbora za prosvjetu, nauku i kulturu Nove srpske demokratije): Nepotreban je i besmislen ovaj
pokuaj povratka na predvukovsko stanje. Nije valjda da neko iz
Ukrajine treba da doe da nam odredi kako da piemo. Nije valjda da nekakav profesor filozofije, poznat vie po politikim sta35 Isto.
36 Isto.
37 Doprinos arhaizaciji, Pobjeda, 12, 13. i 14. jul 2009, str. 10.
38 Isto.
MATICA, jesen 2010.
35
Adnan irgi
vovima nego po filozofiranju, razumije bolje ovdanji jezik

nego tolike generacije pisaca, lingvista, profesora. I nije valjda
da neko kome ni u njegovoj sredini, u Hrvatskoj, ne prihvataju
ideju o pravopisu hrvatskog jezika treba sada ovdje da sprovodi
svoju nauku.39
Rajka Gluica, Zorica Radulovi, Tatjana Beanovi, Igor Laki, Rajko Cerovi: Problem ove Ekspertske komisije jeste,
izmeu ostalog, njen sastav, prvenstveno zbog toga to dva od tri
lana nijesu uopte iz Crne Gore, mada ni trei ve decenijama
ne ivi u njoj, i to oni nikako ne mogu, iako to tvrde, poznavati
crnogorski jezik bolje od samih Crnogoraca. Profesor Sili iz
Hrvatske predstavljen je kao svjetski ugledni standardolog, pa se
postavlja pitanje kako to da njegov Pravopis hrvatskoga jezika
nije prihvaen kao zvanini u Hrvatskoj. Izjava da neko van Crne
Gore, poput Silia, bolje poznaje crnogorski jezik od bilo kog
ivog Crnogorca, zvui smijeno i ne treba joj komentar.
Njegovo odlino poznavanje jezika vidimo iz predloga da pravopisno ispravni budu oblici: eme, elina, elodnevni, elesa,
elishodan i brojni drugi tipini crnogorski dijalektizmi.
Profesorka Vasiljeva jo manje moe poznavati crnogorski jezik,
iako je i ona slavista, s obzirom na to da dolazi iz Ukrajine.40
Dati citati samo su dio onoga to je crnogorska javnost mogla
proitati u dane poslije usvajanja Pravopisa crnogorskoga jezika
s pravopisnim rjenikom. Ove ih nijesmo donijeli da bismo
analizirali svaki od njih ponaosob. Naveli smo ih samo da bi se
na konkretnim primjerima uviela potpuna saglasnost onoga
39 kuletievi eksperti s grekom, Dan, Povodi, 12. jul 2009, str. 11.
40 Prof. dr Rajka Gluica & prof. dr Zorica Radulovi & doc. dr Tatjana
Beanovi & doc. dr Igor Laki & Rajko Cerovi, Smatrali smo da moemo
uiti na grekama drugih, Vijesti, Kultura, 31. jul 2009, str. 34. Vieti i:
Pravopis i eksperti s grekom, Dan, Povodi, 30. jul 2009, str. 11. i Reagovanje
lanova Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika. Pravopis sadri brojne greke, Pobjeda, Aktuelnosti, 30. jul 2009, str. 4.
36
MATICA, jesen 2010.
dijela Savjeta, koji je opstruirao rad, sa stavovima raznoraznih

negatora crnogorskoga jezika, bilo da su u pitanju jezikoslovci,
knjievni strunjaci bilo da je rije o prosrpskim politikim partijama. A tako je i moralo biti, jer glavni pokreta toga dijela
Savjeta, Rajka Gluica, upravo je i potekla iz stare tradicionalistike kole. Budui da u svojim izjavama nijesu dali nijedan
lingvistiki niti uopte nauni argument protiv crnogorskoga
jezikog standarda, nema svrhe ulaziti u polemiku s njima. Ipak,
jedan dio u izjavi lanova Savjeta najvie je uticao na javnost, a
to je dezinformacija da su novim crnogorskim pravopisom normirani oblici tipa eme, elina, elodnevni, elesa, elishodan i
brojni drugi tipini crnogorski dijalektizmi. Te i sline navode
argumentovano su opovrgli Stevo Vuini i Milenko Perovi, pa
emo ove prenijeti djelove iz njihovih saoptenja. Milenko
Perovi kae: Pitaju me neki ljudi zato ne reagujem na kritike
koje u veini crnogorskih medija pljute po meni i druga dva
lana Ekspertske grupe za standardizaciju crnogorskog jezika.
Nita od tih kritika ne smatram naunom kritikom. Zato ne
priznajem kritiarsko pravo njihovim autorima. Opte pravo na
javnu rije mora biti poduprto odgovarajuim znanjem da bi bilo
priznato kao kritiarsko pravo. Ovdje toga nema, jer niko od
kritiara nije pokazao meritornost u brojnim pitanjima standardizacije crnogorskog jezika. Za sticanje tog prava potrebno
je pokazati mnogo vie znanja i karaktera nego to ga imaju ti
ivijalni kritiari. Kakvog onda smisla ima polemisati s onima
koji u stvarima crnogorske lingvistike pokazuju neznanje koje
ne bi smjeli pokazivati ni njihovi studenti? (...) Za novinare,
kolumniste i intelektualce opte prakse manje-vie nije ni bitno
to se petljaju u ono to ne znaju, jer oni ni ne smjeraju na neko
ozbiljnije kritiarsko pravo. Naalost, kritiarsko pravo nijesu
zasluili ni oni koji su u lingvistikom smislu formalno najobrazovaniji. Mislim na grupu profesora s nikikog Filozofskog
fakulteta koje su bile lanice bivega Savjeta za standardizaciju
MATICA, jesen 2010.
37
Adnan irgi
crnogorskog jezika. Da se nijesu glaskale u javnosti istrajao bih

u stavu da, zbog viih interesa utemeljenja crnogorske lingvistike, nikako ne treba javno kritiki analizirati njihove verzije pravopisa i gramatike crnogorskog jezika. Tako se ne bi ire ni saznalo kako su slabane njihove profesure, nego bi se diskretno
dokolovale uz rad s Ekspertskom grupom. Istina, ni poslije ono
malo treska koje su proizvele u medijima nemam posebnu elju
da nad njihovim lingvistikim neznanjem izvodim as anatomije. Izveu ovdje samo poetni rez razotkrivanja. Nikike profesorese crnogorske lingvistike ne znaju koliko potencijalnih, a
koliko realizovanih glasova ima tokavski sistem, pa onda ni
crnogorski jezik kao pripadan tom sistemu?! Neznanje nikikih
profesoresa o jeziku koji su namjerile da normiraju, da se posluimo neuvenom analogijom, uporedivo je s neznanjem univerzitetskog profesora astronomije koji ne zna koliko planeta ima
Sunev sistem, ali je odluan da ima stav o statusu Plutona! Ko
ne vjeruje da one to ne znaju predoiu mu verziju pravopisa
koju su sainile. Jo bi bolje bilo da profesorese ne ekaju na
mene ni na djelovanje reeta vremena, nego da same objave svoj
uradak od pravopisa i gramatike. Imala bi se emu Crna Gora
grohotom smijati! Za poduku profesoresama i crnogorskoj
javnosti evo miljenja Ekspertske komisije o tom pitanju: tokavski sistem, naprimjer, ima 36 potencijalnih fonema. Toliko ih
imaju i bonjaki (bosanski) i hrvatski i srpski, pa onda i crnogorski. Razlika je izmeu crnogorskoga i ostalih (spomenutih)
jezika u tome to je on realizovao 33, a ostali, spomenuti, 31
potencijalni fonem. Za sve su njih ostali potencijalni (nerealizovani) zvuni fonemi (prema nezvunima c, f i h). Crnogorski
jezik dakle nema ni vie ni manje potencijalnih fomena od
bonjakog (bosanskog), hrvatskog i srpskog. Razlika izmeu
njega i ostalih (spomenutih) u tome je to je on realizovao i
meke foneme i (prema tvrdima i ). Uzdam se u razum
profesoresa. Dobro bi bilo da i sebe i mene potede od nevolje
38
MATICA, jesen 2010.
objavljivanja gomile naunih gafova koje su nainile u svom

pokuaju da saine pravopis, pravopisni rjenik i gramatiku
crnogorskog jezika. Iz njihovog vlastitog serviza (sic!) moe
im se natoiti nepodnoljivo puno aa pelina.41 A na oblike
koji su javnosti plasirani u cilju stvaranja otpora prema pravopisu, Stevo Vuini je odgovorio: Visokouene gospoe i gospodo, Vae hodajue sujete umiljene da e biti upisane u knjigu
vjenosti su na prekjueranjem saoptenju protiv mog skromnog imena uz vaa potpisale i etiri visoke naune titule. Stoga
sam vrlo zadovoljan, ak ponosan, i imam i ime. Ali moje porijeklo i vaspitanje mi ne dozvoljavaju da vam odgovorim primjereno jer ste me kao linost javno doveli pod sumnju u pitanju
iznoenja injenica u vezi pravopisa koje sam predstavio javnosti (). Umjesto dokazivanjem, porekli ste moje argumente
bezonim negiranjem i mene i injenica. Kao profesori Filozofskog fakulteta treba da znate da se onim to nije, ne moe pobijati ono to jeste. A nije kako vi tvrdite na strani 136 Pravopisa,
objavljenog na sajtu Ministarstva, napisano da su umjesto tjelesa, tjelohranitelj, tjestenina i cjelivanje pravilni jotovani oblici
elesa, elohranitelj, estenina i elivanje. Tih oblika ne da
nema napisanih na toj stranici ve ni u Pravopisu uopte.42
No i pored svih opstrukcija, ministar prosvjete Sreten kuleti
ponudio im je da ravnopravno uestvuju u daljem radu na standardizaciji crnogorskoga jezika. Preciznije, ministar je pozvao
Rajku Gluicu i Adnana irgia da zajedno uestvuju (s Ekspertskom komisijom) u izradi Gramatike crnogorskoga jezika. No
tu ponudu Gluica je odbila.
Kad preko javnosti nije uspjela ostvariti svoje planove, pomenuta ih je grupa nastavila sprovoditi one e im je oigledno bilo
41 Milenko A. Perovi, Kritiarsko pravo, Monitor, 14. avgust 2009, str. 27.
42 Stevo Vuini (u ime Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje
Vojislav P. Nikevi Cetinje), Za pravopis je nadlean predsjednik Vlade,

a ne ja!, Pobjeda, Drutvo, 6. avgust 2009, str. 6.
MATICA, jesen 2010.
39
Adnan irgi
sigurno da mogu raditi kako sami ele na Studijskome programu

za crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti. Umjesto novousvojenoga pravopisa na toj katedri predavala se i dalje srpska ili
srpskohrvatska jezika norma. Iako je autor ovoga osvrta tada
takvu situaciju predoio nadlenim institucijama i ministru prosvjete Sretenu kuletiu, i rektoru Univerziteta Crne Gore Predragu Miranoviu, i dekanu Filozofskoga fakulteta u Nikiu Blagoju
Ceroviu, i na kraju crnogorskoj javnosti, niko se nije potrudio
da promijeni stanje na toj katedri koja je radila (a i danas radi)
mimo optevaeih dravnih pravnih propisa u Crnoj Gori. Da bi
se sprijeio prodor onih kadrova koji bi nastavu crnogorskoga jezika izvodili u skladu s vaeim pravopisom crnogorskoga jezika i o
tome jeziku govorili sa stanovita montenegristike, a ne s tradicionalistikih stanovita kojima se sutinski negiraju posebnosti toga
jezika, izostali su ak i konkursi za radna mjesta, odnosno za izbor
u nastavna zvanja na tome studijskom programu. Ljudi su zapoljavani u skladu sa simpatijama tadanje efice studijskoga programa Rajke Gluice. Nepristajanje autora ovih redova na ono to
je pomenuta grupa ljudi inila i javno iznoenje injenica o tome
bili su uzrok nedostojnoga poloaja na tome studijskom programu,
bez izgleda da se ita promijeni. Uvievi nemogunost bilo kakva
uticaja na takvu alosnu stvarnost, autor ovoga osvrta bio je primoran dati otkaz. O tome je tada obavijestio javnost, i to putem javnoga pisma rektoru Univerziteta Predragu Miranoviu: Potovani gospodine rektore, Obraam Vam se putem medija jer mi na
dosadanja obraanja, zavedena u arhivi UCG, nijeste nikad odgovorili. Ovoga puta od Vas ne traim pomo u rjeavanju mojega
statusa na Filozofskom fakultetu u Nikiu, odnosno na Univerzitetu Crne Gore, niti traim primjenu zakona u raspodjeli asova
i kadrovskoj politici na Studijskom programu za crnogorski jezik i
junoslovenske knjievnosti. Poznato je da je efu toga studijskoga programa prof. dr Rajki Gluici dozvoljeno da, umjesto zakona,
sama sprovodi kadrovsku politiku prema linim simpatijama i
40
MATICA, jesen 2010.
ideolokoj koncepciji kojoj pripada. To je potvrdio i poetak i ove

kolske godine kad je nastava poela i radna mjesta dodijeljena bez
konkursa, protivno Zakonu o radu, Statutu Univerziteta Crne Gore
i ostalim zakonskim propisima vaeim za institucije drave Crne
Gore. () U skladu s Kodeksom akademske etike Univerziteta
Crne Gore upozoravao sam na nezakonitosti i nepravilnosti u radu
Studijskoga programa za crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti u Nikiu. Meutim, niti sam dobio odgovor niti je bilo
pokuaja primjene zakona u toj instituciji. Poznato Vam je da uprkos injenici da ve drugu godinu tee nastava na tome studijskom
programu, jo nije raspisan konkurs ni za jedan jeziki predmet.
Poznato Vam je da uprkos injenici da za mene nema slobodnih
asova ipak postoje stalno ili honorarno angaovani lingvisti na
Univerzitetu Crne Gore koji kao plijen honorarno dijele asove iz
raznih jezikih oblasti na razliitim odsjecima ili studijskim programima. Poznato Vam je da se srpski i crnogorski jezik predaju u
isto vrijeme kod istoga profesora u istoj sali i iz istih udbenika.
Jedino to se za to dobiva dupli honorar! Ne znam da li Vam je
poznato da je meni skoro zabranjeno i prisustvo na sastancima
Studijskoga programa za crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti jer zastupam stavove suprotne tradicionalizmu koji hrani
efica toga studija. Trebalo bi da Vam je poznato da na nedavno
organizovanome skupu Njegoevi dani nije bilo mjesta ni poziva
ni priblino svima upoljenima profesorima jezika i knjievnosti
koji rade u instituciji koju zastupate, koja je ujedno bila i jedan od
organizatora toga skupa, uglavnom iskorienoga za negativnu
promociju prvoga slubenoga pravopisa crnogorskoga jezika, koji
se nedolinom hajkom i izmiljotinama pokuao laikoj javnosti
predstaviti kao gomila nesuvislosti. Takva ideologija i jezika politika proistekla iz nekadanjega Odsjeka za srpski jezik i knjievnost u Nikiu nastavila je svoje trajanje u okviru novoosnovanoga Studijskoga programa za crnogorski jezik i junoslovenske
knjievnosti. A svima je poznato da je diskriminacija koja se nada
MATICA, jesen 2010.
41
Adnan irgi
mnom sprovodi na Studijskom programu za crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti inicirana osvetom efice toga programa
zbog mojega nepristajanja na njezine jezike i ideoloke koncepcije i suprotstavljanje njezinim nezakonitim radnjama u instituciji
kojom efuje. () Obavjetavam Vas da sam podnio neopozivi
otkaz na radno mjesto na Filozofskom fakultetu jer bih smatrao nemoralnim svoj dalji ostanak u toj instituciji, u kojoj se i ne pokuava mijenjati stanje od strane onih ija je to zakonska i radna dunost, ukljuujui i Vas. Odlazim ispunjen zadovoljstvom to su jezike koncepcije koje zastupam prihvaene od strane renomiranih
slavista koje je odredila Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo
prosvjete i nauke Crne Gore, kao i svih onih slavista koji su podravali montenegristike jezike koncepcije. injenica da su njima
protivni jezikoslovci sa Filozofskoga fakulteta samo je dokaz
ispravnosti tih koncepcija jer u toj ustanovi crnogorski jezik nikad
nije stanovao.43 Uzalud su se tim povodom oglasile neke crnogorske institucije, poput Matice crnogorske, Dukljanske akademije
nauka i umjetnosti, Fondacije Sveti Petar Cetinjski, kao i predstavnici crnogorske dijaspore, sve je ostalo nepromijenjeno. A rektor Univerziteta Crne Gore umjesto da postupi u skladu s onim to
su mu bile obaveze, oglasio se tvrdei kako ne vidi sebe kao drugu
stranu u sporu. No ni jedne jedine rijei nije prozborio o krenju
zakonskih propisa u instituciji koju on predstavlja. Naprotiv priu
je sveo na problem izbora u nastavno zvanje potpisnika ovoga priloga.44 A zatim je uslijedila ostavka Rajke Gluice na mjesto
efa Studijskoga programa za crnogorski jezik i junoslovenske
43 Dr Adnan irgi, Otvoreno pismo Adnana irgia rektoru Predragu
Miranoviu, Vijesti, 16. septembar 2009, str. 35.

44 Vieti: Ne vidim sebe kao drugu stranu u sporu. Rektor Univerziteta Crne
Gore Predrag Miranovi o otvorenom pismu Adnana irgia, Vijesti, 17. septembar 2009, str. 35. i Adnan irgi, Nijeste nita preduzeli. Reagovanje
Adnana irgia, Vijesti, 19. septembar 2009, str. X.
42
MATICA, jesen 2010.
knjievnosti.45 Neupueni su mogli pomisliti da e to dovesti do

kakva preokreta na tome studijskom programu. No sve to se od
tada do danas uradilo na tome studiju ukazuje da je u pitanju bila
jo jedna obmana javnosti. Gluica je samo formalno naputila to
mjesto, koje je predato Vesni Vukievi-Jankovi. Ali nain funkcionisanja i voenja toga studija do danas se nije promijenio. A to
se i na poetku znalo, jer odmah poslije njezine ostavke uslijedilo
je saoptenje zapoljenih na Studijskome programu za crnogorski
jezik i junoslovenske knjievnosti e se istie da ne prihvataju
ostavku svojega idejnog voe.46 U tome saoptenju istie se: Za
sve lanove Studijskog programa za crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti, kao i za studente, ona i dalje ostaje istinski
rukovodilac i idejni voa, tako da smo u kolegijalnoj, moralnoj i
zakonskoj obavezi da njenu ostavku ne prihvatimo.47
U meuvremenu je Ekspertska komisija nastavila rad na standardizaciji crnogorskoga jezika. Bilo je neophodno dovriti rad na
Gramatici crnogorskoga jezika. U taj posao su osim lanova Ekspertske komisije ukljueni Adnan irgi i Jelena uanj, a neto kasnije pridruio se i Ivo Pranjkovi. Gramatika crnogorskoga jezika, iji su autori Adnan irgi, Josip Sili i Ivo Pranjkovi, uz saradnju Jelene uanj, usvojena je na ednici Savjeta za opte obrazovanje 21. juna 2010. godine. Nedugo zatim u Slubenome listu
proglaeno je, uz Gramatiku, i drugo izmijenjeno izdanje Pravopisa crnogorskoga jezika. U predgovoru toga Pravopisa objanjen je
tok njegove izrade. Samo dva lana Savjeta za opte obrazovanje
glasala su protiv Gramatike crnogorskoga jezika: Boena Jelui i
Slavica Perovi. No u veini crnogorskih medija one su dobile vie
prostora za svoju priu nego svi ostali lanovi Savjeta zajedno.
45 Vieti: Promjene na Filozofskom fakultetu. Rajka Gluica podnijela
ostavku, Vijesti, Drutvo, 25. septembar 2009, str. 11.

46 Vieti: Ne prihvataju da ode idejni voa, Pobjeda, Drutvo, 26. sep-

47
Odbijaju ostavku Gluice, Vijesti, Art, 26. septembar 2009, str. III.
MATICA, jesen 2010.
43
Adnan irgi
Odmah poslije usvajanja Pravopisa i Gramatike u dnevnim

novinama i uopte u javnosti nastupila je deurna kritizerska
ekipa, opet zadruno i opet s usaglaenim stavovima. I ove
emo, umjesto analize tih stavova, dati nekoliko ieaka iz njihovih saoptenja, kako bi se vielo da su se stavovi pojedinih
autora crnogorskih udbenika i profesora Studijskoga programa
za crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti poklopili sa
stavovima prosrpskih partija u Crnoj Gori i Srpske pravoslavne
crkve u njoj, odnosno Amfilohija kao njezina poglavara. A evo
o emu je rije:
Dragoljub Petrovi: Ovako neto je mogue samo u zemljama u kojima nema pameti. (...) Da li je pamet ako se kao zvanini jezik uvodi neto sasvim nepostojee, jedna politika tvorevina koja nema podrku veine.48
Srpski nacionalni savjet (Momilo Vuksanovi, Radan
Nikoli, Rajo Vojvodi): aci e biti zbunjeni zbog dva paralelna pravopisa, dvije azbuke i dva pravopisa. (...) Dodavanjem
dva glasa azbuci napravljena je nepremostiva razlika.49
Boena Jelui: Za standard crnogorskog jezika trebalo je uzeti
govor obrazovanog graanina, bez nasilnog traenja razlika u
odnosu na srpski, hrvatski i bosanski, koje se ogledaju u dva nova
glasa. (...) Kako svi znamo da jedan sam ne moe, irgi se oslonio na Pranjkovia, pa u gramatici ima dosta kroatizama ili manje
poznate terminologije. Na taj nain dobili smo jedan hermafroditski materijal, u kojem su neke stvari neobjanjene i zbunjujue.50
Dragan Koprivica: Crna Gora nema nikakvog razloga da sama sebi pravi tetu pred kulturnom Evropom putem poigravanja
jezikim normama, bez valorizacije od strane cjelokupne crno48 Nasilje i prekrajanje istorije, Dan, 11. avgust 2010, str. 3. Napomena:
Umjesto fotografije Dragoljuba Petrovia u listu Dan je objavljena fotografija

Josipa Silia s Petrovievim imenom i prezimenom.
49 Azbuka napravila jaz, Pobjeda, 10. jul 2010, str. 10.
50 Silovanje jezika, Dan, Povodi, 23. jun 2010, str. 11.
44
MATICA, jesen 2010.
gorske kulturne javnosti. (...) Nova gramatika ima sve anse da

je prekrije veo zaborava, kao i sve druge anahrone kulturne projekte na ovim prostorima. (...) Kako se u jezikoj praksi nije promijenilo nita, nova spektakularna gramatika, koju su nam drugi
sroili, ostae kao dokument pokriven prainom fioka, daleko
od stvarnosti i njenih potreba.51
Novica Stani: Poslanik Nove Novica Stani smatra da je
itava pria oko uvoenja crnogorskog kao slubenog jezika, a
nakon toga i donoenje pravopisa i gramatike, silovanje crnogorske jezike stvarnosti.52
Amfilohije Radovi: Iako smo ga uveli, iako smo ga jue
kodifikovali, ne moemo, jer ima nas raznih, djecu uiti samo i
jedino crnogorskom jeziku. Nasilje nad jezikom, pismom i kulturom jednog, bilo kog naroda, ne predstavlja li to najstranije
poniavanje njegovog dostojanstva, krau njegovog sabornog
uma i pamenja, razaranje njegovog bia.53
Boena Jelui: Ovlanim pregledom Gramatike postaje jasno
do koje mjere se jezik nastoji prikazati kao arhaian i nestandardan
u 21. vijeku. Od novouvedenoga imperfekta potencijala hoah
vieti, do rijei poput broditi, zdizati, njegovi, oljeda, simidija, kouina, utka. Umjesto da se autori savremene gramatike
pozabave kljunim pitanjima koje nameu nove tehnologije digitalnog doba, osobito u zemlji koja ima veoma nizak nivo uenikih
postignua na Piza testiranjima, mi se ponaamo kao da oni samo
izdiu stada na katune gdje hoahu vieti kako sunce brodi. (...)
Ona je istakla da se tekst u cjelosti oslanja na gramatike hrvatskih
koautora, ocijenivi da nismo dobili crnogorsku gramatiku. (...)
Autori kao da su eljeli da kodifikuju sve one jezike greke nad
kojima se tako esto lamentira u strunoj javnosti.54
51 Isto.
52 Isto.
53 Uzbuna meu vjernicima i svetenstvom, Vijesti, 28. avgust 2010, str. 9.
54 Sl. R., Najbolja je, nemamo drugu, Vijesti, Drutvo, 22. jun 2010, str. 9.
MATICA, jesen 2010.
45
Adnan irgi
Vesna Vukievi-Jankovi (efica Studijskoga programa za

crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti): Pirodno je da svi
nastavnici koji rade na naem studijskom programu jesu za uvoenje crnogorskog jezika u obrazovni sistem Crne Gore, to je
uostalom i ustavna obaveza, a za to smo se i borili, ali smatramo
da je sprovedena standardizacija veoma loe uraena nepotrebnom
radikalizacijom i arhaizacijom standardnog jezika. I ta injenica
izaziva otpor roditelja uenika koji su u procesu osnovnog i srednjokolskog obrazovanja, i uopte, veine korisnika pravopisa.55
Tatjana Beanovi: To uopte nije crnogorski jezik niti sme
da bude. Taj i takav jezik nema nacionalnu odrednicu, on ne
moe biti ni srpski, ni hrvatski, ni bosanski, to je jezik ulice, trulei duha, obraza od splaina i oiju od blata.56
Izjava poput ovih koje su gore citirane moglo bi se nai u
naim medijima ovih dana jo mnogo. Ove uglavnom nijesu
citirani afirmativni osvrti na crnogorsku gramatiku, niti afirmativna saoptenja povodom njezina izlaska. Cilj nam je bio pokazati da su oni koji rade na Studijskome programu za crnogorski
jezik i junoslovenske knjievnosti i oni koji rade u kakvim drugim dravnim institucijama, a predstavljaju se kao borci za
crnogorski jezik uprkos rtvama koje navodno podnose od strane crnogorskih nacionalista, svoju argumentaciju gotovo apsolutno uskladili s argumentacijom nekih prosrpskih partija i intelektualaca s dugim staom u negiranju crnogorskoga jezika te s
poglavarom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohijem Radoviem. Konano su se, po pitanju novousvojenoga
crnogorskog jezikog standarda, gotovo potpuno meusobno
usaglasili. I sve to ak i prije no to je iz tampe izila Gramatika
crnogorskoga jezika. I ove godine su nauni skup Njegoevi
dani iskoristili za negativnu promociju crnogorske gramatike,
55 Nepotrebna radikalizacija, Pobjeda, Aktuelnosti, 30. avgust 2010, str. 2.
56 Tatjana Beanovi, Teina kulturne ikone, Vijesti, Art, 4. septembar
2010, str. V.
46
MATICA, jesen 2010.
kao to su ga lani iskoristili za negativnu promociju crnogorskoga pravopisa. O tome posebno svjedoi citirana izjava Tatjane
Beanovi, koja je izreena u pozdravnome govoru na tome
skupu. Teko bi se zaista mogao nai neki pozdravni govor slian tome a da je izreen na kakvoj manifestaciji pod Njegoevim imenom, a pogotovo na kakvome naunom skupu. Takve
izjave naravno i ne zasluuju komentar. Rajka Gluica svoj je
stav o crnogorskome jeziku iznijela na mnogo kulturniji nain.
Saoptila ga je na skupu Njegoevi dani, iznijevi nedostatke
novousvojene gramatike. No o tome e referatu vie rijei biti
tek onda kad bude objavljen u zborniku radova, a ne sumnjamo
u to da e ga autorica objaviti iako smo se na skupu uvjerili u to
koliko su joj stavovi istiniti, dobronamjerni i nauno potvreni.
No nadati se da su to posljednji trzaji jedne propale lingvistike kole koja je nespremno doekala crnogorsko dravno, jeziko i uopte kulturno osamostaljenje. Umjesto doprinosa razvoju crnogorskoga jezikoslovlja i procesu jezike standardizacije
ta je kola ponudila samo opstrukciju i pogrdne rijei na raun
onih to su se potrudili da neto uine onoliko koliko su znali,
umjeli i mogli u datim okolnostima. Ta lingvistika kola, koja
okuplja kako sami istiu sve vei broj doktora i magistara,
jo uvijek nije ponudila nijedan iole ozbiljan nauni rad o crnogorskome standardnom jeziku, a kamoli da se uputila u kakva
dublja jezika istraivanja. Takvim svojim injenjem ta kola
nije zasluila ak ni da bude ukinuta. Ukinue je vrlo brzo sopstvenim neradom njezini predstavnici.
I dok ta kola radi to to radi, ministar prosvjete Slavoljub
Stijepovi najavljuje seminare za nastavnike crnogorskoga jezika kako bi se osposobili za spreman poetak naredne kolske
godine: U narednom periodu dodatnim edukacijama i seminarima osposobiemo nastavnike da mogu kompetentno i zakonski izvoditi nastavu na crnogorskom jeziku (...).57 Ukoliko
57 Majsku zoru prihvatili, za crnogorski im jo rano, Pobjeda, U fokusu, str. 2.
MATICA, jesen 2010.
47
Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore bude formiralo instituciju koja e umjeti da vodi dobru jeziku politiku, anse da
crnogorski jezik zaivi u praksi, naroito u prosvjetnome sistemu, bie velike uprkos protivljenjima o kojima je u ovome
osvrtu bilo rijei. Nadu da e do toga doi posebno uliva nedavno osnivanje Instituta za crnogorski jezik i knjievnost od strane Vlade Crne Gore, u kojemu e kako je najavljeno biti
upoljeni mladi crnogorski kadrovi.58 Stvore li se uslovi za
dobar rad te institucije uz zapoljavanje stvarnih kadrova velike su anse da montenegristika vrlo brzo stane ravnopravno u
red ostalih naunih grana u slavistici. A onda e vrlo brzo biti
zaboravljena sva podmetanja i prepreke koje su stajale na putu
njezina razvoja.
58 Sran Kusovac, Milenko Perovi (intervju): Montenegristika dobija nau-
no-istraivaku valorizaciju. Vlada Crne Gore osnovala Institut za crnogorski jezik i knjievnost, Pobjeda, U fokusu, 8. septembar 2010, str. 3.
48
MATICA, jesen 2010.

01 Adnan Cirgic

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

01 Adnan Cirgic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

u meuvremenu

Za svega tri godine od usvajanja Ustava Crne Gore jedno od

MATICA, jesen 2010.

Kad je osnovan taj studijski program, bilo je realno oekivati

MATICA, jesen 2010.

Povodom standardizacije crnogorskog jezika

MATICA, jesen 2010.

e nepravilan, iako je taj oblik i u prvome i drugom izdanju

MATICA, jesen 2010.

Povodom standardizacije crnogorskog jezika

poslovi iz crnogorskoga jezikoslovlja, kako se to neupuenima

MATICA, jesen 2010.

Stojanovi, Drage Bojovi, Miodraga Jovanovia i drugih. Njihov

tar, Cetinje, 1997.

mija nauka i umjetnosti, Podgorica, 2001.

MATICA, jesen 2010.

Povodom standardizacije crnogorskog jezika

to se kosilo s nekadanjom srpskohrvatskom standardnojezikom normom postalo je predmet neprimjerenog izrugivanja,

Model za crnogorsku standardnojeziku normu je zajedniki, opti (koine)

MATICA, jesen 2010.

Rajko Cerovi osporili su naela u skladu s kojima je izraen

nijesu objavile svoju verziju Pravopisa i Gramatike crnogorskoga jezika.

MATICA, jesen 2010.

Povodom standardizacije crnogorskog jezika

Branislava Ostojia o tipinim crnogorskim ekavizmima (u okviru srpskoga

MATICA, jesen 2010.

nost i jasna jezika politika budunosti nad prolou. Danas

tembar 2008, str. 11.

MATICA, jesen 2010.

Povodom standardizacije crnogorskog jezika

gorskoga jezika. Potvrujem vlastito prihvatanje utvrenih Naela, Pobjeda,

MATICA, jesen 2010.

vi Savjeta zadueni za opstrukciju usvajanja Pravopisa i

tembar 2008, str. 11.

MATICA, jesen 2010.

Povodom standardizacije crnogorskog jezika

MATICA, jesen 2010.

pravopisima, Pobjeda, Kultura, 30. avgust 2008, str. III.

MATICA, jesen 2010.

Povodom standardizacije crnogorskog jezika

U cijelome kritizerstvu crnogorskoga jezikog standarda nije

MATICA, jesen 2010.

prazni naziv ili o njemu zbore ekavski, to automatski otkriva

akademika Vojislava Nikevia arhaian, Pobjeda, Aktuelnosti, 1. septembar

MATICA, jesen 2010.

Povodom standardizacije crnogorskog jezika

antologijski primjer falsifikata faktografije, improvizacije i

MATICA, jesen 2010.

mrtvog dr Vojislava Nikevia i nekim lanovima udno

MATICA, jesen 2010.

Povodom standardizacije crnogorskog jezika

2. septembar 2008, str. 4.

MATICA, jesen 2010.

drugi argument protiv Pravopisa crnogorskoga jezika. Ali toga

2008, str. IV.

MATICA, jesen 2010.

Povodom standardizacije crnogorskog jezika

MATICA, jesen 2010.

lanova Savjeta koji su radili na Pravopisu. Nije potrebno

MATICA, jesen 2010.

Povodom standardizacije crnogorskog jezika

stika nedvosmisleno na strani Pravopisa koji su pisale dve

13. septembar 2008, str. V.

MATICA, jesen 2010.