Redakcijski odbor:

Ni kola Bego, Dane Berovl. Desnnkn Brusl,

T omlslav Erak, Vllomlr Gradika, Anka llJd . ca,
Ante Kronja-Ceno, Tona N lnJ, Marlnko Papl,
Frane upe

Urednik:

Dane

Berovi

Recen::enti:

Dane Berov.c. Ma:inko Pap:c. Petar Sknr1cn

Tell11iki

urednik:

Vladi.mir C:nrak
Korektor:
Joi.ip Jako\'ljc\ i
Likovna oprema:

prof. J osip Roca

Izdava:

Opi nski odbor

SUBNORa ibenik

Za i~davaa:
Petar karica
T ls11k:

SIRO ~tampa ~. Slbenlk

SPOMENICI
REVOLUCIJE
ZBORNIK SPOMENIKA REVOLUCIJE 19-U-1945. GODINE

POVODOP.l 35-GODISNJCCE

OSLOBOENJA

ZEMLJE,

36-GOOISNJl CE OSLOBODENJA SIBENIKA l S IBENSKE KOMUNE

S TBENIK 1980.

PREDGOVOR

Zbornik 11Spo111enici revolucije objavljujemo u znak sjeanja i traj11og

uspomena 110 ljude i dogtlaje u ije i111e i sla1111 su podig1111ti.
Zbornik izlazi u povod11 35-godifajice osloboe11ja zemlje i pobjede nad
mranim silama faizma i 36-godinjice osloboenja Sibenika i .~ibens!ce
kommw, i tree je od etiri izdanja koja po 11/vrttenom planu izdaje Opi11ski
odbor SU BNOR-a Sibe11ik. N jegovi111 ob javljiva11jem po pun ja11a se praznina
koja se ve odavno osjeala. Bit e to drago 1ivo svakom naem ovjeku
a posebno mladi111a kojima se ovim prua vie mogunosti da se 11.poznaj11
sa 11ajwaap1ijim dogaajima i linosti111a iz povijesti rad11ikog pokrl't1i.,
NOB-a i socijalistike revolucije 11a ib enskom podmjt1 i ujedno da se 111.~e
i 11apaja/11 pri111jerima ljubavi i odanosti prema rod11oj grudi, llrabmsti
i sa111opor1vovanja 11 borbi zt1 slobodu, bolji i sre111iji :!.ivot koje su iskauili
suclio11ici tih s11dbonosnilz dogaaja, posebno onill koji su svoje i ivot e ugradili
11 temelje Titove samoupra11ie socijalistike Jugoslm1ije.
Zbornik obulwaa 188 spome11-obiljeja na opini Sibe11ik i neka koja
su \an 11je a neposredno s11 vezt111a w ljllde i dogaaje ovog kraja (Dmi,
Titova Kore11ica, Si11j, B11je i dr.). R azvrsta11a SLI na spome11ike, spomen-groblja, spo111en-poprsja i grobnice i spomen ploe i iwose se kro11olokim retlom
ri okvim svake od ovili kategorija. Za svako spomen-obiljeje daje se lokacija,
fotorv<tfija, tehniki podaci, tekst koji se na njemu nalazi i weti opis
dogaaja od11os110 linosti. U veini sluajeva opisi, sllod110 zamisli izrade
ovog Zbornika,svojim sadrajem obrauju zntloj odreenog dogaaja odnos110 linosti. Ondje gdje se 11 10111e 11i1e uspjelo, razlog je pomanjkanje izvora
;;a opis. Na kraju Zbomika su dvije skice podrnja opine Sibenik s 0<:11aka11m
lokacija svih spomen-obil jeja.
U Zborniku su 11ajprije obraena spo111c11-obiljef_ja za grad Sibenik
a zatim za ostala 111jesta llll opini, i lo po abeced110m redu. Za svako mjes/o
daju se opisi svih spomen-obiljeja koja se 11aj11eposrednije odnose na ljude
i dogatltlje toga mjesta bez obzira da li su 011a u 11je111u ili 11a11 njega. Kao
prl'O spomen-obiljeje obratle110 je 0110 uz koje se najprirodnije mogla dati
vrlo saeto povijest radnikog pokreta, uee i dopri11os njegovih ljudi
11 toku NOR-a i socijalisticke revol11cije.
Radei 11a ovom Zborniku, 11oe11.a. je na jednom broju spomen-obiljeiJa
jezina i pravopisua arolikost, a u pojedi11im sll!fo/ evima i netonost pOlijesnilz i11je11ica tu je posljedica 11edovolj11ih pretlzocf11ih priprema i provjera
kao i izostanka konsultacije onih koji su mogli pruiti strum1 pomo kod
11jil101e izrarle; posta11lja11j(I. Zbog toga smo bili prisiljeni, u i11teresu tonosti
i puvijes11e istine, da LI prijepisima 11ekil1 tekstova spo111e11-obilje:ja odnosno
11va11ja

opisa dogaaja i lil11ost i na njima imesemo potrebne ispravke. Ujed110 rod

na Zborniku 0111ogucio je da se stekne i uvid u ope stanje .'ivakog .\pomen-obiljetja i u vezi s ti111, u neposrednoj b11du11osti, iz.1 de opra11 ke 1w 011ima
gdje je co potrebno.
Rad na z.bomik11 -.Spomenici revolucije, kao i na pretlzodna d1 tt
(zbornik -.Nosilaca parti<.anske spomenice 19-1/, i:afoo 1976. i trt1u111a do
pobjede i slobode, izaJao 1978) nije tekao la ko. Prenula s11 ulote11i veliki
napori 11 pribavljanju i sreLvanju podataka, 11e iskljuuju se propmti
1 11um1ka1osti. Stoga i ovom prilikom po;:framo na suradnju sve one koji
svoji111 primjedbama i sugestija.na mog11 11 to111 poolcd11 prut.iti pomo.
1 110 kraju potrebno je jo jednom istai do ovoj zbornik predstavlja
samo kn1ig11 o dosad podig11utim spo111e11-obilje:.;i111a s kratkim opi'ii111a
dogaaja i ljudi bez. preten:.ija da smo s njime dobili 1 pol p1111u povijest
1wj1101ijcg doba naeg podruja, to ostaje kao zadatak koji bi trebalo to
prije ostvariti. 1sto tako svjesni i11jen ice da na opini ima jo 11cobiljetenill
waaj11ilt dogaaja iz nae 11ovije povijesti, neka objavljivanje ovog zbornika
b11de poticaj da se ovo to prije otklo11i i spo111e11-obiljetja postave 011a1110
gdje za to postoje opravdani razlozi.
Redakcijski odbor

IBENll\

Drul veno-politika aktivnost ibcnskog radnilva i tclatva poinje

na prelazu iz 19. u 20. stoljee, kada je ono, na osnovi ekonomskog razvilka
grada i njegova podruj:i, brojano ojaalo. U tenji da pobolja svoj teki
ekonomski poloaj, ibenske radnitvo. pod utjecajem naprednih ideja kOJ.!
su irili prvi socijali Li na naem podruju, poinje se polako organizirati.
Prve uspjehe radnikog pokreta u ibcniku prckinuo je I svjetski
rot, a u razdoblju od 19 18. cio 1921. godine, kada je revolucionarni socijalistiki pokrt-l zahvalio cijelu Evropu. pa 1 Jugoslaviju, ihcnik se nalazio
pod talijanskom okupacijom, koja je uvjetovala da u gradu i na itavom
njegovu podruju u prvi plan soci.ialno-pollLike akcije izbije nacionalnooc;lobodil~ka, a manje soci jalno-revo I ucionarna tendencija.
Tek oslobaanje i njegovo ukomponirani.! u novu zajedniku drlavu
Junih Slavena omogui l o je napredno orijentiranim ljudima ukljuivanje
u revolucionarna gibanja z.emlje. Tako ie ve 1923. formirana prva partijska
elija u ibeniku.
Revolucionarna akthnost prvih organiziranih ibenski h komunista nije se 20-ih godina znaajnije osjeala, jer se othijala u Lckim uvjclima
progona naprednog pokreta na temelju Zakona o zaLiLi drt.ovi.!. Uvoenje
monarhistike diktature 1929. jo je vie otcfalo rad partijske organizacije
u ibeniku, koja naglo jaa svoju aktivnost Lek 1932. U toku 1932. u !!!'adu
jt'.' stvorena jaka partijska organiz.acija, a 25. ou jka osnovan je i Okruni
komilct KPJ na elu sa sekretarom Antom Jurlinom. Partijska djelatnost
baz.i rala se na pruLijskom principu trojki - jednoj eliji Lri l ana.
Meutim. ovai uspieb komunistikog i revolucionarnog pokreta u
ibcniku bio je kratka vi jeka. Ve 1933. policiji polazi za rokom provalili
partijsku organizaciju i kroz samo nekoliko mjeseci poh::ipsiti skoro sve
lanove Partije u gradu i podruju.
Bio je Lo teak udarac za partijsku organizaciju ibenika, od kojeg se
ona poinje polako oporavljati tek od 1936, odnosno 1939. Ponovno se ob
nm li::iju nartiiske organizacije i oivljava niihov rad. a time i radniki po
kret u ibeniku.
Naime, od 1934. partijska rukovodstvo Juuoslavije postepeno napuln
stare oblike parlijskog rada koji se do tada odvijao u munje-vie zatvorenom krugu i zalae se z.a aktivnost svojih lanova u borbi za svakodnevne
7.aht icve radnika i seli a ka. TV zcmal jeka konf.:rcnciin KPT (Ljuhliana. 24. i 2'i.
prosinac 1934) donosi nekoliko rezolucija u tom duhu. Meu n.iima je
i ona o radu u si ndikalima i st,~aranju antifaistikog fronta.
Rezolucije donesene na TV zcmaljc;koj konferenciji KPJ, s dosta uspjeha provode u djelo i komunisti ibenika. Postepeno ali uporno infiltriraju
se oni 11 lcimlne graanske stranke, posebnu u Hrvat"ku seljaku strnnku.
Sindikalne or~aniz,acijc, u prvom redu Ujedinjeni radniki sindikaln i
savc7. Jugoslavije (URSSJ ), takoer u organi.1.1ciic rreko kojih komuni Lt
ibenika djLluju i na naiire s loicvc naroda. Posebno koriste URSS-ove nlr~
ne zabave, razne sportske i kulturne sekcije, a napredna i komunistika
omladina uz ove mogunosti posebno koristi j o i Radniko sportsko dru~rvo ib<"nik, koje uz nogometnu ima i hoksaku. ~ahovc:;ku i espLranto sekciju.
Vrlo aktivno ukljuili su se ibenski komunisti i u borbu 1"adnikc
klase za poboljanje uvjeta ivota i rada. U valu trajkova koji je zalwatio

kraj nakon 1933, komunisti su imali .svoga udjela, bilo kao organizatori ili pak samo kao inicijatori.
Samo u gradu 1934. trajkuju postolari i liioci, 1935. pekari i dio
radnika Tvornice tjestenine SLipe are, 1936. drvodjclski i gracvin<::ki radnici, a 1937. metalci, mesari i pekari. U svibnju iste godine organizirnne
su u Sibeniku velike demon tracije protiv dola ka pred jednika vlade Milana SLojadinovia na putanje u rad tvornice aluminija u Lozovcu, kojom
prilikom mu je onemoguena da brodom pristane uz ibensku rivu, ve
je morao produiti za Skradin, a onda odatle u Lozovac.
Svoju aktivnost komunisti ibenika razvijaju i na planu irenja i u
vrivanja aOLifaistikog fronta. Anlifaisliko raspoloenje irokn1 slojeva
manifestiralo se u prvom redu u sinrtpatij i kojom su oni pratili borbu panjol kog naroda protiv faistikih sila i u prikupljanju 11cnrenc pomoi"'
najvie namijenjene Obiteljima uhapenih komunista.
TilOI' dolazak na elo KPJ i osnivanje KP Hrvatske 1937. jako su
se osjeti li u razvoju revolucionarnoe- komunistikog pokreta u ibeniku, a
vea panja poklanja se omladini i ii pokrel, nn temelju ideja i direkliv.i
gcneralnog sekretara KPJ Josipa Broza Tita, koji je traio llOrganizaciono
uvrenje, idejnu istou i niasovnos1 revolucionarnog omladinskog pokrc'la, postaje sve znaajniji inilac u daljnjem razvoju i jaanju komunisti
kog. radnikog i anlifaislikog pokreta. U gradu ibeniku onmnizacija Saveza komunistike omladine Jugoslavije - SKOJ, osniva se 1937.
iroka i organizirana djelatnost komunista ibenika do 1939, njiJ1ovo
izlaenje iz duboke ilejralnosti, koritenje svih mogunosti le~alne borbe (u
organizacijama HSS, Seljakoj i Gospodarskoj slozi. komunisti su pred II
svjelSki rat 1.auzeli kljune po1icijc), sve ozbiljniji rad s mladima - re7.ultirali su sve masovniiom i jaom partijiskom organizacijom (1939. formira
se Miesni komitet KPH ibenik), irenjem kruga simpatizera, brojnim skojcvskim organizacijama i sve jaim Narodnim frontom, koii ie u danima
pred TI svjetski ral obuhvatio i najire slojeve naroda. Uspjene akcije
sakupljanja Crvene pomoi , pokuaj odlaska preko 60 osoba (iz grada i
primorskih micsta) u dobrovoljake redove u panjolskoj krajem veljae
1937. oko 3000 potpisa za savez Jugoslavije sa sovjetskom Rusi iom, demonstraciie orpnizirnne u ibeniku u veljai 1938. prilikom dolaska Dimitrija Liolia 1.avrene bilancom od jedno~ mrtvog i jedanaest ranjenih,
otvoreno ncorijatelisko di-/,anje kojim su doekani mornari talijansko-faistiki h ratnil1 brodova koii su ljeta 1938. doli u posjetu ratnoj bazi u
ibeniku, organizirani b-ajkovi (1938. traikaju mesari u gradu) i druge
sline akci ie nairj eitiie J!Ovore o uspjesima dmmgodinicg djelovanja komunista i svih naprednih i progresivnih snaga u ibeniku do l939.
0\1aj

Napadom Njemake na Polj sku 1. rujna 1939. zapoco je II svic'tski

rat. KPJ, uviajui da nee moi izbjei napad faisLikih sila, zapoinje
sve inlcnzivni je pripreme da te skore drama line dogaaje doeka to
spremniia. Tako je u kolovozu 1940. u Dalmaciju doao i sam Josip Brn
(sudjeluje 1.1 radu Pokrajinske partij kc konferenciic 1.1 Snlitu), a istoPa
mieseca. da bi se uno7.nao s radom komunista u sjevernoj Dalmaciji, u ibenik dolazi l an CK KPJ To11e Tomi, koiom prilikom se osniva Okn1 ~
ni komitet KPH za sjevernu Dalmaciiu. Vrlo brzo nakon formiranja OK
KPH, osnovan je i Okruni komitet SKOJ-a.

10

Prisutnost komunista oi.jcala se u vat-odnevnom lhotu grada u kojem ooj ukazuju na neposrednu opasno t od rala, ire antifaistiki duh u
narodu i pojaavnju borbu za poboljanje uvje1a radn i ivota nidnika.
U URSS-ovim indikatima oni su na kljun i m pozicijama, pa su u pjeno
organi1irani trajkovi: u travnju 1940. trajk krojakih radnika, u li topadu
trajkuje 210 radnika kao protest 1bog rasputanja URSS-ovih sindikata, a
u prosincu trajkuju stolarskj radnici.
U 1940. komunisti ovoga kraja ima li su jo jedan vidan uspjeh. Veliku pobjedu postigli su oni mjeseca ~vibnja kad su kao Stranka radnog naroda sa svojim kandidatskim li tama (istina, ne u samom gradu, ve u opinama Zlarin i Vodice) izali na opinske izbore. OdJuka rciima da izbore
zabrani nije umanjila njihov uspjeh.
Relultali uporne, upravo vakodnevnc aktivno li komunista u wmn
enju profaislikc poli tike koju vocU vlada Kraljevine J ugoslavije i ostale
akcije \'Czane uz 10, bile u vrlo u!'pjenc antifaistike demonstracije. koje
je- u povodu godinjice napada fasistike Njemake na Polj ku organizirao
OK KPH za sjevernu Dalmaciju. Na ist i nain i parolama Bolje rat nc\!o
pakt i Bolje grob nego robe, odgovorio je ibenik i na potpisivanje T roj.
nog pakta u oujku 1941.
Faistiki napad na Jugoslaviju 6. t ravnja 19.i l. zatekao je Partiju
na ibcn kom podruju organiziranu u 9 mjesta s oko 150 l ano,a. U ibeniku, koji je tada brojio oko 16.000 s tano\nika, uz Okruni komitet Komunistike partije Hrvatske, tada rukovodeeg parlijskog organa za sjevernu
Dalmaci ju, na ijem u el u bil i ekretari i\11/e J11rl i11 i I vo Dm i, djcloHlli u jo i Mje ni komitet i 2 rajon ka komiteta, koji su r ukovodili s oko
60 lanova i 20 kandidata Partije. Znaajnu ruvolucionamu snagu predstavljao je SKOJ s preko 100 lanO\'a na el u s Mie nim i Okrunim komitetom, iji je sekretar bio Miro ViJi. Ali u ibeniku, u prvim danima okupacije, pored l anova Partije i SKOJ-a, bio je jo i vei broj neevidcntira
nih simpatizera i prisLaJica komu n istikog i revolucionarnog radnikog pokreta.
a am dana fai likog napada na Jugo la\'iju, polit iki sekretar
Okrui.nog komiteta KP H n at kc za sjevernu Dalmaciju, Aute Jurlin, odrlao
je u ibeniku okruno parti isko c;avietovan je, na kojemu je don~!.cna i
odluka o pripremama za orua11i ustan ak.
Videi ve o i to rasulo vojnih snaga tare J ugoslavije, komunisti ibi?n. kog kraja, naro i to komunistika omladina, a po direktivi Okrunog
komiteta od 13. travnja 1941 , zapoinju organiziranu akciju sakupi janja i
pohronjhanja oruja, municije i uope ve ratne opreme. U skJonit ima u
tradu i n jegovoj okolici pohranjeno je blizu 1000 puaka, 30 pukomitraljc1.a, 50.000 metaka i oko 2.500 runi h bomba, od ega je u samome gradu
akupljeno 200 puaka, 15 pukomitral je1.a, 15.000 metaka i 1.000 runih
bomba.
Dva dana kasnije, 15. travnja 194 1, u ibenik ula1e prve jedinice ta
lijansko-faist ikih oruanih sna1m. no Partija i onrod doeka l i su okupalom sprem ni da mu se suprotstave.
Spremnost itelja ibenika da se oda.z ovu svakom pozivu Pa r tije pokazala se i za proslave l. maja 19-U . Naime, u tehnici Okrunog komiteta

li

umnocn je pn omaj<,ki proglas CK KPJ <; po1ivom Svi na ulice i U borb11 proti\ fa!'fo ti kog poroblji\a<.:a. Vise podULca u ibniku prekinulo
je rad, a svano odj\.'\cni radnici " cnlnim karanfilima na prsima i7.asli
su na ulice. a katedrali i Baldckinu izvjeene s u crvene 1as tovc.
Do bi c odgo\'orilo na po1iv za orulanu borbu 1'.oji je CK KPJ uputio narodima Jugoi.lavije nakon napada Njemake 22. lipnja 1941. na SSSR,
01'.ru/ni komitet KPll za sjc\crnu Dalmaciju u Sibcniku, na vojoj sjednici
od 12. i 13. s rpnja odluuj e da se na podruju Sibenika formiraju 3 p arti7onska odreda - dva odreda od dobrovolJaca i1 okolnih mjes ta, a jedan iz
samog rrada.
U isto Hijcmc dok i.t! radi lo na formiranju partizanskih odreda na
ibenskom podru ju (podruje Vodice - Zalon - Prvi - Srima i podru
je P rimo~ ten - Rogowka - Krapanj), u em u je \Oju pomo pruJio i
dcll'!!at CK KPII Pa11h Pap-$ilja, i li samom gradu vr"e '>e pripreme za
o<.llnzak u oruJ.anu borbu.
Dana 8. kolo\'01a 1941. Okruzni ko mitet KPH 7a sjc\ emu Da lmaciju
u Sibcniku donosi odluku o formiranju Pr\'Og ~ iben kog pa rtizanc;kog odreda. koji je eti ri dana kasnije (12. kolo\'Oza) krenuo na svoj borbeni put
u unutrtlnjost.
U meU\rcmenu, po direktivi CK KPH , a radi pruian ia po moi Pokinjino;kom komitetu KPH Dalmacije u formira nju pani1.ano;kih odreda. u
nnlmaciiu dolali ekrelar CK KPJI Rade Kot1ar. Sredinom tudcnog.a 194 1.
K onar le borm io u Siheniku.
akon Jn7!!0voro koje ji.! otnwio s part i i
'>kim rukovodst\Om i nakon '-to o;u uspjeli napori u ll'>poc;tavljanju Ye1a i
kanala c; Bukovicom i Likom, sa ire!? podruia Sibcn1ka. u nekoliko grupa,
r1cko Bukovicc u Liku krenulo ic ukupno 120 dobrovoljaca. Ovu treu portininsku etu. koja ic u unut m-.njost pola u nemcnu od 3. twlcnoga do
10. pro'>inca 194 I. (ela je ula u c;astm bataljona Ma rko Ore kovic), i
ni li su dobrovoljci i1 grada, okolnih mjc!.ta, o toka Tia i Buko,ice.
ht ovrcmeno s pripremama 1a oreaniziran je parti1an... kih odreda, komuni ti i skoicvci sa svim an ti fais tikim snognma u f!r3d u, onraniziraju i
rnde otoor oroth okupa tora. Udarne l!Tllpe vr~e di\Cr1iie i sabotaie. Ve
30. c;rpnja 1941. Pa<;ko Trla1a uni ~tio je li tvornici u Crnici po<;trojcnic zn
hlaenje , a irrupa komunista oq?anizira u tvornici i ~ lrajk radnika. Napad
na oklmatoro\c voinikc prilikom "inu{,tania f:l<:;io;tikc 1astme na Po l iani
nije usnio zbog ha penja i c;Lrijcljania omladinca Ante Sa11tia (striie lian ie
19. kolovo1.a 1941), jedno!! od ud ionika akcije. Jpii.ivanje an1ira~ic;liih
i rc,olucionamih parola, blaenje vtusc;olinije\ ih liko, leci, bojko tiranje cerlnioniiala dir.o nia i snutania to li ianske z.ac;tavc. bojkotiranje nastave na
rnli ianskom ic1iku. odbijanje po1.dr.w ljanja fol likim pozdravom - svakodnevna su poja,a.
Svrslanmje ibenana u NOP i odlazak pn,ih dobrovoljaca u oruanu
borbu, prisilio ie tnlii ansko-faic; li kog. nwojcvaa da vrlo brzo po S\om
dolasku otkriie svoic mrane namjere prema ooima kojima je doliao d-:ltl
... reci i b lar.wc;tan jc<. vc o tri ji teror, on11je je koiim on pokua\a c;\o
mi ti narod i Part iju ovoga gr::ida.
Prve rrve pale su ve u mic ecu srpnju i kolovozu 194 1. Da bi svojim ubo is tvimn dao pravno obilici je, a i 7bog bol je e fikas nos ti. tnlijanskofaistiki okupator o niva u ibeniku u mjesecu listopadu (13. i 24) najprije

12

llvanredni, a uilim i Specijalni sud za Dalmaciju. Zrl\e O\ ih sudo,a su i

sc'>I mladih ibenskih kumunaMa i skojc\ aca SlflJelJlni 13. Listopada kao
odmazda okupalOra 1,a ubojst\O njiho\'a i.pijuna Antona Skotona.
Da litl!lje Sibenika nbu ui.pjeli zapla~iti O\ im kn a\im mjerama, oku.
p::itor je imao prilike odm.ih oi.vJedoilt di\cr.r.1Jom i.tv1 :,enom u samom Sib1..111ku, kada ;c udarna grupa s Lionce, sastaVIJCna od JO lanova Partije i
~J:...OJ.a, 27. l1stopada IY4 1, bombama uupula l1Jlhov kamion pun voj111ka.
OH1 akcija bila je ou \ci ikog .1.nacnja, jt:r, uz momi ni clckt na ~me S1ben
anc, ona je a
talij.insku-tasiMiko~ okupato1 u 1.nail:l d\ost;uki udarac.
ltwscna JC u centru grada, i to ba uoi lru.1stikc liroslave goclil)nJ1Cc
11Marsa na Rim.
t>..o, hz1k1 teror nije bio jedino ornzje kojim ;e calijansko-la~1stiki
okupator huo ugusiti i.lobouarski duh S1bcn1i...a. Dan.i 21. tra\nJa 194 J.
G1auanska upra\a u Dalmaciji sa s.jcdE.tcm u ~plitu odreduje da se u anek11rauom podru~ju uvc<.le thoju1nost. u si...olc i urcuc uvodi se talijanski
kao sluzbe111 jezik, prcimenu1u se hna1sl,a imemt m1cs1a, ulica, pa i vla
stila imena osoba. U jesen 194 1. zabranjuje se rad i ru.sputaju se sve polilike strank..:, drutva i snvci'.i, a umjc:.Lo njih osniu1 ::.c .ta radnike t.tv.
Dopulavoro, a za omladinu G I L i Balilo. UiLclj'>ka kola .tatvara se
ji.:r je zarile . . . propagatora komunii.lickc misli. Sve O\C mjere c.locckanc su bojkotom, a lwmunbtika panija je l:t\ c <.\l'ca i organ ii.i ranija.
Pred kra.i 1941. Partija l:t\ e cu patnju poklanja icnama, oarolito
enskoj omladini u njiho\ u organikiranju i s1rcm ukljui\anju u NOP. U
p10::.incu 19.J l. organwra se akliv :lena komunii.w. Vcc u proljee 194:! . .lem.:
~ b1.:nika ja\ no dcmoni.trimju. U partijskim 1 ~koje' i.lum torumima .tene
su M'C za:.tupljcnijc. Veliki broj .lena ukljuuje i.c u akciju prikupljanja pomoci 1.a potrebe OBa, a ne mnli broj c,udjelujc i u oruianoj borbi.
ltvrsa \anjc s\ ih po:. lavi jenih zadataka od s i rane panijskc org;mjzacijl. i njena rukovo<.li.t\a u Sibcnik.u, I 10 izvrenje u potpuno:.Li, b.!z ob.tira
na progone, otewne uvjete rada u strogoj ilcgulnusli i oi.jelnc gubitke u
kadru, ojaalo je njen ugled u narodu, tako c.la JC do kraja 1941. broj la110\a Panijc u Sibcniku preao brojku 80, a broj dano\'!l SKOJ-a oarastao
je do broja 150.
Jaanje partizankih odreda krajem 1941 . nametnulo je potrebu orga
ni1iranja njihorn snabdijevanja. Forrnirani odbori narodne pomoci prcu
zdi i.u meu ostalim i taj wdatak.
U isto 'djemc, 01111 odbora narodne pomoc:.i, unutar pojedinih t.animanja i ustanova formiraju !>e i akcioni odboti, '>t \arajui time potrebne
UVJCtc 1.a osni,anjc organa nnrodne vlasti.
U lipnju 1942. lormira se Gradski narodnoo!>lobodllaki odbor Sibc
nlk, organ revolucionarne nurodnc vlasti, to se umnogome odrazilo na daljnji razvoj i omaso\ljenje NOBa.
JI. lipnja 1942, u nepu'>rcdnoj blizini grada, fo1mira se Prva primorska eta , partizanska jcuinica koja -s\ojim akciJnma Hlo brzo po S\Otn lormiranju iJ.aZi\n kod okupatora strah i nesigurno..,L ne 'amo izvan grada \'C
i u samom gradu. Jedna takva akcija bila je i ona od 27. listopada 1942,
k.1da u borci O\t! ete s Martin kt: mitraljes kom \i.ltrom napali sveanu
pu,orku koja je u pO\Odu godi&njice .tMar~a na Rim proliuila obalom
grada.

13

Aktivnost KP, SKOJ-a, Gradskog NOO-a, AFZ-a i ostalih organizacija

je da NOP u ibeniku stalno jaa. l zvedene su broj ne akcije ispis ivanja parola i rasturanja tetaka, a posebno je obiljeen 1. maj 1942. i 25-ta
godinjica Oktobarske revolucije, u emu je s udjelovalo preko 120 ibenuinila

ana.

Na ovakav razvoj NOS-a i NO P-a u gradu okupator je odgovorio poterorom. Dana 12. vel jae s t rijeljao je Stipe Ni11i, sekretar osnov.
ne organizacije KPH Crnica, a 12. t ravnja, u sukobu s talijanskim agentima,
ginu 3 l ana Mjci.oog komiteta SKOJ-a. Teror okupatora sve je bctdunij i.
Presudom Specijalnog suda, 22. vibnja na ubievcu, i.trijcljao je Rade
Ko11llr, sckrl!tar CK K PH i 25 njegovih drugo\'a, splil kih komunista i rodoljuba.
Na osnovi naredbe guvernera Dalmacije od 7. lipnja 1942, okupator
os niva novi koncetracioni logor na otoku Molatu, u kojem su i.e trebale
inlcrnfrati obitelj i partizani.kih boraca. Samo do kraja tog mjeseca 247
i.lanovnika grada interni rano je u t aj logor. Do kraja je cni inlernirano je
jo daljnjih 210 osoba. Do kopilulacije ltaUjc u logor na Molatu, a i u druge logore i kaznionice odvedeno je i7 Sil'>coika preko 1.000 osoba, odno no
blizu 10 u sveu kupnog stanovni tva grada.
Naredba Guvernera Dalmacije od 7. lipnja omoguila je takoer i
svakoj karabinjerskoj stanici ili policijskoj vlasti da bez ikakva sudskog
postupka ubije svaku onu oi.obu za koju je smatrala da je par tizan ili pak
njegov pomaga. U Lome su im pomagale poi.ebno formirane jedinice domai h izdajnika i kolaboraciomsta.
No. tua \'<' to, NOP u ibeniku sve je jai, organa narodne vla ti NOO-a sve je vie, a do kraja 1942. u redove OV i POJ odlazi iz grada
547 boraca.
I broj lano\ a KP u ibeniku ne sm anjuje se. Tako u u borbi s
okupatorom mnogi komuni~li izgubi li svoj ivot, ili ot ni u partizanske je
dinice, krajem 1942. u gradu aktirno djeluje oko 60 lanova Partije.
l broj skojevaca raste. Njih preko 250 vrlo je aktivno. Me u ostalim
Ladacima velikim uspjehom rade i na organiziranju ant ifai tiki orijen tirane omladine u jedins tvenu organizaciju ml~dih , u Savez mln<lc gcncrad
je, kasniji USAO H (prosinac 1942), a puna pa7.nja poklanja se i najmJa ima
- pionirima.
ene ibenika takoer su sve organ iziranijc i aktivnije. Na l .lcmalj
skoj konferenciji AFZ-a J ugo lavije, 6. prosinca 1942, u Boi.anskom Petrovcu
sudjeluju etiri >.ene i1 grada ibenika, a jedna od njih po laje lan Ccntra:nog odbora AFZ-a Jugolavijc. Ne posredno nakon Loga, na ibenskom podruju formiaa se Ok.n.1/.ni odbor AFZ-a Sibenik. K rajem 1942, amo u gradu,
u AF2-a bi lo je organi.lirano oko 200 ena.
Sve jai teror okupatora u prol jee 143. umnogome otea\'a roc.l
partijske i skojev::.ke organi.lncije i organa narodne 'lasti. Zbog sve tci.cg odrfavanja veza i nemogu nosti koordiniranja akcija, u oujku is te godine dolazi do podjele podruja OK KPH za sjeverna Dalmaciju. Formiraju se
dva okruna komilcla, jedan za ~ibcnsko, a drugi za wdnr ko podru je.
Ve u S\ ibnju 1943. dola.li do jaeg poleta NOP-a. 1. maj te godine
obiljeen je u ibeniku kao nikada do tada. Na ubievcu je izvjeena cr
vena zastava, a grad i kasarne talijanskih vojnika bili s u poplavlj eni leci
jaanim

14

ma. No, gla,rna akcija obiljeiavanja tog praznika itvedcna je 4 dana kasnije,
5. svibnja, kada je itav grad o \'anuo ispi an brojnim antiraistikim pa
rolnma, a Mussolmijcve slike i faistike parole bile premazane.
Odgo\'Or okupatora masovna su hapenja omladine koju redom osudujc na robiju i internira u koncetracione logore. Ali ni ovim mjerama okupator ne uspijeva zaplniti ibena:ne. NOP je sve jai, pa se okuprnor od
luuje na jo tee teroristike mjere. Novi Guverner Dalmacije Guinta iz
daje u svibnju 1943. naredbu po kojoj svi intcrnirci logora na Mob tu po
staju taoci, a da e e a S\'aki odrezani tclclonski ili telegrafski stup na
m1cstu sLrijcljaLi 3 taoca.
Medutim, ni O\'al.ve drastine mjere terora nisu uiustavile ralvoj
KOP-a u ibeniku, a broj dobro\oljaca ,a oru.t.anu borbu S\'C je \'Ci. Prema podacima od 10. rpnja 1943. u gradu je, u 7 elija , organilirar.o
25 lanova KP, a u 10 aktiva rasporedcno je lbO skojevaca. Masovni oJlanl. u oruanu borbu (dijelom i straho\ ili teror) jedan je od glavni h razloga
to u lanstvu KP i SKOJ-a prevladavaju ene (60 ~ 0, odnosno 700/u), a broj
stanovnika grada opao je za oko 30u/o.
Slom Mussolinijeva. reima 25. srpnja i kapitulaciju ltalije 8. rujna
1943. doekali su ibenani s ogromnim oduevljenjem. Jo i prije same
kapilulacije, okupator S\'jestan svog poraza, koncctrirao je svoje jedinice u
gradu.
9. rujna, iako je u ibeniku bila koncentrirana glavnina talijanske
vojske, itavo stanovnitvo grada izalo je na ulice. 01.icni i razdragani
grad oeki\ao je svoje borce i ilegalce. Prvi su stigli predstavnici partijskih
i skojevskih organimcija i predstavnici narodne vla:.ti, a slijedeeg dana, 10.
rujna, i borci Sibcnsl.o-trogir:.kog partizanskog odreda. Prego\ori o ralo.
ru/anju, koje su u \'ie navrata s. faistikim komandantom grada vodili
panijsko-poULiki rukovodioci, nisu dali eljeniJ1 rezultata. Komandant garnizom1 elio je grod prcd~lli ijcmcima, koji su u oekivanj u kapitulacije
svoje doskorasnjc saveznice, ve dosta prije pokrenul i :.voje jedinice prema
obali Jadrana u namjeri da razoruaju talijnnsku \'Ojsku. 1 tako, zahvaljujui faistikom komandnntu i ma'l om broju parti1an!>kih boraca u gradu,
njcmake oruane snage ule su u ibenik u rano popodne dana I J. rujna
1943.
U dva i pol dana, koliko je potrajao bora\'nk partijska-politikog rukovodstva i partizanskih boraca u Sibeniku, bila je organizirana vrlo uspjena akcija sakupljanja hrane, odjee, obue i c;anitet kog materijala, odrla
no je nekoliko astanaka najviih partijskih i drugih foruma, osJobodcn je
veliki broj zatvorenika i~ Lalijan kih aitvora, prikupljeno je i neto oruja,
te odran veliki narouni lbor. Ali zbog nadiranja njcmakog okupalora I lablh snaga ibcnsko-trogirskog odreda koje nisu bile u mogunosti pruiti
mu efikasan otpor, svi partijski i drugi rukovodioci NOP-a, borci Odrcdn,
h: oko 1.500 stanovnika grada 11. rujna J943. napustilo je ibenik. Najvei
broj njih uao je u o~mu ' ibcn ku brigadu upravo tada formiranu, a dio
u a ta\ 19. sjeverno-dalmatin kc di,iz.ije.
Odmah po dola ku njemakih orulanih snaga, u ibeniku ustae organiziraju sYoju vlt1st, ali o im civilne vlasti koja im je i onako biln amo
ft.rmalno preputena, svu strnrnu vlast (\Ojnu i politiku) u svojim ruka
ma zadrLali su ijemci.
1

15

K:.lko svi pozivi njem~1kog okupalora upueni p1 ipadnicima partizan

'>kih snaga i NOPa da se vrate svojim kua m a, kao i pokuaji civi lnih vlasti
NDH da organiziraju .li\Ol u polupra1nom gradu i p1 idobiju malubrojno
i.tano\nist\'O na i.uradnju nil.u ui.pjeli, njemaka \Ujna komanda dO\ Odi u
S\ ibnju 19-l-l. u Sibenik spcc:ijalnu ctmc:ko-gcstapovsku \Ojuu formaciju
Conrod lsa '>jcdti.tcm u Zablacu), sa &l<.lotkom da pomogne borbu
ijc
maca proth NOPn. Od svibnjo do kolovozu 1944. ova clniko-ge..,lapov'>ka
gnipu libila je u ibeniku i njego\ u podruju oko 100 pripadnika i simpaLi
z~ru 1'.0Pa.
U1a sH! Lo, od rujna 1943. 1 OP u S1beniku u slalnom je usponu, e
mu je pridonijelo i daljnje i1gradivanjc tstcana narndnt: re\oluciooame
\Jasli.
Naime, u prosincu 1943. rormiran je Okru.lni NOO ibenik. Sve vea
pa.ln ja poklanja se sada po1adini i ch ilnom s lanovnitvu. Komisije osno\'auc
u pojedinim odjelima j 00-a brinu o p1 chrani stano\ ni~tvu (o obradi zemlje, '>jCt\i, ribar:.l\U i dr.), u emu im pomazu muso\nc anlifais t ikc organi1acijc, Arz, USAO H i SaH'/ pionir:.l. Komisije u 100-ima brinu Lakoda i o mobilitaciji no\ ih boraca, a od kraja IY43, brinu i o organi1.iranj u
zbjcga. U toku 19.+4. ~amo i1 grada u zbjeg otilo je oko 850 osoba.
U 19H. Okru1.11i NOO powccujc punu paL.11ju i kulturno-propagandnoj
djelatnosti, Le o,redinom sijenju osni\ a Kazalinu dru.linu.
Prema podacima iL :.rpnja 19.i4, u gradu Sibeniku su bila samo 22
lana KP (8 ~cna) i preko 535 skoje,aca. Ra1log za O\.lko malen broj la
nova Partije bio je u njilio\ u stalnom oc.llai.enju u redove OV i na teren.
Polovica 1944. vrijeme je ka.da Leki porazi na :.vim frontovima s\e
jac pogaaju Trec1 Rajh. OL' ara ~e drugi I ront na 1apadu, Cn eno annija
u spjesnu na:.ta\ lja :.voju proljetnu ofenzi\'U, a u nO\'Oj J ugosla\iji OV nite
pobjedu za pobjedom. Da bi onemoguio po\ laenje njemakih am1ija s
jugoblok:.l obalnim podrujem, VrhO\ ni stab OV i POJ 5. i-ujna 1944. iz
da je naredbu rn pouak operacija osloboenju Dalmacije.
Nemo njcmakog okupalom osjea se 1 u Sibeniku. Vlasti NDH skoro da i nema. Gr.1d s o<luSC\ ljt:njem i pojaanom aklh nou oekuje konano oslobod~mje.

Obranu Sibcnika njcmac.ki okupator povjerava borbenoj grupi Alerman, jaine 2.000 vojnika, a glavnina njcgO\ ih snaga povukla se jo prije
prema Kninu, gdje su namjerovali prui li jai otpor jcdinic:.lma NOV-c.
Zadatak da oslobodi Sib..:nik dobila je XXVI dl\'izija NOV-e. Od 3 1.
listopada pa do 3. -.tudenoga 1944. borbe ta o"lobot1enjc ibcnika ule u u
zavr:>nu fazu.
U rano jutro 3. studenoga 19-l-l , nakon estokih borbi na prilazima
giadu, jedinice Prve dalmatinske proleterske brigade ult1.1.e u ibenik.
Oko 6.000 ibenana, nuJ...on vi c od 3 i pol godine okupacije, u
S\Om razruenom gradu, konano je doekalo slobodu.
Dop1inos ibenika borbi naih naroda 1.a nacionalno i socijalno osolbodcnjc vrlo je \clik. Iz grada Sibenika u r..:do\ima OV i POJ ucljclovalo
je preko 3.500 boraca - bliw 25 11 cjelokupnog njegova slanovni~Lva, od
kojih je 750 poginulo. 10'1 11 stanovnika inlcrnir:rno je u razni m koncctracionim logorima Italije i Njemake. Mnogi od njih nisu se vratili. Grad je
u ni jcmc okupoci je prt!lrpio i mnoge malerij:llnc rl\ c - s\'ojc oslobodioce
doekao je u rue\ i nama.
16

SPO M I: l\ - PARK
SJ BE~ rK -

ubicvac

Tebi na trima kamenim blokovima:

(I)

Ovdje -u pucali u grudi Partije,

at' nisu uspjeh zatrti sjeme njcno,
slobodarski ibcnik pamti S\c
nitko niJC zaboravljen
i nita nije .1.aboravljeno
Bdamari Anle Vladin Lasi I vica Anlin

Bujas Mate Anlin - Junokovi Dragomir Stipin

anti Ante Pe trov Vii Sta Slipin
Vrljcvi Ouko MiJoc\

strijcljanima od talijanskih faista

1941. godine
u mak sjeanja spom1.n-kamen postavi narod Sibcnika
22. svibnja 1978.
2

SPO\IE~ICI

REVOLUCIJE

17

(JI)

Ako :.i zaslao, daleki, neznani dru.le, i pogled li

pao, i kamen i zemlja aplal e poruku:
za tvoje proljee - 1voL svoj sam dao!
Krcsovi Lazo Vujin
Letunica SLvan Lazin
Manch Milan SLcvanov
Mijahca uro Jo\'in
Mikovi Luka Vidov

sluajno

na ovo mjesto

Kresovi

Stanko Spasin
l\fandic Jovan Todorov
Matijevi Milos Savin
Alijalica Stcvnn Ilijin
TomaSc\ i Obrad Savin

strijeJjanima od talijanskih faista

1942. godine
u .mak sjeanja spomen kamen postavi narod Sibenika
22. svibnja 1978.
(111)

Mrtvi VOJn1c1 partije u stroj

Uzalud vam faisti sasuAe
plotunc u prsa u gla\ u
ncmn smrti to bi prijeila
da :.an komunista 11klJa u ja\'U
Rade Konar - Fea Borozan - lgnacijo Brajcvi - Bofo Dumani
Joso Dumani - Paka Dumani - Milivoj Jdaska - 2.ivola Katunari Duan Ka1mir - Ivo Kovai - Jozo Kuzmi - Vojko MaLi1 - Stjcpan
Polic - Ante Poljiak - Bofo PuJjas - Nikola Purii - AnLc Radica
- Joso Ru1.i - Josip Sirisc' i - Petar Sirise\'i - Vicko Sirievi Nikola Trcboti - Ante Vrdoljak - Karlo Vukovi - Dujc Zegarac Nikola Zitko.

U spomen s treljanih splitskih komunbta to ih talijanski Caisti

pobie 22. S\ibnja 1942. god.

zloinaki

ovaj spomen kamen podiie narod Splita

22. svibnja 1978.
Tekst uklesan na niskom ka111e110111 z.idu

lijevi!

s1ru11c

prila:;110g puta:

Ponosni i neustrain sino\ i zemlje

pali za slobodu naroda
.livitc u naem djelu.

A11tor1 Spomen-parka na Su/1ie\'Ctt rn tikademski kipar Ko sr a A li

g e I t Rad ovo ni i arltitekt Z ci'! 11 k u Ko I a ci o, i:. Zt1greba. Spomw
park je predan 11arodt1 110 kori.~te111c u povodu Dano 11s1m1ka naroda Hn1atske, 2i. srpnja 1962. Tn komc11a bloka su otkri\-i;na 22. svibnja /078.
Mjesto pogibije, otl11os110 11ic. /Jeto11skilt tt11101a, :.atvore11n ji! sa dw1
podua kamena zida. Tlu 1e safo110110, 11ciz111ije11ie110 S11ti11a i jegro Spome11parka su betonski stupovi i zemlja, proaro11a krom. Gla1'111 akcent je

18

ka111c11i 1110110/it. l'i'ok 8,5 111. iz bruc ko~ kmnetw. ti koji kao cla je t1ti.s1111t
1cda11 od 'tupota, w kuje "' okttputori prije 'trijelja11ja w:il'<lli rocioljttbl'.
\lasa monollfa obt11iwu1a ohlik .;tupa i sculrti ga 11 ueg<lli\'lt .\101wme11t i:.rct
tam 111irno: 110 :rt1m1w 11/1ije111ii s 1gra 11 je :,frot frilt.
Os11u111i pri/a: 1odi do kn11wmJt: 11w110/itu, ~/<1v110~ akce11ta prostonw
km11p11zicije, dok pmdJ11a staw itlt cio st1111a rw1 ed kojeg jt: pao Rad t
I\ u 11 t1 r, gdje 1e postavl1wa s11omer1-ploa ' uklesa11i111 teksto111. S lijeve
:)f/'tlllt' pnla:.11i pw 111<mo/1111 prnti 11iski kt1111e11i zic/ .s 11klestmi111 tekstom.

Od mali 11a poctktt pnla~11og p111n, s desne .sr rmu:, tri Sti ka'ilt.:na bloka
JoO .i 1:/0 r IUO <.'Ili s 11kles,111i111 i111c1i111a snijcljcmill tt ovom pr<1

dimcn~ije
SIUI li.

1l111ur tchta 11t1 'p1.i111c.:11-plvN cio stupa pored koje je pau Kuntar i 1 111
IMmc1wm :idu .\ lije1e 'ilrmre prila:1;og puta k 111u1wlit11 je.si pjes11ik Ju 1 t.!
Ka t c I a 11.

1\11tur teKsta pn:a tfra kam 1111 bloka je 1>ro/t.! or V e s /1 a M 1 ; a i.:

$ibe11ikc1. a na I re,,;111 k11ji:.c!l'l1ik Z 1 v ko 1 e l ii .

lllawi clio $po111e11-p<11 ka btr ct tt.,knro

iz~rntfcm. Bit e to pnf11nt11i

tri!,

wtwm!ll ~a tri stremi! km11e,1i111 zitlol'imu. N<1 11jima b! biti lnm1la11i rc!ljcfi r
mlgmarajm'i nmpisi. U11i te fJrtt~iti podatke u 'ptmtc1-pMk11 i radog11 njegovu
pmtujw1j<1.

R A O E

K O N

SEKRETAR Cl

A R

KP l-IR VA1 ~KE

HEROJSKI STJEGONOA N ARODNt- REVOLUC\J'e:

NA OVOM MJE S
PAO JE SMRCU HR ABRIH
\

ru

STR~Lv AN

22 SVIBNJA 19 :.!
ZLOINAKIM METKOM I A SIZ rlA

~~ ~
..... -. ,

41

19

T ebt uklesan 11a spo111e11-ploi

do .st11pC1 pored kojef. je pao Rt1tlc

Kouar:

RADE KONCAR
SEKRETAR CK KP HRVATSKE
HEROJSKI STJEGO,OSA , AROONE REVOLUCIJE
'\A OVO\l MJESTl PAO JF SMRCU llRABRlll
STRIJEUAN
22. SVJB 1JA 1942
7LOlN\C'KIM METKOM fASIZ;\4A

I'al11a11.sk1 fa~i.w striieljllJll la11ovc Par1ij1;; i SJ..OJ a. simpatizere i

pripad111kc NOP-a '"' Subice''"' po:.to s11 ili pre//10cl110 vezali za /Jeton'k
stupon. koii su l(ltlijt nosili dnt1111 o_..,ratl11 oku igra/Hra nogometnog kluba

0.sl'lr .
Spomen-pnrk slrijeljanih na ubie\CU je spomcnild kompleks iLgradcn na mjcslu predratnog igral1sta nogometnog kluba O!>\ it na spomen
Radi Ko11aru, sekretaru CK KPH i lanu politbiroa CK KPJ i svim komunis1ima i rodoljubima palim na ovom mjestu za ideale socijali<.lilke revolut.1jc
i narodnooslobodilake borbe.
Stupovi bh scg nogometnog igralita, koji i danas kao nijemi S\ jedoci
zlodjela talijanskog faislikog okupatora ovdje s toje, sluLili su za izvra
vanjc kaL.nc smni strijeljanjem od travnja 194 L. do poetka rujn::i 1943,
iako je \'ci broj strijeljanja od ljeta 1942. izvren i na groblju Raskrije.

20

Pr\'e rtve strijcljanc na ubievcu, utvrene na osno\ i do sada pri

kupljene grae, bili su napredni omladinci, lano\ i KP J i skojcvci iz
ibcnika:
A11te Santi'-' strijeljao 19. kolovoza 194 1,

I vica

Lasi,

Mare Bttjas,
D11ko Vrlje1i,

Blai.

VW,

Drago llmakovi i
A111e Bela111ari, '\Vi sirijcljani 13. listopada 194 1

U 1942. godini, 19. svibnja strijcljana je grupa od desetorice rodoljuba

it 'iibcnskc okolice (Mcdara, e\ rsaka, Morpolac i Provia) i 22. svibnjo
Racle Ko11ar i 25 splil::.kih komunbta.
U drugoj polo\ici 1942. kao i tokom 1943, wc c.Io kapitulacije Italije,
tu su povremeno vrcnc cg7.ckucijc nad rodoljubima, an11faislima.
Talijanski fa'lisliki okupator je izabrao ovo mjesto z.a izvrenje
smrtnih kazni vjerojatno iz slijedeih razloga:
ta

Bilo je dovoljno blizu centra grada, a ipak po struni, vrlo povol_jno

osiguranje, s nizom utvrdenih bunkera na oblinjim 'isovima;

vojniko

- Zbog blizine grada i oc\idaca u poetku '>e raunalo da e in

strijeljanja djelovati kao mjera zastraivanja usmjerena slabljenju morala,
borbcnosti, nacionalne S\'iJCSti, roc.Ioljublja i otlanoc;t1 NOB-u i re\'oluciji
graana ibenika i njegove okolice, i
-

Igralite, kao i okolina kraj njega, bilo je prijeratno sastajalite

i radnike omladine i ba~ nn tom mjci.tu, jednom od mjesta
okupi janjo mladih, okupator je ubijao mladost, i to vcwju i ih za belonske
!.tupovc.
srcdnjo~ko l skc

Do sada je ULvrcno dn su na prostoru Spomcn-pnrka strijeljnne

.J3 osobe ija su imena urczann na tri kamena bloka. Ml!dutim, poMoii:
indicije c.Ia je na ovom mjci.lu strij..:ljano \'ii: osoba, pa ostaje da se lo
tono utvrdi.

21

SPOMEN I K
IBENlK

SA OVOG MJESTA
12 KOLOVOZA 194 1
ODAZIVAJUCI SE POZIVU KOMUNISTICKE PARTIJE
31 SIN SLOBODOUUBIVOG TBENIKA
KREN U U BORBU
PROTIV TALIJANSKOG I NJEMACKOG FASISTICKOG ZAVOJEVACA
ZA SLOBODU PRAVDU I BOUI 2.IVOT
BRATSKI UJEDTNJENOG HRVATSKOG I SRPSKOG NARODA
KRSTENI VATROM U BORBI KOD DRNISA
18 KOLOVOZA 194 1
NOSECI SMRT TUDJJ!NSKOM ZAVOJEVACU
NA SVIM FRONTOVIMA OD ZELEN GORE DO TRSTA
19 NJJH PRVO BORACA
U TEMELJE NOVE JUGOSLAVIJE
JUNACKI SVOJE :ZIVOTE POLOtI
ZDRAVKO BEGO
NJKO POLIC
ANTE BELAMARIC
TOME POLi
JOSO GULIN
MARIJAN POLJAK PEPO
JERE KRONJA
MJCE RADEClC
PAVE MAKSIMILJANOVIC
SLAVKO RUPIC
MLADEN MlLKOVIC
STIPE STANCIC
ANDJELKO NINIC
MJ ROSLAV VISIC
IVO NINIC IVAZ
MATE VLAJIC
KRSTE NTNIC POPE
FRANE ZENlC
VLADIMIR PERAN
NA JEDANAESTU OBLJETNICU USTANKA NARODA HRVATSKE
GRADSKJ ODBOR SAVEZA BORACA NOR IBENIK
27 SRPNJA 1952 POSTAVI

Spomenik se nalazi t1a brdu Pisak, uz sa11111 staru cestu Sibenik Dubrava, s lije1 1e si rane.
Na platou 222x120 cm, ograen zidom i s ulaznim vratima, podignut
je spomenik 165 .'t 138 x 70 cm iz klesanog bijelog fasad11og kamena, na
kojemu je plota 115 x 150 cm iz bruJenog bijelog brakog kamena s tekstom
ispisanim ureza111111 1iska11im slo1 1i11w cn 110 obojenim. Iznad ploe je pelukraka 11i1eda od lima sa srpom i ekiem.

Na osnovi odluka doniictih 8. kol0\07.a 19-H . na proirenom sastankt

Okruinog komiteta KPH za sjevernu Dalmaciju o formiranju i upuivanju
pn-ih naoruwnih odreda u borbu u unulrasnjost zemlje, Mjesni komitet
KPH Sibcnik 9. kolovoza je donio odluku o formiranju Prvog partizanskog
odreda Sibcnika i odman otpoeo organizacijske i kadrovske pripreme
kuko bi odred bio spreman da krene u borbu ve 11. kolovoza. U sklopu
tih priprema posljednji pripremni s.1stanak buduih rukovodilaca odreda
odrlan je 10. kolovoza ispod ibenske tvrave sv. Ivan.

23

U umi Landovai. na brdu Pisak. iznad istonog dijela grada, u

sumrak 12. kolovoza formiran je Prvi ibenski partizanski odred u kojem
jt' bio 3 I borac. Uglavnom su to bili mladi ljudi, radnici, srednjokolci,
1 rnlelcktualci, \'cinom lanO\ i Partije i SKOJ-a. Za komandanta odre(la
je postavljen Josip Polak Pepo Marjan, instruktor CK KPH; za politikog
komesara Josip Vukiei1i, lan MK KPH ibenik; za zamjenika komandanta
Mile Ljubii:i Melio, za zamjenika komesara Miro Vii, lan MK KPH
ibenik i sekretar Okrunog komiLeLa SKOJ-a za sjevernu Dalmaciju, a za
komandire vodo\'a Zdravka Bego, lan MK SKOJ-a ibenik, i Jere Be/amari.
Istoga dana je odred krenuo. U prvoj etapi je trebao slii do Prominc,
a 1u drugoj u zapadnu Bosnu, u Drvar. Od 12. do 18. kolovo7.a odred i'
preao put od ibenika od iritovaca u blizini Drnia gdje je bio napadnut
od talijanskih .i ustako-domobranskih snaga. U neravnopravnoj borbi 18.
kolovoza, u kojoj je neprijatelj imao mrtvih i ranjenih, odred je nakon
nekoliko sati upornog probijanja i estoke borbe, preko otkrivenog krevitog zemljita, podijcljcn u dvije gnipc, uspio da se glavninom .izvue i1.
n!!prijatcljskog obrua i doh\lati prvih obronaka Promine.
Ali u borbi i Lom probijanju i odred je pretrpio gubitke. Dva ~J
borca poginula u prvim satima borbe; dva teko ranjena su zarobljena
i prebaena u ibensku bolnicu, gdje je jedan podlegao ranama; osam ih
je zarobljeno od kojih je sedam slrijeljano u Drniu, a jedan osuen
na robiju.
Od gubici, ma koliko su bili teki i ozbiljni, nisu pokolebali moral
ostalih boraca odreda da nastave put i borbu kako bi stigli onamo gdje im
je to Partija odredila.
Od 18. do 25. kolovoza odred se nalazio u Promini nastojei da
uspostavi \'ezu za dalj,nji pokret u Bosnu. Po uspostavljanju veze, 25. kolovoza u rano jutro borci odreda su se spustili s Promine na cestu Drni Knin, u predjelu Kaldrme. Prelaskom ceste i pruge, vodi Pajo Popovi,
jedan od etnikih voa u tom kraju, koji se ponudio partizanima da e ih
bez opasnosLi provesti preko Kaldrme u selo Pol au, odakle mogu lako
krenuti u Drvar, namjerno je naveo odred na talijansku zasjedu. U b~rbi
koja se tada razvila samo desetorici boraca je uspjelo cla uspjeno nastave
puc i stignu u Bosnu. Ovom prilikom jednog borca odreda uhvatili su
etnici i predali TaLijanima koji ga osudie na robij u, a osmorica se zbog
gubitka veze vraUla na ibenski teren.
Dolazak boraca Pn og ibenskog odreda u Basnu imao je, pored
vojnog, i veliki politiki znaaj. posebno za jaanje bratstva i jedinstva
naih naroda. Jer, ncprijaLelj je u svojoj propagandi iao za tim da zavadi
nae narode, da izazove mrlnju i bratoubilaki rat. A borci ibenskog
odreda, Hrvati, prolazei kroz mjcsla nastanjena mjeovitim stanovnjlvom
s pukom u ruci, u borbi proliv tal ijanskog okupatora i domaih izdajica,
pokazali su na djelu ne samo hrabro cir7,anje ve i spremnost da se dade
.JvoL z.a bratstvo i jedinstvo naih naroda i narodnosti, toga osnovnog
uvjeta svih naih pobjeda.
Od 31-og borca Prvog ibcnskog partizanskog odreda koliko ih je
bilo u momentu formiranja 12. kolovoza 1941, kraj NOR-a je doekalo
samo njih 12. Borei se na bojitima irom nae domovine, oni su pronijeli
slavu Partije i svoga rodnog grada.

24

SPOMENJK
SlBENIK - Bolnica

25

SVIJETLO SLOBODE SRCIMA SU TKALE

BRAtl:ECI IVOTE 2.IVOTE SU DALE
ZDRAVSTVENIM RADNICIMA POGINULIM

08 19.Jl-19..15 POD lGOE ZE E OPCINE

IBENIK
22 V 1975

Na ograd110111 :.1Clu, 1zyede011 11 pol11kru!110111 obliku, a/uzi .\C bro11bol11inrke u NOB-u.

w11i reljef 27 x ISO cm

Tekst posvete i:.lnc11 je s reljefom bolnitarke.

Spomenik je djelo akademskog kipara K. A Rado\a11iju a tekst pjes11ika Jure Franie\icu Plotart1.

Nakon okupacije, /.Cne sibenskog podruja akLirno se ukljuuju u

NOP. U drugoj polovini 19.J 1. u ibeniku se snstao aktiv 7.cna koji je
razmatrao zadatke u \ezi s organiziranjem kna u AFZ-u
U svim oblicuna borbe proli\' okupatora icnc su masorno sudjelovale
i dale \'etiki doprinos. Meu poginulima s opcinc Sibcnik jedna petina su
ene. U jedinicama NOV i POJ humanu i nadas\c opasnu funkciju saniteta
obm !jale su gotovo bkl.iuivo icne borci.
Ovaj spomenik je poswccn drugaricama - borcima sa ibenskog
podruja koje, vrei U/.\ icnu :.lubu saniteta, padoe irom nae zemlje.

26

SPOMENIK
SIBENIK

.'

YAftA~vlft ln..tll!a HOHltJF llASE

&Dlltuu u llAllOOlolsLlllOQIL&oOJ
BOflBl 1SDCIJ&LISTICkOJ RtYllUICIJI
GF!tDITELJilu SOCIJAUZ"&
PRIZHAHJE I l&HYllllOSl
2:3IV.1960,

27

VAMA- PRVIM BORCIMA RADNICKE KLASE

BORCIMA U NARODNOOSLOBODILAKOJ
BORBI I SOCJJALISTICKOJ REVOLUCIJI
GRADITEIJIMA SOCIJALIZMA
PRIZNANJE l ZAHVALNOST
23. IV 1950.
1900
RADNI KOLEKT IV
TVORNICE ELEKTRODA I FEROLEGURA
IBENlK
1960

Spomenik se nalazi ispred ambulanre Tvornice elektroda i ferolegura

Crnici. Na betonskom postot;11, oblotcnom brakim bruJeuim ploama,
podignut je spomenik 11 obliku dva raznokraka trokuta, jeclan izraen iz
ko111atl11 111tmgt111ske rudae, a drugi iz beto11a p1 esvtten teracinom.
Po sredi11i trokuta, sa sjeverne i j11~11e stl'ane, poslavl1e11e su spome11-ploe izraene iz brakog lnuienog kamena.
Dimew:.ije spomemka:
- t rokwa 17fJ x 250 x 14 cm i 240 x 210 t 30 cm,
- spomen-ploa 100 x 70 cm.
11

Tvornica elektroda i ferolegura nalazi se u zapadnom dijelu ibenika,

11a predjelu Crnica. Pretea JOJ je tvornica karbida, poznata pod imenom
~UFID, podignuta 1900. kao prvijenac industrijske proizvodnje ibenskog,
a i ireg dalmatinskog podruja. Gradnjom ove t vornice ibenik i njegovi
~1anovnic1

cloh ljavaj11 'elikc prom icne. TcJ 1ci i1 gmdo i okolice postaju
industrijska radnika klasa sa zrclij im pogledima na budunost.
Tvornica je bila vlasnitvo stranog kapitala, prvo talijanskog, a zatim
francuskog, koji je oastojao da izvue to vee profite na bazi domae
siro\'ine, jefune radne snage i elektrine energije iz centrale na Krki.
Uvjeti ivota i rada radnika postajali su sve tei. Oni dolaze u sukob
s 'lasnkima t\'ornice, nekoliko puta trajka_ju, 1.ah11jeva1u pobol1sanjc uvjeta
rada l ivota i vee plae. Kro1 O\ u borbu jaa i njiho\'a klasna svijest.
Sve je prisutnije djelovanje URS-ovih sindikntn i Komuni stike partije.
Razdoblje izmeu J936. i 194 1. politiki je vrlo znaajno za radnike
tvornice. U njoj se formiraju akti\i SKOJn, iL. redova omladinaca - radnika, koji S\'Ojc djelovanje i aklivnost ire na omJadinu cijelog grada.
Poduzeto je nekoliko znaajnih akcija za onesposobljavanje pei. Odrlavaju
se razni sastanci i kulturne priredbe na kojima se i ta marksistika literatura. Radnici sve organiziranije sudjeluju u akcijama za poboljanje uvjeta
rada. U veljai 1940. dolazi do trajka zbog kolektivnog ugovora u kojem
sudjeluju svi radnici.

28

Poslije pada stare J ugoslavije 1941. tvornicu preuzima talijanski oku(lator. Uvjeti rada postajali su sve tei. Bez obzira na sLalnu i pojaanu
kontrolu, u Lvomici je rastao organizirani otpor protiv okupatora. Pisanje
antifaistikih parola i rasturanje lctaka bila su svakodnevna pojava.
Stalne sabotae i onesposobljavanje maina iz dana u dan su sve vie
paralizirate proizvodnju. Tvornica je potpuno obustadla rad 1943.
Radnici tvornice nj ih oko 600, u velikom su broju bili ukljueni
u NOP i sudjdovali u NOB u dajui svoj dostojan doprinos i udio u borbi
protiv faistikog okupatora. Poslije osloboenja oni s ne\icnim samoprijegorom sudjeluju u obnavljanju svoje Lvomice. Zahvaljuju i njihovu entuzijazmu, ona je ve u listopadu L9-t5. otpoela dj.:!lomino proizvodnju,
koja e se od tada pa sve do naih dana swlno poveavali izgradnjom
novih kapaciteta, boljom organizacijom i veom produktivnosti rada.
Poeci uvodenja samoupravljanja preko radnikih povjerenika seu
nk u 1945. Daljnjim fazama razvoja samoupra\ ljanja od 1946. do 1948.
radnici praktiki poinju utjecati na razvoj kadrovske poHlikc. Konano
6. rujna 1950. tvornica je predana u ruke radnicima. Formiran je prvi
Radniki savjel u tvornici jedan meu prvima u Jugoslavij i - 1 tako
stvoreni uvjeti za istinski razvoj samou pravljanja. Uporedo s izgradnjom
tvornice, proizvodnjom novih p1oizvoda, znaLnim poveanjem broja z.apo:.lenih, izgrauje se svijest radnika da je tvornica zaisla u njihovim rukama
i da oni odl uuj u o svemu.

29

SPOME\JTK
lBENlK - Ra.tori, MZ Crnica

U N \RODNOOSLOBODILACKOJ BORBI 1941-19-lS

POGINUsE JUI\AKOM S.\itRCU BORCI
LAMBAA ANTE NIKE
\ UDRAG \\!TE VICE
LAMBAA JAKOV N IKE
VUDRi\G -"\KOV KRSTE
VUDRAG JOSO Pi\l\.L
OD ZLOCl\J \CKE RLKE KAO ZRTVC FAISTICKOG
TCROR,\ IZGl.JBlE Zl \ OTE
LAMBASA ANTE ANTE
LAMBAA ANTE l\.1\RJANA
LAMBAA DUM \ JOSL
LAMBAA MARJAN JOSC
VUDRAG ANTE IVE.
VUDRAG ANTE JOSE
VUDRAG BLAZPl\KA VICE
VUDRAG BOKO VllE

\ ' LDR.\G
VUOR.\G
\ UDRAC.
VUDRAG
VUDRAG
VUDR.\G
VUDR.\(.,
\ UDRAG

DUM,\ \ ' lCE

IVO $ I ME
Mr\RI J.\ VICE
MlLKA l. \ lCf.
MIRO VTCE
ST \NA i.. NIKE
10'\!r\ .\~TE
VICE MIJE

ZA \ JECNU SLAVt. I SPOMLN

POST \\l SE U Ri\ZORIM.\
4 SRP'l:JA 1979.
GR.\DA\Jl CR~ICE

30

(.JfltA

Spomenik je podignut na zemljanom platou, pri ulaw u Razore, na

kojem se u obliku stepenica podie betonsko postolje obloteno /asadnim
kamenim ploama. Sa sjeverne strane podie se malo betonsko postolje
sa stoboduim wmtamjim prostorom u kojem je zasaena cvijee.
Na proelj11 spomen-zida 120 x 340 cm, u samom vrhu, istie se petokraka zvijezda sa srpom i ekiem, sve izvedeno iz lijevane bronr.e.
Ispod petokrake zvijezde je postavljena ploa 78x117 cm s 1sp1sa110111
posvetom i imenillla, sve izvedeno ir. lijeuanc bronze. Ispod ploe, s desne
i li;eve strane, iz.ljevene su iojnike puke iz bronze, visine 118 cm.

Razori se nalaze na oko 4 km sjevero1.apadno od Sibenlka, predjela

Crnice, i neposredno pred rat su brojili oko 100 stanovnika koji su se
baviLi zemljoradnjom i stoarstvom.
Za vrijeme NOR-a Razori su bili partizanl.ki punkt i baza, prihvalilite
ranjenih boraca, sklon1lc ilcgalaca; tu su izraeni bunkeri za sklanjanje
naoruanja i drugog vojnog maLerijala. odjee i obue za potrebe partizanl>kih boraca; preko njih je ila veza iz: ibenika za Bilice, Zaton i Raslinu.
Jednom je ovamo privremeno boravila i Primorska e ta. Svi njegovi stanovnici bili su na strani NOP.
Talijanski okupator i antikomunistika banda racijama i zlostavljanjem ne uspijevaju zastraiti stanovnike Razora. Njemaki okupator i
e ln ici polovinom lipnja 1944. upadaju u Ral.Ore. spaljuju ih do temclj..i,
zalvaraju nedune stanovnike, uglaYnom ene, starce i djecu i na zvjerski
nnin ubijnjLL Od ludo Lidine i zgarita ostaju kao nijemi svjedoci i uspo
mcna na ta faistika zvjerstva i divljanja.
Drutvcno-polilike organizacije i graani MZ Crnica podicanjem
spomenika trajno obiljeavaju le dogaaje i time uvaju uspomenu i sjeanje na sve rtve koje ~u stanovnici Razora daLi u NOB-u i socijalistikoi
revoluciji.

31

SPOMENIK
SJBENJK, Ulica B.

Ki<.lria

73

... ,..

.
J

32

.
...) -

U S POMEN SUDIONICCMA REVOLUC JO\JARNOG RADNJCKOG T

OSLOBODILACKOG POKRL fA Z-\TVARAN IM. MUCE\J IM I SUE.N I M
L OVOJ ZGRAD I 1 929- 1 ~44 GOD INC - O TRIDL LT SESTOJ OHWLT\ITCl
OS LOBOE:-.JA GRA D\ PODIZE I\ \ ROD S lB E\l lK \

Spo1mmik, u obliku :.k11lpt111e, postnvlje11 je na 11iski kcmw111 plotnik

prul lt/Ll'illl k.1 i/0111 ;:grade mela. fr.1cdeu je od tri bro11ta11a bloka, svaki "eli
im cc:ti 80 c111. Des110 od spmmmika je ka111e11<1 plua 3(10 x SO cm s 11kle.\auii11
tekstom powcll Blok.011, postavljc11i okomito jctlai na dru~1. 5a po d1ijc
11t1ore11e :.t rn11e i .11plji11a11111 u koje s11 11gratle11c \/OllC>duo kom pcmi reme re
frtke, ~01 ore o sputanosti s!obucl11e misli, ali 1 o prol~1wsci 11jc:.i11a :.a1oti..;11Wva I deja ~lo/Jadarst1a, iako okovana, :.rati kro. mp/ji11e 1 re~etke celija, a
11 ve;:1 je .~a !ivowm i borbom 1~1u11 :.a11onki/1 .i<lcn a l f.!1t1 .n i..!t la 1 sje11e
11 st1plj11w111a rese1k1 govori o 11epn:kid11oj borl'i za slobodu.
411tor spomenika jt:. akademski kipar A 11 t
11 T Ef-u u Sibe11ik11.

D L spo t i<. Zagreba, a

1dli1e11 1e

SPOMENI(! RE.\iOLUCIJl!

33

Z~rada

sucla

r1

Sibe11ik11

Sudska zgrada u Sibeniku izgraena je 1901. Do travnja 194 l. u njoj

su djelo\ali: okruni zatvor. okruni i nii i.ud.
Odmah po prikljuenju ibcnika kra.I jcvini Srba, Hrvala i Slovenaca
1921, sudska Lgrada je bila mjesto gdje su 1.alvarMi napredni ljudi, protivnici
protunarodnih rc-.lima. U razdoblju 1932-1933, a i kasnije, tu je utamnieno
i bilo osudeno na vremenske kazne l.'ic od 200 .komunista, najveim dijelom
sa ibenskog podruja.
Posebno mjesto u proganjanju, zlostavljanju 1 zvjerskom mucn_iu na
prcdnih ljudi, komunisla, njihovih simpatizera i pripadnika NOP-a, zauzima
ova zgrada poslije kapitulacije stare Jugoslavije, u travnju 194 l, dolaskom
talijm1skog faistikog okupatora. Tokom 1941. i kasnije u zgradi suda zas1c
dao je po zlu poznati "l"' anredni sud LU Dalmaciju. Tu ji:! takoer bilo i
sjedite sekcije Vojnog ralnor suda 2. talijansk\? armije s nadlci.nou 1.a
cijelo podrujc okupirano od ove armije, osim Suaka i Ljubljane. U to1
zgradi je povremeno bilo i sjedite Specijalnog suda za Dalmaciju koji je
po potrebi zasjedao i u drugim mjestima.
Za vrijeme talijansko-faistike okupacije kroz ibenski zatvor je prolo
preko 6500 uhapenika - zatvorenika. pripadnika NOP-a, iz Dalmacije, Bosne
i Herccgovine, Crne Gori.: i Likc. T.alijnni.ko-foistiki sud u ovo.i zgradi je

34

iuckao oko 200 mrlnih prcsuc.la oc.l kojih je vi~c od 100 i izvreno Meu
brojnim rcvoludonarimo tu je na smrt o~ucn a na ubicn:u s Lrijcljan Rade
Ko11a1 ">Ckrclar CK KPH i lan Politbiroa CK KPJ. lL ~ibcnskog z.ltvora o~u
cnki -.u odvodeni li brojne zat\orc i lo~orc sirom Italije i \ljcmakc .
\lakon kapitulacije Italije, njemaki okup;\LOI "-orbtio je sudsku 1.gradu
u btc ~vrhc. U 11jo1 su znl\arani rodoljubi koji u O\amo dovedeni kao i.rlh!
banJii...ldh pohoda ~ijcmaca nstaa i Ct'tnika na sibcnskom podruju i i;i.: ,
Samo 'ada, kako -.u .,,vi sposobni 01 ili li partizani.:, tu n jcmalki okupator ni c
imao ni izdalckot toliko prilik.: da s\'ojim Leroi istikim akcijmna nad nuom
pozadinom i s rano\ nai vom osveuje WOJC \o jnc neuspjehe koje je S\ a.kodne\ no dozfrlja\aO u borbi s jedinicama NOV i POJ.

35

S POM EN I K
SI B E IK - Ml\NDALll\A

/y~

1111!!111~
'4

OD PRRTIZRNSKOC ooREOR
5 LIPNJA 1943 KOD URPOLJCR

po~~ZEN

TRLIJRN Sl< I FRISTICKI OKUPRfO,

SUOJ HEMOCNI BIJES ISKALJUJE
9 LIPNJi:l 1943
ZUJERSKIM UMORSTUOM

TRIDESET I OEUET RODOLJUB

SIHOUR SIBENIKR I OKOLI CE

IZ KONCENTRRCIONIH LOCORR
t10LRTSl<OC I ZLRRINSKOC
NP OUO MJESTO ClOUEDENIH
SRPNJJ'.l 1953
SRUEZ BORACR

Nl:iRODNOOS LOBO DILACKOC: ROHl SIBENll<R

POSTA UI
NR TRAJNU USPOnENU

36

OD PARTIZANS KOG ODREDA

S UPNJA 19-'3 KOD VRPOUCA PORAZEN
TALIJANSKI FASISTTCKI OKUPATOR
SVOJ NEMOC' I BUES lSK..\U UJE
9 LIPNJA 1943

ZVJERSKIM UMORSTVOM
TRIDESET T DEVET RODOLJ UBA
SINOVA SIBENI KA I OKOLICE

l Z KONCENTRACIONIH LOGORA
MOL\TSKOG l ZLARI~SKOG
NA OVO MJESTO DOVEDENIH
SRP~JA 1943
SAVEZ BORACA
NARODNOOSLOBODILACKOG RATA S I BEN IK
POSTAVI
NA TRAJNU USPOMENU

Spomenik se nala:.i 11a predjelu Peine, m. samu cestu i\la11dali11a

- Zablae s lije\e strane. Od ove ceste k platou spome11ika 220 x 17./ cm
1od1 poploa11 put na kojem s11 tfrije stepenice izraene i:. grubo klesauog
sfrog ka111e11a.
Na istonoj .\lra11i pltJtoa podite se ka 11c11i :.id 220 x 225 c111 Pl.I
kojemu je ploa i::.rai1e11a i:. bijt'lo~ brueno~ IJrnkol!, kamena. s teh1m11
ispisanim 11re::.a11i111 thka11i111 slodma, obojenim crvt110. Ploa le:.i na dvjema
knmrnim ko11zolica11w n \ 1ew11t1 je 11::.a zid betonskom masom.
Na lijevoj stm11i ka111en1~ 1d<1 pod ii<' .<;e kt1111em1 k11pola 350 .t 55 _.,
crno oboje11om petokrako111 zvijezdo111 na ''rlw. lz111c11 platoa i kamenog
:.ida 11alazi se izvedeno udubljenje za sadnju Clijca.

7. lipnja 19.U godine, general faistike milicije Gaspero Barbera

jt' izdao nnredenje da se strijelja 40 talaca U rnak odmazde zbog ubojstva
10 talijanskih vojnika u akciji koju su 5. lipnja izvli partizani na dijelu
cljcznikc pruge Dabar Pcrko\ i.
Talijanske faisti:kc vlac;ti odreuju i dovode 39 talaca iz koncent racionog logora s otoka Molat i Zlarin (-ctrdeseti talac se nalazio u bolnici
u Zadru) i strijelja ih 9. lipnja u 16 sati. Meu strijcljanim taocima iz
Bilica ih je 16, SibcniJ..a 12, Dubra\c m Zatona po 3. Primotena 2 i po
I I/ Ra<,linc, Konje\'rata, Brnjice i Skradina. Tijela '>lriicljanih su ostaJa
preko cijele noi na mjestu .llot:ina i pokopana su tek sutradan oko 10 sati.
Za strijcljanima je O'-talo 29 udo,ic3 i goto\O stotina siroadi. Da
1..mm.? njihove rane budu joi. dublje, faistiki knnici im alju mecima
i1rcctunu i kr\'3\'U odjccu njihovih mu.i:e,3, brae i sinom.

37

SPOMEN-KOSTURNICA
SINJ

U SPOMEN 1 SLAVU
SEDAM AESTORTCE POGINULTH
BORACA NOR-A
O\ U SPOMEN KOSTURNICU
PREZIVJELI BORCI
vru UDARNE lBE\lSKE BRTGADE
I OPCINSKl ODBOR SUBNOR-A
ST\lJA 1 SlBENIKA
POVODOM 40. GODJNJICE KPJ
20. IV 1959

PODIGOSE
ZAVJET STE ISPUNILI
SVOJ ZIVOT ZA SLOBODU DALI
MI VASl PREZlVJELI SUBORCI
GATIT CEMO TRAJNU USPOMENU
NA VASE HEROJSKO DJELO
STNJ 7. VIT 1977. GOD.

38

Spo111e11-kost11mica je podig11ttta na cesti Si11j - l.i\'llo, na predjelt'

Pucl1 put, 8 km od Sinja, s deme stra11e ceste gd1e se skree za selo Gljev.
l\oswmica se saswji od betomkog postolja na kojem je kameni :.id, u
ol1lik11 raznokrakog trokuta, i;:.lctlc11 i:. si\og fasadnog klesanog kamena.
Va desnom briciu zida je spo111e11-ploa 130 :c 110 cm, rt crnog mramora
"'' kojuj je tekst ispisa11 un:zai1im tfaktmim slovima, oboje11 srebrno. Cijeli
pro!>tor spome11-kostur11ice je ugrae11 zidom.

8. dalmatinska udarna brigada (ibenska) od lhtopada 1943. do UsLop:ida 19.J-L operativno je djelovala na podruju sinjska-vrlike Kraji.ne gdje
ie \'Odila borbc proti\ Nijemaca, ustaa 1 l.!tnika .
U tom periodu brigada jc casno i.znavajui posta\ ljcne zadatke,
pretrpjela i dosta gubitaka. Medu ~cdamd~<!L poginulih boraca, iji su
posmrtna ostaci prenijeli u O\ u ko!>lum1cu, nalaze !>C i ko!>U 32 borca sa
~ibcnskog podruja. Spomcn-koaurnica je podignuta na ornm mjestu u
tnak ')cotnja na teke borbe koje j'- brigada lu vodila u pro<.incu 1<)43.

39

SPOME~ GROBLJE

IBENIK -

40

Rnsknz1c

ft:bt 11a spo111c11plot1 na koswrnici.

VAS HEROJSKl ZIVOT

UVIJEK CE NAM BITI
PRIMJER
KAKO TREBA VOLITI
DOMOVINU
PIONIRI UCESNICl
PARTIZANSKOG POHODA
Sibenik, 18. VII 1949.
Tekst na spome11iku sa :.apad11e ~trone:

VI PADOSTE ZRTVOM
I DADOSTE SVE.
KRV ZlVOT. MLADOST
RADl SLOBODE
Tekst 11a spo111e11ikt1 s istone strane:

MILOST NE TRAZJMO.
NITI B I VAM JE DALI.
RADE KONCAR

22. V 1942.

Spomen grobl1e na Ruskrif.iu obullvaa prostor "'' spo111e11-ko.\t11mico111

i :.i10111i.:11ikom.
Spo1111m-kost11ruica 1c 1::.raena otl klesa11og /asad11og kameua. Pn
'01110111 11je110111 vrim, tta s1evernoj strmu, na betonskoj ploi 100 ~ 100 cm,
11ala:.1 \e spo111e11-plcca 65 x -10 cm. i::.rat1c11a ocl \i,og kamena, s tekstom 1spi"111im 1m:::.a11im t i~kcmim slovima. S desne strane spome11-kost11rnice je bijel<.
ka111e11C1 1a:a s i.spiwmim imenom Krste, a .s li1eve ista vaza s i<>pisa11im
imenom \facu ra.
Spomenik 170 x 368 cm izraen iz bijelog klesanog km11e11a, postavljen
iL' na ~omj1 c/10 spo111e11-groblja. Na zapadnoj i isto11oj strani spomemka
:.11 tekstovi isp1sa11i urezanim tiskanim slovima.

Raskrije je groblj\! jugoi-.lono od ibenika, udol jcno oko 4 kilumclra Prije rala Lu su sahranji,ani oni koji se iz bilo kojeg razloga nisu
111ogh ukopati na gradskom groblju Sv. Anc. Ono je bilo drugo slratile
~1bcnskih a i mnogih drugih antifaista koje je neki od okupatorskih
'>Udova, sa sjcdistcm u ibcniku, osud10 na mrt. U prvo vrijeme, tj. od
poetka okupacije pa do sredine 1942, rodoljubi-anlifaisti i aktivisti NOP
su slrijcljani na ubicn:u (dananji Park strijcljanih), a pokapani na
Raskrizjuc.
41

Od druge polO\iCc 1942. fabti su ih ubijali i pokopavali na groblju

Vjerojatno su LO odluili i.toga sto su pogubljenja poi.tala
S\ a kodne\ na, a na Subic\'cu je bilo mnogo s\'jcdoka iako je pri iz\rcnju
'>mrtnih kazni okupator poduzimao i.t' anrcdnc mjere sigurnosti.
t.>o:.lijc rata no ovom groblju jt! izgraena skromna grobnica u ko1u
-.u prenijeti i privremeno pohranjeni ostaci s trijcljanih antiraista i aktivista
NOP, \cinom prvoboraca - komunista. U ovu grobnicu su prenesem
i posmrtni ostaci nekolicine boraca NOR-a. Svi ovi posmrtni oi.taci bh
l' dcfiuitfrnu preneseni na Partizansko spomen-groblje koje treba da se
i1radi u sklopu no\'Og g roblja na prediclu Kvanj.
U :r.ajcdniC:koj grobnici, koja se sastoji iz dvije pregrade, poredani
:.u "anduci s posmrtnim ostacima O\'ih drugova i drugarica, kojih su imena
mako pisana i O\im redom
Raskri~jcc.

I.
2
3.

Cimir Krste
Milakovi Milcnko

Poli h-an
4 Bujas Dane
5. Brajkovi Dorino
6. Zanino\ i Nada
7. Milko\'i Jo:.ip
8. Milkovi Lo\ rc
9. MatuJovi Anelo
10. Bclam.ari Srdnn
11. Dra Branko
12. Sparovi Marko
13 Cimir Mate
14 Zrnevi Drago
15. koti Morijo
16. Erceg Boo
17. Vuak Martm
18. Pcran Vlade
19. Grabovac Ccdna
20. anti Antc
21. Macura Slobodan

22. Bla.ie\'i Antc

23. Baranovi - Pa\'li .Tako\

24. JurkoviC. Jasenka

25. Ninic St1pe
26. Friganovi Lovre
27. Lasi hica
28. Trlaja Ante
29. Cr\'ak Momi lo
30. Vrije\ i Duko
31. Bujas Mate
32. Junakovi Drago
33. Pckac; Vinko
34. CvJctko\'ic Jela
35. Juras Pako
36. Fulgo.1.i Bosiljka
37. Belamori Anle
38. Baranovi Antc
39. Vii Blaz
40 Bclamori Antc p . Vlade
41. KU\a-Vut.1k Milka
42. Mra-C\ itan Malka

i jus 14 sanduka s posmnnim ostacima 19 nepoznatih rodoljuba

anti

I a.:.ista.

Sa groblja Ra'ikriijc, poslije

osloboenja,

preneseni su posmrtni

OS

tuci mnogih pnoboraca koji nisu rodom iz ibcnskog kraja (drug Rade
Konar kao i veina splilskih prvuboraca).

42

P \ R 1 I 7 \ !\S KO SPO ME. "1- GROBLJE

SIBENJK

.\1akel<1 /.:r ipt. i sk11lp11nc 11<1 Pt11 li';.c111\kom spcm1i:11-l!rul>lj11

43

Part1:.a11.~ko spo111e11-groblje e se izgraditi na platou sjeter1101: dijela

gradskog grublja na predjelu K 1a11j, a po idejnom projektu akademskog
kipara A11te Despota iz Za~reba Os11ov11i elementi Ol'Og objekta .m kripta
1 spome11-sk11lpt11ra.

Kripta ce bili ukopa11a 11 teren. Ulaz u 11j11 c.:e ;:atvarati reljefna per/o
rirana rroknl1w vrata, ~iri11e cca 450 cm i 1hi11c; 220 cm, s muti1u111 koji
simboli:.ira borbu o11ekt1 :.a 5loboclu. Kripta e biti pokri1e11a l>lclJ!011t kupolom. sfcnnom plohom rc;:.anum u kladrat, ptekriw11tl aluminijskim ploama.
Siri11om 1rata kripta se proc/11f.uje '' dubinu, cca 600 cm, i :.avrfo1a co11i;11
;,u/om t5ptmje11im klesa11i111 tek!.tom. Na bot111111 :iclo1ima k1 iptt' l1i1 e po
dvije IJoue 11Hc :.a ume s pos111rt11im o:.tacima palill boraca, a 110 .sredini
postolje i:.vcde110 u obliku :.tleuca muf ijim e ~e otvorom 11alaz.iti Jirolw
plitica i:. koje e tinjali vje11i plamrn.
Spo111e11-sJ..:11lptura, vis111e cca 1200 cm, bit e izvede11a iz aluminija,
od poliranilt sl'ijctlilt sfcrit11ill ploct. Kombi11ac110111 s1ijctlih ploha i tamnili
11d11b/je111a doarma se simbolika t.frota i smrti. S1iiclli 11rll skulpture pobjeda
je ivota nad 511tr11, pobjeda itlcaltl .;:a koje s11 pah rtve.

44

POME.K-POPRSJ E
SIBE.KIK

45

Spo111e11-pof'rsje 65 x 35 cm, i4/ive110 u brom:.i, postmljetto je ispred

drntve1wg doma NK Stbe11ik, 11a S11bievcu. Autor popr~ja je akademski
l'lpar Vojiu Bt1k1c iz Zagreba. 01krivc110 je 1969. godine.

Rade Koutar Gttce roen je 28. listopada 1911. u Konare\U kraju, 11

Llci. Mainobr<l\arski zanat izua\ao je u Lesko\CU i Beogradu. Kao mlad
niecalac pristupa radnikom pokretu, a 1934. postaje lan KPJ. Svojom borbenoscu i organizatorskim spo:.obnostima brzo se svrstao medu najistaknu1i ic aktivi:.le beogracl!>ke panijske organitacije. Sloga je uskoro pao u oi
i reimu koJ1 ga 1936, prilikom jedne policijske provale beogradske partijske organiuicijc, hapsi i nakon zlosLa\ ljnnja i muenja osuuje na godinu
dana robije Po izlasku s robije 1937, otiao je u Zagreb i zaposlio se u
tvornici Simcns (sada Industrija ioRade Konar). U tvornici je ubrzo
formirao pnrtijsku organitaciju, a polo\inom 1938. organizirao trajk, koji
se zavrio potpunim uspjl1om radnika. Za uijeme sluenja rcdo\ nog \ojoog roka u Novom Sadu 1938. razvio je meu \'Ojnicima liv poliLiki rad.
Zahvaljujui svom principijelnom marksistikom stavu
Konar je u vri1emc konsolid1nm1a redo,a Partije, trnjom

i odlunosu
je rukovodio

drug Tito, postao j~dnn od najistaknutijih linosti. Clan Mjesnog kornill!ta

KP u Zagrebu poslao je 1938, a ve u prosincu 1939, odlukom CK KPJ,
staje na elo CK KP Hrva1skl!. Na clui.no<>Li sekretara CK KPH izabran je
nn prvoj konferenciji KPH u kolo\'ozu 1940. Na PelOj zemaljskoj konferenciji KPJ (19-lO) izabran je u Politbiro CK KPJ.

Poslije kapitulaciji! Kraljevine Jugoslavije i okupaci.ie zemlje od strarukovodi radom KPH na pripremama o:.loboc.lilakc borbe 1 stvaranja partizan:skih odreda u Hr\'alskoj. Obilazio je
pojedine organizacije u Hrvatskoj i pomagao im da se konsolidiraju i da
razviju rad na pripremama unUa.nc borbe. Sudionik je na poznatom savjl!Lcivanju u Stolicama u rujnu 1941.
r:e

faistikih 1.avojevaa, Konar

Poslije tekih udaraca koje je pretrpjela pokrajiuska organizacija KPH

u Dalmaciji, u periodu pokretanja orui.ane borbe, Konar je u listopadu
19-ll. doao u Splll tla pomogne konsolidaciji partijske organizacije i da
podupre ajcn rad na razvijanju ustanka. U Splitu je sam organil.irao nekoliko uspjelih borbenih akcija protiv talijanskih faista.
Polo\ inom studenoga Konar jie iz Splita doao u Sibenik i odrao
sastanak OK KPll /.3 sje\ emu Dalmnciju, nn kojem je analizira nn ::..itui\ci j,,
nn ovom podruju i doneseni zakljucc1 o organizaciji i \'Oenju oru./.anc
borbe protiv faistikog okupatora. Tom prilikom on je bio i na zatonskom
tt.:rcnu i imao susret s grupom boraca.
Povrnlkom u Split olkrivcn je i uh\.acn u jednom ilegalnom stanu.
Kada su agenti upali u kuu, Konar je kod sebe imao i prave i lane dokitmcnLe. 1 dok :.u agenti prc\ rta li po tim <.loh1mentima, on je i:.ko1i~tio
trenutak i poeo bjei.ati. Meutim, Jednim metkom je bio pogoen u nogu,
pao je, a zatim uhvaccn. U veljai 1942. Talijani su, na osno,i podataka koje
1m je poslala ustalrn poltciia, utvrJih kogn imaju u rukama. U zatvorn 1-::
1:-io podvrgnut najgorim muenjima. Tukli su ga gotovo bez predaha. Da bi

46

ga prisilili da progovori, Lrpali su mu sol u usta, ostavljajui ga po nekoliko

dana bez vode. aslupilc su s trane muke. Padao je u agoniju, ali c dr"ao
kao heroj .
19. l>\'ibnja 1942, potpuno izmrcvarenog, dovl!li su ga u ibenik na
suenje. TaJijanski ~pccija lni
ud ga je osudio na i.mrt. Ni u is lr::ilnom
n1Lvorn, ni na sudcnju nije rekao ni rij ei. Kada su ga poslije presude
upitali hoe li traiti pomilovanje, rekao je: Niti bih ga ja dao vama, ni Li
ga od vas traim. SLrijcljan je 22. svibnja 1942. na predjelu ubicvac, u
ibeniku, zajedno sa 25 d rugova iz Splitn.
Za narodnog hcrojn proglaen je u kolovozu 1942. godine.

47

SPOMEN-POPRSJE
lBENIK

48

Poprsje 11arod11og heroja Vlade P e r a

11

a nalazi se na Obali oslo-

bne11ja, u 111alo111 parku ispred Kne~eve palaec, lijevo od Gradskog 11111-

:c ja, lije1a110 je

11

bron:i i postavljeno na kameno postolje 140 x 38 cm s

uklesanim 11a1 piso111:

NARO DNI HEROJ

V L ADO PERAN
1922-1942
Poprsje 76 x 5-1 c111 je rad akademskog kipara A
Zagreba. Svea110 je 01 kri1e110 1966. godine.

11

te

Despot a

iz

VLADO PERAN roen je 28. sludcnoga 1922. u ibeniku u trgovakoj

obitelji.
Jo u ibenskoj gimnaziji istakao se kao pobornik naprednih ideja,
te u 8. razredu postajo:: lan SKOJ-a. Godine 1940. upisuje se na Medicinski
lukultct i sudjeluje u naprednom studentskom pokretu. Nakon kapitulacije
Jugoslavije vraa se u ibenik i pristupa organiziranom radu zbog oekiva
nih berbi proti\ fail'ma. Do kolovoza 1941. kad je primljen u KP, sudjehtjc u brojnim akcijama koje su iz, renc u gradu. U partizane odlazi s
prvom grupom ibenskih prvoboraca 12. kolovoza 194 1. Jedan je od de eLorice boraca Prvog ibcnskog partizanskog odreda koji su se poslije tekih
borbi probili do slobodnog Drvara, gdje pristupa krajikim parLizanima.
Tu je obolio i stoga je ilegalno upuen u ibenik na lijeenje. Poslije ozdravljenja odlazi u Bukovicu, gdje poetkom 1942. razvija svoju organizatorsku
i borbenu aktivnost. Na Lom podruju postaje jedan od organizaLora prvih
pnrlizanskih jedinica, sudjelujui i u vojnim akcijama i likvidiranju faisla
i pijuna.
Zbog izvanrednih zasluga postaje komandir i komesar ete, o u svibnju 1942. i politiki komesar balaljona Bude Borjan. Odlikovao se velikom
hrabrou i svojim primjerom pos lao uzor ostalim borcima.
Nije bilo borbe u kojoj se nije isLakao. Kao komesar bataljona Bude
Borjanc izvrio je 7. lipnja 1942. jednu od najveih akcija u bukovikom
kraju kada je sa borcima I. ete saekao u 1.asjcdi, na cesti Nuni-Ki!.tanje,
neprijateljsku auto-kolonu. Tom prilikom borci ove ete izbacili su iz stroja
preko 250 ncprljaLcljskih vojnika i unitili preko 20 kamiona. U toj akciji
poginuo je pri povlaenju od talijanske minobacake vatre. Za narodnog
h<.'roja progJaen je 22. prosinca 1951.

SPOMENICL REVOLUCIJE!

49

SPOME

- POPRSJE

SlBEN l K

NARODNI JtEROI

SLOBODAN

MACURA
1911-194}

50

Poprsje mirod11og h eroja Sloboda 11 a /\I CI cure 11t1/C1ti se 11a Obali

osloboe11jC1, u malom parku ispred Kne:el'e pC1/ae, /ijc10 od Gradskog

m u<.e1a. Ll1evtmo je 11 bron<.i

uk l esanim 11at pis0111:

i p ostavl1e110 11a kameno poHolje 140 x 38 cm s

AROD I HEROJ
SLOBODA
MACURA
1 918-19~3

Po11rsje 76 \ 54 cm je rad akt1d::1mkug kipllra A n t e De spot a iz

Zagreba. Sveano je 01 krive110 1966. godh1e.

11ikoj

Slobodan Macurt1 Bo11do roen je 26. travnja 1918. u Zadru u svce

porodki. Osnovnu kolu i gimnaziju zavr io je u Sibeniku. Godine

1937. upisuje i.e u Beogradu na tudij umars tva. Kao s rcdnjo~kolac i student priao je naprednom omladin kom 1 s Luucmskom pokretu i bio Je
\Coma cijenjen, postavi 1940. lan KPJ .
Po kapiLUlaciji stare Jugoslavije Hna se u Sibcnik. Neposredno na
hon dolai.ka talijani.hih faista u Dalmaciju odmah i.c ukljuio u rad n:i
organiliranju udarnih grupa za borbu protiv okupatora. U i. lud1.:nome 194 l.
oLiao je s grupom je\emodalmatins kih partizana na podruje Likc i stupa
u bataljun Marko Orckovicc, gdje je u mnogobrojnim akcij::ima postao
h.Laknuti borac i politiki rukO\'Odilac. Kao zamjenik politikog komesara
bataljona Bude Borjan a zalim politiki kome ar bat<iljona Branko Vla<luic u\'ijck je bio na el u svojih boraca. Tako je naro ilu hrabrost i
nnluljavosl pokrur.ao prilikom napada na selo un1 , gdje je neprijatelj
imao jaku karnbinijersku stanicu. Kad je nekoliko naih juria odbijena,
Slobodan :.c Ul \cliku opai.nost popeo na krov kobkc zgrade iz koje e
m;prijatclj branio, i.a krova je ru nim bombama unitio pa adu, to je bilo
od lu no ~ u pjcan i hod borbe.
N jcgo' ugled koji se temeljio na uspjeno iz' rcnim akcijama i he1oj kim pod\ izima, talno je rastao medu borcima njegova bataljona 1
i.usjcdnih jedinica. Is to takvu hrabrost, umjcnosl i hladnokrvnost pokazao
je u nizu drugih akcija, meu kojima je najznaajniji nnp::id na Don1.a
Bruku kod Obrovca i poch ig kad uskae u neprijateljski kamion uspjevi
pobili ' 'etiki broj raista i unititi nekoliko kamiona.
Vrlint: h1t1brog i odvanog rukovodioca, om il jenog drnga i borca jo
vie dolaze do izrafaja u 2. dalmatinskoj brigadi u koju stupa sa svojim
batal ionom 3. listopada 1942, na dan njena formiranja.
Kad je brigada prelo u Bosou , u jeku najlju i h bitakn u 4. ofenzivi
u borbi i. c lni c ima hod Kalinovika, Slobodan je pao na elu svojih boraca
kao komci.ar I. bataljona, a njegovo ime u analima 2. dalmalin kc brigade
o<,talo jc Lrajno kao jednog od njego,ih najistaknutijih i najomiljenijih ruko\udilaca.
Za narodnog heroja proglaen je 5. srpnja 1951. god.
51

S P OME
$TBEN I K

- P O PRSJ E

NAAOI>)ll HEA.,OJ

MIRO \AII
1j1, 194.)

Poprs;e narodnog heroja Mir a V i i ta nalazi se na Obali oslobo.

denja, u medom parku ispred Kneeve palae lijr10 od Gradskot: mu-:.cja.
lije10110 j e 11 bron~i i postavl1 c110 na kame110 J>O.\ lolje J.10 x 38 cm s 11klcs.z
11i111 nar pisom:

NAROD I HEROJ
M JR O V l IC

1919-1943
Poprsje 76 x 54 cm je rad akademskog kipara A
Zagreba. Sveano je ot krii e110 1966. godi11e.

11

te D esp o L a

i:.

Miro ViJi, rr>t.lcn je 1919. u Kninu u mdni koj obitelji, pa je \'e u

ranoj mladosti odgojen u naprednom duhu. Kao .srednjokolac 1938. stupio

je u redove SKOJ-a, a dvije godine kasnije, i takavi se u radu na irenju

naprednih ideja, poslao je lan K PJ.
Predano je Hio odgovorne parlij-;kc tlulno'iLi LC\ko je 19-10. bit.
sekretar Mjesnog komiteta SKOJa u ibeniku, a ne LO kasnije i sekretar
OK SKOJ-a Ul sjcH' rnu DalmlciJU. Po 7-3\r ciku .!>rcdnjc kole u ibeniku,
postaje student Filozof. kog fakulteta u Zagrebu, gdje ji! bio \rlo aktivan u
1udentskom pokretu. Zbog sudjclO\ an ja u clcmun'>l ...1ciiama i naprednog r1
dn, iz Zagreba je prognan u ibenik, gdje je ne posredno pred rat bio glavni
organjzator omJadinskog pokreta. cma gotovo akdje tada u ibeniku u
kojoj ne sud jcluje.
jo veom cncrgi jom p1 i
Takon dolasl.a talijan kog okupnlora,
stupa radu na pripremanju narodnog ustanka, te ea Pr\'im ibenskim par
tizanskim odredom 12. kolovoza 1941, koo zamjenik poliLikog komesara,
odlaz.i u pravcu Bosne. Poslije ogorenih borbi desetorici boraca ovog od
reda je uspjt:lo probili se do o lobocnog Drvnrn, a meu njima se nalazio
i Miro Viic.'. Ne to ka nije ulazj u asUl\ balaljona Starac Vujaclin. Tu
meu Kraji ' nicima o tao je S\'e do pod kraj ljeta 1942, najprije kao borac,
a zatiru kao politiki komc,ar ete 1 bataljona.
Po nalogu Partije, na poerku je eni 1942. vratio e u Dalmaciju, u
kojoj se u lo \ rijemc rn~\ ijao ustanak i osjeal a velik.a potreba za sposob
nim i iskul>nim partijskim kadro\ima i ratnicima. Ubrzo je postavljen za
kome ara 3. dalmolin!>kc brigade.
akon tekih bor bi i gubitaka li .i.
olcnzivi, kada su prci.ivjcli borci rasporedcni li druge jedinice, Miro stupa
no dunost zarnjcnika komesara 1. bataljona 2. dalm:llinske brigade. U 5.
neprijateljskoj ofon1hi kuda je brigada vodi Io ch oma Line ubmmb.::ne bor
bl na Barama, Miro je izvanrednim 1.alaganjcm i linim heroizmom pridonio da jedinica izvri taj svoj najtei zadaLak .
Poginuo je u istonoj Bo ni, nedaleko od Tu1.le, 17. srpnja 1943. prili
kom povlaenja bataljona. Bio je na zaelju kolone, nastojei da se izvu e
i po ljcdnji borac. Ostao je posljednji i pao poko ~cn mitraljeskim rafalom.

53

SPOMEN - POPRS .J E

6 IBENl K, Poljana marala Tila

54

Poprsje re110/11cio11ora A 11 t e Ju r I 1 11 a 11alo~i se u molom pori. 11

t!>pred Doma 1t ;l li1e,a110 JC 11 b1011::.i i postnl'l/t:llO 11a kameno postolje
1!4 x 38 cm s uklesanim 11at pisom:

PRVl SEKRETAR
OKRUZNOG KOMITETA KPH
ZA SJEVERNU DALMACIJU
ANTE JUR Lf N
1909-1943
Poprsje 76 "54 cm 1e rod akademskog kipara A 11 te
Zagreba. Svecano je otkrivc110 1966. godi11e.

Despot a

Ante Jurliu M~arko roden je 8. sijenja 1909. u Prvi-LucL Jo kao

naunik

opredi jelio :.e za revolucionarni radni ki pokret. Soboslikarski zanat

tnvri;io je u Som boru, a zalim je preao u Beograd, gdje je zapacno njegovo aktivno <.ljelo\:inje u URSS-0vim sindikatima. a o-.novi svog revolucionarnog rada u Partiju je primljen 1928. Godinu dana ka'inije o uen je
od !.c~tojanuarskog reima na kaznu zatvora. Poslije 11.dri.avanja kame u
7.loglasnoj beogradskoj Gla\ njai, andari ga spro\ode u rodno mjesto.
ctom se \ralio u Prvi-Luku, odmah se prihvatio politikog rada, p:i je
krajem 1930. osno\ao partij<,ku el iju na otoku Pn iu.
Oulaskom u Splil, gdje . c 1.aposlio u svojoj tnici, politiki je bio
pO\'czan s drugovima u Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju. Poslije
ii.\ jcsnog \remena upuen je u ibenik sa zadatkom da pomogne omasovljcnju partijske organi1.acije na lom podruju. Uz njegovu pomo u ibeniku
jl' osnovano nekoliko partijskih e lija i Mjesni komllet KPH. Takoer su
osnovane partijske e lij e u Tribunju, Zatonu i Dubravi. U oujku 1932.
r1>slnvljcn je za sekretara Okrunog komiteta KPH a sjevernu Dalmaciju.
Pro\'alom partijske organiJ'.aci jc na ibenskom podruju bio je uz
O\lalc drugo\'c uhap cn i fiziki zlostavljen. Tom prigodom osuen je na
godinu i po zanora. Odmah poslije izdrfane kazne, krajem 1934, najaktivnijc
radi na obnavljanju i ja a nju pn1tiiskih ormmizncija. Meutim , pred rctomnjskc izbore 1935. i poetkom 1936. ponovno je hnpcn i zatvaran. Poet
kc1m 1937. organizira upuivanje dobro\'oljaca u panjolsku.
Dolaskom lalijan kih faista u ibenjk, ve se nalazio u ilegalnosti.
Obavijajui partij kc 1.a<.ltttkc, fo.sto je na terenu a odlazi i u Split. Krajcn1
oi.ujka 1942. napula Sibcnlk i odlazi u Buko\'1cu, (fdjc sud jeluje u formi
rnnju opcrali\'nih jedinica. Tada je kao sekretar Okrufoog komiteta KPH
ta sjevernu Da Imaci ju obavi jao i dufoost poULjkog komesara Sjcvernodnl
mntini;kog parti7.ansl\og odreda. Sredinom kolovoza 1942. odlazi sa dunosti
~-:krctarn Okruinog komiteta a 1.alim formiranjem Druge dalmatinske brig:ide po raje njen pr\'i polhiki komesar.
Poginuo je u 5. neprijatcl i koj orcnzivi kod Tjcntila 1.a vrijeme bitke
nn Sutjc ci, 13. lipnja 1943. Tada c nalazio na dulnosli pri tabu lII udarne
chvidje.
55

SPOMEN - POPRSJE
SLBENTK - MANDAUNA

. __

56

Poprsje narodnog heroja V e I i 111 i r a S korpi ka nalazi se u krugu

MTRZ Velimir Skorpik. Lijevano je i1 bronzi i postavljeno na kameno postolje 170x50cm s uklesanim natpisom:

NARODl'H HEROJ
VELlMIR
K O RP I K
Poprsje 65 x 50 cm je rad akademskog kipara

Raj ka

Rad o vi a

i: Beograda.
S\ea110

je otkriveno 9. rujna 1970. godine

u povodu Dana pomorstva

i RM.
Velimir Skorpik roen je 2. travnja 1919. u Brodarici kod Zadra.

Nakcn zavretka Pomorske vojne akademije 1940. postaje aktivni oCicir bive jugoslovcnske vojske. Kapitulacija zemlje zatekla ga je u ibeniku.
Da ne bi pao u zarobljenitvo torpednim amce m bjc.i u Divulje i nakon
potapanja amca od lazi u SpllL, a 7.aLim u Zagreb. U Zagrebu je mobiliziran
i upuen u Makarsku kao mornariki oficir NDH na dunost l u kog z.ap1.1\'icdnika. U Makarskoj se ubrzo povezao s tamonjim komunistima i formirn grupu akth ista meu oficirima i pocloficirima u ~vom 7.apovjednitvu.
Kao aktivan sudionik NOP-a pred kraj 1941. postao je lan KPJ. U
ldkim uvjetima ilegalnosti razvija veliku aktivnost meu neprijateljskim
vojnicima, raslUra propagandni materijal, prikuplja podatke o planovima
Talijana i ustaa i o tome obavjetava rukovodstvo Partije u Makar koj.
Po direktivi Partije prvog prosinca 1942. odlazi na slobodni teritorij
Biokova. Prije odlaska pozvao je i ostale pripadnike Lukog zapovjednitva
da se prikJjue partizanima.
Dana 18. prosinca u Bosanskom Petrovcu razgovarao je s drugom
Tifom o stvaranju mornarice NOV i POJ i mogunos ti parlizanskog ralo.
\anja na moru. lslog dana Vrhovni tab formirao je sekciju za ratnu mornaricu pri tabu IV operativne zone, a za efa sekcije postavljen je Velimir
Skorpik.

Kada je s redinom veljae 1943. rnsformirana Sekcija 7.a ratnu morna

dcu, postavljen je za komandanta I. momarikog odreda. Poelkom oujka
Lni odred je prcformiran u Biokovski partizanski odred, a korpik je po
slao njegovim komandantom. U kolovozu 1943. primio je dunost komandanta Grupe cetinskih bataljona.
Nakon kapilulacije Itolije 1943. postavljen je za komandanta taba
obalske komande. Na njegovu inicijativu. upuena je poetkom lis topado
1943. delegacija NOVJ u Bari na pregovore sa saveznicima.
Kad je naredbom Vrhovnog rnba 18. listopada 1943. formirana mor
narica NOV i POJ, korpik je postavljen za naelnika taba mornarice. Tu
dunost nije primio jer je u meuvremenu postavljen za naelnika taba
111 dalmatinske brigade.
Poelkom studenoga 1943. krenuo je u tab IV dalmatinske brigade
radl dogovora o zajednikim akcijama. Kod sela Zagorja blizu Posuja na
pndnut je od ustaa i tada je poginuo.
Za narodnog heroja proglaen je 8. rujna 1952.
57

S POME
RJ\ZJ \JE. -

58

- POPR JE
T vornica laJ...ih me ta la Bori

Kidri .

Poprs1e narodnog heroja Bonsa Kidria 11ala:i .se pred upravnom

lakih metala Boris Kidri . Lijel'C/110 je u brom.i i
posta11lje110 na ka111e110 postolje 90 x 60 c111.
~radom Tl'omice

Poprsje 55 x 58 cm je rad akademskog kipara. A I o Iz a Ko g a v e ka.

je o/ kriveno 1953. god111e.

5vea110

Boris Kidri, roen je 10. Lravnja 1912. godine u

poznatog i.loven kog kultu r nog i knji1cvnog hi1 oriara.

B eu

u porodici

Kao ak VI razreda gimnazije u Ljubljani 1927. ukljuio se u rad

111:irkl>ii.tick1h kruoka, u Vl I razredu pol>tajc lan SKQJ.a a ubrzo i lan
k.PJ. U studenome 1929. kao ak VI ll raaeda gimnazije Ol>uden je m.1
godinu dana robije .tbog komunistike djelatnosti.
PO\ ral kom iz tal\ora radi na obnavljanju partijskih organizacija koje
ra1bijene u danima dlkLolure, a polom formira pri\ remeno partijsku
rukovods tvo koje 1932. prera La u Pokrajinski komitet I PJ zu S loveniju.
Godine 1934. jedan je od organizatora JV konferencije KPJ , na kojoj je kao
tlclcgat Slovenije izabran ;,a kandidata CK KPJ. Poet kom 1935. postavljc11
j za i.ekrctara privremenog rukovodstva SKOJ-a. Sredinom te godin>! odlaL1
u Zagreb, gdje posLaje lan Zemaljskog biroa KPJ, a u lipnju 1935. sudjeluje na Plenarnom z.a jedanju CK KPJ u Splilu. U mjnu iste godine p1;pr~
ma IV zemaljsku konferenciju SKOJ-o na kojoj je odri.ao i glavni referat
Tada je izabran i za sekretara CK SKOJ-a i u Lom svoj~ tvu predvodi jugo5Javcnsku delegaciju na l V kongresu komu11islikc omlodinske inLernacio
nalc u Mo k\' i krajem 1935. U s tudenome i'>ll' godine po nalogu CK KPJ 11
\loi.k\c odlazi u Bc gdje 1936. sudjeluje na Aprilskom plenumu CK KPJ .
~u

akon hapenja, bio godinu dana u zaLvoru, 1937. proLjcran je i;,

u Prag odakle u jesen isle godine odla.li u Pariz., tadanje sjedite
CK KPJ. Tamo r.:idi mc<.lu tudcnlima, o pomai.e i dn1gu Tilu u borbi protiv frakciona:i.
llca

U jesen 1939. vraa se u domovinu , a ljeti 1940. radi n<l organiziranju

Drutva prijatelja SovjeL kog Sa\eza. U lil>lopadu 19-lO. sud jelu je u radu
l'cLc konferencije KP u Zagrebu na kojoj je iabran za l ana CK KPJ .
Odmah poslije okupacije zemlje jedan je od glavni h inicijaLora i or!!ani.tatora oi.ni\ m ke skupf.tinc Os\'obodi lne I ronte s lo\'enl>kog naroda koJa
je odriana 27. trarnja 194 1. Ve na prvom sru.tanku izabran je za politikog
ekrctara 11.vr nog odbora Osvobodilne fronte. Dana 22. lipnja 1941. izabran
je 7.a pol itikc,g komesara Glavnog taba Slovenije.
a II zasjedanju AV OJ-a , 29. s tudenoga 1943.
ddegaciju.

Kid ri

vod i s lo\ensku

Kada je 5. s\ibnja 1945. fomtirana prm lovenska vlada,

Kidri

posta-

ji' njen prvi predsjednik. Na toj dunosti o taje do polovine 1946, kada

odlazi u Beograd na duinost minisLra za indus triju u Saveznoj vladi. Uskoro

postaje predsjednik plans ke komisije, odnosno predsjednik Prh-rednog savjeta pri vladi FNRJ.

59

Na V kongresu KPJ 1948. izabran je za lana Po litbiroa CK K PJ, a na

VT kongresu za lana I zvrnog biroa CK K PJ i lana Sekr~t.arijata Izvrnog
biroa.
Ekonomskim argumentima podravao je Titovu zami ao o radnikom
samoupravljanju kao socijalistikom m odelu no\.oga doba.
U vrijeme poU tikog pritiska na nau zemlju 1948. godine i kasn ije,
Doris Kidri se nepokoleblj ivo borio i dokazivao da se nezavisnost socijalil.Like Jugoslavije moe osigurat i prije svega vlastitim naporima, privrednom snagom zemlje i moralno-poli tiki m jedinstvom naroda.
Boris Kidri jedan je od najistaknutij ih revolucionara lovcnskog i
jugoslavenskog radnikog pokreta, marksist iki teoretiar i kreator novih
putova u izgradnji privrednog sistema na osnovama socija l i~ t ikog samoupravljanja, lan Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, nosi lac
niza najviih jugoslavenskih i inozemnih odli kovanja, me u kojima je i
no ilac Ordena jwiaka socijalistikog radn. Umro je 11 travnja 1953. u
Beogradu .
Zbog svojih ogrom1iJ1 zasluga 15. srpnja I952. progl <l~n je za narodnog heroja.

60

SPOMEN-PLOA

SIBI:. IK , -

Ulica Nikole foslc br. S

U OVOJ JE KUI U OUJKU 1SJ~ . CODIME

NARODNI HEROJ TOftI TOME . LAN C l

KP).fORnllUO OKRUNI KOMITET K P H - ZA

SJEVERNU

DAUUCIJU

SPOnEH PLOU POST AYIO KK SKH-c

IBEHIK

rovooon 4 o-CDDISM}ICE

lCP) .

U OVOJ KUl U OZUJKU 1939. GOOLNE

NARODNI H E ROJ TOMSi TO E. LAN CK
KPJ . FORM J RAO OKRUZN I KOM ITET KPH-c
ZA SJEVERNU DALMACIJU
SPOMEN- PLOCU POSTAVIO KK SKH-e
lBENIK POVODOM 40-GOD JNJTCE KPJ .

Plota 75 x 50 cm je i~raena iz bijelog bru~enog kamena. Tekst je

i.spisa11 urew11i111 tiska11i111 slovima, crno oboje11i111. Ploa je uz fasad11 zgrade
1eza11a be1011.sko111 masom.

61

Dola kom druga Tita za sekreLara CK KPJ 1937, nasLajc nova etapa
u radu i izgradnji Komuni stike panijc Jugo lavijc. Srcdivanjcm partijs kih
prilika u zemlji, CK KPJ posebnu palnju posveuje partij!>koj organizaciji
u Dalmaciji u J.oju , u vi!.c navrata 1939. i 1940. u puu j e svoje lano\'c i la
nove CK KPH .
U sklopu tih mjera pada i dolazak d rugri Tone Tomia, lan a CK
KPJ, u Sibenik u kojemu, kao i u mnogim priobalnim mjcs lima u to vrijeme, postoji i djeluje partijs ka organizacija i gdje postoje svi uvjeti da se
ona jo:> \ ic oma ovi, organizacij ki ub r Li i time snafoije is polji svOJ
utjecaj meu irol.c lojc\'c naroda. Formiranje Okru1.nog 1-.omitcta KPH za
sje\ernu Dalmaci iu moglo je runo ubJGati i o sigurati da Partijn i na O\ 011 1
podruju MO prije sredi svoj1;: redove i to jaa i s premnija doeka dogaa je koji su "oe ve tada nuirali u zemlji i u Evropi i da osigLLra da iroke
n.irotlnc ma c usvoje i budu s premne da !>lijcdc njenu politiku .
U kui Ratka Martia, lana KPJ . odrfan je o!>n ivaki sastanak Ok1 uinog komiteta KPH za sjevernu Dalmaciju na kojem s u, o im druga Tone
To111ia, prisustvovali drugovi: A111c J11rli11 i1 Prv i-Lukc, Fr(//w Kttrsar
iz Scpurine, St(lnko Mii11 iz Vodica, Fabijnn Mra iz Zatona, /\ 0 Drui i1.
ibenika, Otmi/o Sta111palija iz Biograda n/m i .4111e Ba11i11a iz clog Ia.
Za politi kog scsretara je izabran A11te J11rli11, a m organitacionog sekretara I vo Dru i kome je takoer bila po jcrcna tehnika i blagajna OkJU.lnog komiteta KPH .
1

Na tom sa tanku razmotrena je politi ka iluacija u s\ijctu i 1.emlji. O:;obito je bilo govora o nastupajuoj la is ti koj opasno ti. Donijeli
s u aikljuci o ubruivanju i proiri\lanju rada medu mladima j o putrcbi
omasovljenja Partije, o obito iz redo\ a SKOJ-a.

62

S P O ~1 E N P L O C A
SLAPOVI KRKE

U OYOJ ICUCI
STUDENOCA 1940 CODINE ODRZ4U
JE KOMFEREMCIJ4
OUUNOC ICO"ITETA ICP) ZA SJEVERNU 04LnACIJU MA KOJOJ JE
.&H.&LIZIRUO POLITICKO STANJE U ZE"LJI I SVIJETU I KONSHllhMO.
O.A JE PdTl)SK.A ORC.SJEVER.NE OAL"CIJE POSTALA POLITICKI
RUKOVODILAC H4 TOtt PODRUCJU S OBZIROn NA OPASNOST DRUCOC
$V)ET$1COC UU ZAKLJUCEHOJE.04 SE PROSIRI DJELOVANJE MA hSE
RAOf!E LJUDE U PRIPREHI ZA OBRUIU ZEHLJE I PODIHMJU
ORUZJ.NE BORBE . KONF'ERENC~I SU PRISUSTVOV 4LI DELECUI
IZ IBENIU. VODICA. ZHOHA . KRAPNJ.t. . PRYI.. I BIOCRADA-n\m
I S PODRUJA ZADR.t._I ORC6NIZ.t.CIONI SEKRETAR_KPJ- a 2A D.t.L".t.C~U
U OVOJ KUCI UDIL.t.JE TEHNIKA OKRU.ZNOC kOltllEH lPH-e
Z.t. SJEVERllU D.t.Ln.t.C~U OD 1939. DO $~ECNJ4 194 O. COOIME .

ovu PLOCU PODIE ORC.S K.HIDROELtKTRAME-JlRUCA- SIBEMIK

PO VODOH 40 CODINJICE KPJ .

U OVOJ KUC I STUDENOGA 1940. GODINE ODRZANA JE KONFERENCIJA

OKRU2.NOC KOMITETA KPJ-c L/\ SJEVER U DALMACIJ U NA KOJOJ JE
ANALIZIRA O POLITI CKO STANJE U ZEMWJ 1 SVIJETU 1
KO,STATIRA O: DA JE PARTIJ KA ORG. SJEVER TE DALMACIJE
POSTALA POLITTCKJ RUKOVODILAC A 1 OM PODRUCJU.
OBZIROM
NA OP.:\SNOST DRLGOG VJET KOG RATA ZAKWUCE o JE DA SE
PROSTR I DJCLOVA JE N \ t\SE RADNE LJUDE L PRJ PREMI ZA
OBRA~U ZFMUE I POD IZA JL ORU'lANE BORBE. KONFERENCrJT SU
PRI SUSTVOVAU DELEGATI IZ rBENIKA. VODICA, ZATO A, KRAP JA,
PRVICA 1 BIOGRADA N M l
PODRUCJA ZADRA 1 ORGA IZACION l
SEKREJAR KPJ.c ZA DALMACIJU.
L O\ OJ Kl cl RAD1L\ JI: TEll I KA OKRU OG KOM ITETA K PH e
Z.\ SJE\LR\IL DALM\ClJ U OD 1939 DO SllCCNJ .\ 19-tO. GODI'\ E.
OVU PLOCU PODIZE ORG. S. K. HlDROELEKTRANE-JARUGASTBENIK.
POVODOM 40. GODlSNJ!CE KPJ.

63

Spome11-ploa 12 x 80 cm je postavljena na zapadni zid stambene

zgrade RO Elektra H E lamga, na predjelu 11Garbt1rac. I zraena je iz bi
jelog bratkog bruenog kamena s tekstom ispisanim ure:a11i111 tiskanim
slovima. Na sva et iri njena ugla isklesane s11 malene zvije:.de petokrake.

God. 1938. u HE Jaruga na Slapovima Krke doao je raditi Ivo

Valent, tada lan Gradskog komiteta KPH ibenik. Tamo je i s ta
novao. Zalwaljujui toj okolnosti kao i ugledu i utjecaju koje je Partija
<;tckb kod radnika zaposlenih u HE, bilo je mogue ovdje u ~tudcnome
1940. sazvati i u sigurnosti odrati Okrunu parlij~ku konferenciju za sje' crnu Dalmaciju. u vrijeme kada se faistika opasnost ve iroko nadvila
nad Evropom i neposredno zaprijetila naoj zemlji.
Odluke koje je ova Konferencija donijela imale su dalekosenije
Lnaenje za neposrednu pripremu i organizaciju NOP-a i oruane borbe
protiv faistikog okupatora 1941. na ovom podruj u Dalmacije.
Znaenje Konl crenci je je utoliko vee ako !.C 1.nu da je odrana nepo
'>l"Cdno po!>lije Pete 1.emalj 1-.c konferencije KP.I 11 Zagrebu.
Drui

Dnevni red Konferencije bio je:

I. Poli tiko stanje u svijetu i u na~oj 1emlji.
2. Organizaciono '\tanje (panij ke oq?ani1.acijc, KOJ i omladina, 1cm.
indikat. Stranka radnog narntla i druge organi1acijc).
Konferencija je 1rajala c.ka dana O wun pit:1njima ~vaki je delegat
i1\jctavao o s tanju na '>\Om terenu.
\la !-.raju bcrpnc raspra\e, polalci od t.ll~l1 po\oljnc pol itil-.c 1-.liml
na terenu i '>prcmnosli naroda da sli jedi politiku l\lrt i je, <,to -.u pol vrti ih! i
<.eptembar ke demo traci je, Konlerenci jn je donijela 1.:1kljukl' u k'>jima '>c
trai smjelije proirenje partijske organizacije, nnroito nO\ im lanovima iz
redova radnika. seljaka. omladine i inleligenci je: meclu-.obno 1bli7a\'anje i
povezivanje srcdnjoi'..1-.ol!>ke, radni~ke i seljake omladine; inlen1h ni ji rad na
~clu; otvorenije Lumacnjc politike <>ituacijc od '\trane komuni<>ta unu tar ja"
nih i drutvenih organizacija i da komtUlisti budu pr\'i koji Ce c odazvati na
mobilizaciju za koju se oekivalo da e uskoro uslijediti.

64

S PO l\1 r

P LO CA

SI BE IK, Stube A.

Mcclulia

br. 2

KONCEM TRi:lUNJQ 1911

U OUO.J KUCI
OKR.UZNI KOMITET KOMvNISTICKE PRR IJE HRU~iS\l\E
Zi:l S.JEUE~NU Dl=ILM~CI U

NIJ SDOJOJ KONF"ERENC JI

DONIO JE Z~KLJUC~K

O OPCOJ BORBI NRR Ofi

PROT IU FRSISTiC KOC Z~UO.J U~Cl=I
6 RUJ,._.R 1953
'
StlUEZ SORRCQ NAROONOOSLOBODILRCKO

RRTt\ S18 EW\\\~

POSTl=IUI
N~

T RR JNU USPOMENU

KONCEM TRAVNJA 194 1

U OVOJ KU~ l
OKRU2.Nl KOMITET KOMUNISTlCKE PARTlJE HRVATSKE
Z.\ SJEVERNU DALMACUU
NA SVOJOJ KONFERENC IJ C

DONIO JE ZAKUUCAK
O OPCOJ BORBI NARODA
PROTIV FA JSTJCKOG ZAVOJEVACA
6 RUJNA 1953
SAVEZ BORACA NARODNOOSLOBODJLACKOG RATA SIBENJKA
POSTAV f

NA TRAJNU USPOMENU
5

Sl'0\1L'1CI Rl .VOLlOJE

65

Ploa 100 x 80 cm je izraena iz bijelog brakog bmk110g kamena s

tekstom isp1rn11i111 11rc:.a11i111 ti;,kw11111 slovima cn'LllU ci/Jo1c111111. l :.1wk tekta,
pu sredini ploe je ure:.ana z.vije:.da petokraka.

U toku napada fabtikih sila na l>laru Jugosla\ iju. izme<.lu 6. i 10.

tr:nnja 1941, od1tano jl ok.ruino pa11ihko '>:I\ i..:10\.1njc. u
ibc.niku. l\.i
dne\ nom redu je bilo pitanje no\ onastale l>ituacije i '>l:.\ \ Partije prema
tim <.logatlajima. Zakljuenu JC da 1-.omuni'>ti akrh no sudjeluju u obrani Zt'mljc, da po mogunosti front zadr.lc i da orwjc ne il>pUl>LOju i1. S\'Ojih rul..u.
Petnaest d::ina kasnije, no drugom !>astanku, u btom sastm u, doncl.e
n:i je odluka o opoj borbi proli\ fa~islikog ol..upatora.
Ost \aru jui laj a1datak,

otpoele

organi1.ac iono-po lili kc

pripreme

1a di1..anje u<,tanka. Osnovan je Vojno-revolucionarni 1-.omitet, orgJ nizirano

JC sakupljanje oruija, municije i druge opreme i njihovo spremar1jc na sigu rnu i pogodna m jc<.ta; organizirano je ljudi>T\lo u dc ...c linc, \O<:lovc i ete,
obuavanje u rukovanju oruj em i s l.
Sprovoclei donijete zakljuke u .lhot. ve u '>rpnju nekoliko '>Lot ina
dubro\oljaca je spremno za orulanu borbu, a u l..olovo1.u 1941. otllaze u
borbu prvi parti1.anski odredi sa ibcn'>kog podruja.

66

S PO \1 E ~ - P L O C A
l BE'\11'., Ulica I\ ~ Lole Ribara br. 17

U OVOJ SE KUI VIE PUTA 194\.COO .

SASTAJAO VOJNO REVOLUClOMARM\

J( Otfl TET ZA SJEVERNU 0Al'1At\JU

"

SPOMEN PLOU POST A V\O

"
K.K . S K H- e SIBENIK POVODO"
40-GODINJICE KPJ.

U OVOJ E KUCl VISE PUTA 1941 GOD.

SASTAJAO VOJN O REVOLUCJO ARNJ
KOMlTET ZA SJEVERNU DALMACIJU
S POMEN PLOCU POSTAVJO
K. K. SKH-e IBENIK POVODOM
40-GODLNJlCE KPJ.

;n

Plut'a
\.JO c 111 i4.racle11a je i;:. bijelo~ brakot:. l1ruk110~ ka111r11a s
ti htom l\p1wmi111 11rew11i111 tiska11i111 .s /01i111a, cmo oboje11i111. Uz fasadu
~1ambc111; kue pri1re11a

je be1011sko111 masom.

67

Politbiro CK KPJ, na sastanku 10. t nwnja 19-11. u Zagrebu, donio je

odluku o formiranju ,ojnih komiteta pri svim partijsf..im f.. omitetima u
7.cmlji. Ovi komiteti su imali zadatak da nastave ubr1.anim i intenzivnijim
radom na \Oj11im pripremama za oru2anu borbu.
Vojno-revolucionarni komitet :za sjevernu Dalmaci1u . od l.liri lana,
formiran je pri Okrunom komitetu KPll l r.:trnja 19-1 1. Komitet je rndio
nr. prif..upl janju oru.lja i 'ojnog materi jala. organi1.aci ii njego\ a odri.avanja
i :.prcmanja na s igurn.i mj~ ta . wtim na U\ jeiba\anju lanova Partirc. :.kr>j1.. Hica, f..andidata i simpatizera Pa rtije u ruko\ anju naoru.lanjcm, na lormiranju borbenih udarnih grupa za iZ\odcnjc d1vc1?anlskih 1 drugih akcila.
\ rsio je odabiranje i pripremu ljudst\'a za oruhnc oc.lrec.le, organizirao
obmjctajnu s lulbu itd.

68

SPOMEN-PLOCA
SIBENTK. Parti1.anska br. 4

8 KOLOVOZA 1941

0 K K P H Z A SJEVERNU DALMACIJU

NA PROSIRENOM SASTANKU U OVOJ KUI

U PR ISUST VU LANA"'CK KPJ NAR.ODNOC
HEROJ A PAV LA PAP-.>ILJE. U SKLADU S
POZ I VOM KPJ NA USTANAK DONIO JE
ODLUKU

"1~
~

O UPUIVANJU PRVIH NAORU~ANIH ODREDA

I C RUPA DOBR O VOLJACA U BOUUuUNUTR.ANJOST
ZEMLJE KAO REZULTAT TE ODLUKE KRENUO JE
IZ SIBENIKA VE 12. KOLOVOZA 1941. ODR~D
O D 32 DOBROVOLJCA ZA KOJIM SU SLIJEDILI
ODREDI I GRUPE IZ DRUGIH MJESTA NA OKRUGU
POVODOM 10.GODISNJ ICE USTANKA
NARODA HRVATSKE GRADSKI KOMITET
KPH SIBENIK 27. SRPNJA 1951. POSTAVI

8 KOLOVOZA 194 1
OK KPH ZA SJEVERNU DALMACIJU
A PROSIRE OM SASTAN KU U OVOJ KUCI
U PRISUSTVU CLANA CK KPJ NARODNOG
HEROJA PAVLA PAP-fWE U SKLADU S
POZ IVOM KPJ NA USTANAK DONIO JE
ODLUKU
O UPUCfVANJU PRVIH NAORUZAN JH ODREDA

T GRUPA DOBROVOUACA U BORBU U UNUT RASNJOST

ZEMUE KAO REZULTAT TE ODLUKE KRENUO JE
IZ $ 1BEN1KA VEC 12. KOLOVOZA 194 1. ODRED
OD 32 DOBROVOLJ CA ZA KOJIM SU SLIJEOILl
ODREDI I GRUPE TZ DRUGI H MJESTA NA OKRUGU.
POVODOM 10. GODl NJ JCE USTA KA
NARODA HRVATSKE GRADSKI KOMITET
KPH SIBENIK 27. SRP JA 1951. POSTAVI

69

Ploa 130 .\'. 90 cm 1e 1~ratle11a i /Ji je/of!. bru.fo110~ braka~ km11c1w '
tekstom ispisa11i111 11rc<.t111i111 11ska11i111 sl<wima cmo nb<Jje11i111. U de~110111
J..11tu ploe, pri ,., '111, urezana je <.vtjez.tla petokraka sa srpom i ck1ce111.

Radi ubrzanja opi h priprema za otpoinjanje oru:l.ane borbe u Da linaclji, Ce ntralni komitet KPH poe tkom kolovoza 19-H . O\amu je uputio
Ptlvla Pap Silj11, l ana CK KPJ i Wirkt1 Kovt1cvia Lalu, ~panjobl-..og borca.
Na sao;tanku Pokrajinskog komiteta KPH za Ilal m1t.ij.1 7. kolo\O/'l 1941. u
pri ~utnos ti O\ ih dvaju drugova, izmeu tada vrlo \ol.nih donijctih odluka
bila je i ta da drug Pavle Pnp Silja, rudi organiziran ja part i7.anskih odreda
nt1 sektoru ibenika, otputuje tamo istog dana .

8. ko lovoza 1941. na pro;irenom ~1s t anku Okrunug komiteta KPH za

sjevernu Da lmaciju, u pri utno'>U druga Pm /a Pap Si/je. donijete MI odluke
o fonniranj u pa rtizanskih odreda i poetku orui.anih akcija \ecih razmjera.
Odlucno je da se na ibenskom podru j u fonn iraju tri odreda, i lu: ibl!n~ ki , Vodi ko-/.alonski i Prim ostensko-rogoLniki otlrcd. Za komandanta ibenskog odreda bio j e odrcdcn drug Pcpo Polak \larijmz, Pt imostcnskorogoznikog drug Petar Gru/Ji\i Pjero, a za Vodiko-zatonsk i drul! Pavle.
Pap Si/ja.

Ovi odredi su trebali krenuti u eha pravca: ibenski i P rimostcnsko

odred pravce m ibenik - Drniko Po lje, \ CZujui e u dolini rije ke Ce tine s odredima s rednje Da lmacije, a Vodiko-zalonski pravcem prc.
ma Bukovici, po\'czujui c,c sjeverno od Knina na '"kloni Dinar.: .., o~tali 1 1 1
od redima.
rogozni ki

Od tri predviena odreda jedino je formiran iben. ki partizanski

odred 12. kolovo.la 194 1, koji je uz to uspio da jednim !>VOj im dijelom, nako n mnogih tekoa i borbi, s tigne u Drvar i tla se povee
ustanicima
Bos ne.

70

S P O M EN- PLO C A
SIBEN TK, Ulica Jurja Oalmalinca br. 4

!?

K O !.. OUOZ~ 1 9~ 1

U OUOJ KUC I
f1J ESllll MOlllTET K O l"'li~'STICKE PAR TIJE HRURTSKE
DONIO .JE O:>-UKU OR SE F"ORMIRR

P RUI PRRTI ZRNSKI ODRED SIBENlKQ

ZQ ORUZONU BORBU NARODA
PROT 'U TUDIN SK OC ZRUOJEURCR
RU JHQ 1H3
SPUEZ B OP.RCSl HQRODNOOSLOBODILACKOC ftATA SllEltl.A

POSTAUI
" A TRAJNU USPOEIU

9 KOLOVOZA 1941
U OVOJ KUCI
MJESNl KOM lT ET KOMUNI STICK E PARTIJE ll RVATSK E
DON IO J E ODLUKU DA SE FORM IRA
PRVI PARTIZANSKI ODRED l BEN J KA
ZA ORUZANU B ORB U ARODA
PROT I V TUDJTNS KOC ZAVOJEVACA
R UJ A 1953
SAVEZ BORACA NA ROD NOOS LOBODlLACKOG RATA IBE1'f IK
POST AV(
A T RAJ U USPOMENU

Plota 95 x 70 cm je izrae11a iz bijelog brakog brn.fouog kamena s

tck.\10111 1\pisa11i111 11rc:.a111m tiska111111 slo11111a crl'c110 oboju11111. h.mul tek.\ltl,
po sredini ploe, ure:.c111a je petokraka zvijezda. Ploa je privrUe11a uz
fasadu .\ta111IJ1me zgratle bero11sko111 111aso111 i lei 11a dvjema ka111e111m
/.;u11~0/ icw11a.

11

SPOMEN - PLOA

DRNIS -

Podvornica

NI\ CWOM NJ[S'T\I 5mlJEJJANI su I JU!Mbel Q.\ll SVOJ[ i1von.

ZA IDUlt WCUMJI( l'IUll'Ot.,00 ITAU.W15111H '"i1STlilru4 OKU""TilllA

USTAlllCl IZ l'IMIG ~IMNSllJCI ......mANSl!OCO OORlOA
11-10. v 1911 1
NI Nit STIP'E. N I NI( IVO, POLI TOMA NINIC. JOSO POLI( Nll<O.
KRO N JA JliRE I M ILAKOVI~ MLA Ol: N

llSYlllt9-'tt

AlllOl MILOltAll ISTANKK "l'ANl,J UNltib<I SU l'O(;INULIU llOfl8>'-IA

l'ftOTIY 11-ITALI JANSICI Ol\l lZIJE. SASSAllf U MIUCVC:IMJ'
19'11- 19-.S GOO
11.0NCI SU OYllJ l STRIJIUALI .'O IO ~llt IOllAC~ M(DU Kf' 1 '
I ROOOUUSA GA!lllA ri l i ='A

NA OVOM MJESTU STREU \ Jf SU 1 J UNAC KJ DALl VOJE ZIVOTE,

ZA IDEALE SOCIJALNE PRAVDE, OD JTALIJ \ l\SKIH fAlSTJCKIH
OKUPATORA
USTAN I CI IZ PRVOG l BENSKOG PARTLZ NSKOG ODRE DA
18-20. VIII 1941.
NU'J IC STIPE, NT IC rvo. POLJC T OMA. Nr IC JOSO, POLI(' N I KO
KRO J A JERE I MILAKOV IC MLADEN
16. V111 194 1.
R.ADECIC MILORAD i STAJ ICJC FRANE. J U Ac Kf U POGl ULI U
BORBA.MA
P ROTIV 56. ITALJJA1 SKE DI TZIJE SASSAR lc U MJLJ EVC IMA.
1942 1943. GOD.
ZLOCJ CI SU O OJE STRELJALL J OS 20
RODN IH BORACA, MEDU
KOJIMA
I RODOLTUBA GAB R TCA FIU PA

PODTZ E NAROD DRN l A U Zl\AK llAR OSTr SVOJ IM

27. Vll 195 1.

72

M UCE~J C I MA

Spomcu-ploa 122 x 86 cm n bijelog brakog brutmog kamena Je

postavljc11a 11a zidine kue li predjelu is r o110 od 11ogo111etnog igralica u

Drniu.
I s pred zidiiw i spo111 e11-ploe ll td igmao je od klesanog sivog kamena
poslolje, iji je t11tucra11ji dio ispt1111e11 ze111/jo111.
Tekst ua ploi je i spisa11 urezc111i111 tiskanim slovima, crno obojemm.
.sli isklesm1e puke i zastava 11a kojoj je po sredini zv11e:_dt1 petokraka i 11t1 njoj glllva borca.

l' gomje111 clije/11

Cijeli ova; kompleks je ogrnc1eu beto11sko111 ogradom na kojoj su !eljcz11a 1ra1a od koji/1 5po111e11-p/oi 1odi poplua11i kameni pri.st11p. J:.111etlu
ugr<1d11og betonskog zida i starilz poruc11i11 zicli11a je aleja u kojoj je zasaeno

16

empresa.

Borci Prvog ibcn kog pani1anskog odreda, njih 3 1, na S\'Om putu

od ibenika 1-'' Boc;nu, 18. 'wlovoza 1941. logoroHili !tll u ga.iu kod scb
Sirito\'ci, nedaleko od Drnia.
Oko 9 sati uj ur ro napadnuti s u od dijelova 52. pjcadijs kog puka talijanske divizije Sassaric i dijelova jedne us tako-domobrans kc puko\ nije
i.J Drnia.
borbe poginuli s u borci \li/orcul Rade{:t \lio i
u druga dm teko ranjena, u h vaena od Talijana te jeclnn od njih umro u &ibcns koj bolnici a drugi O\uen na dugogodinju robiju.
U pn im

aso\lma

Stipe Stani, dok

Odred nakon nl'!,.oliko c;ati 1.c:<;Lokc borbe, podijdjcn u d\'ijc grup:

da bi izbjegao okrui.cnjc a Lime i uniten je, poku<:i<IO ji..' da \I.! probije iz ne
prijateljskog ob rua i da se domogne obronaka Promine. Veini je to i u spjelo. M eutim, lu sreu nisu imali Stipe A11elko Ni11i Jakac, fro Ni11i
fra.\, Jorn /\i11i kokm1, Jere Kro111a1 Mlmle11 \1i/ko1i,
iko Poli Nikel i
Tomo Poli. Nj ih su Talijani uhvatili i strijeljali na ovom mjes tu u vre-

menu od 18. do 20. kolovoza 1941.

73

SPOMEN-PLOCA
SIBE I K, Ulica lobudan;:i Macurl.! br 46

U OVOJ KUI SAST ~JAO SE nJESM\

I REJONSl<I KOMITET U TO~U 1941
COOINE I DONOSIO ZAKLJUClE O J/\CUlJU

PARTIJE I BORBI PROTlV OKUPA10R ~

O 20-COOINJ\C\ US1 ~Kl~
POST AVl OPC\NSK\ KOn\1E1

S K H SIBEN\K
4 SRPNJA 1961

U OVOJ KUCl SASTAJAO SE MJES I

I REJO~SKI KOMITET U TOKU 194 1
GODI E I DONOSIO ZAKUUCKE O JACA JU
PARTIJE I BORBI PROT IV OKUPATOR
O 20-GODlSNJlCl USTA KA
POSTAVl OPCI SKJ KOM ITrr
SK H S I BE IK
4 SRPNJA 196 1

Plota 55 x 30 c111 je izrae11a iz bijelog bratkog lm1 fo11og ka111e11a

1cb10111 1spist1111111 11rc:.tmi111 l1:>ka111111 slu1i111a crno olwi1!11i111.

U toku 1941. radi realizacije odluka Okruinog komiteta J..'PII za sj!!Dalmaciju, u ovo.i kuci su c sastajali Mjc'>ni komite! KPll S:bcnik i Rajun~ki komitet KPH is tok i duuo!>ili zakljuke koji su se o<.lrosili
n. orguni1.acij!>ko jaanj e Partije i SKOJ-a i organitiranjc otpora i borbe
p1 oli\ faSb tiC:kog okupatora.

"-1 nu

~POMEN- PLOC

SJBE lK, Ulica

~1kodima

\ 1ilaa br. 3

OV OJ U I SAST \J Hl SE r:JESN
J REJONSKI Kfl111TET U TO 'lJ "9A1
GODINE 1 DON OSIO Z \KL iJC~E C JA~ A . Jt.:

f .RTJ,_ E J BORBI PRDTJ

~KUP.

TOR
O 2 lJ- Lt00IS 1.-ICI . s-A' i<
POS-AYI O P~1N SKl KOftlTET
S KH IBEi'IK
4 SRP NJA 1961

U O\OJ Kl C I SASTAJAO SE MJESN I

I REJONSKI KOM11ET U TO"-U 194 1
GODI NE I DO'JOSIO ZAKUUCKC O J \CANJU
PARTIJE I BORBI PROTI\ OKL PATORA
O 20-COD ISNJlC I USTANKA
POS TA\ I OPCI~SKI KOMITET
S"-H S l Bl:. ' IK
4 SRP JA 1961
Ploa 50 .t .JO
l1dcm~ko111 masom ji!

c111, 1::.rade11t1 1::. bi/l'log lnako,:: brne11ug ka111cna,

vc::.a11a 11::. fasculu .\ta111bc11c: ;.grade Grgas. Tekst je
1pi~c111 urc::.a11i111 1iskani111 slmi11111 obuje11im cr110111 /Jo10111.

Tokom 1941. u nekoliko ml\ rata. kada je to iluac1ja nalagala, u o\'Oj

saswjao f\t jl!ni kt mi let KPH Sibcn;k i Rajonski komi Le t l\.PH
pro\'mk i odluku \ii.ih 1011.Jm;i o 1 ~1voju NOR-a, oq~a ntLirnnju otpora 1a
ustk!-.om okupalo1u u gnu.lu, mobilizaciji gratlana za NOP, '>c.1kuptjanju
pumo~. org-.ini1.adji oml::ic.lmc i !>I.
kuci

"C

75

S POM EN - PLOCA
IBEN I K - Ulica J. Pribislavica br. 4

" \

LOTU/\,.\ hR\l()/[0'11 1 T\Lll \N~l < IH fJ\'">I

\ JfR:-.!I <;\(\JOJ I' \ll 1 111 I OOV\0\ IM

11:'\I I <;t Z \ SLOllODll

Bllj.l.'

\ 1<\IC

vm u \ IC

\ \ ~I [
1~1

\7

Pl ':->h()

IL 'AhO\ IL

19 VllI. I 13 IX. 1941

NA SUB ICEVCU U STBEN I KU
OD PLOTUNA KRVOZED Ili TALU" Kl ll fA lSTA
VJERNI SVOJOJ PARTrJI l DOMOVINI
PALl SU ZA S LOBODU
PONOSNJ I
EUSTRAl VI OMLADINCI

BUJAS MATE
VlIC BLAZ
VRIJEVl C DUSKO
JUNAKOVI

LAS l

IVICA

A TIC ANTE
B ELAMARi

ANTE

DRAGOMIR

Ploa 130 x 110 cm je izraena i:, bijelog bru.fonog brakog kamena

.s t ek.\10111 ispi.sa11i111 ure;:,a11i111 tiska11i111 .slol'lma uboje11i111 cmo. Pu.stavl;cna je na fasadni zid zgrade 1u1supro1 kava11i M etl11li~.

76

U ibeniku, u organiziranoj hajci na lanove Partije i SKOJ-a i uope

u borbi proti\ t\OP-a Talijanima naroito pomalc nekolicina domaih fa.
~il>la medu kojima se posebno i lice Anton Skoton, rodom it Sabenika
(Llan Faistike partije lLalije postao je jo pnje kapitulacije stare Jugo~lavijc) koji, po dolasku Talijana, po:.Lojc :.ckretar faisLikc omladinske
organizacije GIL u gradu. Oobrn po1n.H:.1njc mjc:.nih politikih prilika 11
ibl!niku jo it predratnog perioda prualo mu je velike mogunosti za
uspjenu borbu protiv naprednih snaga uopcc. To se pOt\ rdilo ve 1.a nekoliko prvih mjeseci talijanske okupacije.
Mjesni komitet KPH, ocjenjujui svu opasnost koju taj rabtiki
agent pred:.ta\lja .ta NOP i '0B, Partiju i SKOJ, donosi odulku d.:i se
likvidira.
JI. listopaclo 1941. na\elc konano je po... lo z.1 rukom jednoj od sko
jev kih grupa da lik\ idira O\'og tako omrtnutog faistikog agenta i zlot\'ora.
u znak odmotdc Ul ubi jenog ra~ista $kolona talijan ki rahti haps~
veliki broj omlatlinoca i graana Sibcnika, medu kojima je bilo lanova
KP i SKOJ-a. lt g1upe uhapenih izd\ojcno s u Ltinaestorica koji u prebaeni u sudsku zgradu i kojima je, po krmkom postupku s udio Specijalni
:.ud za Dalmaciju, sastavljen od vojnih lica pod predsjednitvom generala
Magaldija. Sud je sel>toricu osudio na smn strijeljanjem a sedmoricu na
robiju od 2 do 20 godina.
Osueni na smrt su bili omladinci: Alate B11jas, uitelj, l. KP, sekretar Mje nog komiteta SKOJ-a; Du/;ko Vrl1cvic, srednjokolac, l. SKOJ.
-a, h ica las1, radnik, l. KP; Bla: Vis1, radnik, kandidat KP; Drago Ju11ako1 i Drage/a, student i A11te Be/amari Ki11c-., inlenjer agronomije,
simpatizer KP.
Strijcljonje je izvreno na Subievcu 13. Listopada 1941. Gledaju i
smrti u oi, omladinci su pjcH1li Jnternacionalu, klicali Paniji
NOBu,
pljuvali na faiste i dovikivali im da e ih dsugovi osvetiti.
Prvo brojnije strijdjunjl.! iz\ rcno u Sibcniku i heroj ko drlanjc
strijeljanih sna1no su odjcknuli ne samo u gradu, ve i izvan njega. Herojska smrt cstot icc ibenskih omladinaca potakla je mnoge rotlul 1ubc.
a naroito omlodinu, na \'Cu akti\ nost, dovela u redove OP-a nove borce.
Smpatije naroda prema borcima za slobodu rasle su snagom kojom je
rusla njihova mn:nja prema faistikom okupatoru. U il>lo Hijcme u redo\'ima okupatora S\'C ' ie ra te strah od OS\elc naroda ta mrl n jihovc
djece. Faistima stalno lebdi preci oima ra<;polozcnje kojim su osueni
omladinci ili u <;mrt. Postajalo im je S\'C 1asnije da se pred njihove pretenzije i u ovom gradu ispri.jcio bedem koji :.c nee dati nikako oboriti.

77

!-' P 0~1CN-P L OCA

TBI:N I K.

Vc h.: bit~k:i

br. 16

OVO) )E: IC UC I U Xl ," J E S ECU IS lo l COOIMC IU. ROOMI "EttOJ

AOC lf.OH Aft SEKlt E TAR C K KPH I \..1. N C
~')
UICOY O DIO SAS T AICKOn O KR UZ NOC KO ftl T ET 'l l"tl -

SJEVEIUW OA\."CIJU NA KOJEt\ S E lh S PthVLJ\..0 O

DALJNJOJ DftCANIZA CIJI I VODCHJU ORU:AME BORBE PltOl\V
OKUPA TORA . 191t2. NEl"RIJTCLJ

Jt

OPt!.OLlO KU CU Z
SIBEMI~

VlflJEtfE OOCOVORA CLANOVA KOnlTETA SKO}

I TOtf PRILIKOM UBIO DRUCA f'RIC&NOVIC LOVRU CLa.Ma.

tf)ESHOC

KOMITETA

KPH c

IBEHIK

~ucu ZP &L\O

SPOtfEN PLOU PODI E ORC&MIZ&CIJ& S 8 MO R . Bt.LDE\t\M

POVODOrt

U OVOJ

KL l

U XI.

4 0 - CODISMJICE

~UI:.SECU

~ P J.

19.i t. GODI1'J[.

~A ROD~ l

HEROJ

RADE KO'-' CAR SEKRCTAR CK KPll- 1 CLA ' CK KPJ-e

RUKOVOD IO SASTANKOM OKRUZNOG KOMITE.TA KPil-e 7.A
SJ EVI:R u DALM \CIJu 1\A 1'.0J ~\1 se R \ S PRA VLJALO o
DALJNJOJ ORGAN l/ ACIJ I [ VOD I- NJU ORU2ANE BORBE. PROT IV
OKUPATORA. l<J42. \1E.PRUATEU JE OPKOLIO KUClJ ZA
VRIJEME DOGOVORA CLANOVA KOM ITE.TA SKOJ-u S l BEN l K
T TOM PRIUKOM UBIO DRLGA r RIG \ OVIC LO\ R lJ CL \NA
MJES\iOG KOM ITE.TA KPII~ S JBENIK A KUCU Z \ PALIO
SPOMEN PLO:L PODJzr ORGAN IZ \ ClJ
PO\ODOM

78

.iO-CODJS~JICE

SB\JOR. B\1 DEKI t-,,

KPJ.

Ploa 100 x 90 c111 1e i:ra<lent1 1: bijelog brnkog brne11og kt1111e11a,

s rek\10111 i'>pist111i111 11n::t111i111 1i~ka11i111 slovi111n olwje11i111 emu. Za fa\l1du
;:.~rade ie pliC\ 1 rc1w bc1011sko111 s1111csom.

Poclkom li:.Lupado 1941. Cenln.1l11i komitet KP H je uputio u Dol

1:1aciju Radu ko11ara, dJ pomogne parLij..,koj organaaciji da se to prije
oporavi od udarca koji joj je bio 1.adan -.trndunjem pn ih partizanskih
odreda.

Polovinom studenoga Ko11C1r je iz Splita do-.ao na sibenski teren da

bi osobno ispJlao dogaaje koji su se u vc1.i sa sl\'aranjem prvih pru ti
l:.anskih odreda dea\ali na O\om podruju. Tada je u Sibeniku mfr.i;ao
sastanak OK KPH 1.a -.j1:vcmu Dalmaciju na kojem je ui1alizimo nastalu
~i1u::1ciju i doneseni su zakljuci o orgoni1..aciji i voenju orui.ane borbe
proti\ lai;btikog okupalom.

Za 'rijcmc bonn ka /\011tar je bio i na 1..:itonskom Lc:rcnu i imao su

drugom grupom mi 26 bornca (13

Prvi111J i lpurinjana, 10 Sibent:an:t

nekoliko dana nakon IO'!il preko Buko\'icc olisli t. I ikt
U rnzgO\Oru s njima Ko11t1r 1c istakuo \'aznost i potrlbu 10 ma'iO\ niicJ
upuivanja dobro\ol _
jaca iz Primorja u Liku i uknmo na teku i odgovornu zadau koju imaju pred sobom.

srel
i

3 i1 Srimel ko ji

MI

U istoj zgradi gdje je Ku11ar ourfao aslanttk s OK KPI I 1.a sjevernu Dalmaciju sastojali su se akti\isli NOP, udarne grupe i I. Prilikom sastanka lanova MK SKOJ -a ibl!nik 22. n~l1utc 1943. fosisticki agc:nti su
opkolili kuu. Pri bijegu drug Lo1rc Frigw10vi, l an K P od 1941. i lan
MK KPH Sibl!nik, ranjen je i da ne bi pao ti\ u ruke fa 'istima, aktivirao
jt: runu bombu i tako sebi oduz.eo .i;ivol. Os tali ucsnici sastanka U'>pjeli

su

pobjei.

79

~ POMl.:."J - PLOCA

lBENlK -

Obala

J ugo~laven ske

mornarice br. 3

U OVOJ KUCJ
U 02.UJKU 1945 GODCNE

FORMIRAN J E INfCfJATIVNI ODBOR

I OBNOVWEN RAD
CRVENOG KRIZA HRVATSKE
U OVOJ JUGOSLAVIJI
REPUBLICKI ODBOR CKH
OUJKA 1970.

Plota 75 x 50 cm je i;:.radena

iz

bijelog brue11og

brakog

kamena,

.s tekstom ispisa11h11 11rc;:.cmi111 tiska11i111 sloii111a, ubojc11i111 Cl'll'J. U gor11je111

dijelu ploe, s 11jene lijeve strane, j e c:rve11i kri JOx 10 cm. Nalazi se 11a
proelju zgrad e Sekretarijata za fina11cije Jzv111og vijea SO Sibe11ik.

80

l'o kronolo,lmm 1vd11 "'" pluc.1 dola.ti ll.J '"

IO.l

SPOMEN-PLOCA
TJTOVA KORENICA

UA POZIV ICOnUUISTIKE PAD

T ll E:' IUCOSLAV IJE:. DIUI V I

so~o ZASTAVU BATST'~ I

JE:'O IUST,~ . Sll190L I ZALOC

SI.OBODE llASIU UA QOOA . SI

llOVI OALn ACIJE: KDE:UULI SU li
UEDOISklJ LIKIJ. DA si; OAm:
UZ DArlE: S llA DODOn OVOC
f(AJA oonE: ZA Sl.O DOOU
ZEnl.IE I DOSTOIA USTVO O
V J[f(A .

OVU Pl.OCll PODIE:

U S'POllE:ll P.&.l.ln BOI>
ClnA llAllOO OAl.OA

CllE I O\ OC l D..\ IA.

NA POZIV KOMUNISTfCKE PAR

TUE JUGOSLAVIJE, DIZUCJ V ISOKO ZASTAVU BRATSTVA T
JEDINSTVA, SIMBOL l ZJ\ LOG
SLOBODE NAl R NARODA, SCOVI DALMACIJE KRENULI SU U
.HEROJSKU LIKU. DA SE RAME
UZ RAME S NARODOM OVOG
KRAJA BORE ZA SLOBODU
ZEMUE T DOSTOJANSTVO COVJ EKA.
OVU PLOCU PODlZE
U SPOME PA.UM BORCIMA NAROD DALMA
CIJE T OVOG KRAJA.
()

~P0~1 E~ICI

RE.VOLt:CIJE

81

Spome11-ploa

100 x 90 cm,

izraena

i z mramora, postavljena je 110 pro

elje zgrade Sk11pti11e opi11e Titova K ore11ica.

U s tudenome i pro!>incu 1941. krenule u preko Bukovice u Liku prve

grupe boraca iz ibcnika, Vodica, Tri bunja, P rvi - Luke j cpurina,
Krnpnj a, Zatona, Srimc i Primolena (8 1 borne), l> o toka l a, Motala i Dugor~
otoka (3 1 borac), Kis lanja i evrsaka (6 borac..'\) da c zajedno !> borcima
Li kc bore proLiv faisLikog okupa tora i domacih i1.dajnika ustaa i ct nikn,
za brn1 stvo i jcdlm.tvo srpskog i hrvatskog naroda, za novu slobodnu
l>Ocijalil> tiku Jugol>laviju. Od oviJ1 boraca formirano je u Krbadci, u drugoj
polovini prosinca, li I da Ima I in ka eta bataljona Marko Oreko\ic, koja
je nakon toga imala prve borbe, 29. prol>inca kod Bijelog Po lja. n edaleko
od Korenice, s Talijanima u kojima su pale i prve rtve ete.
Poe lkom veljae 1942. putem ovih boraca pole su nove grupe. Iz
iben ika, Mandali ne, Dubmvc, Prvi a, Mu rtern, Zatonu, Vodico, Tribunja,
Srime i Biograda n m. krenulo je 68 boraca i.vr!>lnnih u jednu e lu koja je
u selu KozJane ula u sastav bataljonn Ognjen P ricac kao njegova H
dalmatinska e ta .
Borci ovih dviju eta, u naj, eem broju l anov i i kandidati KPJ i skojcvci, kao hrabri i di ciplinfrani borci svojim primjernim ponaanjem i odno om prema narodu i borcima Uke, kroz mjcdniku borbu dali su vcomn
znaajan doprinos rat\ ijanju i jaanju brnti.tva i jedinM\la Srba i Hrva ta,
na spreavanju manc\'ara talijanskog okupatora i njegovih slugu i lime
pomogli u jaanju 08-a zbog ega su o Lali u t rojnoj uspomeni narotl.1
i boraca Likc. O Loj njihovoj ulozi i asno izvrenom zadatku koji je prcu
nj ih postavila Purlijo i drug Tita kazuje i ova ploa koju im je u znok
sjea nja i priznanja postavio narod njihova j ovog kraja.
e t iri

82

SPOMEN - PLOCA
SJBE IK - Dolac - dom V. K. Krkac

r
VESLA\M~ 0\IOC KLU8~

STRELJlNm on F~~5l~
194'-1 COO\NE
PDGINULln U NAROONQt\ \lSl ~N\<.\l

POSTAVLJA ovu Plotu

U ZNAK SJE[ANJA
. V.K KRKA"
SIBENIK

t X\. 1959

VESLACIMA OVOG KLUBA

STREUANIM OD FAISTA
1941. GODI E

I POGINULIM U

ARODNOM USTANKU

POSTAVUA OVU PLOCU

U ZNAK SJECANJA
V. K. KRKAu
lBENlK 1. XI. 1959.

Plota 80 x 60 cm je i:.raeua i: bijelog bruenog brakog kameua

s tekstom ispisan im 11re:.a11i111 tiskanim slovima oboje11im crno. Privde11a je uz fasadu :grade sa 4 poci11a11a vijka.

83

Dola!>kom lalijan!>kih fn!;i ta u ib~nik, odmah je prc t::io waki dru

tveni i sport ki ivot u gradu. Tada je dolo do potpunog prekida djelovanja
veslakog kluba Krka . rasi ti su potpuno uni..,tili r>IO\ nt rark kluba koj a
M. sastojao od 6 s portskih amaca i preko -W vcsala, a tlrul' eni dom :.u
prctvoi ili u 'oj ni magazin. Okupatorska \ las l je uporno pokua\ ata da
ponovno oi.h i \e:.laki pori u gradu koji bi po,h 11io njenim politi kim
ciljc\ ima. Talijani u lome ni u uspjeli jer su nabi i na odlua n otpor
ibenskih ' eslaa.
U teko vrijeme neprijateljske okupacije ibenska napredna omladina
01ganizirano se pripremala da prui orufani otpor lasistima. Meu tom
omladinom nalazili su se i mladi veslai Krkcc.
Meu pr\'im /rl\ama okupatora u gradu nalazili su se i vc Ja i sibenske Krkcc - komuni ti i sl\oj ~\ci .\Jare 811jn,, Drt1t:o J1111akol'ic, /11c:a La,ic,
Blat VW i Duko Vrljevi. Njih s u talijanski fais ti osudili na smrt i
sldjcljoJi 13. listopada 1941.

Svirepi poslupci talijanskih [aisla jo suanije su rozvili borbeni

duh nae omladine kao i njihovu odlunost da se orujem :.uprotslavc
neprijatelju. Omlacl lnl\ je odlazila u nal'odnooslobod i l a ku borbu. a mccb
njima su se nalazili i ibens ki \eslai Rade la111baa, Si111e Klari, Bra11ko
Trlaja, Fra11e Za11i11ovi, A111e Grubii, Mile Bttjas, Da11e Polo111bi10 i A11w
Jurini. Svi su ooi kao borci NOV i POJ poginuli za slobodu.

84

N p LO CA
12
SSIBENJK
p OM E - - p n' laz tvornici br.

85

OVDJE JE
12. II 1942.
DRUG STIPE NINIC
DOCEKAO S ORUJEM
FAISTlCKOG OKUPATORA
I GORDO PAO
ZA PARTIJU I SLOBODU NARODA

Ploi!a 90 x 80 cm je izraena i :. bijelog b1 u~e11og bratkog ka111e11a,

.) t eb1om ispisanim urezanim tiskanim slovima, crno oboje11i111. Posta vljena
je na proelje rC'd11e ku " tf111ga ST'PE NINI C4 11 Crnici.

S1i pe Nini, rodio se u ibeniku 19 15, po zanimanju postolarski radnik. Ve od najranije mlodosU p1ikljuio se naprednom revolucionarnom
pokretu, l an je URS-O\ ih indi kata i l an KPJ od 1937. U 1940. l an je
Rajon kog komiteta KPH Sibenik - zapad, a godinu kasnije l an Mjesnog
kvmitcta KPH Sibenik.
Pos lije kapitulacije s lare Jugosla\ije po dircktid Partije ..,akuplja
onai.je, sklanja ga, intenzivno radi medu mladima na organiziranju i ukl jue nju u NOP i pripremanju za oruanu borbu protiv okupatora. lako
fais t iki teror iz dana u dan posLaje s\'e jai, on ne uspi je\ a pokolebati
ni za tra ili ovog smionog i hrabrog lana Partije. Vraajui c sa jednog
od mnogih zadataka koje mu je Part ija povjerila, docckan je od talijanskih
fais ta i u okraju s njima, trojicu ranjava, od kojih jednog smnno. I sam
ranjen, biva uhvaen i s trijcljan 13. \'eljae 1942. na Raskrii.ju. Tako se
ugasio ivot is taknutog revolucionara i ovje ka koji j e sve S\Oje spo obnosti
i snage posvetio radnikoj klasi, Partiji i narodu. U vrijeme pogibije bio
je lan plcnuma Okru'l.nog komiteta KPH za sjevernu Dalmaciju.

86

S P O M EN - PLOA

l BENJ K, Ulica Petra Grub1ita br. 3

U V RIJEME NAJZESEG DIVLJANJA

FAfSTICKOG OKUP.,4TORA U O~UJKU
1942 CO DINIE. ~ENE SIBENIKA MASO V NO
SU OEMONSTRIRALE ULICAMA O VO G
G RADA. I TO U ORGANIZIRANOJ
A KCIJI KAO SE NA OVOM POO~CJU
STVARAJU PRVI ODBORI A F Z - A
U POVODU 30 PROTEKLIH , G OOll'IA
OD TE AKCIJE. A U ZNAK SJEANJA

I PRIZNANJA ENAMA SIBENSKOG

PODRUJA ZA DOPRINOS

N 0 B-1

OVU SPOMEN-PLOU PODl1E

OPINSKA KONFERENCIJA
Z A DRUTVENU AKTIVNOST tENA

SlllENIK . 9

PllOSINCA

1972

U VRIJEME AJZECEG DIVWA JA

FAISTICKOG OKUPATORA U 02:UJKU
1942. GODINE, ENE JBEN IKA MASOVNO
SU DEMONSTRIRALE ULICAMA OVOG
GRADA, I TO U ORGANIZIRANOJ
AKCIJI, KAD SE NA OVOM PODRUCJU
STVARAJU PRVI ODBORI AF - n.
U POVODU 30 PROTEKLIH GOD INA
OD TE AKCIJE, A U ZNAK SJECANJA
1 PRIZNANJA ZENAMA SIB ENSKOG
PODRUCJA ZA DOPRrNOS NO B -I
OVU SPOMEN-PLOCU PODIZE
OPCINSKA KONFERENCTJA
ZA DRUTVENU AKTIVNOST 2:ENA
IBENIK, 9. PROSINCA 1972.

87

Ploa 1JO x 72 cm je i:raena iz bijelog bru.fonog /Jrakog kamena

s tek stom ispisanim ure:.a11i111 ti'ika11im slovima crno obojenim. U:. fasadt1
zgrade je privdena betonskom masom i kro111ira11im vijcima.

Odmnh nakon Lalijan ke faistike okupacije i /.ene ibenskog podruja

e ukljuuj u u narodnooc,lobotlilaki pokreL. AntifaisLiko i rodoljubivo
oprcdj\!ljenjc :cna ovog kraja ima svoje korijene jo iz prcdratnog vremena.
KP djeluje preko roznih kullw-nih i '>pOrtc,kih dru tava i sekcija (u (,koluma
i poduzeima).
U okupiranom gradu, kao i na itavom irem podruju, bujao je
ikgalni rnd za NOP. U drugoj polovini 1941. sastaje e u Sibcniku aktiv
1.cna. u kojem je svaki se ktor grada imao predslnvnicu, sa zadaLkom da se
prie organiziranju ena u Antifaistiki fronl /.cna (AF) radi lo masovnijeg njihova uklju e nja u OP i NOB. U ibeniku je u lipnju 1942. osnovan
lnicijalivni grad'>ki i 2 rajons k~ odbo1a AF2.
Demonstracijama ena ibcnika koje je organizirao Mjesni komitet
KPH u ibeniku 27. oujka 19-l2, prethodio je pi.:riod 'idljivog nezadO\'Oljstva
1hog vrlo loeg i krajnje oskudnog snabc.lijevtrnja zbog ega je 20. oujka
1942. dolo do demonstracija i pred talijan..,ke opine (sadanja zgrada
carinarnice) u kojima je sudjelovalo oko 300 ena, uz u1.vike: Kruha.
kruha! Ove dcmons lracije su Le kom mukom umirene uz obeanje predstavnika okupaLor kc vlasli da e obroci kruha i drugih namirnica biti
poveani.

Zborno mjesto za demonstracije 27. oujka 1942. bilo je na obali

kod bive ribarnice gdje se, negdje oko IO sali, sakupilo ena i omladinki
\ic nego u pn im demon traci jama. Okupi janje je bilo dobro organizirano
i ni,ic dugo trajalo, ali i to je bilo dovoljno da fa";istika polici ja opa.'i
da e neto sprema i da je ubrzo bude svuda po gradu. Jedna grupa agenata na motociklima pribli.i.ila e ma i okupljenih ena. Vie se nije moglo
ekati i ene u pole obalom uzvikuju i proliv rata, gladi i kupae, pa
su se zatim u li uzvici: Dolje faizam!, 11Van s njima! itd.
Policija je odmah intenenirala. Sa svom surovou je nasrnula n:i
dtmonstrantkinje da bi razbila demonstracije. Uz kundake upotrijebila je
I vatrogasne mrkave. Ali, ene sada po grupama uputile su e k opini
i centru grada i u~pjele u manjem broju probiti ~e do Poljane. Nastala
je hapenje uz batinanje i otimanje. Za sudjelovanje u demonslracijama
uhapene su 43 omladinke i ene od kojU1 je 31 izvedena pred ud.
Nakon ovih demonstracija Mjc ni odbor AF uputio je enama ibenika i okolice po cbno pi mo u kojemu ih pozi\'a da e to aktivnije
ukljue u NOP, u zajednicku borbu s ilav im na im narodom zn i... tjcrivan1e
fais tikih iuoda.
Slijedei primjere svojih sinova, mueva i brae, ene ibenika
masovno su se odazvale i sudjelovale u narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji dajui time veliki doprinos opoj borbi protiv taJijanl~og i njema kog okupatora i domaih izdajnika.

88

S P OMEN-PLOCA
I BENlK, Obala palih om ladinaca br. 10

,..f
"""'

NA OVOM MJESTU 12. IV.1542 CODINE

POCINULI SU HEROISKOM SMRU
OD FA ISTIKIH OKUPATORA

'

DRUCOVI
BAAANOVIC ANTE

CRVAK MOMILO
TRLAIA ANTE

CLANOVI MJESNOC KOMITETA SKOJ- SIBENIK

U ZNA K SIEAN J A 1_PRIZNANIA
OVU SPOMEN PLOCU PODIZE

OMLADINA CRAOA IBENIKA

10. X. IS4 9 COD.

A OVOM MJESTU 12. IV 1942. GODINE

POGl NUU SU H EROJSKOM SMRCU
OD FAISTT CK ll 1 OKUP\ TORA
DRUGOVl
BARANOVlC A TE
CRVAK MOMC!LO
TRLAJA ANTE
CLANOV l MJESNOG KOMITETA SKOJ-A IBENIK
U ZNAK SJECANJA 1 PRTZNANJA
OVU SPOMEN PLOCU POD l :tE
OMLADINA GRADA lBEN IKA
10. X. 19.J9. GOD.

89

Ploa 90 x 60 cm je hraena iz bijelog bmenog brakog kameua

s tekstom ispisanim 11rew111111 1iska11im i.lovi111a cmo oboje11i111. Po sredini,
u njenom gornjem dije/11, 11klesam1 ie u crnom krugu bijela zvije~da petuk raka 15 x 15 cm. Ploa je privrena uz fasadu kue sa 4 eljezna vijka
i beto11sko111 masom, a postavljena je ua zgratli u kojoj se i odigrao dogaaj
o kojem ispisan tekst govori.

12. travnja 1942. u Docu. u Lanu M omliln Crvc1ka, saslao se Mje ni

kc milel SKOJA Sibcnik u sastavu : M omilo Crvctk, Altle Barc111ovi, Ant e
Trlaja, Mili11oj A/eksa i Darija Ma11ojlo 1 i. Sckrctnr Kom il cla Di11ko Buja ..;
bio je odsutan pa je sastan kom rukovodio M. Cn1ak.
Obavijeten od jednog svog dounika da se u Docu, u ku i br. I i 3
odrlava aslanak komu ni !> li ki h elemenata, komandant politikog odsjeka
fo i Like policije vicebrigadi r Caprara od luio je da odmah stupi u akciju.
U toku sastanka Mjesnog komiteta SKOJ-a, raisliki agenti su iznem:ida upali u zgradu. Clanovi Mjesnog komiteta, iako u b..:znadnoj situaciji,
branili su se pruajui otpor faistikim agentima. Mo111ilo Crvak, prije
nego j e pao ~mrlno pogoen , uspio je pitoljem raniti tri agen ta, medu
kojima mrlno vicebrigadira Capraru. A11te Baranovi se goloruk bacio na
jednog agenta u namjeri da <;e domogne pito lja koji je Crvaku is pao iz
ruke, ali pada mnno pogoen s dva metka. Aute Trlaja pri pokuaju
bijega takoer pada smrtno pogoen hicem iz pitolja Dvoj ica l anova Komiteta su uhapeni i od Specijalnog -.uda za Dalmaciju u noi 13. t ravnja,
os ueni na kaznu smrti. Posl i je lri elana O\la im je kazna z~m ij e njena za doivotnu robiju.

Kako se isLO\'remcno u su jedst\'u odi-l.avao i sastanak jednog rajonskog komiteta SKOJ-a, prisutni su, uvi pucnje, us pjeli brzo spalili sav
kompromitirajui materijal. Kod sebe nisu imali oruja.
Na astanku

rajon ~ kog

komiteta SKOJ-a uhapene su dvije drugarice

takoer u noi
13. travnja, osueni na robiju. Jedna drugarica bila je osue na na kaznu
smrti, aU joj je poslije 3 dana ova kazna zamijenjena za doivotnu robiju.
Pogibija hrabrih lanova Mjesnog komiteta SKOJ-a i uenje njihovim
drugovima izazvali su u ibcnik:u sveopu 1.alos1 i ogorenje naroda protiv
fa i s ti ki h zlikovaca i njihovih dounika.
Herojsko i dostojanstveno drlanje poginulih i uhapenih drugova
i drugarica, omladinaca skojevaca, bio je svijclli primjer i poticaj om ladini
ibenika da ustraje u borbi do konanog osl oboenja zemlje.
i dva druga koji s u po Specijalnom s udu za Dalmac iju,

90

SPOM E - PLOCA
S lBE IK - Ulica Trig\tn !.ka br. 18

U
A

'JVO~ ~\.:t1

UPt'JA "942.
CSNCVA~ JE

1:

J ATl\'\J' G~ A'.JSK\ CJ30~

ANT'r ~\ST'CKOG FRDN-A

ZE 1A

5_:3:r~CC.J.IJ8 V: G

3E'fli~:.

l! lS- :''::;:s::-:. ';:''J'S JtCE

l r, ;: ;;:7"E'"':'J";: '-=-a ,.'l;:>CS!.. ~'''J~

: oR: :: ~ - s. X'I :=.e..z : :>;,S: ~SI'':"'

U OVOJ KU l
4. LIPNJA 1942
OSNOVAN JE
I ICIJATlV I GRADSKI ODBOR
ANTlFAS ISTICKOG FRONTA ZE A
SLOBODOL..l U BIVOG
fBENfKA
U CAST DVADESETE GODIS NJJ CE
l KONF ERENCIJE AFZ-a J UGOSLAV1JE
ODRZANE 6-8. xn 1942. u BOS ANSKOM
PETROVCU
KONFERE CUA ZA DRUSTVENU AKTIVNOST
ZENA OPCI E IBEN l K

Spo111e11-plota 7'"> \ 911 c111 je i:.rade11a i;: /)ije!lng 1JmSe11og IJrntkog kaml'
"" Tekst je i~pi:>rm 111e::a11im tiskanim 'ilovima crv(no ol101e11i111
91

SPOMEN - PLOCA
SIBENIK, Ulic3 Vladimira

azora br. l

U OVOM SU DOMU
PREDSTAVNICI NARODNE VLA.STI I ORCANIHCIJA

U TOMU

GRADA SIB(NIHA
OSLOBOOILAHOG

RATA

LIPNJA 191,Z. GOO IN(

STVARALI BORBENE I DJELOTVORNE ODLUWE
PROTIV T AlJANSMOG I HJ EMAMOG IA'VOJtW.tA
ZA SLOBODU PRAVDU I BOLJI IVOT
SVOJ[ SOCIJALISTltta: 00t10Vltt[
27 SIPnJ4 mi

nAROOnl ODIOll GRADA

'

''" ""'

U OVOM SU DOM U
PREDSTAVNICI NARODNE VLASTT T ORGANIZACIJA
GRADA SIBE IKA
U TOKU OSLOBODILACKOG RATA
LTP JA 1942 GODINE
STVARALI BORBE E I DJELOTVORNE ODLUKE
PROTIV TAUANSKOG I NJEMACKOG ZAVOJ EVACA
ZA SLOBODU PRAVDU I BOUI 2:1VOT
SVOJ E SOCIJALISTICKE DOMOV TNE
27 SRP NJA 1953

NAROD N l ODBOR GRADA

lBEN lKA

Ploa 150 x x80 cm je izraena iz bijelog bra kog brue11og kamena

tekstom ispisa11i111 u rezanim tiska11im \ lo1i111a ci 110 obojenim. U:. fasali11
zgrade je privre11a beto11skom sm jesom .
~

92

U ibcniku e u toku 1941, kao i u drugim grado\'irna Dalmacije

oi.nivaju odbori narodne pomoi i akcioni odbori.
Odbori narodne pomoi su imali zadaLak da od rodoljuba prikupljaju
pClmo u novcu i hrani, a radi izdi-lavanja ilcgalnca i njihovih obitelji.
Tokom vremena, s razvojem NOP-a i provoenjcrn organiziranih akcija
prntiv neprijatelja, :.ve vei broj rodoljuba, okupljenih oko organizacije
narodne pomoi, suujclovalo je u njima neposredno ili posredno.
U studenome 194 1. l>tvaraju se u ibcniku prvi akcioni odbori, organizjranj po :,trukama i i.lalc7imn. Meu prvima formirani su akcioni odbori
radnika i namjetenika, a kasnije teaka, intclck1ualaca, trgovaca i drugih.
Akcioni odbori obuh\atili su u svoje redove sve one rodolj ube koji
su do tada \ec bili obu lH acni radom narodne pomoi i davanjem materijalnih i.redsi.ava, ih '>11 nekim drugim doprinoi.om 1a OP manik~lirali !>\'Oj
paLrioLizam i o<.lano!.t NOB-u.
Kad su akcioni odbori okupili veliki broj rodoljuba ibenika i pokrenuli ih kroz mnoge forume u borbu proliv okupntorn, ukazala se potrcb.1
si varanja jednog organa koji bi s tao na elo tih odbora i davao im jcdin!>t vcne smjernice u dal jnjoj borbi.
U lipnju 1942. u Sibcniku se, u o\oj zgrat.li, rormira Narodnoosloboodbor. klica no\c narodne \'lasti, koji je bio izabran na jednom
sa tanku pred::.tm ni ka veine akcionih odbora u gradu. NO odbor je imao
sedam l anova.

dilaki

93

SPOMEN-PLOCA
BOGDA OVICI

U OVOM MJESTU
10. RUJNA 1943.
FORMIRA A JE
Vlll DALI"1AT I SKA BRJGADA (JBENSKA)
SPOMEN-PLOCU PODLZE UDRUZE JE DOMICILA
VITI DALMATI NSKE UDARNE BRIGADE (lB E SKE)
BOGDANOVICI 10. RUJNA 1980.

Spo111en-ploa 100 x 48 cm, izrade11a iz jabla11ikog sivo-crnog mramora,

posla11/je11a je 11a fasadu Os11ov11e Jkolc ~a koju je privreno sa eti ri
mesingtma vijka.

94

U momentu kapilulacijc l Lalije u Dalmaciji je buknuo opi narodni

ui.Lanak. Tisue novih boraca stupilo je u redove NOVJ, to je omoguilo
st"aranje novi11 brigada. Iz ibenika i ibcnskog podruja oko dvije tisue
boraca stupilo je tada u redove narodnooslobodilake voj ke. Od dijela
nO\'Opridolih boraca formirana je 10. rujna 1943. u selu Bogdanovii (ranije
Sratok), oko
km od Perkoviea , 8. dalmalinslrn brigada kojn je, zbog
i.voga sastava, nazivana jo i ibeni.ka.
U momentu formiranjn brigada je imala oko 890 boraca, svrstnnih
u etiri bataljona i brigndne prilapskc jedinice. Ve prvih dnna, nakon
formiranja, brigada je imala prve okraje s okupatorom na podruju
Primotena - Prapatnicc - Trolokava, i. osloncem na Mosc. Zatim i.u
u!>lijcdili pokreti i borbe u Cctinjskoj krajini, na Dinari i u Vrlici. Krajem
1943. i poetkom 1944. brigada je sudjelovala u prebacivanju ranjenika
sa Dinare na obnlu da bi se zalim ponovno vratila u Cctinjsku krajinu
i vodila borbe protiv okupatora i domaih izdajnika. Sudjelovala je u o lobodenju Sinja. Knina, Bihaa i Like do Gcncrabkog Stola da bi svoj borbeni
put 7..avrila borbama za osloboenje Trsta.
Od vog lormirnnja do za' rel"a rnta i o lobocnja zemlje, kroz brigadu
je prolo vie od 3.500 boraca od kojih je preko 500 palo u borbi /.a lobodu
i ocijaliwm. Za 1,asluge u ratu brigada je krajem 1944. proglaena udarnom,
a odliko\'ana je i sa dva visoka odlikovanja Ordenom bralsl\a i jedinstva
s::i zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom.

95

S POM EN- PLOCA

fBEN JK

NEETE C)D

11' \ [}
~I~ T-\ -\ ZI ,\11
\I E.

'\R OD ~I

BOR-\C

L EP.~ S~Rl
1 9 1 9 -1 9~4.

NEETE OD
ME E NIKAD
NlTA SAZNATI
NARODNI BORAC

LEPA ARIC

1919-1944 .

Spo111e11-ploa 100 x 70 cm, izra.e11a iz biielog bruJe11og kamena,

postavlje11a je 110 fasad11i zid ~rade os11ov11e skote Lepa Saritc IUl gradskom
predjelu Baldeki11. Otkrivena je 1968. godiue. Na ploi je lik glave izvcde11e
h gipsa i premazaue sivom bojom brom.e. Autor je pro{esor IVO BRANICA
iz Zagreba.

96

Sari Ljeposma lepa J\larko1t1 roena je 1919. u rad nikoj obitelji.

Kako je eg-Listcncija porodice i skljuho ovisila o oevoj zaradj, a ona je
bila tak\la da nije mogla Ladovolji1i potrebe, 10 se Lcpu, kao djt:\Ojica,
u svojoj 14-toj godin i zapol.ljava i mdi kao teks tilna radnica u Sibcniku.
\ rlo rano se ukljuila u napredni rnd niki pokrcl i postala lan URS-0vih
ind1kala, a 1939. bila primljcna u lanM\O SKOJ-a.
Od kapitulacije Kraljc\ ine J ugoslavije Lcpa se aktivno i organizirano
uk ljuuje i radi za NOP. U lan s tvo KPJ JC primljena poe tkom 1942.
U oujku udjclujc u pmmatim dcmonstrac1Jama ena u Sibeniku prot i\I
lt1lijanskog lasizma. jena akth-nost nije o:.tala neznpaLcna od strane fai
s t ike policije koja je u s tudcnomt: 1942. hapsi i dri u atvoru do o:i.ujka
JCJH, kada je od\ ode u logor na otohu Mola 1u.

Po kapitulaciji llalije. koja je ,raljce u ,radarkoj bolnici, Lcpa bjci

i \ raa se u S\'Oj Sibcnik gdje je ilegalno nastavila rad za NOP. U lipnju
1944. Nijemci je hapse i potlvrg:waju naj s tranij im muka ma. fodine njene
rijei su bile: Od nu.nc nccctc nibda nita sv..nati . Os tala je onakva
kuha je bila, tiha, hrabra i do Ijedna idealima 1.a koje c borila i rtvo\ala.
Strijcljnna je JS. lipnja 194-L na Pe inama, nedaleko od Mandoline. U
u ajnu uspomenu na O\ u hrabru i dosljednu rcvolucionarku jedna osnovna
~kola u Sibcniku nosi danas njcno ime.

SPOML'\ICI RE\ OLUCIJ[.

97

S POM E
PLOC'A
SIE IK, Poljana marala Tita

J UNAC KlM BORCIMA

SLAVOM OVJE CANE JUGOSLAVE SKE ARMIJE
KOJI
3 STUDENOG 1944 OVAJ GRAD OSLOBODISE
OD FAISTICKOG ROPSTVA
ZAIIVAL 1 NAROD IBEN IKA
OVU PLOCU POST AV l
3-Xl- 1946

Ploa 120 x 80 cm je iz.rae11a ii.

s t ekstom ispi.\a11i111 111cw11i111 1iskaui111
uokvirena kc1111e11i111 obrubom 11a kojem
I c11a je na gradsk i bedem, danas <.id
teljezna vijka.

98

bijelog bruenog brakog kamena

'i/01ima cmo obojenim. Plota i"
je izvedena omamc111ika. Pos1a1Doma JNA, a privrena sa 4

Nakon osl oboenja Splita i Trogira, Nijemci nastoje zadrati pobjedonosno napredovanje snaga NOV dobro organiziranim sjstemom obrane,
u Lri Linije, u irem rajonu ibenika. Raru toga formiraj u borbenu grupu
Alerman, jaine oko 2.000 vojnika, sa zadatkom da to due zadrti napredovanje jedinka 8. korpusa NOV i da se za lim, u od reenom momentu
i po nareenju vie komande, povlai pravcem ibeni k - Dmi - Knin.
Nijemci s u znali i cijen ili da bi brzim zauzimanjem ibenika od s trane
NOV doveli u piLnnje i obran u Knina za njih t:1ko vanog i posljednjeg
komunikacijskog i obrambenog rajona u Sjevernoj Dal maciji.
rili

Os iguranje komunikacije ibeojk - DrnB - Knin Nijemci s u povjejedinicama lzv. Dinarske etnike oblasti.

elnikjm

Zadatak osloboenja ibenika i unitenja borbene grupe Alerman

povjcreno je 26. divizjji 8. korpusa. Za realizaciju ovoga plana Komanda
26. ruvizije je angairala l. dalmat.insku proletersku brigadu, 3. prekomorsku
brigadu i 11. i 12. dalmatinsku brigadu. Djelovanja ovih brigada, po naree
nju Komande 8. korpusa, podriavana su od korpusne artiljerijske grupe
i jednog bataljona 1. tenkovske brigade. Osim ovih jedinica, u ibenskoj
operaciji, djelovanjem s mora angairani su i I. balaljon III POS (pomorski
obalni sektor) i dijelovi jednog bataljona I V POS.
Bitka za ibcnik otpoela je 1. s tudenoga. 11. dalmatinska brigada
je krenula prema cesti ibenik - Drni i izbila u rajon Konjevrate Pakovo Selo; 12. dalmatins ka brigada nou od I. na 2. studenoga izbila
je takoer na cestu ibenik - Dmi, od Tromiljc k ibeniku, i neposredno
presjekla neprijatelju ods tupnicu iz grada; 3. prekomorska brigada je ostala
u rajonu Slivno - Danilo Kraljice u divizij s koj rezervi.
I. dalmatinska proleterska brigada, u rano ju tro 2. s tudenoga, otpoela
je svoje djelovanje u pravcu ibenika i nakon estokih borbi, sl amajui
nj emaku obranu, uspjela da oko pola noi ue u Mandalinu, a o ko 3 sala

ujutro 3. s tudenoga 1944. i u sam grad. Njena dva bataljona su nastavila

borbu prema Bit icama oapadaj ui zatitnicu grupe Alennan do podnoja Trtra.
Gonjene jedinicama 1. dalmatin ke proleterske brigade i doekane
cd jedinica 12. dalmatinske brigade, neprijateljske snage su pretrpjele pnc
tci.ke gubitke, a uvoenjem u borbu 3. prckomonke brigade. u pr\'im popodnevnim satima 3. studenoga, najvei dio grupe Alerman b io je un iten na
dijelu komunikacije od 1.ascoka Mandi do Konjevra ta. Neprijateljski
dijelovi koji su se uspjeli dalje probiti, doekani su od jedinica I 1. dalmatinske brigade u rajonu Pakova Sela, gdje su im zadani novi udarci.
Od borbene grupe Alerman, koja je broj ila 1.800 vojnika, 3. s tudenoga
u Drni se uspjelo probili do 300 vojnika sa 20-tak vozila. Sve
je ostalo uniteno ili zarobljena od j edinica 26. divizjje. Is tovremeno su
bile razbijene i unitene i etnike j ed inice kod Lozovca i Konjevrata.
naveer

Trei studenoga 1944. godine najvei je datum u povijesti drevnog

:benika. Tog je dana zapoelo novo, socijalistiko razdoblje njegova
razvitka.

99

S PO MEN- PL OCA
IBE lK - Obala Jugosla\'C01>kc mornarice br. 2

ROD E RE OLUCJJE U
rBEN IK U U OVOJ KUCT
BILO JE SJ EDl TE

ZA VRIJEME

OSLOBOENOM

ZEMALJ SKOG ANTffAISTICKOG

V lJEA

ARODNOG OSLOBODE JA
HRVATSKE

OD l.l 1945 DO

OS LOBO ENJA

ZAGREBA 8. V 1945 G.

S lBENTK 29. XI 1959

Ploa

100 :r 70 cm je izraena

iz

cmog bru~c11og mramora, s tekstom

i:,pisa11i111 urezanim tiskanim .\/ovima, zlatno obojc11i111. Nalazi se na fasadi

z.gratle Carinaruicc

100

11

Sibeniku.

Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Hrvatske

<ZAV OH) je naj\ii organ re\ olucionarne narodne vlasti u Hrvatskoj
i no ilac drtavnog SU\erenilcla hrvatskog naroda, ugradcn u procesu NOB
i socijalist i ke revolucije. SM1ranjc ZA VNOHa bilo je rezu ltat dugogodinje
pobjedonosne oru1ane borbe protiv okupatora i Pa\l!lieve DH u Hrvatskoj
i u J ugoslaviji kao cjelini, :.nanog rat.vitka NOP pod rukovodstvom KP
i stalnog jaanja sistema no,c re\olucionarne vlasti.
Dana 3. studenoga 1944. jedinice 26. divizije su o::.Jobodi le ibenik.
LI toku pro::.inca je odlucno do se ZAV OH sa :.vim ::.vojim organima
prcm juti u Sibenlk. Prvi njegovi dijeto' i poeli !>U dola1ili u ibcnik \'P~
11 drugoj polovini mjeseca. Do 31. prosinca 1944. u ibeniku je bio ZAVNO H
u cjelini.
Osim ZAVNOH-a, u ibcniku su bili Centralni komitet K P Hrvatske,
Glavni ud bor AFZ, Glm ni odbor USAOH-a, Pokrajinski komitet SKOJ-a
i dr. Tt. ibenika se rukovodilo svim dru~tveno-po l it ikim i drugim akcijama
na osloboenom teritoriju Hn a tskc. ZAVNO H se brinuo o opskrbi tanov
nit\'a, obnovi i izgradnji, obnO\ i i unapreenju poljoprivrede i drugo.
a inicijalivu ZJ\VNOHa u ibeniku je osnovan Zemaljski odbor Crvenog
kri.a Hrvat kc, Zemaljski odbor za fiziku kullum Hrvatske i Zndru2nl
savez za unapreenje zadrugar tva Hrvatske.
Nakon izvrenih svih priprema u ibeniku, dana 14. travnja 1945.
u Splilu, u staroj vijecnici, na Izvanrednom 1.nsjcdanju ZAV 0 11-a i~brana
je i c;veano proglaenn pna arodna vlada Hrvatske, a 1.n njcnog prcds1ednika ie iLabrnn Vladimir Bakari. Ve 15. travnja arodna vlada H rvatske i ZAV OH vraaju se u ibenik. Kroz cijeli grad masa naroda oduevl jeno ih je po1dravljala i darivala C\ i jccm. Potaknuli dugotrajnim
skandiranjem i poklicima ZA VNO H-u, Tarodnoi ' ladi I Crvatske i Ti tu,
predsjednik vlade Viadimir Bakari i predsjednik Z/\ VNOII-a Vlod imir
Nazor odr~al i su krae go,ore narodu okupljenom ispred zgrade Predsjednitva ZAVNOH-a. Zahva lj ujui na toplom i srda n om doeku, Vlndimir
Bakari je me u ostalim rekao:
Neobino sam sretan da ste nos tako Lijepo doekali pri naem
povrat ku iz Splita. Znamo mi tko je i to ibenik. Znamo za rtve koje
je podnio O\'aj grad, znamo koliko je partizana dao u borbu.
Ba..'i prva klica vlade, organizacija vlasti nastala je u iben iku, tu
jl' ZAVNO H organil.irao svoje odjele koji su se razvili u ministarstva i to
uz onu mora lnu podrku koj u je dao ibcnik, onu sigurnost da ima
podrku naroda, koju je dao toplinom , dao je to vojom svijesti, koju ste
10 vrijeme naeg boravka ovdje pokazali. Ona e nam dati novog podstreka
~ na rad i uvjcreni budite da emo ui niti sve da i m prije pone nae
djelo, da bude rukO\'Oeno u daljnjem radu ba tom toplinom i povezanou sa narodom.
Od formiranja arodne vlade Hrvatske 14. tra\'11ia u Splitu pa do
n jcnog odlaska u Zagreb, nj ena je sjedite bilo u Sibeniku. Slobodno
se moe rei da je ibenik u to vrijeme bio drut veno-politiki i kuJtu rn i
centar Hrvatske. ibenik je posjetilo i nekoliko stranih delegacija i vojnih
misija. hot u ibeniku u lo vrijeme bio je vie ne~o intenzivan. Uz sve
napore u obno\'i grada, organi.dranju i razvijanju svih organa vlasti,

101

dru lvcno-politikih organizacija, snabdjcvanja graana hranom,

i drugim, ibenski dru tveno-politi ki radnici imali su svoje mjesto
i svoju ulogu u svim poslovima ZAVNOH-a. U tome ih je zduno podr.lavalo
sveukupno stanovnitvo. Duboko svj esni vremena u kojem ive, svje ni to
7.;1 ibenik znae dogaaji koj ih su i sami suvremenici, S ibenani su na
S\ akorn koraku i u svak oj prilici ponovo dokazali svoju odanost i podrku
7..AVNOH-u i Narodnoj vladi Hrvatske, a time dokaziv~li i odanost i privr.lenost novoj Jugoslaviji i svom velikom voi - maralu Titu.
Dana 8. svibnja 1945. ZAVNOH se iz Sibenika premjeta u osl oboeni
Zagreb.

Partije i
odjeom

102

SPOME - PLOCA
S ISE I K - Miminac br. 15

U OVOM GRADU U ZGRADI JAROD 1 0G KAZALlSTA SASTALI SU SE

24 TRAV JA 1945 GODlr E PREDSTAV !CI OMLADINE, ANT I FAISTi
KOG FRO TA E A, SlND LKALNlH ORGA IZAClJA, SPORTSKI H
RADNlKA SA OSLOBOENOG TERITORIJA I JA I FORMIRALI
PRIVREMENI
ZEMALJSKI FISKULTURNl ODBOR
HRVATSKE
U POVODU 20-GOD i NDCE TOGA ZNACAJNOG DOGAAJA
OVU SPOM E -PLOCU PODI ZE
SAVEZ ZA F1ZICKU KULTURU H RVATSKE
STBENIK 21 TRAVNJA 1965

Ploa 120 x 75 cm j e izralle11a i: bijelog bruJe11og brakog kamena

s tekstom ispisa11im ureza11im tiskanim slovima, oboj e11i111 cm o.
Nalazi se 110 proelju <.grade Parrizan drut va za sportsku r ekreaciju.

103

POMENICA
S ISE IK

U SPOME UCE IClMA

OVE GIMl AZIJE KOJl SU
U ARODNOOSLOBODILACKOM RATU
DALI SVOJE ZIVOTE ZA SLOBODU
I ZA DOBRO DEMOKRATSKE
FEDE RATIVNE JUGOSLAVIJE
VJECNA IM SLAVA
SIBENTK
15. X 1945.

S pom enica 140 x 110 c m postavtje11a j e 110 I ka tu (tt a11/i) zgrade

e.t Gi11111a:i je ibeu skill lzero ;a.

104

ibenska gimnazija bila je ne amo ugledna odgojno-obraLovna ustano,a ve i i1vori.te i topli dom naprednih omladinaca - komunista i
skojevaca, junaka i narodnih heroja koji su bili nosioci revolucionarnih
kretanja u ibeniku. Jo u 1936. poinje ma ovnije okupljanje gimnalijske
omladine oko naprednog pokreta komunista a krajem le godine u ibenskoj
gimnazij i mladi komunisli orgaoizironi su u SKOJ. Od tada u njoj s tasaju
nove generacije naprednih om ladinaca koji mnrksistiku ideologi ju usvajuju kao svoju orijcmaciju. Nakon 7.avretku sred njo kolskog obrazovanja
gC'Oeracijc gimnazijalaca odlaze na rakullCle i vboke kole gdje Se UZ
redovan s tudij povcwju i ukljuuju u napredni i revolucionarni studcnts!J
pokrel, prouavaju i p1;1waaju marksit.am.
apajani tim idejama sve
aktivnije se ukljuuju u c;vim progre4'ivnim manifestacijama i akcijama
koje organizira i pro\'Odi Partija i SKOJ . Po ebnu akti\'nosl ispoljavaju
u ibeniku u kojem, za \'Tijcrnc kol!>kih rnspu..,ta, vre snai.an u1jccaj na
mlae generacije uenika Gimnazije i drugih kola.
Naji.\jctlijc stranice Sibenskc gimna7ije ispisane su zn 'rijemc revolucije i narodnooslobodilake borbe. kola je to iji su uenici uvijek prvi
ispoljavali patriotske i revolucionarne osjeaje hcrojskog ibenika. Od
dcvclnacst gcnc1 ociju gimnazijalaca iz kobkih godina od 1925. do J944.
ibenska gimnazija dala je velik broj rc,olucionara, boraca i sudionika
re,olucije i narodnoo lobodilakog rntn, i to: ol-.o 1000 uenika i 24 prorcsor::i
preivjelih boraca narodnoo lobodilal-.c \oji.kc i sudionika NOR-a, i NOP-a
od kojih 68 no'>ilaca Panizan kc spomenice 194lc i J 10 pnoboraca, 5
narodnih heroja, 2 ~panjol ska borca i 7 dobro\ oljaca za panjol ku (od
kojih 4 poginula u OR-u). 202 poginula uenika i 3 profesora u narodnooslobodilakom ratu od kojih 80 pnoboraca. Meu borcima koji su iz
ibenika pni o li ~li u partizane 12. kol0\07.a 1941. etvorka su gimnazijalci,
n meu .;estoricom prvih strijcljanih omladinnca u okupiranom ibeniku
1941. e tvorica je gim nazijalaca. Na vicgodin1u robiju i internaciju osueno
je vie desetaka uenika ibcn~ke gimnazije.
Nabrojeni podaci najbolje iluslrira ju o velikom doprinosu koji c;u
uenici i profc ori ibcn kc gimna1.ije dali u borbi protiv faizma i za
slobodu naroda i narodnosti Jugosla\ijc.

105

SPOMEN-PLOCA
lBEN lK, Ulica Borisa Kidri :i br. 38

&O RC

ltt< I WttlO
,ti(
"' rr

llA H~4." 1"rJ,.t.

, . ~
Mi...to.

....... ,

' ""'"'' Jlllttrut otir., Ufl'Jt~DU

frt
l J H1t

Ploa 240 .~ 80 cm je iz.raena i'- bijelog brakog brufcnog kamena,

s tekstom ispisa11i111 ure._a11im 1iska11i111 slovima crno obojenim. S lije1c
stran e postavljena je bronana SPOMENICA 1941. Ploa leti 11a trima
kamenim kom.olicama i privrUena je betonskom masom 110 ka111e11oj fasadi
stambe11e zgrade.
Spomen-ploa j e post<1vlje11a r1 wak znlnwl11osti i sjea11ja 11a pogi1111le
borce i t rtve fnfistikog t erora mje.<=11e <.ajed11ice Brtttstvo-jcdi11stvo , Bal
dekin I, li i 1//111, ko j e su u toku 1941-1945 imale 102 pogimtla borca
i 15 t rtava {aistikog terore/ i f.rtava rata .

106

Lijeva strana

spomen-ploe:

LOVRIC S. VINKO
STANCJC N. ANTE
PAKVALIN M. FRANE

BORCI
PAKVALIN M. IVIA
PAKVALIN F. SUNCANA
PAKVALIN . I. VESELA

:t. F. T.
2.AJA P. ANTE
Des11a strana !.pomr:n-ploce:

U NARODNOOSLOBODILACKOM RATU

1941-1945
DALI SU SVOJ E Z.IVOTE
BORCI
BARANOVIC J . DMfE
BARANOVIC L. MARIJA
BARANOVIC S KRESO
BARANOVIC P. MIRKO
BARANOVIC A KRSTE
BARA'llOVIC P MUO
BLACE S . A~'TE
BUh.OVSKI V. BRANKO
DR.AJKO\ I C $ . ANTI?.
BRAJKOV IC S IVAN
BRAJKOVIC S FRANE
BELA\1ARIC V PETAR
UELAMARIC S MARTlN
BELAMARIC S. STlPE
CALA I. "\EVE1'KA
CEh.0 I JERA
J USJC J . KRESO
J URIC P. ANTE
KRNIC I JOSO
KALPIC J DRAGO
KALPIC J. IVAN
KUNDIC I MIRKO
KOVAC M. MILENA
KOVAC S. OUNKO
KOVAC R. STIPE
KOVAC R. ANKICA
KOVAC M. JOSO
KARADOLE J . DUME
KJ\RJ\DOLE S. IVE
KARADOLE N. LUKA
KARADOLE N lVE
KAAADOLE M. VINKO

CEKO . J . JJUBICA
CEKO I SLAVKO
CICM IR K. TONKO
CICMIR K. KRSTE
clcMIRKO K DRAGO
clCMlRKO M. IVA'll
EREGA F. FRANE
EREGA F MIUENKO
FRIGANOVIC J . MARTIN
FRIGA'llOVIC r. METOD
FR ICANOVIC P CIRO
FRICA.'IOV IC M TOME
FRIGANOVIC M. JOSO
FRIGANOVIC M. LOVRf.
FRICANOVIC J . FRANE
FRICANOVIC A. Mll.AN
KARAOLE

A KRSTE

KARADOLE J . VlNKO
KRONJA M. MlL\N

LUKETA I. JOSO
t.ULETA M . ANTE
MILKOVIC J . JOSO
MILKOVIC J . LOVRE
l\llLKOVIC L. DAVOR
MILKOVIC S. MILKA
MARUSIC J. BORIS
MRKOTA A. STANKO
POUC J. FRANJO
POUC J . ANTINA
POUC F. ANTE
PANJKOTA A. VELIKO
POLI lcAK A. JAKO V
RUPIC J . BERISLAV

CRIJD ISIC K. ANTE

CRU OISIC K. JOSO
CRUBISIC S. MrrE
GRUBISIC P. KRSTE
GRUOISIC P MARKO
CRABOVAC CEDNA
CRUBISIC r. SIME
COJANOV IC V MATE
COJA'IOVIC M. MLADTNKA
COJA'IOVIC M. BI ERKA
COJANOVIC M , EOIUKA
GOJANOVIC M lh.ICA
COJANOVIC A ANTE
COJA'llOVIC B. BL.U
CUBER INA S . RAIN
JUSIC J . MARTIN
IUADICA N PASKO
STOSIC ~ IVO
STOSIC N. LUKA
tBPl\;A I . SOKOLA
ZJACIC M PASKO
l.JACIC M JELICA
ZJACIC P. JOSKO
ZJACIC I' ANTE
ZJACIC P tlVKA
ZJACIC M. KllESO
VUCAK M MARTIN
MILKOVIC S . MIRKO
DOOIC M. MI LE
OODIG M. ANTE
Mll.IC l.. MOMC ILO
IV. ?.U . ORG.
BORACA NORA
SIBENIK 29. XI . 1965.

ZRTVE FAISTICKOG TERORA

BAUS t\. STIPE MU.ETA M. IVE SEPAROVlC M. IVAN SEPAROVIC I A:llTE

107

S PO MEN-PLOCA
SI BE I K, Ulica S. Nin ia br. 27

1.cr11c t1cc

l l CIC IUat
Uli~ 111PC

li 10 1 IAllC a

li . Ili ICIO

1111111 11uo
1111111 111110
111)111 T011C
11~u ru:c
1112u10 llHtu
IDr OOOYIC 11110
IO OI WOWIC "110
IOJttl~ 1&100
1 g11c
l &llC IWO

rnc

~U

""' ,
Cltl&I

'""'"
IU\1- 11U
t lCOfOI
IH !I C n 111C

rn

~;IC 111[

ten
u111c10
111c our
t 1t1c

ll C

Utl!IC GIGO
Utl IC IU Ot

Uli 1c: 1tco1

AIU1 1 llO
11111U I 1010

1111.c ICtt

!1'111 Kili

'c.c. ""
I~

l i!
" ' Ili

"'

I UVllt 1111!

u:111
IU IO!lt

llt
l iti "110
IU IOtlC H Ili
llUOl lC llll
ll~lkl!lt NDl 1
I H tt U lll
IO li -111ca

u 11c11 un

li 1111 l1110
llllU I IP"O
ICl111HI~ U ll

ocr,om n u 1
IUlltl~ IDUO
lOlll 011 I

Ploa 210 .x 110 c111 je izraena i,z bijelog brne11og brakog ka111e11a, s
lekstu111 ispisa11i111 urezanim liskm1int slol'i111c1 cmo ohoje11i111. Na/tri.i se 11t1
/tmuli o.movne fkole ltlnte B 11jas u 111jemC1j zajed11ici Crnica.

Plota je posrnvlje1w u z11ak z.af1 va/11os1i i sjea nja 11a pogin11le borce
/aJ1st iko1: tcr<>ra mjesne :ajetl11ice Cmica koja je, 11 toku 19411945, imala 7I pogi1111log borca i 37 rtava fai:.t itkog leror(I i ~rtava rata.

rr1e

108

PALIM BORCIMA U NARODNOOSLOBODLLACKOM RATU OD

1941.- 1945.
BACEUC VICE
BACIC JA.-.:KO
B.\U'll STIPB
BAUKAS 0A1'1CA
BALlKAS JOSO
BAUKAS KRESO
BAUKAS \1 \RKO
BAUKAS TO\IE
BAUK.AS VICE
Bl..A2EVIC OISCRKA
BOGOANOVIC MlRKO
BOOOA.'llOVIC SPIRO
BOROVIC SALDO
BUKIC PERE
BABIC IVA'll

CliLAR l\IKOL.A
OODIG PITAR
FILIPI MILIVOJ
GULI:- \I !\O
JANJAC f'Ri\NE
JANJAC ANTE
JURICEV KAR\l.ELO
JliRISIC 0 .\"lE
JllRISIC IVO
JlRIS IC GRGO
JURISIC JAKOV
JLRJSIC NE.DA
L.AOt;RA IVO
LA\IBAS \ JOSO

LA.\IB \SA A" I E

l.Al1BAS\ I JAKOV
1.AliB\SA N. JAKOV
l..AMBASA JE.RE
MARIC 'llKOLA
MAKSIMIUA'llOVrc P1\\'E
\1,\TKOnc l'CTAR
MATKOVIC \l\IE

' lMAC STIPE

'L'lllC A'liTE

f\lN IC
1'/ l 'lllC
Nl,IC
\l\IC

IVO
K JOSO
K JOSO KOKA'll
KRESE

''l'JIC lllATE
""IC PMKO
'.\L\IC STI PE
KLMC TOMISLAV
Sl'All IJA RADOSLA \I
SP\HIJA STI PE
S \RIC A\'TE
TRLAJ \ r r . A'.\'TE
TRLAJA R AVTE
TRLAJA DANILO
TRLAJA PUSKO
TRl..AI \ P\SKO
\'IDOVIC \.'llORIJA
\IOOVIC A\T.E

VIDO\ IC Jl!RE

\llDOVIC PETAR
VRBI CIC JAKOV
VUDR \C. \NTE
VUORAC. IVO
VUORAGJAKOV

VLDR\G JOSO
ZA\l'.\O\ IC P A IVO
Z.\'"O\ IC P. D. r\ O
ZA:O-.t!\OVIC P. K. IVO
Zi\~INO\ IC "ADA
ZJ\11.INOVIC NIKOLA
ZA.'1\0\llC PASKO
10-.;JA "llKIC!\

T ZRTVAMA FASJSTICKOG TERORA

BAUK.AS ANTB
BAUKAS Ml RO
BAUKAS SPIRO
BEL\1W\R IC ANTB

ERCECOVIC fRANB
JlIRISIC BOSKO
ZORIN DRINA

1..AMBAi;A
l.AMBASA
l.AMBASA
LA\IBASA
LMIBM\
l..AMB1\SA

A ANTE
P M ANTE
OJ., \li\

KRSTE

MARUAN
MATE

MAKSIMIUA!\OVIC Mt.ADBN
Nl'lllC Mi\'IE
-.:1-.:1c 10\\F.
PA.\Jf...01 \ i-RASE
PEKAS V"KO
MIUCIC JAKOV

VlIDRAC.
Vl!DRAC.
VUDR,\G
\'LDRAG
\'li DRAG
Vl DRAG

I ANTE
I>. J A!l:Tf
BUUC1'KJ\
BO<;KO
DUMA
\.!ARIJA

GRAAN I SEKTORA CRN JCE PODJZU OVU SPOMEN PLOCU

U ZNAK SJECANJA PRIGODOM 25. GODlSNJICE USTA\IKA

.....
o

'

4. VII 1966 .

VIJJ)Ri\G MILIV\
VLDIV\G MIRO
VI DRAG ~TA.'llA
\'l'OR.\G TO"iA
\ LDR \G \ ' ICE
/.\\1'110\llC AlWELf...0

SPOMEN- P LOCA
STBENlK, Obala prvoboraca br. 13

00 I 4 I . 00 I 4 I .
l&YOJIY&Ca DALI IU IYDJI

POTIY TALIJ.alllM I JIMAtlllM

....
..._.
-- =. .
,

- .....
- "
~-~~
:::: ~
~~' ..,,, INCla
mu.1
A111CA
111&. . . .

. . . . . , l&TIC&

-t!C

as

lll9YIC ...'Jt ._,

a.te
.,
-
MI

- mita
ll&J nit . . . . .

- -

IH~'11

-I lflPC
&HYIC ll&J
Ullla

...
MCtaH3
Na '-

w21TYE

llCI
a.111
_

NA

_ . aim

CIU91 ...C..

_ . . . . . AllTA

"'""" ..

BORCI

:::.r:

cW

at&ftIC

.,,. . . . I

A8TI

&1tt

l l d"

.......
ALCI-
- . a PARI
CUIOlll& CICI
'*NA R
Ulll

_a 1nT1
I
. . .,,
r

IUll

MI
AllTIltOC:

aaltit ~

--

IAITiltmt _ .

TERORA

WTllltn l&lll

IUt P&iU

iam

n...t ....

Lifta

rriJIA .....

I IU
J tu
IL&~ I
IUllC Plll
IUllC IAllJ&

ll.elt

ltlCa YICI

PODICOE MJdTAlll ILOU

~lo~a ~00 x 100 cm_ je !zra~11a iz ~ijelog brue11og brakog kamena.

Tekst 1e 1sp1sa11 ure:.a111111 trska111111 slovima obojenim crno. Posta1ljena je
11a fasadi zgrade biv$e osnovne $kole u Docu.
Pl?a je podig11u~a. 11 wak zaltvalnosti i sjeanja na 67 pogi11ulili
boraca r 13 trtava fa1st1kog terora s gradskog predjela Dolac u toku

1941-1945.

11 0

U NARODNO OSLOBODTLACKOJ BORBI

PROTIV TALIJANSKIH l NJEMACKIH

OD 1941. DO 1945.
ZAVOJEVACA DALI SU SVOJE ZIVOTE

BOR C l
ARAS KRESO
ARAS MIRKO
BEl.AMARJC SERO
BELAMARIC JERE
Dl!l../\MAlllC MARICA
BELAMARIC ANKICA
BEROVIC KA1.ICA
Bt:RO\'IC JERE
BEROV IC JOSIP
BEROVIC VINKO
DLACE JURE
BUJAS DINKO
BUJAS NIKJCA
BRAJKOVIC OORINO

DUJ\S MATE
BUJAS VICE
BUJAS MILE
BUJAS DUNKO
OUJAS MARll\KO
BUJAS BOGOM IL
BUJAS lDRA VKO
BOODANOVIC ST IPE
BOODA\OVIC BLA2
BOCDANOVJC ZDENKA
BOODA.'llOVIC SIME
BOODAl':OVIC RINA
BRAJER MAKSIM

CRVAK MOMCILO
COLO\'IC TO'(J
COPI (' ANTP.
DORBIC PASKO
DORBIC MARIJA
OUBERI NA ALt;KSANDAR
GUBCRl\A PMKO
GUBERl\A GROO
GUBERINA l'RA\E
GUBCRl \A MARKO
GUBERl'llA KRSTE
JELO\'CIC NIKO
JURJC S\tlUANA

KITAROVIC Dt..SKO
KITAROVIC AI\ TE
KITAROVIC NIKOLA
KL.ARIC MIRKO
KLARIC S. NI KOLA
KLARIC J NIKOLA
KLARIC MILAN
KLARIC PER.f
KLARIC \1ARIJ.\
KLARIC SIM I!
Kl..ARIC DUJ\KO
\ IARICIC \llRIW
~tAR.TINCEV I C JOSO

NADOVEZA ST IPE
1'.IKOUC IVO
KRNCEVIC SIM.E
KRNCEVIC MILAN
SKOTI MARUA
SARE MUO
SPAROVlC MARKO
SPAROVIC VICE
TA.\IBACA BISERKA
TAM BACA VlCE
VISIC MIRO
VISIC BLA2
2.UPANO\'IC MIRO
BliJAS JOSO

RTVE FASJSTICKOG TERORA

BEROVIC JOSO
BOODANOVIC IVE
BOODANOVIC ROKO

BOGDANOVIC ANTB
COLOV IC NIKI CA
OUBERINA ANTB

SLAVA PALIM ZA SLOBODU

..........

KUtlNA AN ICA
MARTI NCE\llC LINARDO
NJKOUC PASKO

ROCA STM E
ROCA VJCE

vucrc MERCEDES
2.UPANOVIC J ERB

PODlGOE MJETANl BLOKA DOLAC 4. VII J960.

SPOME

- PLO CA

IBE 1K, Trg

pukih

kapcl,ina br. 13

,ALIM &OllCI M A NAROD'IOOSLO&O DILA>.OC lATA

19 4 1-19 4 5

GORICA
4lta.S4 41-TC
U O' 4 BA't
tTU.AlJ 1\0
Al4S llSCU.A
Ll0' J4 I\ O
TllAlJ ~110
U llC Nll.OL A
l. IO ' JA JOSIP
1. rc
HGO ~lloll
ll0'J A MILA'
Tli.ULl'I llA,LO
IL 4CC TO M[
U OS JA rtT.\I
V"-LID11C ra4 ' l
l l 4 le\IC A'(TC
l.\101 PtTAI
ldSI JUIC
n CC\ IC PCTAl
LO\'ll JOSIP
\ u i.1C.tv1c JOSIP
C 4CC MAllO
MAllI OU~l
VULll'\O\ IC COID4' "
OU:-.'LIC U STC
MILAlOVIC AolllJCNlO ZCMC DA t
OU ,l.I !'llkOLA
PAIC ANTt
ZCl'llC OIAGICA
OUNl.IC JIM(
PEU.OVIC >.NTC
zt';IC fl4Nl
GOJANOYlg IVO
PLENCA zou.vito
ZCNIC MAH
GOJANOVI
VICt..0 STACLl~I~ ANTC
ZOllC ZDE,KO
GOJANOVI VINl O STAGLI I JOSIP
11114 ~llR O
JUlAS DINI/.
STACLI I SJ[C ltO
HIL O OllAC.lh
UONJ A aozo
SU llCA PASlO
HMMt Al'Ht
I ? llTVAMA FAISTICKOC TElOlA
I LA1l VIC PASltO GOJAHOY ~ SUU IYI. JOSIP SUNlO NIKOLA
VUllC.l VIC MA llNt;O. ZCN I ANTE ZC NIC PASltO ZCSI SIMA
ZO l lC ANTC . ZOll DI NlA
.IUU NO UDtU1CNJC I O lACA N O llA STA RI C llAD POSTAVI 2' XI 197.&C

"'Tt

PALIM BORCIMA NARODNOOSLOBODILACKOG RATA

l!HI -

1915

GORICA
ALEKSA ANTE
KRONJA f'RANE
STRKA W rvo
ARAS BISERKA
KRONJA IVO
STRKAW l\lIRO
BALIC NI KOLA
KRON.JA JOSTP
SUPE ANTE
BEGO Sll\IE
KRONJA l\ULAN
TIK ULlN BRANKO
BLACE TOME
KRON.JA PETAR
VALIDZIC FRANE
BLAZEVIC ANTE
LABOR PETAR
VISIC JURE
BUCEVIC PETAR
LOVRTC JOSJP
VUKICEVIC JOSIP
CACE MARIO
MARICIC DUME
VULINOVIC GORDANA
DUNKIC KRSTE
M I LAKOVIC M l LJENKO ZENIC DANE
DUNKJC NIKOLA
PA IC ANTE
ZENIC DRAGICA
PERKOVIC ANTE
DUNKIC SlME
ZENIC FRANE
COJANOVI C IVO
PLENCA ZORA VKO
ZEN fC MATE
STAGLfC!C ANTE
GOJANOVI C VICKO
ZOJUC ZDEN KO
GOJANOVIC VlNKO
STACLICIC JOS IP
BUA MIRO
JURAS DINKA
STACLIC IC SRECKO
MILAS DRAG fA
KRONJA BOZO
SKARICA PASKO
STRBAC A.\ITE
I ZRTVAMA FASISTlCKOC TERO RA
BLA2EVIC PASKO. COJANOVlC SIME, lVIC JOS IP. SUNKO NIKOLA.
VUKICEVIC MAR INKO. ZENIC ANTE, ZEN IC PASKO, ZE1"1C SlMA,
ZOR IC ANTE, ZORIC DINKA
MJESNO UDRU2ENJE BORACA NOR-n STARI GRAD POSTAVI 29 XI i9N C.

l l2

Ploa 130 x 90 cm je i:.rae11a h bijelog brue11og

tekst ispisan ure:a11i111 t iska11i111 sl ovima, obojenim crno.

brakog

kamena,

Po srediui plote, u 11je11om gornjem dijelu 11reza11a je <.vije<.da petokraka sa srpom i ekiem. Ploa le:,i na dv;ema ka111e111m ko11zolicama i
privre11a je na fasadi zgrade betonskom masom.
Spo111e11-ploa je postavljena u wak <.al11al11osti i sjeanja na pogi
1111le borce i trtve f aJist ic'kog teroa :;a gradskog pred 1ela Gorica koja je.
u toku 19-11- 1945, imala ./6 poginu/ii! boraca i 17 rtava fa1stikug terora
i t rtma rata.

SPO\tf.:\ICI REVOLl.CIJE

113

SPOMEN-PLOCA
SIBE lK, Zagrebaka br. I

PALIM BO RCIMA NA R ODN OO SLO BODI LA K OG RATA

I 9 "' I - I 9 "' 5
LA C MANO\IC M \NTC
\f~~llO S p4V(
C l A 0 0 li A l A aAl'IU S )LlGIO

AHTULOV M IVO
ANTllLOV M $1L
IAl'llC: C $UTC'I
ltLOTI T coAN
DAMJA"IOYIC: O llUUO
DCNI~ O MILIVOJ

g~:~ g::it~:OJ

COJ A NOVI J ANn

COJA"OVI J. JOSO
HU.UfV J ANTt
JUSI l U tll
JOVANOVIC M NlVll'flA
UPCLI N l O M(

141UTA M TOM[
OMASIC: O MILOIAD
n lAN N VLADl
PI U i\ NOA I Af'iTL
Pi\VICIC I BOlm
llONCt VIC O DANl

llON~A P ANTC

SAlll
IVO
SAlll L TONkO
STU l\ LJ O TO MISLAV
Ull M HIPt
\IAT4YUk I ANTE
2.UNI T HAN ~O
2.UNI T MllJlN lt O

~~~:t~ ~ ~~~~lO
KOVA~VI J MATt

Lf U

DUU M
UCCCOV I I MAlllO
UCCCOV I V NINAD
UCCGOVI I STIPl
U CtCOVI I ZITA
CllJANOVI S FlANt
COJANOVI J IVO

Mi\TA I J IVO
MATA I J PETAI
MACl lCA I VINlO
MIL(TA I MlllO
MIUTA N VICt

~~~'~"' JlMTISLAV

I tRTVAMA f.l I STI'KOG TERORA

AHTULOV M Mi\UO, k OSTi\ r+-G IAF L MILICA l O IAS C lJU I O PlMA N f l ANltO
llJUNA O I Ci\NIZACIJ A S U 8 N 0 ll>\ .$taENllC POS!AVI tT VII 1975 COO f

f"

PALlM BORCIMA

ARODNOOSLOBODJLACKOG RATA

1941-1945
GRAD-OBALA
\llK.\ RIO S PA\ E
A,,-lLOV M IVO
A,,-LI OV \I <11\IE
B/\MC C. SRl:TEN
BEl.OTI T ~ORA
AMJ \'110\ll O MIRKO
OE'lllC O. MILIVOJ
DUKIC , IVICA
OUCIC D. Mit IVOJ
OERrK M LUKA
C:RCrCO\l l I MARIO
CRCl!GOV l V.
l!NAD
CRCEGOV IC I STll'E
CRCCGOVIC I 7lTA
GIUA'llOVIC S fRA'IE
COJA'IOVIC J IVO

GOJAXOVlC J ANTE
GOJA\;0\llC J JOSO
HUUCV J \'ITE
JUSIC K. KRESE
JOVAl\OVIC M . l\C:Vr:NKA
KAPCU N. ROME
KARARA -.. ZVONKO
KANELIC V ANTE
KOVACEVl J. MATE
KRO'llJA I'. A I E
MA1ACIC J . IVO
MATAC IC J . PETAR
MAGLICA I. VI KO
MlLETA B MlRKO
MILETA N. VICE

l 1RTVAMA

FAISTlKOG

LAC'1 "0\ IC M A'\TE

BIA\;foa S SI RGIO
Mll FTA \1 10\lf
OMA IC D. \Ili.ORAO
PLRAN !'.. \'I \OT"
PREllA'.'110 \ I. A'llTI!
P.\VICIC J BORI~
R01'CCVIC I) DANI'
RODINI . 7! J\1 1SI AV
SILA J JOSll>
8'\RIC S. IVO
SARIC I , T0!'..1\.0
STRMIJ O, TO\ll SLAV
LKIC M STll'E
VArAVU"- B Al'\Tl'
tU)'.l I BRA'lll.0
tUMC T. \llUE'llKO

TERORA

ANTULOV M MARKO, KOSlANGRAf L. MILICA. LOll.AS c;, UUBO. l'C\11\ ?>.

rRAl\KO

li MJES~A ORG~ IZ,\CUA SUB!liOR-a SlBE.'(IK POSl/\\11 l7 VII 1971 GOD.

114

Ploa 160 .\'. 120 cm ;e i:.raena i:. bijelog bra kog brt1e11og k amena s
wk.\10111 i'ipisa,iim 11rc;:a11iu1 1iska111111 sl ovima, o!w1e11i111 crno. Pu 'irrtlhi,
u 11je11om gornjem dijelu ure;:ana je ::.vije::.da petokraka sa ~rpo111 i ekiem.

Plot a se nalazi na fasadi zgrade ir.nad prodmao11ice od1ce 11 /J eko:

,,a pruel1u ::.grade 11 Zagrebakoj 11/ici br. /.
Ploa je postav/je11a u ::.11ak za/11 alnosti i sjem1ja 11a po[!.i1111/e hora
i t.rt1e fai s tikog terora gradskog predjela Graci koii je 11 toku IY4/-1 9./j.
i11:ao -19 pogi11ulil1 boraca i 17 rtava faistikog t erura 1 :.rwva rata.

115

SPOMEN-PLOCA
IBENIK, l slarska br. 82 (na ogradnom dvori nom zidu)

116

U AROD 00 LOBODfLACKOM RATU 00 1941 DO 1945 GOD l \JE

U BORBI PRO fl\ MRSKOG EPRIJ TEUA DALI U SVOJE ZIVOTE

JURAS M TOMO
J URAS I VICE
JURAS F ZORKA
KALAUZ B JVO
MARK UNC TN Z TONC I
MTKUl..ANUR V ANTE
MILKOV IC F ANTE
MI LKOV IC S MLADE
Nli rc M JOSO
Nl \l lC J STlPE
PE"JDCLI M GRGO
POUC M DRAGO
POLIC M IVO
POLIC M MrLAN
POLlC M NIK TCA
POL! V STANKO

ANTU AC V BLA:Z
ANTU?\JAC A FRANE
ANTUNAC P JOS I P
ANT UNAC S ROKO
ANTUNAC A SPIRO
BAL E M l VTCA
BALIKAS M SI ME
BAic M MlRKO
BELA~IAR I C D GRGO
BUCEV I C M PETAR

BUJ.\S

ANT E

BUJAS

DANE

BUJAS N MIRO
BURAN STTP E
COPfC M ANTE
SENETA N JERE

POLI C N TOMO

GULI N. I VO
JADRJJEV TC A lVO
JUR S T FRANE
JUP.AS G GOR I KA

RADL A TONDO
RUPI C A MILE
SLAVICA J FRANE
SLAVTC'\ A I VO
SLAVICA J IKO
VOBODA A EMA JQJEL

JUR \S A I VO

JUR \S
JUR \S
JURi\S
JUR!\
JURAS

I JANJA
A. MIJO

AR IC M KRES IM IR

A MLADl NKA
J P;,\ KO
L SLAVKO

AR IC M IARIJA
VI l C M ZDRAVKO
VR LJ E f M DUKO

U ZNAK SJECA JA JA POG INULE DRUGOV E r DRUGARICE A U

VEZI PROSLA E 20 GOD ISNJlCE USTAN K NARODA JUGOSLAVIJE
OVU

POME ' PLOCU PODl E ORGAN IZACIJA

ROD OOSLOBODl L\ CKOG RATA
BLOK vr GRAA

SAVEZ.\ BORACA

u SlBEN IKU

12

vrn

1961 GOP.

Ploa je izrae11a i: bi jelog brufouog bratkog kamena s tekstom ispl

sanim ure:.tmim tiskt111i111 slovima obojenim cmom bojom. I znad uje 1e
i;.\ede11a petokraka :.vi je;.da.
Ploa

borca,

li

JC postavljena
toku 1941-1945, sa

li

4,11ak :alwa/11osri i sjeanja 11a 53 pogi11ula

111j1mie zt1jcd11icc Graa.

podruja

117

SPOME - PLOCA
SlB EN I K - MANDALINA

...

U ARODNO OSLOBODTLAC'KOM Rr\TU 194 1-inS PALI SU K O JUNACI U

BORBI PROTIV EPRIJA"l EI JA ZA BOUI ZIVOT NAS I NASlll POKOLJENJ.\

ARAS 802:0, ARAS UUBO , ARAS KRSTE. ARAS ROSA, BELAMAR1C IKO,
BELAMARLC PETAR, BE LAMAR IC VlCKO, BEROVTC IVE, BRNLC FRANE.
BRNIC PASKO, CVETKOV J(' J ELE A, CVETKOV lC MARA, C TLAK PASKO,
DESPENfC BLA1., DES POT DAVOR. DES POT ML DEN. DESPOT VESELIN,
ERGIC A TE , J URKOVI C A 'TE, JURKOVIC BLAZ, JURKOV IC B020,
JUR KOVIC DRAGO. J URKOVIC IVE, J URKOVIC JOSO. JURKOVlC
KREO, J URKO IC MI.10, JURKOVIC MILE. JuRKOVTC AVTNKA, J URKOVIC VINKA. KUDEUKA DRAGO.Ml URA A TE. Ml URA IVA . MISURA
MI LE. MTSURA VJEKOSLAV, OEGOVlC \ NDA, OZEGOVIC STEVO,
OEGOV IC VELI KO, PENDER PETAR . PE DER STIPE. PER l ANICA,
RAMADA A TE, MMADA JOSO. SKO RTN FCLTCTJE, VUKS IC ANTE.
VUK l BOSILJKA, VUK lC DOBRE, VUKTC GOJKO, VUKSIC JOSll',
VUKS lC MATE. VUKIC ZDRAVKO, VUKOV LJIJBO
ZRTVE FA LSTl CKOG TERORA :
BELAMA Rl JKA, PE DER MARI CA, TRTSNJ!\K RUA
NA 20 GODT1 JI CU USTANKA POSTAV ILA MJFSNA ORGAN IZACIJA
SAVEZA BORACA N. O. RATA MANDALINA

118

Ploa 180 x 90 cm je postavljeua s des11e strane ulaza na starim 4idi11a111a u Ulici Milice i Turka. l:rae11a je iz bijelog bmJe11og brakog ka111e11c. s tekstom ispisa11i111 ureza11im tiskanim slovima, oboje11i111 crno. Na
lijcl'oj s1rm1i ploe je bro11za11i reljef 70 x 50 cm ko11 prikt1z.11je ribarski
brod 11a kojem su 3 partizaua s i:vijenom wsta10111. Spomen-ploa lei na
d1je111a bijelim kamenim konzolicama a :.a proelje starilr zidina vezana 1e
betonskom masom.
Ploa je postal'lje11a 11 :11ak :.a/11alnosti i sjea11ja na poginule borce
i :rtve faJi'itikog terora sa mjesne zajedn ice Mc111dali11a koja je, u toku
19./1-1945, imala 51 poginulog borca i 4 !.rtl'e faistikog terora i !.rtve rata.

119

S P O M E N - PLO C A
IB ENIK, Kralja Tomislava br. 1

~ PALll BCNlCOIA UN.4RODNO"OSLOBODILAKO" RATU OD 1'41-1'45 coo.(\

8AIUNOVIC JOSO
8ARAHOVI(: JOSKO
84RANOYIC $TANKO
BIUNOVIC SlttE
BELAHARIC ANTE IAllE
BELAHARIC ANTE
BELAHARIC KA TICA
BELA"ARIC KRSTE
BELA"ARIC HIRKO
BCRLENCHI JOSIP
FRICANOVIC IVE
F'RICANOVIC :llVKO
COLES ANTE
COLES NEOILJl(A
COLES ROKO

CRUBII BISERKA
ILJADICA BRANlCO
ILJADICA DUHE
ILIADICA HILE
JURAS ANTE
KUNDAJICA HILICA
KURAJICA 9RANKO
LACHANOVIC STIPE
LIl(JAIC F'RANE
MACURA SLOBODAN N.H.
"ARKOTA STANKO
"AROTI HtRHAN
111KULANDRA BOS KO
111KULANDRA ORACO
HIKULANDRA '11RKO
NIENI JAKOV

PIVAC HIKO
PULIC JOSIP
RADIC JCRKO
RUPIC $LAYICO
RUPIC ZIVICO
STt:CIC NEMAO
STOSlC BRANKO
ST0$1C IVE
STOSIC KIRO
STOSIC STIPE
TRQ'.ALDIN fRANE
VRCIC DUHE
VRCI STIP~
ZLATOVI~

JOSO
ZLATOVIC KRSTE
ZRNEVIC DRAGO J

I iRTVA"A FA IS TIKOC TEROR!

BARANOVJC IVE
MAROTI IVAN
PERICIC 11ARIJA
BAIUNOVIC "ARKO
'1.4RII C PAS KO
RELJANO VIC 11ATIJA
S TOS IC NIKO
BCLAr1ARIC J .4KOV lllE MAT ACIC J ER E
CRUBIS IC TONA
MIHALJEVIC VJEKOS LAV A TRINA.JS TIC FRANA
LA C"ANOVI HILKA
111KULANDRA PJ.JO
ZLA.TOVIC 11ARIJA
LA CHANO VIC PERA
NIHAC HA TI.JA
ZLATOVIC VINKO
11ACVRA 110ptCILO
ORBANIC KATA
ZRNCEVIC DRACO I
OSNOVNA ORCANIZACIJA S AVEZA BORACA NO R PLIS AC PODIE OVU PLOU
U ZNA K S IJECANJA PRICODOH 2 0 CODISNJICE UST ANKA.

PALIM BORCIMA U NARODNOOSLOBODTLACKOM RATU OD 1941 -1945 GOD.

BA.RANOV IC ANTE
BARANOVIC JOSO
BARANOV IC JOSKO
BARANOVIC ST\NKO
81\RANOVIC SIME
BELAMARIC ANTE BARE
BELAMARIC A TE
BELAMi\RIC KATICA
BELAMARIC KRSTE
BEtMIARIC MIRKO
BERLENGHI JOSIP
FRIGAl'\OVIC IVE
rRICANOVIC 1 1VKO
GOLES ANTE
GOLES l\EDJUKA
GOLES ROKO

GRUB ISIC BISERKA

IUADICA BRANKO
IUADICA DUME
IUADICA MILE
JIJRAS ANTE
KUNDAJICA MILICA
KURAJIC!\ BRANKO
l.AC.\11\~0VIC STI PE
LISNJAK FRANE
MACURJ\ SLOBODAN N li
MARKOTA STANKO
MAROTI HERMAI\
MI KULANDRA BOS KO
MIKULAl\DIU DRAGO
AllKULA,DRI\ \llRKO
NTCENI JAKOV

PIVAC NIKO
PULIC JOSIP
RADIC JERKO
RUPIC SLWKO
RUPIC 11VKO
STECIC NENAD
STOS IC BRA KO
STOSIC IVE
STOSIC Ml RO
STOSIC STIPE
TROFALOL'll FRANE
VRCIC DUME
VRCIC STIPE
Zl.ATOVIC JOSO
7LATOVIC KRSTB
ZR.l Cl!VIC DRAGO J.

I RTVAMA FAS ISTJCKOG TERORA

BARANOVIC IVE
BARAl\0\ IC MARKO
BELAMARIC JAKOV KIKB
GRUBIS IC TONA
l.ACMl\NOVTC MILKA
l.ACMANOVIC PERA
MACURA MOMC ILO

MAROTI IVAN
'-\ARICIC PASKO
MATACIC J ERE
MIHMJE\llC VJEKOSLAV
MIKUL.A'llDRA PAJO
NIMAC \1ATIJA
ORBANIC KATA

PER ICIC AIARUA

REWANO\ IC \1ATUA
STOSIC NlKO
TIU AJSTIC FRANA
7l.ATOVIC \1ARUA
ZLATOVIC VINKO
LRNCCVIC DRAGO I.

OSNOVNA ORCMIZACIIA SAVEZA BORAC \ N. O. R. Pl ISAC PODl1E OVU

PLOCU U 2.NA"- SIJECANJA PRIGODOM 20 GODlSNilCc US IA KA

120

Ploa 120 x 90 cm je izraena iz bijelog brakog bruenog ka111e11a,

s 1cks10111 ispi.stmim ureza11im 1iska11 im slo11ima. Nalazi se 1w f asadi zgrade
SDK Sibe11ik.
Spcmum-plou je postavljena 11 znak ;:c1/na/11osti i sieanja m1 pogi1111/e

'1orc:e i ~r11c fa~istitl..or tuora mjesne :.ajcd11it'c Pli.foC' koja je 11 to/ u

19./1-1945. imala 48 pogi1111/i'1 boraca i 22 rtve fai.stitkog terora i rtve
rara.

121

SPOMEN - PLOCA
S l BE IK, Tc~aka ulica

.ALhllC I ,.., t&.:

.&l"lfw J lfUIC

.UC'A f l\i AN
ltC.t P lfUll'fCA
lCA J Z0.0JilA

O;

10/1 ,_ I ftU U.ltrU

lfAJk Ovlt ' '""l["
ILICAlt1 ft IVO
llJICI O l lH!lt ~A
IU"l.1 ~ Akt(
J Nlll(Olli

r ''""'r
.
'1'C CALA V

IAIA'tOf'I(

ctO

lUtiQflC o JCOC C1C.f!ll ,.. nur

JtOf1C J AtfT( tru I n tKG
U~&O C: J &MO'tl CUAI I \'ICt
M fl ~ U J JOtD
01,lltUC 11 JOIO
fArllrtlCA I AJlfT C
{fCLCOWlt' W l'.&tO

'"'"''" &1'

l&fl#tCA &. rVA M

uu t ~JIOLA

ltCO J lOUVO

tn""'' ~IC
l(U""'t S ll&hO
llZJ&ll

auha

ttoa

fllOYI

f ULG071 A tOSlLJlf&

ctuoYAc " Ctoo

sH

cut1C

" u11t1c

&

lC

olo

"U91$1C I\ JOSO

OUllSI I

l'CY&P

"" . . ClU9'1

WOtOA

fl,1,US

IVIC

li!

ot1c

J(ltC

J SLODO&llf

I "Pl<O

t .an

V1r;1

OtACO

., o

:a

101rc s OP& CO

U(l.00Vlt

z.o

o
HJO

n1ucora A au.1oio
OLl'W"Al"t , -.110
PAJOU I IL

,,... ,MOJA

JUIU<Ot 1. oaco
JU lll&kOWU~ S- hE
JuoDVIC J 11att
JUN&WG111C N ft LC
~U4'40Vlt , bO
JutlSIC I' rUtCSO
lOISIC
Lt~u:mt li IY(

"""'~ it
LUSIC " IONDl&

ICO

t\A 1 UL1t.

llOOC f HIL><A

llSCLCJ"" &I OWICAI GPUtSIC S 1>~0

ll&Ct I .~
CIUU# S $UU

Cull "

na1u~C.

"'"'' ~

~~t:: ~ ~~:"

OlG" ll10 '

O&.Mll.0 tlftUlllO'tlt

:Jt.' O"

tADl Ctt I\ " IL.IUD ttaLJ M. ft \IQ

'40Ctlli " ouo
1Q~ I )

tl>!C t
ni.a~1C o 10!0
OIC V )CI (
UGIC> o uol
M llfl~ L JOIO
t'O.INU
11auro
ll"l'10 ~ &'1 1[
'ttOltJ" l
ll("Vlt T
rita ftlltU ZOUA.. 1011 ltKIO , -.U:kOll&Y VUli.tCC"llt Hl'l:O\.

I lJUll

hv&l" " "'"

~b'O , lD

CCllCtO , Nlla:tt

tone

t( itlO l

u~U I ull

Vl>tV1t " OUUtt

YUlt\.lll " Ml'40JC

nvLIC llO
lJltlt , 011" \
IVOIOO tnH' rL lJAtlt , hO

S&lt u n

11t1t n un

AhVALIN 'ICUU r rt IC ' , . ,Ko

tUll&.M ... YUtO
PAlt<Ull' " rtO L ~"t
LJlOUV
PUh&LIN f Vt&O
?lll VC rAt.llTICKO!; Tt ROll A

"

.uuov1C ,OL A 11u1t1t '

Ull

OUN>IL

PtU2DU
""L
PILl!ITA h U IC

PIUC I ouro
POLIC I lfl
P[ HlOYIC " \'ltC

l\P '"'" owtc

"

ftAMt

Hlt
lllAVA t. JOllP
~n t1t 1 Oftllll
~uISIC , " ' "
SINCVA D JO
'UVIClt
$1ftt h11t J ""~o
Pll,1 a11tr . ....a1U cuUCIJa.

lUM&llOYIC lN ll

uv

..

Ul titU tii:l& PUCA - , '

--,.::__~~ '

Ploa ;e st1.stavlje11a i(. tri dijela i veliil 1 e 240 x 100 c111. lzrt1e1w i :
biielog brakog /Jrue11og kamena; t ekst ispisa11 ure:<mi111 tiskm1i111 slovima
cmo oboie11i111. I znad sro111en-plote j e kanu!lli rel jef, po sredi11i kukg Ji!
km11e11a petokraka zvi jezda s glcn om parti zana i go mji111 tliil!/0111 puke.
Ploa je postavl je11a 11 :nak ~all w,111osti i sjem 1 ja "" pogi11ule borce
i trtve faistikog t erora ~ek1 ora Varo koji je, 11 tok u 1941- 1945, imao
118 pogilwlih boraca i 17 i rla\a fois1ikog ceroro i t i taw1 rata.

122

PALI

BORCI

ALBKSIC I. MATE
ALrfREV J. RUBE
BAICA f'. !VAN
B\ICA P NIKICA
BAICA 1 ZORKA
BARA,,OVIC K . T"RANE
B\RANOVIC K. ANTI!
BARA ...OVIC O JERE
BARA'\0\ IC J A''TE
BARA1'0\ JC S. JAKOV
O \Tl'-:ICA J. JOSO
B<\Tl'llCA S. ANTE
BATl"CA P. A1''TE
81\TINICA L IVAN
Bt\RBJ\CA S. NlKOL/I
BEGO J. ZDRJ\VKO
Bl!LAMARIC V. AIHE
Bl!LAMARJC S MARKO
DIZJAK DUSKO
BOGOA-:OVIC M ALEKSANO\R
Bl. \CE I IVA.'
BOLrEK S. DRAGO

8071 l MARGARll'A
BRAJKOVIC A. PAVLE
IJUGARlN P. rva
BUKIC D. BISERKA
BU.\1BA P A1''TE
81,MBA 1
!KOLA
Cl\l.A V. CIRO
CI C\11R \I \tATE
CELAR I \llRO
c ELAR l . VI CE
OUt\KIC \\ JOSO
tRCECOVIC V. PASKO
FILIPOVIC P. CEOO
l'ULCOZI A. BOSIUKA
ORABOV1\ C N. CEOO
CRUBISIC S. ANTE
GRUBISIC A BO:>O
GR\JBISIC M JOSO
GRL:D!SIC K. PETAR
GRUBISIC S. BRUNO
CRUBAN S $ IME
Gt.LI. M. TEO

CUl. IN L. COJKO
CULl'I I. JOSIP
CLJLIN J. IVE
KRNIC M. IVB
KRl\IC L. JOSO
Kl\E/f\ IC T. Rl\TKO
KOV\C P. MU.KA
KRO'J \ K. JERE
ILIJAS J LOBODAN
IVI C I MIRl\:O
l\llC C. MATE
JUNAKOVJC S. DRAGO
JUNAKOVIC S. IVE
JUNAk.OVIC 1 MATf
J U AKOVIC M. MIL.E
JUNt\KOVIC P PASKO
JURllHC P. FRANCISKO
JURISIC V. BRANKO
l..ACMA,OVIC M IVI!
1..,\CM '-"'0\'lC M NIKICA
LL'llC M ~ IKOLA
ULBKOVIC N. ZVONl\11R

MAl ULIC Je IVE

MATUUC K. VICE
MILAS K. DRAGO
MILKOVIC O. JOSO
ML1N1\R O BORTVOJ
MLINAR ZORKA L BORE
MOCIC M. 1302.0
MRKOTA A STANKO
OUVARI P. MIRO
PA'IJKOTA l. MILAN
P~Jl\:OTA I. UUBA
PASK\IAUN 'I. IVISA
PASKVALJN VESELA ~. IV.
PASKVAU1' M. fRANI!
PASKVAUN F SL'IC,\ NA
PLLIZOTA N. STIPE
Pll..12.0TA N. ANTE
PIVAC S. ANTE
PIVAC S OUMKO
POLICI. 1\11!
Pl!TKOVIC M. VICA
PIITKOVJC M. FRANE

POLO\tBITO I OA:-. ILO

RADECIC M MILORAO
R1\ 0ECIC M OUSKO
RADIC V JERE
SfKSO M. ANTI!
SEKSO P. VJEKOSLAV
SEKSO P. NEDA
SEKSO P. NJKICA
SJ:KSO I... TOME
SEKUUC K. 511'10
SVOBODA A. E.\tANUEL
SANTIC A. ANTE
SARIC T. PASKO
MRIC M. UEPOSLAVA

SIMUNOVIC N. JAKOV
'l1 RKAU N . MIRO
TORIC S JAKOV
UCRIC\ D. UROS
VIDAK J . MIRO
VUKJCEVJC NIKOLA
VUK.MA 'I I . RU:tA
VRUEVIC M. DUSAN
\ ULELIJA \I liRVOJB
ZJACIC P DUME
ZJACIC P. PASKO
ZHC IC M. A''TE
1.UUA' A VA.~DA

ZRTVE FA lSTlCKOG TERORA

JUNt\KOVlC A. NHWLA
JUNAKOVlC S. ANTE
OUNKIC S LAV
GRUBIS IC P. MISO
MARICIC ANA z. S I.Mi;

MARICIC S. ANTE
MRAVAK A. JOSIP
KNE.2.IC T OMTTAR
PASINI S INEVA dr. JOS
S ARIC 1. MARKO

PLOCU POOI2.E 1I1 .MJE NA ORGANIZACIJA

UDRU2ENJA BORACA NOR-n fBENTK I. V J961l

123

S POME

- PLO C A

S IB E l K- Ult<.:a brats tva i jcdinsl\'a br. 12

~ r-;~~c:!ONC051...0BODIL l.CKUM
-

Rl.T'-

19't1 1 94TS
:'.A -1 .5U SVO.JE ZIVOT~

RA DNICI OVOG PO!JUZECA

PAI vrct:

IVAHA
IVI " ETA R "ARKA
pc
IRD n ARKA
I V I t!ATE MARKA
SRA ICA J ERE p NIKOLE
S L AVICA I VE P. nATE

"-r VICE

VL.\': MATE S1" 1PE

:\'RL~AI\ JQSO S B1 E

a ... c A"ITE P. J;\l(O A

SUNKD N IKG L ~ p 11.\RU
P Ell.4~ l Y:J P. 11 ATE
MIKULANDRA a t,NE P. =''"''::

JUR.A c; A

NA- VJENU USPOMENU sv o_JIM ORUG...O\ i1KOLEKTl\I POOUZECA,. KRKA

16 IV 1960 POSTAVI

U NAROD OOSLOBODILACKOM R \ TU

1941 - 1945
DALI SU SVOJE :2:1VOTE
RAD rc 1 OVOG PODUZEC
PAl C VJCE IVANA
JVl C PETAR MARKA
IVlC CIRO MARKA
1vrc MATE MARKA
BR.t\lCi\ JERE p. NTKOLE
SLAV ICA IVE p. MATE
JURAS ANTE VICE
N

124

VLAIC MATE ST IP E
CVRUAK JOSO lM E
BlLI C ANTE p. JAKOVA
SUNKO N IKOLA p . MARKA
PEKAS I VO p. MATE
MlKULANDRA DAN E p. S lM E

VJEC U USPO~ IE~U SVOJ IM DRUGOV IMA

KOLEKTIV PODUZECA KRKA
15 IV 1960 POST>\VI

Ploa 100 x 70 cm je izraena iz /Jijelog bmfe11og brakog kamena s

Lekstom fapi.sa11i111 11r11za11i111 fiska11i111 '/01 1i111a cmo obojc11i111. Naln:i se 1w

fasadi zgrade u dvoritu OOUR Krka.

ibenski veletrgovac i t vorniar Stipc are (poslije oi.lobocnja zemlje, zbog privredne suradnje s okupatorom i na loj o novi stjecanja bogatstva, konfiscironn mu je imovino) u predratnom razdoblju S\Oje ion:iko
\cliko bogablvo po,eavao je bezdunom eksploatacijom wposlcnih radnika.
Borbu 1.a bol je uvjete rada i livota radnici -;u vodil i preko sindikata
u kojima je Partija osigurala i imala veliki utjecaj.
Odgojeni u duhu naprednih ideja, radnici zaposleni kod ovog velelrgovca od prvih dana okupacije :.c oprcdjelju ju i rade za NOP. Meu
mnogima koji su i.udjelovali u NOB-u , njih lrinacs torica je svoje livote
dala u borbi za :.lobodu i i.ocijaJizam.

us

OSTALA MJESTA

S P O M E N IK
BANJ EVCT - KA TC

l'0\111'1CI REVOLUCIJE

129

TEKST NA P REDNJ OJ STRANI :

MJESNA ORGANIZAC IJA SUBNOR-A
PODIZE OVAJ SPOME l K NA VJEC U
USPOME\lU SVOJIM PALIM BORCIMA
KOJI SU DALI SVOJE ZIVOTE U OB-I
OD 1941-1945. G.
BANJ EVC I 1953. C.
IMENA PAUH BORACA -

i!.tona strana

BARADIC B. JOKO
BRKOVl A. KREO
BRKOVl B. l ME
BRKOVl I. Vl CE
DIDAK I. ALBERT
KRAUEV l M. ANDRIJA
KRAUEVl M. MARKO
KRAU EV1 M. M ILAN
KRP LNA J . NIKOLA
UUTrC A. MART IN
SAVJC M. DA1 I CA
SAV l V. J AKOV
SAVl J . ZORKA

JMENA PALI H BORACA -

pomcnika:

SAV l . TOMISLAV
SAVl C . TONKA
ARLlJA S. IVAN
ARLIJ A S . JAKOV
ARLIJA S. PETAR
TROSKOT . A TE
TROSK.OT B. JAKOV
1 ROSKOT J. JERE
TROSKOT J . LUKA
TROSKOT M. MARIJA
1 ROSKOT J . MILICA
TROSKOT M. S RECKO

lapadna strana spomenika:

SLAVA PAL1M BORClMA

BAKOVTC D. ABRAM
BAKO V IC I. KRIZAN
BAKOVl B. NI KOLA
BARADl J. BRANKO
BARADIC P. lME
BRKOV! C D. BOZO
BRKOVlC G. lVAN
BRKOV lC B. LJUBO
BRKOV I A. MATE
BRKOV l A. PETAR
BRKO\l l C P. PETAR
BRKOV l M. VICE
BRKOV l C I. ZVO KO
BULAT N. BOO
KRAUEV l N. DUSAN
KRPl NA B. JOSJP
KRPI A . KR IZAN
KRPI A F. STANKO
NAK I EN J . B ERIVOJ
NAK ICEN J . !VAN
POLEGUBIC M. ! VAN
POLEGUBIC I. JAKOV
POLEGUBl I. MATE
130

SAVTC J . ANTE
SAV l M. BOZO
SAV!C A. IVAN
SAVJC S. ! VAN
S AVI C l. JOSO
SA J J . POLAR
AVLC I. RUZA
SA VlC L. STI PE
ARLlJA M. ANTE
SARLUA F. ANTE
S ARLIJA B. J AKOV
ARLUA M. STIPE
TROSKOT M. ANTE
T ROSKOT l. BLAZ
l'ROSKOT N . A TE.
TRO KOT T. IVA
TROSKOT _ JERE
TROSKOT A. JOSIP
TROSKOT S. JOSIP
TROSKOT N. UUBO
TROSKOT J . MARKO
TROSKOT I . S l ME
TROSKOT N. lME

Spomenik je podignut na v1ec11u uspo1121!11u pali111 borcima iz Banje

rnca i Ka~ia. Oba ova mjesta u 1110111e11tL1 otkrivanja spo111e11ika pripadala
.w opi11i Stm1ko1ci, kotar Sibenik. Da11as SLI Ba11jevci u sastavu opine
Bc11ko1ac, a KaJi opine Sibenik.
Na postolju, izgrae11om i:. bijelog klesanog f 11giranog kamena, podig
mit JC beto11ski /afel na ijoj se prednjoj strani 11ala::.i, pri vrlw, 111ra111onw
rtoll 90 :c ./O cm s posvetom a ispod nje kamena ploa 90 :c 120 cm .'I reljefom koji prika1.11je likove lj11di prilikom strijeljm1ja i k11e LI pla111e11u.
5 isto11e i :.apad11e stra11e lafeta s11 cme mramorne ploe 90x160 cm
~ i111c11i111a palili boraca.
Autor spomenika je Mare S1111i

ii. Rodaljice.

Ka i mjesto udaljeno oko 7,5 km od Pirovca, imao je 7.a vrijeme

stare Jugoslavije 42 domainstva sa 245 stanovnika zemljoradnika, koji su
ivjeli u dosta tekim uvjetima. Zbog toga su neki od njih morali naputati
svoja ognjita i traili rada i krul1a u drugim mjestima zemlje, pa i van nje.
Dolaskom talijanskog okupatora Kaiani c opredjeljuju 1.a narodnoor-.lobodilaki pokret. Po"czivanjcm s drugovima iz .Muncra, Beline, Vodica
i Zatona organizacija NOP-a u samom mjestu po!>lojala je sve masovnija
i aktivnija. Prva grupa kaikih dobrovoljaca, njih 18, odlazi u NOV u
jesen 1942, od kojih w devetorica poginula na Sutjc ci. Kai je NOB-u
dao 50 boraca o vi osLali su bili simpaLizeri i aktivno pomagali NOP.

Talijanski okupato1 i d1.>ma1 izdajnici podtuimali su racije i vrili

nad njegovim stanovnicima. Dana 28. oujka 1943. Kai je bio
sav spaljen i opljakan, a stanovnici uhapeni i odvedeni u logor na otoku
Molatu ili otjerani u Banjevce da bi ih okupator drlao pod kontrolom.
Ali, Kaiani ni~u pokleknuli. Oni i dalje aktivno nasta\ljaju rad i daju
\'Oj doprino oruanoj borbi protiv faistikog okupatora i njegovih
zloine

pomagaa.

i.rtova

Ovo malo mjesto imalo je u toku NOR-a 35 poginulih boraca

faistikog terora.

131

SPOMEN-PLOcA
BANJEVCI

U OVOJ KUI
LISTOPADA 1943
U NARODNOOSLOBODJLACKOJ BORBl
POD RUKOVODSTVOM KOMUN ISTlCKE PARTIJE JUGOSLAVIJE
OSNOVAN JE
OKRU2NI
ARODNOOSLOBODlLACKI ODBOR
l BEN JK
ORGAN REVOLUCIONARNE VLAST I
KOVAC BRATSTVA JEDINSTVA I BOUE BUOUNOSTJ RADNOG
NARODA
L' BORBI PROTIV FASISTICKOG OKUPATORA T NJEGOVIH POMAGACA
NA DAN 27 SRPNJA 1953
SAVEZ BORACA NARODNOOSLOBOD ILACKOG RATA KOTARA SIBENIK
POSTAVI
A TRAJNU USPOMENU

132

Spomen-plota 100 x 60 cm je postavljena 11a fasadu osnovne ~kote

PETAR ZORANIC. Izraena je iz bijelog brlltkog bruenog kam ena.
Tl!kst je ispisan sa 11reza11im tiska11i111 slovima obojenim cmom bojom.

Uporcdo s razvitkom narodnooslobodilake borbe, pod rukovodstvom

KPJ, raz\ijali su se i narodnooslobodilaki odbori, organi nove narodne
i revolucionarne vla:,,li. Prvi NOO-i na podruju okruga ibenik o nivaju
e \e poetkom 1942.
Inicijali\ ni Okrulni 00 od 4 lana prethodio je osnivanju Okrunog
"100 ibenik. U to vrijeme na okrugu ibcnik bila su izabrana i djelovala
su 3 kotarska, 9 opin5kih, I gradski i 3 rajon ka (u ibcniku) i 77 mjesnih
narodnooslobodilakih odbora.
Okruni NOO ibenik od 28 lanova izabrali su delegati kotarskih
i opinski h NOO le Gradskog NOO ibenik. Od17,avanjc osnivake skuptine
u Ban jcvcima (sada opina Benkovac) odredeno je vie iz praktikih razloga.
li- aimc, ovo mjesto je bilo otprilike centar tadanjeg okruga ibcnik, to
j1.: predstavljalo olakovajuu okolnost 7,a dolazak delegata.

133

SPOMEN-PLOCA
BETINA

NAROD BETINE
PODIZE SVOJ ZADRU!Nl DOM
U DANIMA PRVOG TlTOVOG PETOGODJNJEG PLANA
I
PRIGODOM II KO NG RESA K. P. HRVATSKE
POSTAVI OVU PLOCU
U SPOMEN BORCIMA
PALIM U SLAVNOJ NARODNO-OSLOBODILACKOJ BORBI
ZA BOUJ 2:1VOT I SOCIJALIZAM
21. XI 1948.

Spo111e11-ploa
130 x 80 cm je postavljena 110 istonu fasad11 zgra l e
Llutrut11og do111a, a izrae11a je i z bijelog l>ru sc110~ brakog km11e1w. Tekst
1e 1spisa11 urew11im 1is ka111111 .-;/ovima o boje11im cne11om bojo111. Ploa led
11a dvjema kamenim ko11zolicama i beto11skom masom je vezana za proelje
zgrad e.

134

Bctina. mje to mjeteno na sjeveroi tonom dijelu otoka Murlera,

po vojoj arhitektonskoj kompoziciji, lokaciji i prostornoj organizaciji spada
meu rijetke bi ere graditeljstva poznog rednjeg vijeka.
U socijalnoj strukturi stanovnit\'a do 194 1. dominirali su sit ni elja
ki pos1cd1 i co ka sirotinja, ali je znaajno mjesto unuimao i radniko-za
natski element. U zemljoradnj i p revladavalo je maslinarstvo i vinogradar!.l\'o, i iLmcu d\a rata S\'C vie i pO\'rtlarstvo. Godine 19 10. osnovana je u
Bctini pr\'a, a 1935. druga brodograevna zadruga, a njeni brodograditelji
postaju poznati irom Dalmacije. Pota i brzojarni ured otvoreni su 1894.
a po t rosako-obrtna zadruga je o novana 1908.
Agrarna politika. porezi, dugovi, hipoteka i kroni no nen1poslcnost
uzrokom su paupcrizacijl! Bctinjana i njiho\'e upu eno. ti na ekonomsku mi
graciju i emigraciju.
Kao i drugi, i oni su teko podnosili ludinsku \'lasl Austro-Ugarskc
i nisu bi li spremni boriti se za njene intcre c. Zato su mnogi, u prvom
svjetskom ratu, odlazili u zeleni kadar. Talijanska okupacija je jednako
teko pogodi la nji hov slobodarski duh, to 1c dovelo do krvavi h obrauna
\c na Ui.krs 1919, a u jcsun 1920. grupa Bctinjana bombom je napala tali
jan:.ku ka arnu.
Godine 1920. A11te Sa11dri i Marko Milli11, koje es to policija kao dobrovoljce za obranu m lade ovjetske drlave \raa u rodno mjesto, osnovali
su partijsku organi1.aciju od 11 lanova. Zbog tekih uvjeta ilegalnog rada,
progona i hapenja rad Partije je jcnja,ao i 1926. definitivno je prestao.
Tenja za ujedinjavanjem svih jugosla\ cn!>kih naroda, u emu su i
Betinjani vid jeli perspekti\ u, razlogom su njihO\ a projugoslaven kog lava:
Zemljoradnika i Demokratska sLranka na izborima 1923. su dobile preko
&8~ n glasova. Daljnja politika kretanja u mje tu slijedila su kretanja u Hrvatskoj jaanjem opozicionih struja u HRSS (kasnije HSS) i udruenoj op0ziciji.
U periodu svjeLSkc ekonomske krize i monarhofaislikc diktature
sve je \'ic onih, naroito meu omladinom, koji prihvaaju ideje i ciljeve
naprednog radn ikog pokreta i Partije. Tako je komuni I Nikola kevi1,
kandidat na listi opozicije. na opinskim izborima 1935. dobio veinu, a opin'>ko vijee ga je izabralo za predsjednika. Ljeviari djeluju u HSS.u
gdje o nivanjem Seljake loge a kasnije KUD MnLija Gubec nastoje iz0l1111ti utjecaj vodst\a JI SS-a. I u 11Sokolu bio je sve prisut niji utjecaj
naprednih i lijevo oriientirnnih Bcti n jana. Nije uspio ni pokuaj osnivanjn
Kriarskog drutva 1937. i 1938. godine.
Stranka radnog naroda osnovana je u Bclini 1938. Godinu dana kasnije formirana je el ija KPJ od t1i lana, ij i je sekretar Mile Jakovev, a
I-rajem 1940. aktiv SKOJ-a od sedam l anova . Partijska i skojcvska organiLacija razvile su znaajnu poli tik u aktivnost. Organizirale su anliralne
dcmon<>tracijc, prikupljanje Crvene pomoi , sakupljanje potpi a za prijaLclj ki Savez J ugo lavije sa SSSR-om i demonstracije pro Liv trojnoe: pakta.
Sazna,i za smrt svog mjetanina Dragutina Bi/ia, borca in temacionalnih
brigada. koji je heroj ki poginuo u obrani Madrida, omladina je na javnim
mjestima i takla zastave na pola stijega i orgniziraJa komemoraciju.
135

U danima propasti stare Jugosla\ ije partijska organizacija je brojila

pet, a skojevska organizacija sedam lanova, krajem 1941. brojile u 10
lanova KP i oko 50 SKOJ. :-Sjihova aktivnol>t je bila usmjerena nn politike,
organizacione i materijalne pripreme 7.a oru1.anu borbu protiv okupatora.
U svojoj ogromnoj veini Belmjani u se odmah opredijeli li za NOP. Dnna
15. srpnja 1941. na mobilizaciju za u tanak odazvalo se i dolo j e na zbomo
mjesto u Zatoici 80 drugova. Mnogi sudjeluju u prijenosu, uvanju i odravanju oruja i municije, prikupljanju pomoi zo NOP, formirane su
udarne grupe, orgon ii;irano je pisanje i rns1ura11jt vijesti i Lome !>I. D<1
kraja 1941. izvrene su ve pripreme za masovnu mobiliwciju i odla7.ak u
partizane i ostvarena je neposredna veza i suradnja drugovima iz susjednih mjesta.
U kolovozu 1941. u ilegalnost su prcU l ano\i Partije i kandidati.
Poetkom veljae 1942. odlazi prva grupa od 8 boraca a do svibnja jo tri
grupe s oko 40 boraca. ajvea grupa. njih 80, oti la je u OV u rujnu 1942.
U svibnju 1942. na Modra,ama j~ osnovan partizan ki punkt na kojem je istog m jcseca formiran prvi NOO Betine i na kojem je boravio i djelovao Opinski komitet KPI I Tijesno, partijska organi1..acija Beline i Murtcra i druge antifaistike organi~cijc.
U nastojanju da suzbiju. ako ve ne mogu uguiti OP, Talijani su
u vie navrata jakim snagama organizirali racije na partizanske ba1.c na
KfJmatima i Modravama. Hapse lanove partiwnskih obitelji i odvode ih
u logore na MolaLu i u Italiju. U je en 1942, u dva navrata, odveli su vie
od 100 mjetana. Vr"e teror i represalije nad rodoljubima. Neke ubijaju u
kuama u Betini, dok jednu \eu grupu od\odc u Tribunj, a drugu u Piro\ac i, u kratkim Hcmcnskim razmacima, ja,no strijeljaju.
Ali, sve to nije moglo lomiti ' lobodar ki i borbeni duh Bctinjana. Mladi i zdravi su odlazili u pa tizane, a tarci, .lene i djeca sklanjali su se na
Kornate i dniga sigurn ija mjesta, do bi poslije knpilulacije Italije, njih
193 . preko Visa otilo u zbjcg.
Dolaskom Nijemaca. u mjesto se pono\no vraa nespokojstvo. Oni
povremeno dolaze iz susjednih garnizona, 're rcpre alijc. hapse i ubijaju.
fpak u Betini neprekidno do o lobocnja djeluje narodnooslobodilaki odbor, skojevska organi1..acija i organizacija AF2.-a.
Svojim doprino om i masovnim sudjelovao jem u 08-u BetinJani su.
odazivajui
e po7J\ u Partije, asno izvrili svoj dug prema domovini. U
narodnooslobodilakom ralu i socijalistikoj revoluciji
udjelovalo ih j e
vie od 600, od kojih 304 kao borci. Samo do listopada 1942. u jedinice NOV
i POJ otilo je oko ISO boraca. Betina je imala 89 poginulih boraca i 54 rtye faistikog terora i rtve rata Na Sutjesc1 je poginulo 29 boraca. Osim
ljudskih pretrpjela je i vc li~c materijalne tete.

136

SPOM EN - PLOCA

IlcLina, predio

Jarti

.c ' Jt; 194'1 SJEDITE

VOJNOREVOL C1 ' NARNOC KOMITETA
kPJ OPINE TIJ( N ' PARTIJSKE ELIJE MK
I PRVE UDARNE GRt; E SKOJA MJESNOG ODBORA
NARODNE POMO; PROPAGANDNOG I PUNKTA
VEZA NOP-a BETINE ITD. .
KUU SU ZAPALILI TALIJANSKI FASISTI ~

19. .MAJA 1,42.

. COOINE
MJESNI ODBOR SAVEZA BORACA
NOl-e 8ETINA
Zt J.U1.~ J97't GODINE

U OVOJ KUCI BILO JE 19-ll SJEDTSTE

VOJNOREVOLUCIO ARNOG KOMITETA
KPJ OPCINE TIJESNO PARTIJSKE ELlJE MK
I PRVE UDARNE GRUPE SKOJA MJESNOG ODBORA
NARODNE POMOl PROPAGANDNOG T PUNKTA
VEZA NOP-a BET I NE lTD.

KUCU SU ZAPALILI TALIJANSKI FAISTI

L9. MAJA 1942. GODI NE
MJESNI ODBOR SAVEZA BORACA
NOB-e BETr NA
27. JULA 1977. GOD INE

137

Spo111e11-ploa se nala:i 11e1 :apad11oj fasadi kue Miroslava Jakoveva.

T:rade1w je fr. b1jelop. brac!kog b111c.11og ka111e11a. Tek.\/ je ispisan ure:.a11im
tiska11i111 :.lo\'lma obCJ/e11i111 crnom bo1om. Plua lei 110 clv1c111a bijelim
ka111e11i111 kom.olicama i betonskom masom je vcza11a ;:a proelje kue.

Funkciju Vojnorevolucionarnog komiteta KPH opine Tijesno vrila

je partijska elija Beline koja je u lo vrijeme jedina posLojala i djelova la
na podruju le opine. Aktivnost ovog Kom1Lcla dola je do izrazHijcg
"naenja u srpnju 194 I. prilikom dobrovoljne mobil11.acijc radi dizanja ust<'nka, kada se na po?.i\ odaz,ao veliki broj omladinaca iz Bctine, Murtcra,
Pirovca, Tijesna i Jezera. Tako er, Komi1ct je organizirao sa kupljanje i
puhranjivanjc oruja i druge vojne opreme, formirao udarne grupe, organi.tirno obuavanje omladine u rukO\'anju oru.i.jem i prikupljanje obavjetajnih podataka i sl.
Mj\!sni komitct SKOJ-a Bet inc lormirnn je u listopadu 194 t. Svoj.!
djelovanje li mjeravao je na organizacijska jaanje skojcvske organizacije,
110 okupljanje i organiziranje omladine na liniji NOP-a, na njcno vojno obuavanje i pripremanje za akcije.
Mjc!>ni odbor narodne pomoi prvu veu akciju akupljanja pomoi
7:1 ilegalce organizirno je i izvrio 15. kolovoza 1941. Pored materijalnog
twa akcija je imala \Cliko moralno-politiko znaenje. aimc, u toku njenog
~ rrovocn ia prilo se S\'akOj kui i :.\ akoj porodici tumaei liniju Partije
i ciljeve NOB-a.
Na propagandnom punktu umnoavate su <;C vijesti koje su ::.e odnosi'"' na or1rnnizaciju i jaanje OP-n, na borbu koju <;u jedinice OV i POJ
vodile proti\ okupatora i us pjehe koje su postizak, 1 zalim c raspaavnl.:
meu stanovnit\'Om.
Preko punkta odrhlvali sli se prije vega kontakti i veze s viim partijskim rukovodstvom, rukovodstvom i organi.tacijama NOP-a s usjednih
mjesta na opini. Po"rcmeno su c ' 'e1c odravalc i s rukovodstvima NOP-a
nekih mje::.ta u jednih opina, Biogrnd n/m i Benkovac.

138

S POMEN - P L OCA
PROSIKA

~ f

r tr v "":':.1Jt . I $ _1

(; ' " GA

s~ ~

~::lJi~ ~

- ' s_
/ i;;;:-

r:

;-- ~ '; P

5~

! ' -.-_

~!' C W'l

t-OP '":

sr

:>P'"TI

'-l:r o 1~ -~ -

' -i

qp-z.

1~ q~ 1 1:i l ?"~ ns _ ; VlS~

,V ~GGC

5 11' , S\1 l'1

t?1.. ~ cll 'r'/n _ :-:.::. I? :l :::

- _:JfE[ t: L z-::i""' jL r , 1 ~~
f LC

.J -.

~-

h.Ir

I~ 'I

CC:....

Ot - ::

t- r c:: ! Y0\ 11:

::-c .. _:-\ (' :-i:-r 'PF'

~I,. ...i

!'

r '~

S i. \

NA OVOM PODRUCJU SU HRABRI PARTIZA"lSKI

BORCI OVOG KRAJA IZVRfLI VlE
USPJENIH AKCIJA U TOKU NOR-a
ONr SU BOR.El SE P ROTI V MNOGO
NADMOCNTJIH NEPRIJATEUSKIH SNAGA
T NA MORU PR1SIUAVAL1 NEPRlJATEUE
NA PREDAJU l ZAROBUAVALI
NJI HOV E PLOVN E JED INI CE 1 KO~"VOJE.

U ZNAK PRIZNANJA
O D ADESETGODiNJICL FORMIRANJA JRM
PODrZE NAROD KOTARA S lB ENlK
Spom en-ploa 100 x 85 cm j e postavljena 11a j11 f.11oj strani fasade naputene po/jo privr ed11e k11ice, koja se nalazi s d esne str<me Jadransk e ma.
gi.su a./e $ ibe11ik - Zarlar. na predjelu Pro'iika, tt izra ena j e i z bijelog br11fo 1wg brakog Jca111e11a. T eksr j e ispisa11 nrezn11i111 1iska11i111 sl ovim a obo je11i11.
crnom bo jom. Ploa l ei na dl j em a kam enim bijelim kom.olicama, a bel01tskom 111eiso111 j e vezana za prote/ je k11ice.

139

Spomen-ploa na Prosiki svojim tek tom i lokacijom go,ori o mnogim akcijama i borbama koje su e u toku NOB-a vodite na ovom podruju.

Za NOP podruje Modrava, ukljuuj u i i Prosiku, dobi lo je naroi to

od veljae 1942. kada je jedan dio drugova ilcgalacn i parlijskopo liti kih radnika s otoka Murtcra, koji s u se pred fai Likim okupatoro m
skloni li na Kornate, o tiao u oruanu borbu, a drugi po direktivi Okrunog
J...omileta KPH 1.a sjc\'emu Da lmaciju prebacio na Mod ravc i tu organizirao
panizano;k i punkt kao talnu baw OP-a. Preko O\Og punkta je ila ve1...1
za ko tar B iugrad, Kornate. a preko njih i za kotar Preko, odlazili novi borci
u N'OV i POJ , prebacivale :.1.: i na njt:"mu boravtle partizan kc jcc.lmicc, dopremao ma terijal i oprema 1n potrebe NOV-c i lome sl.

znaenje

Na pcdruju Modruva t:.ili jan ki okupator M! prvi put pojavio u srp

nju 1942, po'>lije akcije ruenja instalacija na ribnjaku i mosta na Prosiki
i protjerivanja posade koja je osiguravala O\'e objekte. Talijani su vie puta
pokunvali uspostavi ti kontrolu nad ovim podrujem, vrili '>U c le racije,
naroito u to ku .lime 19.J2/1943, a li nikad nisu uspjdi da onemogue rad i
aklivnoi.t ove partizanske baze. tovie, od lipnj a 1943. nisu \ic komunic irali cestom kroz Modrave, ve ih 7.aobilaze kori ste i brodsku vezu Zadar- Piruvac.
Od akcija i dogaaja vezanih za O\'aj punkt znaajniji u bili lijede
u ljeto 1942. Pr\'a primorska ela se dva puta, traeci izlaz iz teke situacije na kopnu, preko Modra\'a prebacila na Kornate; sa Modrava parti
zani su iznil1 akciju paljenja kl~dita db na Hramini, potopili talijan ki
motorni brod sa 20 vagona vina, odveli ta lijn n ku posadu sa svjetionika na
otoku Pri njaku; Primor ka bataljon je I. tudcnoga 1942. na Modravo.
ma o kupa toru nanio tckt. gubitke, a 2. oujka 1943. to i 10 Pri mor ka ete:
lipnja 1943. Modra\e su primile dva batal jona Sjcvcrnodalmatinskog parti7A\nskog odreda; sa Modrava parlizaoi su iz\ rili akciju na moru u kojoj su
.laplijenili pet neprijatcljc;kih motornih jedrenjaka a hranom.
i:

Poslije kapitulacije Italije, ovo podruje je b ilo uglavnom slobodno i

ostalo i dalje neprohodan teren ada za njemakog okupa tora. T Nijemci
su vrili racije i akcije do bi onemogu ili aktivnost partizana na Modravama. Radi toga on i s u poetkom ve ljae 1944, u Murteru i Bctini, sa navoza
bacili u more stotinjak gajeta, odvezli ih pod Modrave i tamo potopili,
ntim u svibnj u zapo jeli Pro iku i posta,ili nagawe mine, ime su u izvje noj mjeri bili paralizirali rad na kanalu Kornati- Modra\e. Meu tim ,
dolaskom jedinica 19. sjc\crnodalmatinskc divizije blie obali, bili s u pri. iljeni da se povuku u garnizon u Pirovcu.
Nemogue je brojane' i kazati to jl sve kanalom Kornati Modrnve, u oba smj era, prebaeno i prcvezcno. Ali, njegova ,ano l, osobito poslije kapitulacije TLa lije, dade se objasnili injenicom da je on bitno doprinio u opre manju i popuni jedinica 19. c.lh i1ije. Otuda i n_jcgova velika
uloga i doprinos bo rbi naroda sjc"ernc Dal macije, kao i duzno priznanje
drugovima koji s u radili i rukovodili partizans kim punktom na Modravama.

140

S POME

IK

BTCT JE

li

IUh 1n4 .

I Sd ISllT~~

......._. l.lbiCUC FUameuc

l.i'l.I06l

N1UU n..a1aa,
lnDUi! I ;mu~ PXCL tw ITAC& ll1lll
""

e ~
""t

! I Jll\U
C'lft:f' ~

a
U

se

t ,. a

Ht' I"' )U

, OS la I

- I.i'

141

12. RUJNA 1944.

U SAM OSVCT NARODNOG OSLOBODENJA
NAJAMNIC I NJEMACKOG FA lSTICKOG ZAVOJEVACA
POKLl\LI SU NOCU U KUCi\MA
DVADESET I SES1ERO DJ ECE .E A OTAC OBITEWl
OVOG MIROWUBIVOG SELA
U CAST 40-GOD lNJICE SKJ 1 SKOJ -a
1 15-GODl JlCE OSLOBODE JA BICJNA

OPCJNSKJ ODBOR SB SKRADlN

29

OVEMBRA 1959
POSTAVf

Spomenik, 120 x 180 x 40 cm, izraen je i:. fasatlnog klesanog bijelog

ka111c11a, s111jete11 je 1w ju:Z.110111 propla11ku sela, s lijeve s1rtme ceste Skratli11 - Bitine. Po sredi11i spomenika postavlje11a je spomen-ploa 100 x 75
cm, izrade11a i:. brue11og bratkog kamena, ~ tekstom ispisanim urezanim
t1ska11i111 ~fuvi111a obojenim crnom bojom.

(Velike i Male Bi ine) nalue se zapadno od rijeke Krke, u

blizini Skradina. Uoi drugog svjets kog rala tu je ivjelo 388
i.lanovnika koji su se prcleno bavili zemljoradnjom i s toarstvom. Samo
jl' jedan manji broj mlallih o~oba bio zaposlen u ibeniku, ili je, u vrijeme
i..vjctskc ekonomske krize, otiao lrbuhom ai kruhomc u inozemstvo.
April ski slom stare Jugoslavije talekao je Biine i njene stanovnike
u ~iluaciji s li noj onoj u kojoj su se nalaz.ili uoi rata. Krajem 194 1, a naroi t o 1942. O\'djc c poinju ja\ ljati orgnnizirani oblici rada na liniji
OB-a.
Mladi se postepeno uklju uju u NO P, upoznaju s ciljevima nnrotlnooslobodiluke borbe i panizan'>kth jeuinlca. Na jesen 1942. formim c prvi narodnoo~lobodil a k1 odbor, stvara onladin ka anlifai!> t ika organizacija i u panizam:
od latc pn i borci, njih t.-ojic..i. Do odlaska druge gru pi! boraca, njih 25,
poetkom 1943. nije dolo tbog etvrte neprijateljske ofanzivc. Cim su uvjeLi
to moguavaU, omlauinci Bi ina napu1aju rodnu ognjite 1 odlaze u parti
Lane. U tome ih nac;u pokolebala ni sprijeila ni ubijanja ni teror koji <;U
okupator i domai izdajnici vr~ill prema i.Lano\'nil'ima Ai ina . A oni su bili
lravini. Tako poslije akcije partizana protiv etnika koji su bili locirani
u Biinama, i7\rene u noi od 12. na 13. rnjna 1<>-14, ctnic1 pale ku6:
i S\ ircpo ubijaju 26 nedui.nth o oba, meu njima ene i djecu.
U toku narodnooslobodilakog rala oko 901 o s tanovnika pomagalo je
il i radilo za NOP. U vojnim jedinicama bila su 73 borca od kojih je 14
poginu lo. Bi i ne su imale i 3 1 2rt vu raistikog terora.
B iinc

ncpo~rednoj

142

S P OMENIK
BILICE

143

Desni predn j i brid spomenika

PALIM U NARODNOOSLOBODILACKOJ BORBI

BURA J. rVE
BURA J . MlLKA
BUVA K. ANTE
BUVA J . IVE
BUVA N. MARIJA
BUVA G. RADE
BUVA A. STIPE
BUVA K . TONA
CALETA--CAR N. ANTE
CALETA- CAR J . DRAGO
CJ\LETA- CAR J . FRANE
CALETA--CAR F. IVE
CALETA--CAR M. TVANKA
CALETA--CAR N. JERE
CALETA- CAR J. MAR ICA
CALETA--CAR A. MARJNKO
CALETA--CAR M. MlJO
CALETA-CAR S. MIRKO
CALETA--CAR M. PAKO
CALETA--CAR A. SLAVKO
CALETJ\-CAR P. SlM E
CALETA-CAR B. TO A
CALETA--CAR V. VlNKA
CALETA $ . JAKOV
CALETA M. JOSO
CALETA I. DRAGO
CALETA S. MI LKA
DRAGUTIN M. ALEKSANDAR
DULIBI C I. ANTE
DULIBIC l. JANJA
DUUBIC $. JERE
DULIBIC A. MARlCA
DULlBlC A. MILE
DULIBIC I. MILKA
DULIBIC A. NIKO
DU LIBIC $ . PASKO
D2:AJA M. JANJA
D2:AJA M. MJLE
ERCEG M. JERE
ERCEG I. STI PE
GATARA r. MILE
GRUBIS IC M. ANTE
GRUBlSJC D. JOSO
GRUBJ lC J . KRSTE

L44

MIKULANDRA
MIKULANDRA
MIKULANDRA
MJ KULANDRA
MlKULANDRA
MIKULANDRA
MlKU LANDRA
MIKULANDRA
MlK.ULANDRA
MIKULANDRA
MLKULANDRA
MlKULANDRA
MI KULANDRA
MIKULANDRJ\
MIKULANDRA
MJ KULANDRA
MIKULANDRA
MIKULANDRA
MIKULANDRA
MIKULANDRA
MIKULANDRA

A. IVE
J . IVE
M. TVE
G. JA KOV
J . J ANJA
A. JERKO
J. JERKO
L. JOSO
V. KATA
1. MJLE
J. MlLKA
M. MlLKA
S. MlRKO
J . MIRO
L. IKO
A. RADE
N. RADE
l. S IME.
A. VICE
l. VICE
T. VLADE

PERISlC M. ANA
PERISIC N. ANTE
PERISJC M. MILE
PETROV IC M. DRAGO
PETROVlC M. STIPE
PETROVl C S. ZIVKO
PILI2:0TA N . DRAGO
PTL12:0TA J . ANTE
Plll2:0TA J. MATE
RADIC P. ST I PE
SLAVICA J. ANTE
SLAVICA . ANTE
SLAVICA . DANE
SLAVICA B. DRAGO
SLAVICA P. DRAGO
SLAV ICA P. FRANA
SLAVICA S. FRANE
SLAVICA J . FRANE
SLAVICA M. FRANE
SLAV LCA J. IKA
SLAVICA G. IVE
SLAVlCA M. l VE
SLAVICA T. IVE
SLAVICA A. JANJA

GRUBlIC M. MARA
GRUBISTC T. STA A
GRUBlTC J. VTCE
JAKSIC . FRANE
JAKJC K. MILE
JAKlC M. NIKO
JAKSlC r. NI KO
jJ\KSJC M. PAKO
J URAS V. A TE
JURAS \ '. JOSI P
JURAS P. MARICA
K LIK S. MILENKA
KR, IC J . ROKO
KR\J IC J . STIPE
LUGOVIC V. ANTE
LUGOVJ C J . DANE
MI 111\LTEVIC M . PETAR
MlllALJEV IC A. MILE
MlllAUEV l K. NIKOLA
M I H ,\UEVT M. PAJO
MI KULA DRA N. I VO
MIKL LANDRA . A TE
MlK ULA DRA J . DA E.
MIK LLA DRA J . DRAGO
i\llK ULA NDRA K . FRA E

SLAVICA M. J ERE
SLA l CA K. JOSO
SLAVICA T. JOSO
SLAV ICA S. KRSTE
SLAVICA A. MARINKO
S LAVICA T. MAR INKO
SLAV ICA 1. MJ\RKO
SLAVLCA J. MILKA
SLAVI CA . MIRKO
SLA VlCA P. MLADEN
SL.A VICA B. I KO
SL.AVICA J . NIKO
SLAVlCA J . PASKO
SLAVlCA A. RADE
SLAV ICA T. $ IME
SLAVICA J . $ PIRO
SLAVICA K. S PI RO
SLAVICA S. VESELA
SARIC S. UROS
SARJC . ZORKA
VUKOVl C S. JOSO
VU KOVIC S. MLLKA
VUKOVIC S. SLAVKO
VUKOVIC S. VICE

2.RTVE FAS ISTICKOG TERORA

CALETA-CAR P. BLA2:
CA LETA-CAR 1. Vl CE
CALETA R. ANKA
CALETA S. A TE
CALETA J . FJLIP
CALETA F. FRANE
CALETA M. IVAN
CALETA K. JERE
CALETA L. MARKO
CALETA A. MATE
CALETA L. PE RE
CALETA F. PETAR
CALETA A. IME
DULTBlC N. ANTE
GRUB I Sl J . GRGO
GRUB I SJ T. IVE
GRUBISIC M. MATE
JAKS IC M. ANTE
LUGOVI C I. A A
LUGOVI C I. JOSO
LUGOVIC V. MARKO
10 SPOMliNIC I REVOLUCJJP.

MJKULA DRA P. J ERE

MIKULANDRA L. KRSTE
MlKULA DRA r. LUKA
MI KULA DRA J . LUKA
MIKULA DRA A. MARKO
MI KULA DRA M. MARKO
\l\lKULf\ DRA J . MILE
MIKULA DRA M. I KO
MI KULANDRA . NIKO
MIKULANDRA K. PASKO
MTKULANDRA A. STl PE
MI KULANDRA N. S IM E
PETROVIC A. BARE
PETROVIC A. BLAZ
PETROVlC A. SENKA
PETROVl V. A TE
PJUZOTA V. IVA
PlLIZOTA J . JOSO
SLAVICA I. A
SLAVlCA M. BLAZ
SLAVTCA A. lV E

145

MfHAUEVIC K. IVAN
MIHALJEVIC K. JOSO
MIHALI EVIC N. NIKO
MIHALIEVIC M. PA KO
MIKULANDRA A. BOZO
MIKULANDRA . DANE

SLAVICA M. IVE
S LAV ICA P. MARKO
S LAVICA T . MARKO
SLAVICA M . RADE
SLAVLCA J. S TlP E
SARIC N. N IKO

HEROJSKIM BILTCANIMA
KOJI SU USPRKOS TERORU FAISTICKOG OKUPATORA
ZA VRIJfil..l E NARODNOOSLOBODILACKOG RAT<\ J
N ARODNE REVOLUCIJE.
STU PAJUCJ U PR VF. REDOVE BO'lBE, POT RDILI S LOBODARSKE
TRADICIJE NAlH NARODA - VJECNA HVALA I SPOMEN
B JLI CE 1970

Lijevi prednji brid spo me11ika

DALMATINSKO STANOVNlSTVOc
MA KOJE RASE ILI VJERE, MA KOJOJ
POLlTJ CKOJ STRANCI PR CPADALO. PRIJE SVEGA
I IZNAD SVEGA NAMA J E NEPR IJATEUSKO.
JZVJESTAJ T LlJANSKOG
KOMAN DANTA KARABJNJERA.
POTPUKOVNIKA SESTILLI - 1943. G.
26. X 1941. GODINE
PADA PRVA ZRTVA U BIUCAMA.

8. II 1943. GODINE
MASOVNO STREUANJ E, HAPSENJ E
I INTERNACIJA S TANOVN TSTVA
27. VI 1943 GODINE
HAPSENJE STANOVNJTVA, PALJENJ E
MJESTA I PUACKA ZTTARICA T STO KE.

Spo111e11ik je podignut 11t1 raskrsnici, 11a kojoj je 11 t oki/ vi.fo desetlj!!

javna esma kojom .Sli se slu~ili Bilia11i a 11 sufoim cla111111a i 111jet01:i
rnsjed11e Dubrave, 11t1kle, 11t1 111je:.tu gdje su se 011 i sastojali, ra;:.go1arali 1
m e411sob110 rav11je11jfrali m Wi1mja. Tako je t o bilo i w vrijem e okupacijc.

ta l1ila

146

Spomenik se sastoji od dva dijela oblikovo11a kao d\a pol11ovalna krila.

Manje krilo, visine proelja 400 cm, predstavlja s11<1ge 11eprij(ltel1a koje postepe110 opadaju i po sredmi bivaju presjeene a na kraju su toliko male
da se jedva zapataj11, to znai da kapituliraju. Na sivim kam enim ploamo
ovog krila ispisani s11 alw11i11ijskim t iska11i111 slovi111a, eloksira11im 11 prirodnoj
boji aluminija, citat komandanta ralija11skil1 knrabi11ijera a zatim da111111
prvi/I zlodjela koja j e faistiki okupator poinio u Bilicama.
11.0 ovog krila je ka m enje koje predsta vl ja nae snage, snage buntu
otpora, u poetku malo ali vrsto vezano i koj e postepeno jaa i raste d rt
bi po sr edini probilo knlo neprijatelja i i'l.IJilo ispred 11/ega, 11araslo d v.1
puta vie, u visinu od 800 c. 111. Na bijelim 111ra111omim ploa ma naeg krila
ispi.sa11a su, alu111imjski111 slovima eloksircwi111 11 zlawoj boji, i111e11a pogi11ulill
boraca i rtava fa.~istikog terora, a iznad je kamena lwkti111a.

Poti11o~je

spon1e11ika

podsjea

na most koji stoji na dvjema stopama

11 pozadini, za vrijeme NOB-a.
One su bile most izmeu sr ed11je i sjevem e Dalmacije preko kojeg se pre
bacilo nekoliko tisua boraca.

i simbolizira ulogu koj11 su Bilice odigrale

I spred spomenika je z.viiezda petokraka, .)mjetena 11 kori111 (kobilici)

za111ilje11og broda, iz koje izbi ja vje1w va tr,1 to si111bolii.ira 1eze preko
Proklja11skog jezera koje su se otlrt.avalc brodic11111a.
Cijeli

spomeniki

kompleks je ograde11.

Bilice sa svojih 17 zaselaka prostiru se na povrini od 20 kvadratnih

kilometara. Uo i rata u nj ima je ivjelo 210 domainstava sa oko 1650 sta
novnika, u ogromnoj ve ini zemljoradnika. Samo njih 10 - 15 0 bili su
radnici. Iako ratrkani na dosta velikom pro toru, Biliani su odvajkada
navikli na iivot koji ih je pribliavao i usmjeravao na zajedni tvo i uzajamnu
pomo. Neposredna blizina i ~vakodnevni odlazak dijela mjetana u grad
stvarali :.u uvjete da i ovamo prodiru ideje naprednog radnikog pokreta.
Kapitulacijom Kraljevine Jugoslavije i dolaskom talijanskog okupatora, Bilia ni se ukljuuju u NOP i aktivno :.udjeluju u revoluciji. U ljeto 1941.
drug Marko Rak Prka, lan KPJ, u Bil ice donosi p ropagandne materijale koji
se, preko naprednih omladinaca ire i daju na itanje mjetanima. Treeg
kolovoza on organizira, na brdu Mali OmHalj , astanak naprednih omladinaca
i predstavnika graansk ih politikih stranaka radi okupljanja i organiziranja
svih mjetana na liniji borbe protiv okupatora. lako ovaj sastanak nije sasvim
uspio (mjesne voe JRZa i HSS-a !matrnli su da nema drugih m ogunos ti
do prihvatiti okupatora i okupaciju), ipak je imao dalekoseno znaenje u
sagledavanju i odreivanju jedino pravilne linije, za organizaciju budueg
rada s omladinom, za stvaranje simpatizen.kih grupa i pripremanje za od
lazak u oruanu borbu protiv okupatora.
Prvi dobrovoljac iz Bilica, Pako Slavica, odlazi u partizane ve 27. li
stopada 1941. Do masovnog odlaska biliki h dobrovoljaca u NOV dolazi u
1942. Prvu grupa Odlazi 29. rujna, druga od 158, meu kojima i 47 ena,
9. listopada i trea, od njih 12, dana 9. prosinca 1942. Ve ina njih ulazi u
147

sastav 4. crnogorske proleter kc brigade. U tok u 19-B. i J 944. godine prili v

novih boraca u NOV se na'>Lavlja. jih 9L odl:.vi u 1943." 109 u 1944. Ukupno
su u toku NO Ra i n.:volucije, u operativnim jedinicama, s udjelovala 374
borca. J\ko ovome dodamo broj terens kih roliti kih radnika, odbornika,
kurira i aklivisla, onda je na frontu i u poLadini aktivno radilo i s udjelovalo
4~4 s ta novnika Bilica (320 mukaraca i 114 icnn). ili \'ic n ego svaki ~tvrt i
s tanovnik. Bilia ni su e jednako isticali i u iz\ ra\'anju po1..adinskih 1.adataka: odri.a' a nju \'Cza i prcbaci\anju maLCrijala i boraca preko Prokljans kog jezera. smjctn ju i bri1.i i prikupljonju m:Hcrij:ilnc pomoi. Za cijelo
vrijeme rata na terenu Bilica nis u prt!!>lajalc akcije protiv okupa tora, doma ih
izdajnika i njihovih pomagaa, kao ni ruenje inrrnstruklurnih objekata koic
je koris tio okupator !telefonskih i tclegrnlskih linija, el ek trini h vodo\a,
cesta).
Prvi narodnoo lobodila ki odbor Bilica osno\'an je u prvoj polovini
1942, aktiv SKOJ-a 15. listopada 1942. a sredinom oujka 1943. i partijska
organizacija (elija) z.a Bilice i Konjevm te, u kojoj su bib i dva lana Bil iana .

Neprijatelj je znno da su mjetani Bilica 11 svojoj ogromnoj veini

veza ni U\ NOP, da ga akLi\no i organizirano pomau i d a o;c dosta njih
nalazi u OV. Zbog toga u bile paljenc i plj a k anc, a njeni s tanovnici ba peni, zat\ arani, internirani, mueni i Z\jerski ubij:.ini. U toku OR-a okupatori i dumai izdajnici su 36 puta up:u.!ali u mjc to (Talijani 19, ijemci 4,
elnici 12 i ustae I) vrsci teror i rcpresati1c. Tako
u talijans ki faisti
8. velj::ic 1943. nei veliku raciju u Bil icnma na licu rnjesw s trijeljali 11
osoba, dok su ih vie od slolinu uhapsili i odveli kao laoce u i benski 7atvor.
Pono\no, 24. travnj~ Lrijcljoj u taoce i o tpoin ju p::il1cnje ku a. Slij edee s t rijeljanje je i~' rcno 9. lipnj.1 nn Peina ma, a 27. lipnja 1943. faisti odreda
pale domO\'C i itarice. hapse s tanovni tvo i plj::ikaju materijalna dobra.
Ovom prilikom s paljcno je preko ISO s tamb1.:nih i 50 gospodarskih ku a.
Bilice pale i ~etn ici 29. kolovo1a l q44. U toku ra ta ukupno je u BiLicama
spaJjeno 8311 11 tambenih i 8 Io1 n gospodars kih kua.
Sve te mjere udmazdc i zastraivanJe nisu pokolcbale Bilia nc u
njihovu opredjeljenju za NO P i oruanu borbu proliv okupatora i domai h
izdajnika. Kroz zatvore, logore i robijanice prolo je 279 Biliana . U toku
rata i revolucije Bilice su imulc 139 p0g1nulih bonca ( 110 mui)karaca i 29 en..1)
i 53 rtve fa~istikog terora (49 mukaraca 1 4 iene). Ti podaci rje ito govore
da Bilice i njeni mje tani s ponosom mogu kazati da u u toku OR-a i
revolucije dale sve to s u mogle dati i da su asno izvrili svoj zadatak u
borbi za slobodu i socijalizam.

148

SPOMENIK
BILICE - Stubalj

NA OVOM MJESTU
TAUJANSKO-FASISTICKI Ql(UPATORI
8. 11 1943.

STRTJELJALl SU SURADNrKE
NARODNOOSLOBODTLACKOG POKRETA
CALETA JMU ANTE
LAMBAA A TU ANTE
BALI KAS DUMU JOSE
LAMBAA MARJANA JOSE
MIKULANDRA DAN U SIM E
MIKULANDRA KRSTU LUKE
MIKULANORA CVU MARKA
MIKULANDRA MILU JAK.OVA
PTLiOTA ANTU VICE
PILiOTA IVU VICE
SLAVICA MARKA TOME
VUDRAG ANTU IVE
U ZNAK $JECANJA
OVU SPOMEN-PLOCU
9. X J977.
MJ ET ANI BILICA
PODIGOSE

149

Na betonskom platou podiguut je spomeuik, s postoljem ic.vede11i111 11

obliku fasade starinske kue. 179 :c 160 x 103 cm, sa :.vijezdom petokrakom na
vr/111. Po sredini spo111e111ka je spo111e11ploa 123 x 80 cm iz bijelog brakog
bruenog kamena, s tekstom ispisanim urer.auim tiskauim slovima, srebrno
obojemm. Dva bona betonska zida, koja zatvaraju. plato u gomje111 dijelu,
tako stt izvedena da ostavl1oiu prazau prostor :.a sadnju cvijea. S istone
strane, u svakom uglu, posafl.en je po jedan empres.

8. veljae 1943. Biliani nee zaboravili nikada. Toga dana, u rano

jutro, talijanski faisti, polo su u toku noi blokirali mjesto s kopnene i
morske strane, poduzeli su do tada najveu raciju sa preko 4000 vojnika u
namjeri da Bilicc O iste od ustanika i razbiju ovo partizanska uporite,
tu u neposrednoj bli1ini samog ibcnika.
Ovom prilikom faisti su uJ1apsili veliki broj osoba. Meu uhapenima
prozvali su dvanaestoricu, osmoricu Bili ana i e tvoricu ibenan::i iz Razor:t
(i mena im se nalaze nn spomeniku 11a SLublju) i nakon batinjanja i muenja
strijeljali na predjelu Stubalj pred uhapenim i n:tsilno prikupi jenim narodom. Ali, faistiki zlot\'Ori se nisu ovim zadovoljili. Slijedeeg dana oni
strijeljaju na groblju Raskrije jo e tvoric u Biliana : Matu Cak'Lu pok.
Ante. Grgu Grubiia Jakovljeva, Paka Mikulanuru Krstina i Marka Mikulandru pok. Ante), 106 rodoljuba i simpatizera NOP-a su odveli u ibenski zatvor
i zatim osudili na dugogodi~nju robiju, a etvoricu na doivotnu, opljakali
mjesto i sa sobom odveli soku i poTiiJeli vina i ulja.
Teror i strijeljanja ni u ni jednog trenutka pokolebali ili zaplaili BiliNjihov odgovor je bio j o odlunija borba protiv okupatora. Nakon
racije u borbu je otila i trea grupa boraca, or~a nizacija SKOJ-a je poslala
brojano i organizacijski jaa, u lan stvo KPJ 14. oujka su primljeni pn i
Biliani na terenu i istoga dana osnovana je prva partij ka elija za sektor
Bilice, Lozovac i Konjcvrale. ojaala j e organizacija antifais ti ke omladiM,
AFZ-a. narod je jo svesrdnijc pomagao NOB. a vt:za preko Bilica je prr.:rasla u vaan partizanski punkt.
anc.

150

S POME N I K
BlLlCE - Novo na!.cljc

U BILTCAMA DANA 8. TI 1943. GOD.

POGlNUE BORCI I RUKOVODIOCI ZA SLO BODU SVOG NARODA
U BORBI PROTIV FATSTICKOG OKUPATORA
DRUGOVC
GRGUREV TONC I CLAN K.K.K.P.H . VODICE
GOJANOV JC BLA:2: CLAN K.K. K.P.H. S rB ENTK
FRKIC ROKO CLAN K.K.K.P.H. TIJ ESNO
CVITAN MATE
MI KUL.\NDRA IVE
MIKULANDRJ\ PASKO
SLAV CCA MARKO
LOKAS fVE ZENZO
I OSTALE 24 ZRTVE FASISTI CKOG TERORA
U ZNAK SJ ECi\ J:\ POVODOM 30 GODlS JICE K.PJ.
OVU SPOMEN-PLOCU PODT:2:E NAROD SELA BlLlCE 9. X 1949. GOD.
151

Na betonskom postolju pod1g1111t jt! spo111"11ik u obliku pir(l111ide,

190 x 100 x 250 cm, s pctokrakom z.vije;-.dom 11a vr/111. Po .sredini spo111c11ika
1e spo111e11ploa 108 x 83 c.:m i<. bijelog bralcog bru~e11og kamena, s tekstom
ispisanim urez.onim tiskmii11: slOl ima.

Dana 8. veljae 1943, Log kritinog dana kada su Talijani poduzeli raciju velikih razmjera na podruju Bilica, nnli su c tu, na prolazu za zat0nski
lcrcn, lanO\ i Kotarskog komi Leta KPI r Vodice To11i Grg11re11 i Roko Frkic'
Ljutt1c, lan Kolar kog kom1tela K Pll ibenik Bla" GojamJl'i i borci Primo1-.
ske ete Mt1te Cvitt111 Kr:.tin, Bore lvlartinmi l vi11 i Drago Juri Jeri11. U neravnopravnoj borbi I otporu koji su pru.lali laisliniu do po ljec.lnJcg metka,
hrabro i junaki pali u ti drugovi i Ive \1ik11/mulra Mm kov, rukovodilac jedne iSimpauzcrskc gru pe u Bilicnma, i nanijeli okupatoru gubitke s dosLa
mrlvih i ranjenih.
Uarko Slavica To111i11 i Paka \1ikulandra Kntm ubi jcni su na zvjerski
od faistikih zlotvora 8. odnosno 9. ve ljae, 1943, a I ve Loka.s Z1m:.o
6. prosinca 1942.
nain

152

-
li

r.

SPOMEN - KOSTUR

BILICE -

TCA

B osu

153

24. I V. 1943.
STREUANI KAO BORCI I TAOCI NA OVOM
MJESTU OD TALIJANSKOG Fl\SISTICKOG
OKUPATORA
VICE CALETA

NIKOLA MIKULANDRA
JOSO P ILlOTA
BLA S LAVI CA
rz BILICA
SLAVKO KUGOR
$ IME PROTEGA
KOKI C

roso

lZ UUBRAVE
DRAGO MlLA

IZ STBEN JKA
U ZAJEDNICKI GRO B
POLOZlLl lH I PODIGLI POMENIK
ODBOR SB NO R
BTLICE DUBRAVA I SIBENIK
9. X. 1950.

Na beto11sko111 platou, po srecli11i kojeg je plot1 kosturuice 120 x 80 cm,

podignw j e ka111e11i zid 135 x 160 x 40 c111 i z bijelog /asad11og klesa11og kamenu,
s ttgralle 110111 zvijezdom petokrakom 11 des110111 gornjem u glu, beto11sko111 Vtl
zo111 u obliku l epe:.e u desnom donjem 11gl11 i spo111e11-ploom 70 x 80 cm iz
bijelog brakog bniJenog kt1111ena, na kojoj je i spisana posveta s imenima
strijelja11il1.
Prostor spo111e11-kosturnicc je ogrndeu.
U11aokolo, sa tri ~ tron e, zasaeno je 10 empresa.

Kosturnica je podignu ta na rn je tu gdjt' su 22. travnja 1943. ubijena

dva lalijan ka karabinijcra. Za odmazdu Talijani su izveli iz ibcnskog zatvora o moricu talaca (imena im se nal.uc na spomen-plo i), doveli na ovo mjc
sto i uz prisilno dovedene m jc tanc, s trijeljali 24. travnja. Tijela s trijeljanih
su ostalu na s tratitu ilaH1 dva dana. Kada su mjetani doli da ih pokopaju,
karabinijcri su meu njima, estoricu uhnpc;ili i z::\lvorili.
Faisti se nis u samo zadovolji li strijeljanjem osmorice talaca, ve su
tom prilikom zapalili i kue rukovodilaca NOP-a Bilica.
154

SPOMEN-PLOCA

BILICE -

Osnovna kola

NEUSTRASIVIM
ENAMA
,
I OMLADINKAMA 81LICA KOJE DADOE IVOTE
. ZA SLOBODU I SOCIJALIZAM - HtABRIM
UESNICAMA NAllODNOOSLOBODILAKE BORBE
I SOCIJALISTIKE REVOLUCIJE IZ TOG MJESTA
ZA PRIZNANJE I TRAJNO SJEANJE
NA NJIHOV SA'MOPRIJEGOR I RTVE U
STVAR~
SOCIJALISTIKE JUGOSLAVIJE

srO,_N 9. X 1976.POSTAVI

UNCIJA ZA DlUSTVENU

OST ENA

SIBENIK

NEUSTRAlVIM 2:ENAMA
I OMLADl NKAMA BlLlCA KOJE DADOSE TVOTE
ZA SLOBODU I SOCIJALIZAM - HRABRIM
UCESNJCAMA NA.RODNOOSLOBODlLACKE BORBE
I SOCLJALTSTJC KE REVOLUClJE I Z TOG MJESTA
ZA PRIZNANJE 1 TRAJNO SJECANJE
ZA NJl HOV SAMOPRfJEGOR I ZRTVE U
STVARANJU SOCIJ ALlSTICKE JUG OSLA VIJE
OVAJ SPOME 9. X 1976. POSTAVI
KONFERENCUA ZA DRUTVENU
AKTIVNOST ZENA

OPClNE lBENIK

Ploa 105 x 65 cm ;e i.zratlena i: bijelog brakog brue11og ka111ent1, s

tekstom ispisanim urez.a11i111 1is ka11i11 slovima, crno ol,oje11im. Po sredi11i 11

gomjem dije/11 je zvijezda petokraka

iji

su bridovi crveni.

155

Veliki je doprinos 'na Bilica u

OR-u. Svaki zadatak, od prvih
dana okupacije, prilwnale ::;u s odukvljenjcm i i7\'ravnle sa srcem. Preba
civaJe su one, veslom u ruci, parlil.nne i od1-iavalc vezu peko Prokljanskog
jezera, prenosile oruLjc i propagandni ma1crijal i 'rilc kurirsku sluihu
do grada i natrag, prikupljalc hranu 1 odjeu za par1lwne, njegovale ranjene
i bolesne drugove Dana 9. lbtopada L9.J2. one '>U ma'>ovno a vojom braom
1 Oevima krenule u borbu i Mupile u ::;ast::n -t. crnogo1'5ke proleLcr ke brigade
!>a kojom su ucs tvO\'ale u najslavnijim bitkama nae revolucije, na Ncretvi
i Sutjci.ci.
15. studenoga 1942. formiran je Prvi odbor AFZ-a od 13 la nova. Od
toga vremena rad ena Bilic:.l za NO P postajuo je sve obimniji i organiziraniji.
U NOB-u je ue Lvovalo 78 omladinki i ena Bil ica, a njih 30 je dalo
svoje ivote za slobodu i socijalizam. U pozadini je aktivno radilo 40 Bilianki, kroz zat vore i logore je prolo njih 29, a tri su pale kao rtve faisti
kog terora.

156

SPOMEN - PL OtA
BORAJA - zgrada ambulanlc

157

Palim borcima i n vama

fa i s ti kog terora
u narodnoo lobodjlakom ratu
socijali Li koj revoluciji
1941-1945.
poginuli borci
Burazcr I van Josin
Burazer Jure Grgin
Burazcr Luka Pet rov
Burazcr Marko Tvanov
CukJin Petar Cvilkov
Kneevi Ante Jcrkov
Kn eevi Marijan Martlnov
Kneevi Mate Antin
Kneev i Pavao Marijanov
Kneevi Sime Marijanov
rl\ e fai s ti kog terora
Burazcr Ana . Pavina
Burazer Boo Mijin
Burazc1- Grgo Franin
Burazcr Jure Fran.in
Burazer Mara . Pe lrnva
Burazer Marijan Bo/.in
Burazcr Marijan Fr.min
Burazcr Mate Pctrov
Burazcr Mijo Pa kin
Kneev i Antica ud. Grgina
Kneevi Nikola llijln
Knt!cvi Petar Marijan ov
U znak Lrajnog sjeanja i zahvalnosti
p odie narod Bornje 29. s tudenoga 1979.

Ploa 100 x 50 cm, izraena h. cmog bruenoc: mramora, postavljena je

na junu fasadu amlwlanre, <.a koju je privre11a sa 4 111esi11ga1w vijka.
Tekst i i111e11a po~inulih boraca i trrava faistikog terora ispisana su ure
za11i111 tiskanim s/01i111a obojenim bijelom bojom.

Boraja, selo u kojem je prije rata ivjelo oko 300 sta novnika, poljo
privrednika i s toara, nalazi se na oko 22 kilomelm Jugoi tono od ibenika,
uz Zagorsku cestu regionalnog znaenj a ibenik-Trogir-Split. krta zem lja
p risiljavala je njene itelje da kao c;czon kj r.idnici t rae rada i kruha van
158

rodnoga mjesta. U to vrijeme veina njih je bila politiki ukljuena u Hrvatsku seljaku stranku koju vrlo brzo naputaju zbog politike njenog rukovodstva, izdaje interesa hrvatskog naroda i otvorenog kapitulantstva prema narastajuoj faistikoj opasno~li.
Propau stare Jugoslavije, mjetani ovog .tagorskog sela poinju da
se ukljuuju u NOP. Stalno stacioniranje najprije talijanske okupatorske
vojske i etnika, a 1atim Nijemaca i el11ik::i, uz povremene upade i ustaa,
nije mogla da ih pokolcba u njihovu opredjeljenju i pomaganju NOB.
Uz prisutan utjecaj i pomo iz oblinje Lepcnice i Vrsnog, ovdje se u
lipnju 1942. fonnirn aktiv S KOJ-a od 16 l anova. U isto vrijeme osniva se
i prvi narodnoo~lobodi l aki odbor. Do formmmja partijske organizacije pr\'e elije KPJ - dolazi tek nn prclazu 194-4/45.
Prvi borci (etvorica) od laze u parlizane, zajedno s prvom grupom iz
Lcpenice, u rujnu 1942. Druga gru pa boraca stupa 11 NOV nakon kapitulaciji;:
Italije, a lrea 19-t4. Boraja je dala 78 uesnika NOR-a i imala 10 poginulih
boraca i 12 rtava faistickog tcro~ i rtava rata. U koncentracione logore
bilo je internlrano njen ih 26 stanovnika.

159

S P OME - P LOA
BRATlKOVCl

PEO ESE:TPETOR ICI

S\' o..; 1 SIHO V A
JUMACKI P '-L IM

U .:ARODJ.10 OSLOBOO ILACK OJ BORB\

I UA ROOi'iO.J RE VOLUCIJI
1941 - 1945
li /. VJEHU USPOllElrlU
~ :J.R OD SELA
g;:i 4 TISHO ~c1 ~ORI CE PLASTO VC. 'IE L 'KA CLt."/l.

J MAJA 1552 POSTAVI

PE DESE f P ETORICJ
\'OJIH SINOVA
.J U IAC' K l PALIM
U NAROD O OSLORODIL \ CKOJ BORBI
I N \ROD\iOJ RT: 01.UCIJ l
1941 -

19..t5

NA VJECNU US POM ENU

NAROD EL\
BRAT l KO\ CI GOR ICE PL.\ STOVO VCLil\.A GLAVA
l MAJA 1952. POST Vl
Spo111e11-plou 110 r85 cm posrnvlje1w je 11a fa-;ad11 igrade os110111t'
BRATSTVO I J f:.Dl NSTI 0-r. J :.rae11a j i:. bijc:log brakof! b111t.:11c~
kamena, a tekst je ispisan ure:.miim tiskani111 sl01i111a crveno obo1c11i111. Pu
sr edi11i ploe j! zvije:.cla petokl(lka Nji su l1rido1i crw110 olwjcni. Ploa le. i
na dv1e11w kt1111c11im km1:.olica111a i /Jcto11<;ku111 111awJ111 je vezana .;;a fasadu
zgr ad e.

~kole

Mjesta Bra tLktJ\ci. Gorice, Pluslo\o i Vllikn Glnva imala su u naro<.lnuborbi i soc i jalistikoj re\oluciji 158 akl1m1h sudioni ka. jil'
.i I su poginuli u borbi, a 17 su pali kao /rlH! fnli i s li kog terora.

l obodilakoj

160

S POMENIK
BRIBJ RSKE MOSTINE -

Brdenjak

'

P:
,

~.

~ LA

11t

194L

OV811[ llJCS TU

'!'Al.IJ61' Ili fA SISTICIU lAY..,th I ~JCCOYI llU1JIN'CI

Ull(t

S~

SrDAft os~""" llDB~OPILJC!

'fJDllt lllll"t S

11 Sl'0\1INICt R.EVOLUCUE

itoA I STOJ[ ZCllLJt

161

JULA 1942
NA OVOM MJESTU
TALIJANSKI F lSTTC.KI ZAVOJEVACI I ~J EGOV f NAJAMNICl
UB ILI SU
SED M OSTROVICA A T JEDNOG DOBROPOU C
VJJ:RNE SI NOVE SVOG NARODA 1 SVOJE ZEMLJE
U CAST 40-GODJSNJTCE SKJ i S1'.0J-A
J 15-GODlNJfCE OVOGA KRAJA
O PCI1'SKI ODBOR BA SKRAD INA
29 "IJOVCMBRA 1959
POST AV!

Na bc1011sko111 postolitt m.dite se spomenik 120t180 :c 45 cm iz fnsm/110~

J.leso110(! ka111e11a, f u~i1a11og si1 1im belo11011t, po Meclini kojega 1e spomeu-plot!a 45 x 75 cm. Tekst na ploti je ispisa11 ureza11i111 tU.k<111i111 sluiima, crno

obojcmim.

Spomenik e nnla,r,i nl!po'irldno uz cestu Zadar - Knin, izmeu 2.~

i Bribirskih l\fo~llna, a po'>ta\'licn je u ~pomcn strijcljanim rodolju'>ima iz !.cla O!>Lrovicc. Na ovom mjestu 29. lipnja 1942. 1alijan ki fabti i
njihO\C sluge trijcljali su: \ Jatak Bogdmw pok. l'tt.,ilja, Ciru pok. Prokopa,
N.ku/11 pok. Gli~e. /\ iko/11 pok. Pavla, Rw1ka pok. Jo<;e i Uroa pok. Vasilia.
te Cotra Vastt pok. Jo1 am1 S\ i il Oslrovicc, Po11o (,!htt pok. Jt1ko1a i.t Dobropoljaca.
Njihovo h n~cnj: i c;trijeljanjc je u~liiedilo n.:po!.red110 nakon ;to su
aklivbti NOP likviclin:ili jednog surndniko ok11patora koji je 1 priJC rata,
iako porijeklom Talijan, Livio u Ostro,ici. Likvidirao je s toga to je u sur..td
nji s okupatorom omoguavao otkrivanje, prokazivanje i likvidaciju aktivist<
NOP.
Ta odmnI.da bolno je odjeknula u o,om kroju, nli okupatoru nije
donijela i ).cijeni plod, jer nije djelovala zastraujue na narod ovog kraja
i njegovu opredijeljenost za NOP .
\ICa

162

SPOM EN - PLO CA
BR IBlRSKE MOSTI E

U NAROD OOSLOBOD fLACKOM RATU

194 1 - 1945
71 BORAC
49 7RTAVA FASTST ICKOG TERORA
S INOVA I KCERI SLOBODOUUBJVIH I N IKADA
POKORENI H BRlBlRA PIRAMATOVACA KRKOV ICA
LADEVACA CICVARA MEARA ZAZVICA OSTROVICE
DALO JE SVOJE ZlVOTE ZA SLOBODU PRAVDU
BOLI f l VOf SVOJE UUBLJE E D0\110VINE
O 20.GOD l ~ JICI USTA K ~J\RODI\ JUGOSLAVIJE
SVOJIM BORCIMA JUN \CTM \ MUCE ICIMA OPClNSKT
ODBOR SAVEZA BORACA NORA SKRAD l
27 SRPNJA 1961. NA VJEC U USPOME U POST<\VI.

163

Spo111e11-ploa 70 x SO cm je postav/je11a ra fasadu zgrade Os110111e

kol e Braa Ribare 11 Bribirskim Mostinama. h .rtute11a je iz crnog mrflmora,
a tekst na njoj ispis"11 11reu111i111 t iskanim slovima obojenim ~a1110111 bujOl'l.
Po sredini, u gornjem dijelu ploe je zvij.!'-da petokraka sa srpom i ek1tem.
Ploa l ei na dvjema /J ijeli 111 kamenim kom.ol1clmw, a za fasadu <.grade ie
veza 11t1 belo11:. kom masom.

Mjesla navedena no spomen-p l oi (1a Ostrovicu se podaci ne daju jer

je van podruja ove opine) ima la u 67 poginulih boraca i 36 rta,a fai~ t iC
kog terora, i to: B ribir pogmulih boraca 27 i ZFT 5, Piranmtovc1 poginulih
boraca 12 i 2: Ff 2, KrkO\i 13 poginulih boraca i 7 ZFT, Lucvci 2 poginula
bo1ca i 4 2:.FT, a/.vi 9 poginulih boraca i 6 2: FT, Mct1are 4 poginu la borca i
- 9 2:.FT i Cicvorc 3 2:Ff. Os im lj udsk ih, narod O\'ill m jesta prelr pio je i materijal ne rtve.

164

SPOME

IK

CISTA MALA

165

U TOKU NOB 1942 I 1943 GOD.

A OVOM MJESTU OD STRANE
TALIJA SKOG FAS CSTJCKOG ZAVOJ EVACA
STREUANI SU RODOLJUB I
CISTE MALE, GACELEZA, DRl\Gll , L\DEVACA, CRABCNACA
Bl LAC ZORKA
LALTC JOVAN
BRAJKOV1C LOVRE
LALIC MARKO
BRAJKOV IC PETAR
LALIC ! KOLA
BRAJKOV IC l ME
LALIC PETAR
OOBRJC BOZ.O
LALI C SLOBODA
ERCEG MARA
MA2.fB RADA DUA
SAMARDZ IC STEVKA
ERCIC VA O
JVANKOVIC ANDA
SAMARDZl C DRAG ICA
KRESOVIC LUKA
EVERDTJ A JOSO
LALIC ANA
TABULJ\ LUCE
LALIC DRAGO
ZRTVE STE POOfVUALE FA lSTICKE EMA I
ALI MRTV I N ISTE
SVAKA KAPUA PROLIVE E VAM KRVI
ROD ILA J E PLODOM
VI ZJvrn: c SLOBODT SREC r i\SE DOMOV INE
U JEZ I OJ SV IJ ETLOJ BUDUC OST I
VI ZIVITE U AMA ZA KOJ E STE PALI
POVODOM 20 CODl JICE USTANKA
J UGOSLAVENSKIH NARODA

OVU SPOME

PLOCU POOJZE

ZAHVALN I NA ROD OVOG KRAJA

CISTA MALA 9 - IV -

1961

Na knme110111 postoljt1 126 x 70 x 76 cm podig1111t je spo111e11ik

107 1: 160 \ 55 c111 110 kojem je privrcna '>pc1111:1-ploa 85 " 140 cm
dom pcrokrttkom i tekstom fapism11111 11reu111ii11 lhka11i111 ~ loi ima
crnom bojom. Na vr/111 spome11ika je petoJ..raka ::yije:.cla i zratlena

i z betona
~a 4vijc:.oboje11im
i;:. presa

11og lima i obojc1Za crveno.

Spo111e11ik se nala:.i na prostoru 11as11prot os1101111oj -~ko/i.

MJcSta navedena na i.pomcniku nnlaw se na oko 10 - 17 km od Vodica.

na putu lokalnog 1naaja Vodice - Brihirskc Mas line
Pred drugi '>\jel l..i r.H '-tanomici ovih mjc'>la ba,ili MI se iskljuivo
zemljoradnjom. ivjelo '>C bijedna i iromanu, a -;laba po\'czanost s centri
ma pogoravala JC i inae teku ekonomsku ~ituaciju I1udi ovog kraja.
Kapi lulacijom s tare Jugos lavije i tlola<;kom okupatora stano' nit \O se
onjcnLira i '>lavlja na stranu NOPo. Preko ovog podruja ile s u vc1.e iz
primorja 1.a Bukovicu i Liku, i obratno, u odrLavanj<: kojih su !>e ukljuivali
aktivisti i simpatizeri NO P-a.
U toku OR-a ova m1esta imala u 38 poginulih boraca (Ci ta M. 16,
Gaelezi 14, Grabovci 4, Dragii 2 i Lacvc i 2} i 79 /.rl~\Va fail>tikog tcrom
(Gaclczi 31, Ch.ta M. 29. Dragi !;i 9, Grabovci 6 i Ladcvci 4}. U koncentracione
lo!!orc. na otoku Molatu i u Italiji, bilo je internirana vie od 200 rodoljuba
i simpat izern NOP-a.
166

SPOMENLK
DANILO GORNJE

167

ARODNOOSLOBOD l LACKOM RATU

194 1- 1945
DALI SU ZIVOTE ZA SLOBODU I BOLII
2.TVOT SVOJ E DOMOVINE
BORCI
KLISOVIC MILE TOME
VUKSTC MATE MARKA
SAMALUK JERKO MARKA
STRlCAN ANTE fVE
KLlSOVIC l KO KRSTE
KL ISOVTC IVO KRSTE
LA PI C MILE IVE
ERAK DANE JURE
KWA.JTC l E JOSE
KLISOVlC BOO PAJE
RAK KRSTE J URE
SPAHTJ A JERKO MATE
VUKSIC fKO STTPE
VUKIC PETAR VICE
MARJAN ANTE MATE
KLISOVJC A TE GRGE
KLISOVIC MATE JAKOVA

VUCE1 OVl P JO FRA E

VUCE ovrc PETAR STl PE

RAK ANTE JERKOV
RAK MATE PAVLA
KLISOVl C KRSTE PAJE
LAPIC ANTE IVE
LAPIC MATE IVE
Ml KlC VlNKO KRSTE
ERAK l VANICA NI KOLE
SPA lllJA SLAVKO KRSTE
SPAH IJA JOSO KRSTE
S PAHIJA KRSTE ANTE
VUKSTC MARKO MARTI! A
LAPTC VTNKO LUKE
KLISOVlC LUKA IVE
VUKlC PAJO A DRIJE
GRUB l l C ANTE LUKE

ZRTVE FASlSTl CKOG TERORA

SJ\MALUK MATE JOSE
LALICA A TE LUKE
O -

20-GODISNJlC I USTA KA
POSTAVI MJESNI OSB - NOR-a
DANl LO GORNJE 29. XI 1961.

Na potie11om beto11sko111 podiju, do koje~a \ode tri stepl!nice, 11ala:i

se blok zida11 od ln1 elog tesau og kt111u!11a visine 300 c m i Sirine 200 cm.
Na bloku j e ti:idana plota od ln jeloe. kamena / / {J x 85 cm, na kojoj je
t ekst i.)pija/1 1uka11i111 u rezanim slovima c rno ohaje11i111.

S desne strane ploe. u go"11jem tlemo111 u glu kt1111e11og bloka je

rel je/110 petokro/...a :vijeztla.
S li1eve i desne !>lrm1e 110/aw se dl'a neobraena kt1111e11a bloka, a 1w
des11om bloku je kame11a vaz;a. Prostor oko spu111euika je ogradc11 niski111
:ido111.

168

Danilo Gornje smjeLeno je na oko 15 kilometara sjeveroistono od

Sibcnika, na cesti Slbenik - Danilo - Pcrkovi. U predrat nom periodu
stano\nici Danila su se ugla\nom bavili poljoprivredom i stoarstvom.
Iako se o odreenom revolucionarnom djelo\anju na podruju Danila
mozc govoriti i u 1941. godini, ipak organiziraniji i ma ovniji rad poinje u
prvoj polovinj 1942. g. U to vrijeme gotovo cjclo~upno stanovni!tvo bilo je
ukljueno u NO P, pomagalo NOB-u i njene borce, hranom, odjeom, oruljcm
i sanitetskim materijalom. Mnogi sudjeluju i u akcijama ruknja telefonskih
linija, ieljeznike pruge i pusta\'ljanju preprekn na putovima.
Preko ovog podruja prolazi Prvi ibenski partizan!.ki odred poetkom
kolovoza J941. godine. Tu se due ~adrlavaj11 i logoruju borci ibenske lctccc
ete, pa ibensko-lrogirskog partizanskog oclr-::da i 8. dalmnlinske brigade
(ibcn ke). Ovuda prolnzc parw.anske veze i k.mali od primorja za unutra;njost, ije se funkcioniranje uspjeno odvija od 1942. godine do kraja rata.
Svoju opredijeljenost za NOP stanovnici Danila dokazuju i oclazivCJm u oruainu borbu proLiv okupatora i domaih izdajnika. Dana 4. listopadn 19-12.
godine njih dvadcsctoro odlazi u NOV, a u danima kapitulacije Ita lije u
rujnu 1943. to isto uin ie svi za borbu sposobni.
Formiranje prvih organa narodne vlasti na Danilu vc1.ano je za listopad
19.J2. godine. Pred kraj 1942. godine organi1iraj11 se i pn i skoje\'Ci. Godit1.:
19.J3. osni\'aju :.e i odbori AFZ, a 19-U. i prve organi1.acijc (cclije) KPJ.
U toku NOR-a Danilo Gornje imalo je 34 poginula borca i 2 rtve
faistikog terora. Mnogi njegovi c: tanovnici, zbog suradnje i pomaganja
NOP-a, bili su uhapeni i internirani u logore. Osim ljudskih rtava narocl
Danila prelrpio je i materijalne Lrlvc. U racijama i ka1.ncnim ck pcdicijnrna
i.paljl!no je dosta gospodarskih i stambenih zgrada i opljakana mnoga
materijalna dobra.

J69

SPO \lt E - PLOCA

DANILO GORNJE

N A P.AON UT I U OVOJ KUI

00 N JE t1AC A I ETNll{A
Jll R KOV l t. SAV I N " A

o-

_,l KC"

I I NA
=I

..J

.,

NAPADNUTI U OVOJ KUCI

OD J EMACA T CET i IKA
JURKOV IC SAVT KA
OEGOVIC VEUKO
J UNACKJ SU SE BORILI I NA
KRAJU SAM I SEBI ODUZEU
IVOT DA E BI ZIVI
UPALC U RUK E NEPRIJAT EUA
U ZNAK ZAH VALNOSTI POSTAVIO
SAVEZ BORACA NOR lBENIK
4. SR P JA 196 1.

Ploa od /Jijelog km11e11a, di111e11zija 30 :t 60 c111, posu111/je11a je 11a k11t11

i\1 arka \ 1 11 e11o1 1 1 a u Danilu Goruje111. Slom teksta 11a ploi 11re;:a1a
s11 i obojena crnom bojom .

170

Veljko Otegovi Turko 1 St1vi11ka J11rko1 i i\Wica, odbijajui do e u

neravnopravnoj borbi i\'i predaju ncprijaLclju, posljednjim hicima iz pilolja oduzimaju sebi ivot 24. veljae l944.
Veljko Otegovic rodcn je 1920. u ibeniku. Aklivno i organizirano
ukljuujc

se i radi za OP od I941. Ctan KPJ postaje iste godine i kao poradnik djeluje n::i ibenskom podruju . Po kapitulaciji ltalijc stupa u
b. dalmatan ku brigadu (ibcn:.ku) u kojoj je na duinosLi zamjenika politi
kog komesara I. bataJjona.
titiki

Savinka 111rkovi roena je 1920. u ibcniku. Po dolasku Talijona oprcd lcl iuie se za NOP 7.a koj i aktivno i organizirano radi. Clan KPJ postoje.:
1942. i od prosinca iste godine djeluje na podruju ibcnskog koloro kao
acrc.nski politiki radnik. Bila je lan Opinskog komitet::i K PH ibenik i
lnn Okruznog odbora AF1 ibenik.
\Cljai 1 9~. oekujui na podruju Danila napad okupatora i doizdajnika, to su ovi esto vr{iili, ovamo se prebacuju dijelovi 8. briga
dc. U isto vrijeme pripremao :.e sastanak mjesnih NOO-a za opinu DnniloDubrava na kojemu je, kao predstavnik NOV, trebao biti i drug Turko.
S njim Je tacln bila i drugarica Savinka. Okupa tor, saznavi 1.a prisutnost
partizana u Dnnilu, uspijevn ih iznenaditi i svojom nadmonocu, pri ilili
da se po\Uku.

maih

Vcljko i S~l\'inka ne uspijevajui se izvuci i1.: obrua, skl:m1nju :.e u

potkrovlje kue Marka Vuc1101io to nije izmaklo iz vid:l njenaal..im slugama etnicima. Na pozjv za predaju Turko i Milica odgo\araju hicima i.!
pi!.tolja uz poklik: Titov ruko\odi lac se ne pn.:dajetc. Vidjevi da do predaje
nee doi. neprijatelj odluuje da zapali kuu.
Obavijeni dimom, uspjevi da r::me nekoliko neprijateljskih vojnika,
Turko i Milica odluuju da posljednjim hicima iz pitolja oduzmu cbi i.ivot.

171

S pOM E Nl K

DUBRAVA -RAKOVO

172

ELO

SPOME PLOCA
POGTNULTM DRUGOV IMA U TOKU r . O. B. IZ SELA DUBRAVE
SVOM PRVOM RUKOVOD TV U IZ GODINE 19.t2
KOJE JE DALO SVOJE ZIVOTE
ZA S LOBODU NARODA I DOMOV INE
DRUGOV IMA
RAK JAKOVA MARKU
LACMANOVIC MARKA MARINK U
RAK JAKOVA ANTI
KOKJC MIJE JO I
RAK IVANA MARI KU
KOKIC KRSTE NIKJ
RAK JAKOVA MILI
KOKCC pk. VICE A ITI
RAK NIKE JOSI
BELAMARlC NIKE PETRU
VUKOREPA fVE LENKU
SKUCOR JERKA IVI
VUKOREPJ\ PAJ E FRA I
SKUGOR JO E FRANT
RUP IC pk. JERKA KRSTI
SKUGOR JOSE JVI
SKUGOR S IME SLAVKU
U ZNAK PRIZ ANJA POD TE OVU SPOMEN PLOCU
NAROD SELA DUBRAVA J950. G.

Spomenik se 110/azi 11 samom mjestu, 11a lijepo111 i prostranom t1'gll.

strane trga pod1g11t1to je betonsko po,tol jc 300 x 110 x 60 cm tW
kojemu je .spo111e11ik 11 obliku pirt1111ide 228 x 110 x 295 cm. Na vr/111 spo111e11i/..:t1
je 1;.vede110 nwlo postolje 11atl kojim j1, petokraka -:yijezda sa \rpo111 i
istone

ekiem.

Po ~retlmi spomenika posta l'lje11a je ploc' a 120 t 88 cm, s tekstom ispisa11im ure;,t111i111 tiska11i111 .s/CJ11i111a cr11e110 obo1e11i111. /-.:nad ploe je 11gratle11n
takoer petokraka Z\ijezda.

Dubrova i Ra kovo Selo c;u s mjc1eni u .talcdu Sibcnika, u njegovoj

neposrednoj b li1.ini. U razdobl ju i~medu dm rala lanovnilvo se bavi lo i
livjclo uglavnom ud zcmljor;.idnjc i s toarsl\ a, i Lo u naJ\ il'.c slucajc,a radc~i
na zemlji bogatijih ibcn kih teiaka. Pojedinci, preteno mladi , traei posla
i kruha. nakon pr\Og \jclskog ra ta odlaze u SAD, odakle e b1 lO i 'raaju
jednako s i roma~ n i kao to su i otili , ali sntla p olit i ki isku niji i bogatiji
jer u tekli liku o ilvotu : borbi radnike klase i uzrocima njena tekog
poloi.aja. U7 ovo i zapolja\'anje jednog broja oc;oba u ibcniku. rretc/.no
majstora lidara, edjc '-.ontal..tira ju i ukljuuju se u -. 1ndikalni pokn!l. dovod i
do poliukog gibanja u -.am 1m elu. Prijelomni dogadaj u politi kom i uopcl
u i.1votu slanovnika ovih mjesta nnstajc 1932, '-.nda je osnovana prva partijc:ka organi?acija la Dubravu i Ra kova Selo. l ako je el ija KPJ imalo samu
tri lana, n1cn politiki utjecaj je bio \'.!lik, o-.obito meu omladinom.
173

Pro,ala 1933. u parLij!.koj organizaciji u Dalmaciji nije mimoila ni

ove elije. Policija ih hap!.i, kao i velik broj simpaLizera Parlije.
Radi .t.aStrasivan ja, policija \'Od1 komuniste, kr\'ave i u lancima, kroz sela.
Medutim, Lapaljenu il>kru vBe nitko ne moe ugasiti.
U revoltu protiv postojeeg ianja, novoosnovana Hrvatska M: ljah1
stranka a \'Ojim obeanjima i programom u-;pije,a oko sebe okupili mnogc
mjetane koji listom i glasaju 1a nju. Ali razoarani i prevareni, jer od obea
nju nije ostalo nita, oni je i naputaju. U l:lkvoj i.i tuaciji Partiji nije bilo
teko dol..azati uinjenu nepravdu i organizirati mlade za akcije u osl\ariva
nju ideja. Rczullat toga je veliko jedinl>Lvo narod:l u borbi protiv fa si!.tikog
okupatora. Skuplja se i pohranjuje oruje i municija, organizira obuka u
ruko\'noju njime, formiraju se i prvi akti\ i SKOJ-a. U jesen 1941. prve grupe
boraca JZ ibenika odlaze u paniz::.nc preko Rakova Sela i Dubrave. I 1z
R::ikova Sela bila je spremna g1 upa omlad inaca da pode u partizane u sh1dcnome 194 1, ali tr1da dok1Li do odeadanja. Dvadcc;ct omladinaca iz Rakova Scl.1
i Dubrave odlaLi 20. \cljae 1942. u 1 OB-u, u Liku.
KraJcm travnja 1942. talijanski faisti su uspjeli uhapsi 1i organ iza lorn
NOP-a druga Marka Rtlka Prku koji je nakon muenja osuen na robiju
koju iLdri.ava u Italiji. Ali OP ne jcnj::i,a. Partija i KOJ su aktivni. i okupator ne mirujc. Poetkom :.rpnja vri r::iciju, hapsi parli1A1nskc obitelji i
simpa lizerc NOP-a i odvodi u logore na otoku Mola tu i u rt::iliju. Sredinom
srpnja u panizanc odlnLi dn1ga grupa. a 10. lislopada 1942. najvea grupu
boraca. Krajem O\'e godine lormir.ini su odbori AFZ, a poetkom 1943. i
organi narodne vlasti.
lanove

U tohu 08-J preko O\Og terena u proluili kuriri , politi~l..i tt:rensl.1

radnici i prcbacivani ranjenici. materijal i oprema. a njemu je boravilo
i radilo rukovodstvo ratne opine Dubrav::i- Danilo.
Upadali su ovdje elnici i ustae, balinali, pljakali i ubijali. Ali, uspr
~os represalijama narod je uvijek ida1io kao pobjednik. Od ukupno 650 st~
novnika Rakova Selo, u NOB-i s pukom u ruci je udjclovalo 150 boraca, a
od njih 52 je dalo fool u borbi za slobodu i socijahnm. U logorima i zatvorima bilo JC ol..o 80 stano\nik::i, u zbjcgu u Africi preko 60. Njih 14 su pali
kao rtve faistikog terora i i.rlve rala.
Od ukupno 1300 stanovnika Dubrave, u ' OB-i s pukom u ruci sudit
lovalo je 200 boraca, a od njih 60 je palo u borbi ;ra slobodu i socijali1..an1.
U logonma i ;ratvorima bilo je 65 stanovnika, u zbjcgu 15. Njih 28 su pdi
kao rtve faistikog terora i rtve rala.

17-'

SPOMEN-PLOCA
BUJE, ISTRA

UBllflBI ZA SLOBtlDU I SOCIJALISTIKU

llliRAOIUU HAf OOHOVINE HA OV011E
IUl:STU 2!1 111 1!1~5. liODtNE HA ZUR5KI
MAfJN l8JCM .I( OD fAISlA DRUG
RAK IURKll S[lfl[lAR KOTARSKOli
IOllTCTA KP ZA BUJC
" IV ~!I G00 ICAIU) GRO!HJAKTINt:

U BORBI ZA SLOBODU I SOCIJALISTTCKU

IZGRAD JU AE DOMOVI E A OVOME
MJESTU 29. Ill 1945. GODI E A ZVJERSKI
NACJ UBIJEN JE OD FASlSTA DRUG
RAK MARKO SEKRETAR KOTARSKOG
KOMITETA KP ZA BUJC
19. 1V 1959. GOD. AROD GROZ .I ANSTINE

Horko Rt1:C Prka Jakovlje'' roden je 21. li'>lOpada 1914. u Rakom Selu,
Dubrava, u iroma noj seljakoj obilclji.
Ve od rane mlado::.t 1 poco je za rodi\ ati 1a zi\'ol. Radio je i1,an ela
na raznim gradilbtima. PO\ rat kom kui Lapoi.lio i.e kao manucloi 1ndnik u
t\ormci u Crnic i, o 1.atim u tvornici u Lozovcu.

175

se u napredni radniki pokre l. Sudjeluje

proti\ nenarodnog rciima 1 u trajkovima za prava
radnike kla e. Mcdutim , njegova potpuna 1 organitirana politika aktivnoi.t
pocinje 1936, a godinu dana kasnije po taje lan KP. Aktivno djeluje meu
radnicima na pri kuri janju materijalne pomoi n nn li faistike borce u
panjolskoj, a u7 to je pripremao grupe dobrovoljaca 7.a odlazak u tu zem lju.
Kao mlad i kornunii.t stalno je politik i radio mclu seoskom omludinom
i mladim radnicima. Organizirao je sportske i pjevake grupe u okolnim
selima u kojima '>C okupljala napredna om ladina. Na tu omladinu Parti ja
je imala s naian u1jc1: aJ. Pred sam rat organizirao je omladinske ete kojima
!>C odravala obuka u vojnim vjetinama.
U Hijeme kapitulacije s tare Jugo lil\'ijc organizirao je omladinu nn
prikupljanju orul.jo, municije. sanilets kog i drugog materijala. Cita\' sakupljeni materijal sklanjao se na sigurno mjesto koje j e mnogo ranije bilo pripremljeno. Odmah u to vrijeme organizirao je vie omladins kih i s kojevi.kih
borbenih grupa prol iv l ~dijanskog agresora.
U proljee 1942, 27. travnja, od lazei na jedan sastanak u lbenik,
uhapen je od talijanskih faista. U zatvoru je lvjcrski zlostavljun a ..:atim u
rujnu is te godine o-.ucn na 6 godina robije. Najprije je odveden u 1alvor u
Kopru, a polom je prebaen u llaliju na daljnje itdr/.avanje kame.
Nakon sloma fa ~is tike Italije pobjegao je iz zatvora i uspio s:: prebaciti u Istru. Odmah se prikljuujc partizanskim borcima na terenu upine
Buje, gdje postaje jedan od istaknutih po lit ikih rukovodilaca.
Kao mladi radnik

ukljuuje

mno~im demon~trncijama

Poginuo je u t r~l\nju 1945. na du/noi.ti org:.rniL3ci j kog sekretara KP

1a kolar Bujc. aime, poslije odr.lanog c;astanka u ol..olici Buja dockan je u
7.asjedi i 7.allm je muki ubijen od neprijatelja.
Za njegove zn-; luge u borbi protiv fa is t ikog okupatora narod Buja
mu je odao veliko primanje - jedna kola nosi njegovo ime, a pos tavljene
mu je i s pomen-poprsje.

176

SPOM E N- PLO C A
OUBRAVlCE

NA TRAJNU USPOMENU
64 PALA BORCA l 16 2.RTAVA FASISTICKOG TERORA
KOJI U NARODNOOSLOBODILACKOJ BORBI
1941
1945
DADOSE SVOJE 2.IVOTE
ZA SLOBOD U SVOJE DOMOVIN E
SRPNJA 1954
NAROD SELA DUBRAVTCA
POSTAVI

Ploa 90 x 70 cm je pC1slavlje11a na fasad11 potlm11e ! k ol e Pap Pavle

Slije. Izraena je i z 11ijelog bralcog brttenog kame11a, a tekst ispis'ln
ureumim tiskamm slovima olJojeuim crnom bojom. Po sredin i ploe, 11 got11je111 dijelu, 11rew11a je zvi jezda petokr aka iji su bridovi obojeni ta ko~r

cmom bojom.

12 SPOMENIC I REVOLUC IJB

177

Dubravice su smje tene sjeverno od Skradina, na oko 10 - 12 km.

Poslije prvog svjetskog rata u njima je o tvoren rudnik mrkog uglja koji je,
s prekidima, radio tridesetak godina. Zahvalj ujui toj injenici, Dubravice
s u osim poljoprivrednog stanomitva imale i industrijske radnike, u kojih
se mijenja mental itet i budi klru.na svijest o potrebi organiziranosti radi
jedinstvenog nastupanja u borbi za lobodu i bolje uvjete rada i ivota. Na
izborima 1935. i 1938. oni jedinslveno istupaju i glasaju za opoziciju, trajkaju radi poveanja placa i poboljanja radnih uvjeta, to dovodi do zatval"ti
nja rudnika za vrijeme od 14 mjeseci. Tako su , napokon, prisilili poslodavce
da usVOJC djel om i no njihO\!e 7.ahtjeve, pored ve postojeih HRS-o\!ih stvaraju podrunicu URS-ovih sindikata i dr. Pa ipak u takvoj radnikoj sredini
prije rata nema ni partijske ni skojcvske organizacije.
Kapitulacijum stare Jugoslavije i okupacijom zemlje ovamo dolazl!
Talijani koj i preuzimaju rudnika postrojenja, dovode svoje rukovodee
ljude, podiu poslovne i stambene objekte, uspostavljaj u garnizon jai ne
120 - 180 vojnika i podiiu fortifikac ij ske obj ekte radi 7.atitc rudnickih p.>strojenja. Sve ro o ni ine d<t bi zadrfali proizvodnju uglja za svoje potrebe.
Narod Dubravica se opredj eljujc za NOP i aktivno sudjeluje u narounoosl obodilakoj borbi. Sudjeluje u prikupljanju materijalne pomoi, oruja
i eksploziva. Od polovine 1942. do prnljea 1943. sakupljeno je 10 puaka,
10 piLolja, 25 l ovakih pu5aka, izvjesna koliina runih bombi i eksploziva
kojt su rudari iznosili iz rudni ka i koji se otpremao naim jedinicama za
uiverzantske akcije. Radi povremenih zaustavljanja pogona rudnika, aktivi~li i simpatizeri NOP-a es lo prekidaj u vodove visokog napona i onesposobljavaju kamione za t ran port uglja it Dubravica u Skradin.
Uporedo s lim organizira se i politiki rad meu mjetanima. U jesen
1942. u Dubravicama su osnovani Prvi narodnooslobodilaki odbor i aktiv
SKOJ-a, a u proljee i ljeto 1943. organizacija AF2-a i omladinska organizacija USAOH, preko koje su se mladi upoznavali s ciljevima NOB-a i priprc
mali za odlazak u NOV.
U proljee 1943. u Dubravicama je vladah\ klima za maSO\ni odlazak
u partizane. Tako sa jednog sastanka omladinaca, nji h 27 od lazi u NOV.
Dvije grupe dobrovoljaca, koje su ve bile krenule i od kojih je jedna stigla
do Biliea a druga do Vanila Kraljice, morale su se vratiti us lijed nemogu
nosti daljnjeg probijanja (to je vrijeme IV i V neprijateljske ofenzive).
Pojavom partizanskih j edinica u sj evernoj Dalmaciji dolo je uo masovnijeg
odlaska u NOV.
U narodnooslobodilakom ratu i revoluciji ak tivno j e sudjelovalo 185
boraca. Njih 64 su dali svoje ivote za slobodu i socijalizam. Ni mjesto, iji
su se mjetani opredijt!lili j svesrdno pomagali NOP, nije bilo poteeno ne
prijateljskih zloina . I malo je 16 rtava faistikog terora, a mnogi su bili
hapeni, zatvarani i zlostavljani.

178

" POM Er-- IK

DUBRAVlCE

J79

NA OVOME MJESTU 23. SIJECNJA 1943.

PRVOBORAC NARODNOOSLOBODILACKOG RATA
MARKO BILUIC
TZ ZATONA
POGINUO JE JUNACKOM SMRCU U BORBI
PROTIV FASISTlCKOG OKUPATORA
O 20-GODi NJl CI USTANKA NARODA
JUGOSLAVUE JUNAKU PRVOBORCU ZA
SLOBODU DOMOVINE OPCINSKT ODBOR
SAVEZA BORACA NORA SKRADTN 27. S RPNJA
1961. NA VJECNU USPOM EN U POSTAVI.

Spomenik 120 x 190 x -10 c m j e izgraen i z fasad11og si vog klesanog ku

me11a po sredini kojega je postavljena spo111e11-plota 62 x 47 c111 ~ tekstom
i zvijezdom petokrakom. Tekst i bridovi :vije:tle obojeni su bi1elo111 bojom.
Spomenik se nalazi uz cestu Skradi11 - Dubra1ice, s lijeve s1ra11e, na predjelu lurino Pode.

Marko Biltdi~ je roen 19 13. u Zalonu. Bio je Lem ljoradnik. Vrlo rano
se opredijelio za napredni radniki pokret. Zbog iskazane poLiLikc akti,nos Li
dolazio je u sukob s re.limom i bio ba pcn. U lansLvo KPJ je primljen 194 1.
Poslije okupacije zemlje a ktivno se uklju uje u pripreme za oruanu borbu
pro tiv okupaLora i jedan j e od org:mizalora narodnog ustanka u Zatonu.
Bio je lan Op inskog komitcla KPH Vodice. Po partijskom zadatku upu en
j e na podruje Skndina radi pomo i u organiziranju orufane borbe protiv
okupatora. l zvravajui partijski zadatak poginuo je u borbi protiv domaih
izdaj nika u sijenju 1943. U znak sj eanja i zahvalnosti na ovog prckaljcnog
druga i komunista podignut je O\aj spomenik.

180

SPOMEN-PLOCA
DUBRAVICE

U OVOME ftJEStU 'f:tJlUJKA 1'~43 .

FORMIRANA JE PRVA ORCANIZACIJ.b.
KONUNI STI KE PART lJ E ~ A PODRU CJ U
SKR!DINSKE OPCINE

U AST 40:-CODINJICE KPJ.

OPINSKI KOMITET S K. SKRADIN

NA TRAJNU USPOMENU POST.\ VI

27 VII. 1959.

U OVOME MJEST 7. OU.TKA 1943

FORMIRANA JE PRVA ORGANIZACIJA
KOMUNJSTICKE PARTIJE NA PODRUCJU
SKRAD INSKE OPCI NE
U CAST 40-GODISNJICE KPJ
OPCINSKJ KOM ITET SK SKRADI N
NA TRAJNU USPOMENU P OSTAVI
27. VIT. 1959.
Spome11-ploa 60 x 40 cm postavljena je 1za fasadu zg rade Doma om ta.dine. Napravljena je iz bijelog bmenog brakog kamena, a t ekst je ispisan
ureza11im tiskanim slo1ima obojenim cmo111 bojom.

Ptva organizacija KPJ na opini Skradin formirana je 7. oujka J943.

u Oubravicama, zaselak Culii, i brojila je 4 l ana a do kraja te godine
brojano se povea la na 10 lanov:i. U momentu osloboenja Skradina 1.
studenoga 1944. na podn.:ju opi ne djclovalo je vie od 30 lanova PartiJ~
organiziranih u lti osnovne organizacije. Na osnovi loga, kao i naraslih potreba dalje org.anizacije i rada NOP-a i Partije. po odluci Kotarskog komiteta

KPH Kistanje (o p ina Skradin je tada bila u sastavu kotara Kistanje) formiran je 7. studenoga 1944. Op in s ki komitet KPH Skradin.

181

S POMEN I K
GORI$

UQOO~ O DSL09DOIL!C ~D J
BOl!BI
19~11945
P ell l n lJ INHOC I llJt:MAICDC Z!V OJ[VA A
DHI ~u SVOJE I VOT E

.......... .........
.... .....
......
I

-.. .....
- h

....

.....
4.dM

'""

~:! .
.

&. t 1e

ti.t r !.i511f.oc lttOa

hA

..

hll

.. "-
.,
hl1f

. .

Na spOlliew:.idu 460 x 160 c111 i: klew111og fflsad11ug bijelog ka111e11n 1w

lati se 5 bijelili, od brnkog ka111c11a bruSe11i/1 pfoa 400 x JJOcm, s tekmm1
1spisa111111 11re:ani111 tiska11im slo1i111a, cr110 o/1c>je111111. S lijew streme ie
11gra1,ira11a vojnika puka s lovoro111 gra11Nro111 tiji .m britluv1 uboi1mi crno.
Na vrlw spom en-:ida /<! eljc-:.11a iyijeztin petokraka ol>0je11a c11c110.
Cijeli spo111e111k1 kompleks ie ogratle11 be1011\ki111 -:_idom nblote11i111
/asad11i111 kll!\tmim ka111e110111 . U11111<1r ovog k(lmplekm, s des11r strane otl
ula:a, 1111la4.i se betonska fo11ta1ia oblote11a takocfer kle5a11i111 kw11e11om.

Gort se nal;\/i oko 18 km od ibenika, 2 km od ceste ibenik-Drni-Knin. Pri je rola je brojio 6~ domai n I' a c;a o'-.o 335 :.Lanovnika, ci je je OS
110\ no 1animanjc bila .tcm ljoradnja. Od 1937. jcd~tn se dio zapoi.lio u Trnrnici
aluminija u Lowvcu, to j imalo odraL.a nn fo1 miranjc nj1hO\I! <,\ijc ti.
Okupac ijom zemlje !.lanovni rvo c opredijelilo za NOP i borbu protiv
la i s ti kog okupatora. Dana 4. li topada I 9U. na poLi\ Pc.1rlijc, 33 druga 1
drugarice s u otili u panizanc i s i u pili u rcdo' c I. prolctcri.kc hrigadc. Dll
krnja rata ukupno '>U u \!OB-u s tupila 64 Gori,ann od i..ojih ji! 20 poginul >
(c t na Suljcsci}. Gori Je imao i 3 l.rtve ln t<>l ikog terora.

182

U NARODNOOSLOBODTLACKOJ BORBI
1941. - 1945.
PROTIV TALIJANSKOG I NJEMACKOG ZAVOJEVACA
DALI SU SVOJE ZIVOTE

Vl' PADOC\TE 'RTVOM

I DADOSTE sva
KRV tlVOT MLADOST
RADI SLOBODE

00

I,,>

B O R C I
FRANE DAKOVIC
ANTE DAKOVIC
ANTE DAKOVIC
MARKO DAKOVIC
PAJO AKOVIC
ANTI. UBOR
JERE LABOR
MARKO LABOR
MATE L\BOR
MATE LABOR

RTVE FASTSTrCKOG TERORA

JERE LABOR
NIKOLA LABOR
NIKOLA LABOR
ANDRIJA MANDIC
ANTE MANDTC
!VAN MANDIC
JOSO \tANDIC
KRESO MANDIC
JERE RADAK
MARKO RADAK

ANTI? LABOR
MARKO LABOR
MATE RADAK

SVOJIM SINOVIMA JUNACIMA I

MUCENICIMA ODBOR SAVEZA BORACA
NORn GORISA 1950.
NA VJECNU USPOMENU POSTAVI.

SPOMEN - PLO CA
GRACAC

._. TR.AlU USPDM~U

'a r.ALIH 80R.AC.A I 23 llTYE FA~ISTICK08 TEl\01\

ICOJI D.ADOE SYOIE ZIYOTE
. u 8DR81 PROTIV OKUPATORA

ZA STYAllAllJE SOCIJALISTIKE IUBOSLAV\\E

SRPIA l95'
ROD SELA

saKOlA ' GtU.l.Cl.

POSTAVI

NA TRAJNU USPOMENU
40 PALIH BORACA I 23 2.RTVE FATSTICKOG TERORA
KOJI DADOE SVOJ E ZIVOTE
U BORBI PROTIV OKUPATORA
ZA STVARANJE SOCUALISTJCKE JUGOSLAVIJE
SRPNJA 1954
NAROD SELA. SONKOVTCA I. GRACACA
POSTAVI

Spomeu-ploa 90 x 70 cm, od bijelog brakog brue11og ka111enn, poH arljena je na fasadu Zadruwog do111a . Tekst 11a ploi je ispisa11 11reit1nim
tfaka11i111 slovima oboje11i111 mom l>ojom. U 11jtt110111 vrhu i po sredini 1zgra-

vira11a je z\'ijezc/a petokraka iji su bridovi takoer cmo obojeni.

184

Sonkovi i Graac, mjcteni u samom zaleu Skradina, imali su neposredno pred ral oko 1150 stanovnika koji su se bavili iskljuivo poljopri\
rodom. Ogromna veina ih je ivjela u bijedi i siromat\ u. Ovako teku
situaciju ini la je jo lciom injenica da je oko 90110 cljaka bilo do grla
zadueno kod skradinskih trgovaca koji su ih eksploatirali i u bescjenje
uzimali njihove proizvode.

U oba ova sela ivjeli su, pomijeano, Srbi i Hrvati. I ti ocijalni i ckcnomski problemi prirodno u ih zblifavali i usmjeravali na Lajcdaiki ivot
(kumstvo, enjdba, pohralim~tvo, ispomaganje u obradi zemlje i ~ I. ). Mcdullin,
ncnarodna vlast i politike graanioke ~tranke na'>tojale su c.Ja ih ra piriva:ijem nacionalne i \ jcrske mri.nje politiki razjc linc.

U vrijeme kapitulacije stare Jugo~lavije, bez direktiva od bilo koga,

ljud i su prikupljali i skrivali oruje i municiju. Kako u ovim selima, pn i
ire, nije postojala ne samo skojcv~ka i partijska organizacija ve nije bilo
niti jednog lana O\ ih orgnnizacija, to je i masovnije oprcdjcljhanje i uklj1J
ivanje u NOP ovdje otpoe l o tek u drugoj polovini 1942, kada dola4i do
formiranja NOO-a, prikupljanja materijalne pomoi i oclla!.ka prvih dobrovoljacu u NOV: u partizam je otilo 17 omla<linacu. Hapenja, zatvaranja
1 strijeljanja koju je zatim poduzimao talijan~ki okupator nisu imali efekta.
Narod je i dalje pomagao 'O P. Za 1942. i do jc'icni 1943. karakLcmtino je
jedinsLvo mjetana, koje je poja,om elnitva u it.\jc noj mjeri pol juljano.

Oseka NOP-a bila je privremena. Stanovnilrn u svojoj veini nii~

nasjelo etnikoj propagandi i polit1ci Lvaranja raLclora i mrnje. Odlazak
u partit.anc novih boraca ni je s.: prekidao. Od 1942. do 1945. iz O\'a d\a mjc t:1
otilo je u partizane, ne raunajui po.mdin kc r.u.lnikc i organizirane aktiviste, 187 boraca od kojih je u Loku ORa poginulo 38. Sonkovi i Grn<1C
imali su i 27 rtava fahtikog terom. Zbog terora okupatora i njego' ih
-;lugu, u zbjeg u Afriku i Italiju je bilo upueno 39 obitelji sa 108 lanova ,
\'Cinom djeca i starci, od kojih se 8 nbu vratili.

185

~POMENJK

GREBASTICA

186

U NARODNO-OSLOBODILACKOM RATU
1941 1945
DALI SU SVOJE 2. IVOTE BORCl
BACELTC JOSO J .
BACELIC VICE F.
BACELIC JVE F.
BACELIC ANTE F.
BACEUC JOZO F.
BACELIC JOSO L.
BACELI C JERE S.
BACELIC MATE G.
BACEUC TOME P.
BACELIC DAN f
BANOVAC JURE L.
BANOVAC VICE N.
BELAK lVAN M.

BELAKUSIC JOSO M.
SVIRCIC MlJO M .
SVIRCIC NTE G.
MRDEZA ANT E S.
MRDEZA ANDRIJA M.
JAKOVUEVIC TOME I.
PERA STIPE T.
PERAN ROKO V.
PERAN MIJO F.
PERAN MATE I.
PERAN IVE T.
TOM I KA IVA A.

2.RTVE FAIST ICKOG TERORA

BACELIC ANTE J .
PERAN LOVRE J .
BELAKUSTC ANTE S.
SVTRC IC STA E D T.
BACELTC STTPE N.
$PARADA ROKO B.
PERA MATE I.
$PARADA JERKO F.
PER.A TOME J.
GREBASTICA 4. 7. 1968.

Spo111e11ik jt pod1g111t1 11 selu, 5 dc rnc <>trone od s1?osk1 lok\e, 11a malo11.

bre:.11ljk11. Na ka111c110111 ;;.itlu, 376 x 180 x JO c111, .s clesne j, .strane \p0111c11ploa 100x110 cm izraJena i: bij~log brako~ bm\c110g J..m11c1w, .s tekstom
1spisa11i111 11re:a11i111 li.skanim .slovima cnio obojrni111. U vrlw i po srcdtiti
ploe 11re:a11a je :vrje:.da petokraka :iji s11 brido1i crno obojeni. Na vrlur
ida je 111cta/11a petokraka :ttije;;.da obojc11a 11 cne110.

Uoi

11 svjelskog rala u Grebalici je ivjelo 107 domninslava ~ oko

~...: ba\ iH 7..emljoradnjom i sloar'>l\'om. Bilo je
jedno od najsiroma~nijih selo '-ibcnl>kc opine
ijc imalo ni o nomc '>kolc.
Da bi donekle poboljali uvjete svog vrlo Lckog zivota, svi spo~obni mukarci, za vrijeme proljetnih i Jjcinih r:idova, oadninrili su na Lcmlji ibcns(..ih

1150 stanovnika koji su

1eaka.
Oc.1

poetka 1942. slano\ nici O\Og '>Cla !-e po'>lcpeno ukljuuju u

OP i
poma1.u ga. U veljai 1942, u 1a'>coku Brnjaci, osnovan je pn1 mjesni NOO,
koji u 1943. organi1.ira odlazak u NOV grupe od 18 boraca . U toku NOB-a
preko ovog terena u ile veze a u drngoj polovici 1943. i u 1944. prcbacivan
i materi jal za potrebe NOV-a, u emu su ~ud jclo\'ali akti\ ii.li i stanovnk:i
Grcbaricc. U 08-i je s pui..om u ruci '>UdjclO\:.tlo 97 drugo\a od kojih je
25 poginulo. Grcba ~tica je imala i 9 ZFT. U koncentracionim logorima bilo
je 7 njenih stanovnika.

187

SPOMENIK
JADRTOVAC

,
' " t - U \ .t1t1llCllJ
ttm "Ul'4TU4
I HIUll llh-A
hU IV IYDU tJYlft

BORCI

nTih

1-..a
RtllIC . . .U , _ JIU
P"AC JUIO fY(
COftC 11111: " ' PQC
IUlllAI llU ,

IMO 1114 - 194.1 llU

"44
IU7
tt4 ... t

.....

ltU

114S

ZRTVE F ASISTICKOC TERORA

l lllYIC YLJOlall POi ITl'l IMlll 111" ITlll..JA 19'1 Cll

111u1e mu rtl ctr

r rna.
cttt rUll[ ror U~C

'""

....

1111111

ctYI~ JOSI rH

-!'

188

ct'9~

JOID

'"Jl

'' mK

ttll PICllM

11u

114'1

I~

ld
'

,J

1121 OIJCU 1144. ............,

1114 , . _

1144 "

lft Sl'Ol'CHLotU llz.t - IOI h'ftl&allAU l &llTl'l. ~

J&llTlf&C-U li UU

.J.

U NARODNO OSLOBODJLACKOJ BORB I OD 194 1. DO 1945. GODINE

PROTrv OKUPATORA I DOMACill IZDAJNIKA
DALI SU SVOJE 2.IVOTE
BORCI
BUMBAK ANTE pok. MARTlNA
MOROVIC MARKO pok. JOSE
PIVAC JERKO fVE
GOVIC IME pok PERE
BUl\IBAK MlLAN NIKE

RODEN 1924, POGINUO 1943. GOD.

1020
"
1044 "

2.RTVE

TERORA

1927

19-14.

L904

1914

1926.

1945.

FAISTICKOG

MOROVIC VLAOIMlR pok. STIPE ROOEN 19L4 STRELJAN 19<12.

L904
l!H3.
MOROVIC PETAR pok. STI PE
BUMBAK fVAN PETRA
1914
1913.
COVlC FRANE pok ROKE
1911. POGINUO 1043.
GOVIC .IQSO pok. MJJE
1921 OBJ&SEN IOH.
GOVIC J OSO pok. STIPE
1901 POGINUO lOH.

"
"

GOD.
"

"
"

"

OVU SPOMEN PLOCU PODf2E - ODBOR SAVEZA BORACA J ADRTOVAC

J A D R T O V A C 29. XI 1960.

Spomenik je podi.e,nut u sreditu 111jt.s1a, 11a predjelu Kora/ite. Na

be1011skom platou podi:.c se kameno postolje, 190 x 1-10 x 105 c111, it fasad11og
f..u111 e11a, na kojem je spomen-ploa, 120 .\' 10.J x 40 cm , i: bijelog brakog bm
~cmog ka111e11a i uokvire11a ka111e11i111 obrubom, s lt'ksto111 ispis(//1i111 111'ezt11zi111
1iska11im slovima cmo obojenim. Na gornji dio plote postavl1e11e su tri ka
mene kugle s petokrakom 'l.l 1ijezdom ic.1wd srednje k11gle.

Prije drugog svjetskog rata u Jadrtovcu su /i\ jela 43 domainst\a sa

oko 270 stanovnika kojima je :remi joradnja bila osnovno :r..animanjc, a ne
kima oc.I njih ribolov kao dopun~ko.
s,i Jadrtovani su u toku NOR-a bili na !-.trani NOP-a, a mjesto je
bilo parti:r.anski punkt prel-.o kojega se prebacivalo oruje, !>an itt.tski materi.ral, hrana, olpremalo i upuivalo pojedince i grupe u NOV-u. Od 1941
uspoi..l:wljcna je veza '> g1ac.lom i odravao se kontnkt s terenskim politikim
radnicima, ime su se stvo1 ili uvjeti :r..a rad na okupljanju i organiziranju
omladine i ostalog ~ tanovni tva na liniji NOP-a.
Za NOP aktivno i organizirano su radjJa 84 mjetana, a s onima koji su
pomacali NOP taj e broj penje na 126.U NOB-i su s ud je lova Ja 42 Jac.lrtO\'an a , od kojih je 6 poginulo. J adrtovac je imao i 6 /.rtava raL tikog lcror.t.

189

SPOMEN - KOSTURNICA
JADRTOVAC - Grobljl! M ' . Lovre

..

BORC: I
I ~T Y E F.4ISTlrKOG TERORA
', POGINIJll 1941- 1915

190


BOR C 1
2.RTVE FASISTICKOG TERORA
POGINU LI 1941 - 1945.
BUMBAK MJLAN
MOROVIC VLADIMIR
MOROVI C PETAR
BUMBAK lVAN
GOVI C JOSO
ZA VJECNU USPOMENU ODBOR
SAVEZA BORACA JADRTOVCA

26. III 1961.

Spo111e11-koswr11ica 170 x 250 .t 40 c111 je iuac11a it bc1011a, a 11jc11e

obrus11e strane su oblot.e1w bije/i111 fasad11i111 klcsa11i11 ka111e1wm. U gomjl!111
dijelu kos111r11ice se potlir.e ka111c110 posrnljc i 11u 11je11111 beto11ski zit!,
150 x 80 ..\ 10 c111, u svom gornjem di jelu u obliku po/11/,. mgci i s pe1okrako111
zvijezdom po sredini. Beto11ski :.id je obto:.c11 spo111e11-ploo111 100 x 72 "Ili
iz bijelog bra:kog brufe11og ka11uma, s lckstom ispism1i111 ur'!<ani111 tiska11:m
slovima, oboje11i111 crno.

U !:ipomcn-koslurnicu !>u prenijeti posmrtni ostaci petorice Jadrlovann,

l to e L voricc koje su faSisLiki okupatori, .lbog pomugunja NOP-a, uhapsili
i strijeljali 1942, 1943. i 1944. godine u Jadnovcu, Boraji i zaboriu, i Milana
Bumbaka, borca 12. dalmatini.kc brigade, koji je poginuo poetkom svibnja
1945. u borbama za os loboe nj e Is tre.

191

SPOMEN IK
JEZERA

------

------

HRABRIM SINOVIMA I KCERIMA

BORCIMA I 2RTVAMA FAISTICKOG TERORA
PALIM U NARODNOOSLOBODILACKOM RATU
I SOCIJALISTICKOJ REVOLUCIJI
1941 1945
U ZNAK TRAJNOG SJECANJA I ZAHVALNOSTI
PODIZE NAROD JEZERA

29. XI 1978.
POGINULI BORCI JEZERA
SILAN SVETOZAR IVE
SILAN SIME ANTE
BARESlC IVE GRGE
BRACANOV ANTE LOVRE
CULIN JOSO ANTE
CULIN ANDRIJA FILIPA
FRIGAN KARLO MATE
FRlGAN ANTE MATE

192

1924-1943
1900-1944
1921-1943
1919-10-13
1928-1943
1918-19-1-1
1917-19-13
1914-1943

LA POV MATE BENE

LAPOV BARE JAKOVA
LAPOV MILOS BARE
LAPOV RUDOLF STIPE
MILIN LEONARDO MIE
MILIN JOSO JERKA
MJ LLN-UNGAR IVE $IME
MILIN PAVE ANTE

1912-1943
1882-1943
1920-l43

1914-19-1-1
1901-19-14
1922-lllH
1924-1 J-13
1925 -1944

FRIGAN-KALEB MARA
KLAR IN DlNKO VlCE
Kl..ARJN GOJKO MARKA
KLARlN GRGO MARKA
KLARIN JULIJA MARKA
KLARIN ANTE MATE
KLARIN CEDOMIR MATE
KLARIN MILIVO.J PAVE
KLARIN IVE VICE
LAPOV BRlJNO MARKA

1915-19-H
1919-19-H
1925- 19-14
1925-19'1-I
1922- 194-1
1922- 19-13
1921-19'13
1927-194-1
1928-19-15
1920-19-13

MILIN TOME ANTE

MILIN DAMJAN ZVONKA
PETRINA ROKO SrME
RASTE MARTIN BARE
RASTE SRECKO VICE
STROPJN VLADO JERE
TOMlN PA VE BARE
TOMIN JAKOV STIPE
UKAS IVE ANTE
UKAS IVE STIPE

1921-19-14
192-1-19-13
1923-19-l-I
1921 -19-14
1922-1944
1921 -1!)43
1912- 19'14'
1915-19-13
1920- 19~ 3

1912-19+1

ZRTVE FASISTICKOG TERORA

CAREV ANDRIJA ANTE
CRVELIN JERE MARKA
F'RIGAN KRSTE MATE
GRUBJSIC-KALEB DRAGlCA
GRUBISlC MARKO MATE

1893-19-14
1001-19-13
1921-19~-l

1911-194-1
1911-1944

KLARIN MATE STIPE

KLARIN ROKO GRGE
KOVACEV RUDOLF ZIVKA
PE'rROVIC SIME JOVANA
PETROVIC ANTE SlME

1901-1913
1922-lo-t.4
1024-19-1-1
1907-19-14
1932-1944

Na poviJe110111 ka111e110111 platou je kamena gromada, 235 x 100 cm ,

obliku kvadrata i<.11lld koje se i zdie spomenik " obliku piramide, vi.sin<!
./20 cm. Spo111e11ik je i:raden i:. bijelog klern110~ 1..a111e11a.
Na kamenoj gromadi, sa sve etiri stra11 , ugraeni su reljefi, lijevani
1;: bronze, koji si111boliziraj11 /"1rtizanske mincrc 11a moru. Na spomeniku ic
~pomeil-ploa 109 .\'. 90 cm, i<. cmog mramora, .) tekstom i ime11i111a ispisa11i11L
11rez.a11i111 t iska11im slo11i111a.
J\mor spome11ika ji: aktule111ski kipar \I/ade Petkovi6 tl $ibe11ika.
11

Jezera, mjcslo na jugozapadnom dijelu otoka Murtera , imala s u 11

prcdralnoj Jugoslaviji od 1000 do 1200 stanovnika n oko 200 obiteljskih
kua.
jihO\'O osnovno /.animanje je bila poljoprhreda i itno ribar tvo.
Oko 150 Q sposobne mLtke radne snage p lovilo je na brodo,'ima t rgovnkc
mornarice, a oko IOQo ii!bi\alo je u r.iznim 1.crnljama svijeta za kruhom i
1.nradom. Kako krta 1.emlja. pogodna j edino .ta uzgoj vinove loze i ma::.line,
nije mogla osigurali o::.novna sred tva za 2ivol, lo je u mjestu carevala bijeda
1 neimatina. Teak ekonomski poloaj omoguio je J czeranima da
hva le
odakle potjeu nedae koje ih priLiu . Po inj .:: da c budi svijest, naroito
medu onima koji ::.u, p l ovei na brodovima, imali pril ike da dodLL u dudu
~a stranim svijetom, a posebno i zbog loga to s u oni svi bili organ izirani
u URS-ovim sindikatima. Sve je to pozitivno utj.::calo na raspoloenje i buenje svijesti stanovnika ovog mjesta, to je bilo odluujue u orijentaciji i
opredjeljenjima u ::.udbonoi.nim danima 194 L. i dalje u Loku NOS -a i socij::ili slike revolucije.
Stanomici Jc1.era b ili u li tom na strani OPa. Ovo je tim znaajnij~
kada se zna da u mjc tu u s1aroj Jugoslaviji nije po tojala ni partijska ni
i.kojevska organizacija. Pr\'u partijska el iju od 3 lana fo rmirana je tc.!k
krajem 1941. cpo::.rcdno po lije njenn formiranja, o..,novantt je i organizacija
13 SPOMBNICI REVOLUCIJB

193

SKOJ-a - a ktiv od 14 lanova. Narodnoo l obodi lak1 odbor, organ no\'c

revolucionarne vlasti, osnovan je potetkom li topada 1942.
U jedinicama NOV i POJ udjelovalo je I 16 Je.terana od kojih 1e 36
palo u borbi za s lobodu i socijulizam. Jezera su imala i 10 .rtava fa~i ukog
terora i rata.
Velik broj njenih s tanovn ika a ktivno i organizirano je radio za NOP,
pomaui ga materijalno i moralno. l zmcu oc;t:'llog, oni ainjaY.:lju i posade
brodova koji saobraaju izmcdu kopn:i i otoka prcbucuju jc:dmicc i ranjenike. zbjegovc, p1C\ OZC ratni i drugi materijal .ta potrebe parLizarn.l...ih jedinica i sl.

194

SPOME
J<.APRlJE

TK

PALIM ZA SLOBODU 1 2.TVOT DOSTOJAN COVJEKA 1941 -

1945

MJ ETANl KAPRIJA 1966

JELOVCI C MARKA lKOLA
RADOVCfC MARKA A TE
RADOVCIC LOVRE CV CTAN
JELOVCI C GRGE DRAGUTIN
RADOVCJC MATE KRSTE
RADOVC l BARE IVE
LAKO JAKOVA ROMA
LAKOS DUME GRGO
RADOVClC ROKA JOSO
RADOVCIC lME S IME
RADOVCIC lVE A1 ELIN
RADOVCIC JO E MARlJA

RADOVCIC JOSE

vr

KO
RADOVClC BARE A TE
LAKO MATE LVE
RADOVCI C ROKA SRECKO
JELOVCIC $ IME VINKO
RADOVCTC JAKOVA ROMAN
RADOVCIC GUSTE AUGUSTlN
RADOVC IC VICE DANICA
RADOVCIC A DRJJE STIPE
RADOVCIC A TE PERE
RADOVCTC TIPE J ERKA
RADOVCJC A TE PASKO
195

Na betonskom platou 125 x 570 x 20 cm 11 0Mik11 trokuta podie se kameni zid 1100 x 200 x 70 cm, izraen il. benkuuakog fasudnog ka1ntmo, 11a
Koji je postavlieno 28 bijelih kc1111en ill ploa 11a koiima su pojedinano ispi
sana ime11a poginulif1.

Kaprije je izmeu dva rata imalo oko 800 s Lanovnika. U selu bez revolucionarne tradicije, u aprilskim danima 194 1. Slan seoska uprava bila je
najaklivnija u prikupljanju oruja, zaostaJog iza jcdac cle ibcnskog mobi!
nog puka u rasulu, koje je u cijelosti predano t1lijanskom okupatoru. Sveg:l
desetak puaka i dva pukomilraljeza bila su pohranjena brigom nekolicine
naprednih omladinaca.
Ve u je en 1941. terenski politiki radnici Vodica i Tribunja poinju
kontaktirali s Kaprijem radi osn ivanja skojcv ke organiz3cije. koju je Lek
sredinom veljae 1942. osnovao l an Okrunog komiletA SKOJ-a Ve11co Vla/1o i'.
u predjelu Nozdre. Organizacija je brojila 30 l anova. Mjesec dana kasnije
osnovana je i partijska organizacija od pet lanova. U svibnju 1942. osnovan
je Mjesni narodnoos lobodil a ki odbor. pa je tako na Kapriju bila uspostavljena sn~.na organ.izacija NOP-a, koja je, koristei odsutnost okupatora u sa
mome mjestu, radila veoma dobro. U poetku orijentirana na prikupljanje
oruja, municije i sredstava narodne pomoi , ona je u ljeto 1942. preuzela
brigu oko opskrbe mjnerske partizanske jedinice, kao i oko prebacivanp
izvaenih morskih mina iz Kornata na kopno radJ ega je izd voj ila wsebnu
lau s odabranom ekipom mornara, lanova Partije i SKOJ-a, to je bilo od
velike vanosti za uspjean rad minerske partizanske ekipe u cjelini. Ta
sprega drugova iz Kaprija s ekipom minera trajala je do 5. prosinca 1.942,
kada su jake kombinirane vojne snag~ ok-upatora izvr ile desant na otok i
pokupile sve akliviste NOPa, njih 30-ak. kojima je sudio okupatorski sud u
ibeniku i dosudio kaznu Le~ ke robije, nekima i do 30 godfoa. Svi osuenici
biLi s u poetkom svibnja 1943. odvedeni u robijanice Italije, a odatle neki u
Njemaku gdje su petorica izgubila ivot.
Ovo je nenadoknadiv gubitak za organizaciju NOP-a na Kapriju, kOJa
se poslije toga teko oporavlja. Tek u padu ta lijanskog faizma, rad je po
novno oivio osnivanjem novog Mjesnog odbora i skojevske organizacije.
kada i.u krenuli i prvi dobrovoljci u oruanu borbu.
Po kapitulaciji Ilalijt:, Kaprije su o l oboeni teritorij na kome je
izvrena totalna mobi lizacija ljudstva za NOV. Jedan dio je krenuo u operativne jedinice na kopno, dok ~e drugi zadrao na otoku koji je posluio kao
prihvatna baza na us postavljenom partizanskom kanalu s otoka Zirja na
kopno. Sve do 19. travnja 1944, kad svu brigu nad kanalom prcu2imlje Luka
kapetanija Sibenik a svojom vozarskom etom lociranom na otoku Kaknu,
Kaprijani su snosili glavni teret rada na tome kanalu . A 1 olada ~u Kaprijani
u sastavu vozarske e te, kao najbrojniji i iskusni pomorci, daJi najvie za
redovil saobraaj na tom kanalu od ivol ne vano Li za kotar Vodice pa i
iru regiju. Viak ncborakog stanovnitva bio je sred inom lipnja 1944.
ipufrn u zbjeg, pa su na otoku ostali samo oni koji su bili neophodni 7.a
njegovo funkcioniranje i eventualnu obranu. Time je osigurana najvea konspiracija i sauvan tajansLvcni veo oko svega lo se na Kap1iju i oko njega
196

zbivalo. Radi potrebnih informacija, Nijemci su bili prisiljeni upuiva t i u

blizinu Kaprlja posebna izviaka odjeljenja, pa i pojedince izviae, ali su
takvi ui lugom Kaprijana redovito bili otkriveni i pohvatani. Samo c:u c;c
jednom Nijemci improvizirano, nou 2~. srpnja 1944, iskrcali na Kaprijc, sa
koga su se mjesna vlast i izvia ki odred b lagovremeno prebacili na otok
Kakan , pa udarivi u prazno u toku te iste noi vratili u ibenik opljakavi
JJ kua.

U NOR-u i socijalistikoj revoluciji sudjclov::i lo je preko 200 stanovnika Kaprija, koji su e preteno borili na moru, gdje je odlunost i umjenos t
bila odlu uju i faktor za izvrenje zadataka, na emu ih neprijatelj nije uspi
jcvao zai.koill ni omesti. Kaprijc su :male 11 poginujjh boraca i 21 frtvu
faistikog lerora i zrt \IU rata.

197

SPOMENIK
KONJ EVRATE - zaselak Cvrljcvo, p redio Vl::ika

1't1-tM5
5ClllJE: IEtt

..-.11

lsPlmu
"5 ZtHT

RnU I Sl!frr
thE.TI I! I 'tl&
P. & DU E
Clll#Kll!lIT 11
CPUAtl P. li PJ ~kl
CVl1)&" '!li IVIN
SP(Tt

cv111.111P.11

ltl.f

na

,n

t\ Jll ft
H
tTRL i li J PCUI
CYR.JAI\ " & "ATIJA
CHll4A"ll U.I

("VliL1AI\ , IVAlf
tVllLJAIC
.IOSO
cYILJAK
TlllA
U~AK ftSlftE
VltCI
P li AllTE

VIC

vime

198

P SlllE
J YICE

BORCI
19-H - 1945

GODlNE NECE
IZBRlSATI
USPOMENU NA
VA ZTVOT
BORBU I SMRT
SENETA P. A. PETAR
SENETA P. A. DANE
CVRUAK P. M. PETAR
CVRUAK P. M. PAKO
CVRUAK P. M. IVAN
CVRUAK P. N. IVAN
CVRUAK M. PETAR
CVRUAK J . PETAR
CVRUAK P. A. MATlJA
CVRLTAK P. K. ANA
CVRUAK P. K. l VAN
CVRUAK . JOSO
CVRUAK . TONA
CVRLJAK M. JME.
VRCIC P. K. ANTE
VRCIC P. SIME
VRCIC J . VJCE

VRCIC J . SLAVKO
VRCIC P. N. MIJO
VRANCIC J . JERE
VRANCIC J. MlRKO
BADZIN M. PAKO
BAD21N P. A. MARKO
BAD21N P . A. NO

ZRTVE FAS I ZMA

SENETA P. L. JOSO
SENETA P. L IME
ENETA P. L. STIPE
ENETA P. L. BLAZ
ENETA P. A. JERE
CVRUAK P. N. PAKO
CVRUAK Z. J . ANA
CVRUAK P. A. ANTE
CVRUAK S. MARKO
VRCI C P. J. NlKO
VRCI C P. S. ANTE
BADZJN P. K. MARKO
BADZJN P. N. TONA
OSN. ORGANIZACIJA
S. B. CVRUEVO
4 - OKTOBRA - 1962

Na beto11skom postoljt1 360 x 200 cm podignlll je spomenik 125 x 220 c111

od klesanog f asatl11og kmn e;ia 11a k1Jje111u .r n dvije spomen-ploe 100 :c 35 CllL
od bijelog brakog bmfc 11og kamena na kojima je t ekst ispisan 11reea11i111
tiskanim slovi111a, oboje11i111 crno.
Po sr edini, 11a sa1110111 vrim, izraena j e i:. beto11a zvijezda pet okraka
obojena crvenom bojom.
Cije/1 spo111e11i1'ki kompleks je ograen zidom. ! :.meu ogradnog zida
1 spomenika 11ala:.i se \ 1elika :.elena aleja 11a ko1oj je posaeno 6 borO\ O.
1 jedna vrba.

Cvrljevo se nala.1i na oko 18 km sj everoic;; to no od ibenika, na 3,5 4 km desno od komunikacije ibenik- Drni-Knin. Neposredno prije rata
ovdje s u ivjela 53 doma ins t va sa 275 s t:rnovnika kojima je zemljoradnja
bila osnovno zanimanje. Od 1937. jedan broj Cvrljcvljana se zaposlio u Tvornici aluminija u Lozovcu. gdje dolaze u kontak t s u sindikalno organiziranim
i napredno orijenliranim radnicima koji na njih vre utjecaj i upoznaju ih s
ciljevima Partije.
Dolaskom fa is tikog okupatora Cvrljcvljani su se opredijelili i uklju ili u NOP. Na pozh Partije 4. listopada 1942. njih 29 odlaze u NOV i stupnj u
u rcdo\'e I. proleter ke brigade. Do kraja NOR-a C\lrljevo je dalo ukupno
45 boraca, od kojih '> U 24 poginu la (na Sutjc'-ci dc\'et). Okupator je tri
jeljao 13 rodoljuba i simpatizera NOP-a.

199

SPOMEN-PLOCA
KONJ E VRATE

POCINULJM IOlOMA
U NAlODNOOSLOIODILAkOM lATU
I 2lTVAMA rASISTIlOC TUOIA

19 4 L-194 5
IOlCI
I OffAN
JOSlfll
10
AN 110
U UIOY
10 AN PCTAI JOSIN
10 TAN VICI IYIN
llN ANTI IVIN

I
l i A.TI
llN
PASIO JOSIH
ILAZlV
llN PAVl NlllN

llN
li
li
~N

snn

UIN

Sll IVI"
TOl TOlllN
ll
VICl ANT1"
11
DIACO JOllN
110 DUSA" LUllN
llN
rlANl ILAUY
UAI JOSO NlllN
llN IVI ATIM
HIO ILIN
0
llN
1illK
IVI mPIN
SlIN
YULJNOV
tO O ITI OV
llN
IVI TOmlN
VUUNOV
DU AN MAllOV
li
JAIOV NlllH
VULINOV MAltO .... n ov
llN JOSO AN~Jlff
YULINOV
MILOS TOMI~.
Uh
JOSO ANTI"
VULINOV
tTA TOCll"
UN JOSO MATI'
VUU:"IOVI ~P"O MAU O\
U'~ _.AllO 4-. ~1
VUJ(\'lt IP ANIC JO\t'
HUI\ 4~ 111111' 1 J \l'I
llN

ANTI LUllN
ANTI PITlOY

~ATIN

Zll\l
t. \ TA'
I

U 1 ll I
llPI I

lus -11,rv11
I

).p,;C: L' " ' l J' ...!

r. n\ c C.H....C. \t-'P J O\'

, , .., ::,1'
V. t)I \':

l'A'1I'

\l ''t.OVA

t. I
~
" r .O 't'lP \
U Z'I ~ '\J l\IJ ... ~JI \I" \ ! I t'I ll
' Al\01 V rD'IJl l ~ O'IJ~ '. li \l A

-' LI' Tl'>Pl\l l 1'175

POGI NULIM BORCIMA

U NARODNOOSLOBODILACKOM RATU
I 2:RTVAMA FASlSTlCKOG TERORA
1941 1945.
BORCI
KOTAN MARKO JOSIN
KOSTAN MTLE MARKOV
KOSTAN PETAR JOSIN
KOSTAN VTCE IVTN
KRNIC ANTE IVIN
KRNIC ANTE LUKIN
KRNI C ANTE PETROV
KRNIC DRAGO JOSIN
KRNIC FRANE BLAtEV
KRNIC IVE MATIN
KRNIC IVE STIPIN

200

KRNJC MATE JOSIN

KRN TC PASKO BLAZEV
KRN IC PAVE NIKIN
KRNrc S T I PE MUIN
KR N IC S IME IV1N
KR TC TOME TOMlN
KR JC VICE ANTrN
SIRKO DUAN L UKIN
SUUAK JOSO NlKIN
SU PE MARKO MlLIN
TULIC MIRKO MATIN

KRNlC IV E SJMJ
VULLNOV IC BOZO MITROV
KRNl C IVE TOM l N
VUU OVl DUSAN MARKOV
VULl OV IC MARKO MARKOV
KRNLC JAKOV N IKIN
VULINOVlC MlLOS TOMlN
KRN l JOSO ANDRlJIN
VULINOVlC MlTAR TODIN
KRNIC JOSO ANTI
KRNTC JOSO MATC
VULINOVIC SPIRO MARKOV
VRUEVTC BRANKO JOVIN
KRNIC MARKO ANTIN
VRUEVIC MIHAJLO J OVIN
ZRTVE
KOSTA BLAZ LUKIN
KOTAN STIPE IVIN
KOSTAN lME MARKOV
KRN IC IVE ANTTN
VULI \!OV IC MARKO

KRNJC LOVRE JOSI N

MTLOVJ\ C DRAGO MARKOV
VRANCIC IVE IVTN
VRUEV IC DANICA STANKOVA
MITRO

U Z AK TRAJNOG SJ ECANJA PODIZE

NAROD SREDNJIH KONJ EVRATA
4. li:;topada 1975.

Spo111e11-plol'a 100 x 150 cm nalazi ,e na fasadi :.grnde Zadm" 11og doma

za koju ie pri1'rc11a sa -I t.el1e:11a vijl.a. /:raena je i:. bijelog lnakog brn~1mog kame11a. Tekst je ispisa11 11re:.a11im ti'>ka11i111 , fovi111a, ol101e11i111 cmo.
Po srcdi11i 11/oe, u gornjem dijelu je :.vijczda petokraka iji su bridovi

cme boje.

Konjcvra te su s mjc~tcne uz cestu ibenik-Drni-Knin, na udaljcnoi:Li

10-16 km od ibcnika. O\'djc je pdjc dn1gog \jct-;kog ra la .livjclo 126 doma
ins 1aH1 sa oko $50 s tanovni ka koji su ~e b:l\ ili obradom krte i ::.iroman{!
krke Lem lje. fagradn jom tvornice a luminija u Lozovcu, ovdje !>C od 1937.
1.apo!>lio manji b roj stanovnika Konj cvrola, to je! lU n 1d i akli\'nOi.t !>indikata
tljclo\'olo na lormiranjc njihove S\ ijc!.I i a Iime i na upo1.navanje ostal ih
mjetana naprednim idejama.
U toku NOR-a Konje\ raC.:ani su se opredijelili 7a

OP. Na poziv Par ti-

je, 4. lblopada 1942 u parliz:rnc odlaze 64 druga i drugarice koji !.lupa ju u

.-cdo\'C boraca 1. i 2. prolc1cr kc brigade. Do kraja NOR-a u 1cdovc NOV

i POJ !>lupilo je 126 borncn, od ko.iii- je 37 poginulo (jedanaest na Su1jc!>cil.
Konjcvr:nc s u imale i 10 frtava faistikog Lcrora.

20 1

SPOMENIK
KRA PANJ

202

OVAJ SPOMENIK
PODlE
NAROD KRAPNJA
SVOJIM H ER OJSKIM
BORCIMA KOJI SU DALI
SVOJE TVOTE ZA S LOBODU
DOMOVINE
KRAPANJ dne I. V.

1949 o

Spomenik se nalazi u prekrasnom parku na predjelu -.Gonija loa n11

otoku Krap11jt1. f zr(lt/e11 je iz lwme11ill blokova 11 obliku piramide, dime11zift1
77 x 35 x 420 cm, sa zvije:cfam petokrakom 1w 1r/m. Oko njego, 1w etiri ka
mena .'it11pa 50 x 50 :< 70 cm, postt1vlje11e sli e1iri kt1111e11e vaze iz koji/1 i r.laz.c
m1kti11je. Na p1 ed11joj stra11i spomenika i5pisa11a ;e posveta s urer.a11im
tiskanim slovi111a oboje11i111 crve110111 bojom i 11klesa11 je lik partizana sa
za.stal'om 11 ruci.
Autor spomenika je kipar

4 n te

Skok a

11

ci i iz

trnova, otok

Kor11la.

Krapanj e nalazi na istoimenom otoku, 6 km jugozapadna od ib.:nika. Prije drugog svjetskog rata u njemu je ivjelo oko 1700 stanovnika.
Veini je osnovno zanimanje bila zemljoradnja, dok su njih 264 bili zaposleni
kao ronioci-spuvari, ribnri i pomorci. Samo jedan mali broj, oko pedesetak.
radili su irom zemlje.
Slanovnilvo je, u vei ni , ;tivjclo u tel>kim uvjetima. Zemlja im uz sa\
mukotrpan rad nije moglo o iguraLi egzislencij u a vlasnici osnovnih sredstava
u puvarstvu i ribarstvu izvlaili su sebi profite na raun niskih pl aa zaposlene radne snage. Ovakvi uvjeti ivota i roda pogodovati su da se ire i
priJwaaiu revolucionarne ideje koje su prenosili oni Krapljani koji su radili
u drugim mjestima u zemlj i, a i pomorci i rnnioci. U ovu S\rrhu koristi!:\
se Seljaka sloga, Lamburako drutvo i itaonica gdje su se okupljali mladi ,
i u kojima su kao organizatori i rukovod ioci bili simpatizeri KPJ.
Godine 1935. dolaskom iz B eograd~1 tlmga Ante i\Jiluti11a, lana Partiie,
stvoreni su povoljniji u\jeti 'l.a organiziran iji rad. Osn iva se prva grupa simpatizera Partije koja je posebnu pai.nju posvelila radu s omladinom kojo1
daje na itanje naprednu literaturu, org:mizi 1aju se italake grupe i prikup
ljaju novani prilozi zn crvenu pomo. Zohvoljujui. mrome moglo se prii i
tormiranju partijske organizacije u Krapnju. U prvoj polovini 1939. osnovana
je elija KPJ. a u drugoj s.: prilo vrem povezivanju prve grupe ornladi
naca. Koristei legalne rormt.: rada,l anovi Partije, simpatizeri i nnpreclni
'.tmladlnci svojim politikim djelovanjem uspj~li su kod vccinc raskrinkati
203

reakcionarnu politiku vodstva HSS i uvjerili mjetane da se bolji 7Jvot moe

osigurali samo u a vezu scl jaka i radnika. U dcrnonstracijruna koje komunisti
organiziraju povodom napada Hillerove Njemake na Poljsku sudjelovali :>Lt
ma ovno i mjetani. Akliv SKOJ-a i grupa naprednih ena formirani s u
1940.
Napad na Jugoslaviju lanovi Parlijc i SKOJ-a doekali su organizirano
i !:>premno. Objavom kapitulacije oni donose od luku da se sakuplja oruje
i municija. Sakupili s u desetak puaka, odreene koU i n e municije i e tiri
sanduka runih bombi. Dolaskom okupatora u mjesto narod is kazuje mrnju
prema njemu i pru7.a mu pasirnn 0 1por. Bojkotira svean os t d izanja I s pu tanja za tave, organizira se proslava L maja, lijepe plaka li i rasturaju leci.
Neposredna blizina ibenika pruala je mogunosti e ih kontakata s partij~kim i skojevskim rukovodsf\'Om u gradu. Sve je ovo stvaralo uvjete za odlazak Krapljana u orua nu borbu protiv okupatora.
Primi\i direktivu za dizanJC ustanka, komunisti i skojevci 2. kolovoza
194 1. odravaju sastanak na kojem se dogovaraj u o odlasku u parti?.ane.
Dva dana kasnije, 4. kolovoai poslijt: podne, 26 Krnpljana u dvije gajete prebacuju se na vrh uvale Grcbaticc. odakle u krenuli u pravcu Gornjeg Pri
motena da bi sa grupom d1Jbrovoljaca iz Primotena formi ra li odred koji j e
zatim trebao da se prebaci u Bosnu. Kako odredu koji je doao do Lepeni
kog gaja nije uspjelo da se probi je dalje. to je od lue nu da se nckompro
milira ni drugovi vrate svojim kuama i ekaju dalje nareenje. lzvjes tan
broj ovih drugova Talijani su uhvatili i o udi li na robiju.
r pored nastalih tekoa izazvanih hapenjem i od laskom grupe drugova
u ilegalnost. organizirani rad za NOP nije prc'ilajao. Nnrod sudjeluje i sve
s rdno pomae u sakupljanju materijalne pumui za borce i jedinice. U lipnju
1942. ronniran je prvi narodnooslobodilaki odbor. fJ povodu proslave Dana
oktobarske revolucije izvedena je d iverzija prc~jecsnja lt:legrafske i telefon
ske veze sa ibcnikom. Nastavlja se od lazak u parliwnc pojedinano i grupno,
posebno u 1943. Poslije kapitu lacije Italije 1x1 do v1bnja 1944. Krapljani
odravaju pomorsku vezu izm eu Krapnja - GrebaOcc i irja kojom se
prebacuju ranjen ici i ibjeg, a povratno hrana i municija za polrebe jedinica.
Oni formi raju i ronilake ekipe kojt: su u sas tavu H I pomorskog obalskog
sektora vadite hranu iz potopljenih nj emaki h brodova na podruju Dugog
otoka i Kornnta. Na Vis u, od tri ron ilake ekipe iz Krapnja, formirana je
ronilaka e ta. Po osloboclenju Splita i ibenika sakupljenom opremom za
deset ronilakih ekipa i roni l akom etom formira !:>e Odred za spasavanje
brodova pri komandi RM, u ij em je saslavu 80 1 /o ljudi, opreme i brodova
b ilo iz Krapnja.
Okupa tor je poduzimao rcpresaJijc, hapsio i zatvarao. Ali sve to kao
11i svirepi zloini koje je poinio u samom mjes tu, na otoku Dvainka i u
Zab l au nisu pokolebali mjetane Krapnja u njihovu od lu no m opredjeljenju
za NOP, u kojem su aktivno s udjelovali u apsolutnoj veini. U toku narodnoos lobod il akog rata u jedinicama NOV i POJ s udjelovalo je oko 250 boraca,
od koj ih 28 poginu lo, K.rapanj je imao i 19 rtava fais tikog terora. U tais tikim logorim a i zatvorima bilo je 66 osoba.

204

S POME N. PLO C A
KRAPANJ

26 PRVOBORACA k'.RAPNJA l 9ROD ARHlE

4 KOLOVOZA 194 1
KRENUtC' JE POD RUKOVODSTVOM K OnutUST\C~E
P~flTJJ [ U NAROONOOSLOBODlLACKO" RATU

ZA SLOBODU

s\' QJE

LJUBLJENE nonovntE

O28CODINJICI USTANKA NARODA JUCOSL.\V\JE

llA VJENU USPDnENU SVOJI" PRVOBORC\nk
NAROD KRAPNJA I BRODARlCE POSl A~\O
4 KOLOVOZA 1961

26 PRVOBORACA KRAPNJA l BRODARICE

4. KOLOVOZA 194 t.
KR E ULO J E POD RU KOVODST \'0:\ 1 K0 \1 l J STl KE
PART IJ E U ARO D OOS LOBOD ILACKOM RATU
ZA S LOBODU S VOJE U UBU ENE DOMOVI N E
O 20-CODLS NJTCI USTA NKA NARODA J UGOS LAVIJE
NA VJECNU USPOM ENU S VOJTM PRVOBORCIMA
NAROD KRA PNJA J BRODAR lCE POSTAVLO
4 KOLOVOZA 196 1

Spo111c11-pluta 80 t 70 c111 je 1:.raae11a i:. b1jdo~ bratko~ hrn.~em>g la

me11a ~ 1eks10111 ispi~a11i111 11rezn11i111 tiska11i111 slovi111t1 obojemm crnom bojom.
Posrav/je11a je u predje/11 Do11ja to:.a 11a zid :.grade Fraue Jurit1 :.a koju jo!
vew11a betonskom 111aso111.

205

Tu pred ovom
l>e mlaclj i

nenino

kuo m, dan-dva prije odlaska u partizane, sastali su

jedan drugog upoznavali s odlukom Okrunog komit~ta

KPH za sj evernu Dalmaciju o di1.anj u orufanog us tanka protiv

okupalora.
bili

fa i stiki h

Spremi, <.lruc, stvari i budi s preman za pokret. Zborno mjesto

ncpoc;rcdno pre<.I po lazak, bilu je ponika 7..a sva kog od njih.

saopeno

A onda, eto, i oekivane odluke partijske

kolovoza, a zborno mjesto Donje more.

e lije :

Dan polaska je l.

Tako je 26 mladih i kinih momaka iz Krnpnia 4. kol0\'07"1 1941. napus li lo mjesto da bi stup ili u sastav partiainskog odreda, qi je zadatak bio
da se probije u Kni nsku krajinu i da lje u Rosnu.

206

S POM EN-PLOCA
GREBATrCA

NA OVOM

19~JG NA

MJESTU 4 VIII

POZIV PARTIJ SKE ORGANI -

ZACIJE KPH ISKRCALO SE JE 2 6

DRU GOVA 'Z KR PNJA I KR E N ULI U

BORBU PROTl\' FAIZMA.
U

SPOMEN 30 GODINJI C E .

KRAPANJ ~ - VII I 19 11 G .

A OVOM MJEST U 4. Vlrl.

1941. G. NA POZIV PARTIJ S KE ORGAN lZACIJ E KPH ISKRCALO SE JE 26
DRUGOVA IZ KRAPNJA l KRE ULI U
BORBU PROTIV FAlZMA.

U S POMEN 30 GODl SNJICE.

KRAPANJ 4. VTil. 197 1. G.

Spomen-plou 100 x 80 c m, i<.rae11a iz bijelog brakog bru~e11og kt1me:1a, poclig11111a ;e 11z Tatlra11sk11 magistralu, 11 zaseoku Spartulib. T ctk.'it na
ploi ispisa11 1e 11re:.t111i111 tiskanim slolima obojc11im cr veno, kao i Z\ 11jer.da
pewkrakn urezana u 11je110111 lijevom gornjem 11gl11.

207

SPOMEN-PLOCA
DONJE POUE, kod sv. Jurja

PARTIJSKOG

~ NA 1zv~~T/1~X-1942.GOD.
- ~~~VOM MJESTU OD
=---

..

TALIJANSK~~~~J~~~ON
..
.. RANJEN. UHYA

.,
i;-

TRI DANA STRELJAN

PRVOBORAC

-.

-.....

JARAM M(RO
S.U.B.N.O.R . KRAPANJ.

-~ I
NA I ZVRENJU PARTlJSKOG
ZADATKA 17 X- 1942 GOD.
NA OVOM MJESTU OD
T\LIJA ISKE Z SJEDE
RANJ E , UHV ACEN I AKON
TRI DA A STREUAN
PRVOBORAC
JARAM MIRKO
S.U.B.N.O.R. KRAPANJ

Na ograd11om zidu vi11ogrucla podig11uto je betonsko postolje 75 t 6;J c11

na koje je postavljc11a spo111e11-ploa 55 .t ;JO cm i-z bijelog brakof! brn~eno~
ka111e11a s tekstom 1~pi.sw1i111 ure:c111i111 tiskt111i111 .slovima obojenim u cnwj
boji.

208

Kao lon Ra jonskog komilela KPH ibenik drug Miro Jaram, pri
iL.vrenju L.ada1ka , na putu Donje Polje - Brodarica upao je u dobro p1iprcmJjcnu zai.jcdu Lalijan kih karabinijcra.
Suoen
n coe l-.i vanom '>iluacijom, on i drug koji 1c bio '> njim, na
povile da c predaju pokuali su da se s pru.c bijegom. Me uti m, faramu to
nije us pjelo. Ranjen u nogu i niku. ruio se i one vi jeslio. Tal-.o ranjenog
karabinijcri '>U ga uhrnLili i od\cli u ibcn'>l-.i 1.al\'Or, gdje su ga podvrgli
tekim muenjima u namjeri da od njega aLnaju podatke o ak1i vistima i
suradnicima NO P-a. Kada im to nije u pjclo, oni s u ga nakon nekoliko dana
pro\cdenih u zatvoru odveli m1 groblje na Raskriijc i Lu strijeljali.

Do po ljcdnjcg trcnulka imao je dr.lanjc do lojno lana KPJ . Prije

nl!l?o to je pao pred mecima talijans kih fa i<.. ta, u1\'iknuo je: Zivjcla Komunistika par1ija Jugo lavijc! , Zivio narodnoosl obodilaki pokret!.

I~

Sl'O~l t, I CI

RE.\'OLliCIJ E

209

SPOMEN-PLOCA
BRODARICA

ANTE MJL:.J T1, 1 ~.\O'::

u OVO\J K U ~ ..;c: : .vm
OS 'IV,\ t PRVE PARTIJSKE ELIJE U ~RAP NJU
PRVDBOR \ C U NARODNOM UST ~ MKU 1941
I Y ~A BAR BORAC U NARDDNOOSL O BOllA:KOft -u

U KOJEM JE 19 4 3 HA TLU BOSNE

DAO SVOJ ilVOT

ZA SLOBODU I BOLJI ilVOT SVOJE 001\D'V n'E
O 20-CODISNJICI USTANKA NARODA JUCOSLA" 1 J~
NA VJENU USPOftENU SV01'1 OSM\V ACUiDR L ~U
HARDU KRAPNJt-. I BROD ~ ~tc =:
POST AVIO 4 Ku L tP'O": \ 19S1

ANTE MILUTIN RADE

U OVOJ KUCI JE 21V IO
PRVE PARTIJSKE CELJJ E U KRAP JU
PRVOBORAC U NAROD NOM USTA KU 194 1
I HRABAR BORAC U NARODNOOSLOBODILACKOM RATU
U KOJEM JE 1943 NA TLU BOSNE
DAO SVOJ 2 1VOT
ZA S LOBODU l BOLJI 2lVOT SVOJE DOMOVINE
O 20-COD lNJlCl USTANKA NARODA JUGOSLAVTJE
NA VJECNU USPOMENU SVOM OSNlVACU T DRUGU
NAROD KRAPNJA T BRODARICE
POSTAVIO 4 KOLOVOZA 196 1
OSNTVA

Spomen-ploa 80 x 70 c111 je postavi jeno na ju11i zid kue Sto 11 l'

Go vi br. I 14, uz morsku obalu na Brodarici. J:.rad111m je i<. bijelog /lra
kog bru.fonog kamena s 1eksco111 ispisa11i111 ure:.m1im ti:>kani111 slovi111a olJo1e11i111 crnom bojom.

210

postavili su mjetani Krnpnja i Brodarice u znak sjeanja

lanu KPJ, dosljednom borcu i propagatoru ideja
mark!.izma u predratnom periodu, organin1toru uc;1anka, ratniku - komunistu, sl\"araocu brat "l\'a i jcdin"tva naroda i narodnoi.ti socija l il>tikc Jugosla\ijc.
Rade Mil11thL je roden 1885. U predratnoj Jul!oslaviji radio je u Bco
gradu kao mornar na rijenom brodar<:.tvu. Clan KPJ je od 1932. Zbog
svoje aktimosli c<,lo je dolazio u sukob s rciimom, a 1933. bio zatvoren u
bcogradsk.oj Gla\ njai. Po lije it:drzane kazne, dol<W u rodno mjci.to gdje jt:
nastavio svoju politiku ak.tivoost. Bio je pn i sekretar partijske elije
u Krapnju.
Po kapitulaciji bhe Jugo lavijc sudjelovao je u pripremanju ust.anka.
S grupom od 26 mjetana krenuo je 4. kolovo1.a 1941. u panizanc. Poto se
grupa nije u p_jcla probiti 1.a Bosnu, vraa c na teren i tu radi u ilcgalnoi.ti
do lipnja 19-42, kada odlazi u pa1 tizanc u sa<:.Lav 4. operativne zone. Poginuo
je u borbama kod Livna, u travnju 1943.
Ovu

plou

i zahvalnosti svom prvom

\ ni<' \ll lulln

211

S P OM EN - P LOCA
Cc~ta Sibcnik Vrpolje, na Gorici kod crkve

KAO TAOCI UHVAENI

I OBJEENI OD NJEMACA
NA OVOM MJESTU

6-IV-1944. GOD.

KALAIS JERKO
. JURI MARKO
S.U.B N.0.R. KRAPANJ.

212

KAO TAOCI UHVACENJ

l OBJESENT OD l\JEMACA

A OVOM MJE TU
6- LV- 1944. GOD.

KALA T S JER K 0

J U Rf C MARKO
S . U. B. N. O. R. KRA PANJ

Postolje "" kojc11111 /C!

:.po111e1-ploll i;:raf110

1e

1:

tri l1eto11ska bloka.

Pri 1r/111 trPceg blok<1 je 11re;:.a11a :..vi1e:.da pew/...rnkt1 oboje11a crve110. Na

11jil10l'lt trlw je spo1111.111'loca 54 x ./fi c111 i:. hijefop bmkog brue11og kamena
.\ tekstom bpisa11h11 11nw11i111 ti:.kanim .slo1ima obojc11i111 l'm o m bo10111.

U j ednoj od ~<"ija, ko je su Nijemci i eln i ci u:'>to 'ri li u l9.W, uhvaccni su u Krapnju Jerk.o 1' lllat'> i Harko J11 ric, <;impati~cri
OP-a, a 1.al11n
c1bjccni u borovoj -,uam UL amu cestu ibcnik - Vrpolje, s dc ne st ranl:.
Sahranjeni ~u na mic nom groblju u \'rpolju.

213

SPOMEN - PLOCA
OTOK DVAlNKA

214

U TZ RSA ANJU SVOJIH

TERENSKlH ZADATAKA, PREBACIVANJA
RA JI: IKA I VISE GRUPA ZBJEGA ZA
2IRJE I VTS, A OVOM MJESTU 23. V
1944. G. MUCKI SU UBIJENI OD CETNI .
KA 1 BACENI U MORE :

S PANJA JAKOV
CUROVl C P ER E
VUKOV SRECKA
M TLUTlN JERKO
LUA ROKO
.KRAPANJ 23. V. 1974. G.

Na kame11oj gromadi podig1111t je betonski ~itl u obliku trapeza na kojemu je spomenplofa 100 ~ 80 cm i z bijelog /Jrakog bruJenog ka111e11a s
L.Spisa110111 posvetom i imenima ure~a11il'1 tiskanim slovima obojenim crve110111
bojom. S lijeve strane, u f.!Omjem dijelu, ure~a11a je petokraka zvijezda s
briclorn11a takoer 11 crvenoj boji.

O im kanala na linij i kopno - otok tirjc i obratno, krajem 1943. uspostavljcn je jo jedan koji je od Krapnja preko otoka Dvainka (3 km jugozapadno od Krapnja) vodio za 1rjc. T ovim kanalom prebacivao se malcrijnl
za potrebe NOV, kao i ranjenici i zbjeg.
Na ovom zadatku bili su angafrani aktivi li NOP-a iz Krapnja. Funkcioniranje ove \ezc Leklo je besprijekorno sve do svibnja 1944, kada je okupator
u pio olkriti njeno po tojanjc.
U noi 23. svibnja 1944. dijelovi njemakog Lrupau iz Zabl:la s grupom
koljaa etn ika postavili su zasjedu na otoku Dvainka i uspj~ li uhvali ti Petra
Spcmju, lana SKOJ-a, Jerka Mil11ti11a, lana KPJ , Roka l11fo, kandidata za
lana KPJ i Peru C11rovia. Nak n sLraho\ i tog muenja faisLi su ih masakrirali i bacili u more. akon nekoliko dana, njiho\'a tijela bez glave i udova
su pronaena nedaleko od otoka Dvainka.
Tom prilikom na isti nain su postupi li i prema Sreki Vukov, roenoj
1888, eni svjetioniara koja se tada zaLl!kla na tom otoku.

215

SPOM EN-PLOCA
KRAPANJ

VRECJ TERENSKE ZADATKE PO NA LOGU

PARTIJE DANA 24. S. 1944. PRVOBORAC
TANFARA RUDOLF JVE
NA OVOM MJ ESTU BIO J E RANJEN,
PROKAZAN, UH ACEN, ZVJERSKI MUCE

I U ZABLACU OD GESTAPOA UBIJ EN.

SUBNO R KRAPANJ - BRODARICA
Spo111e11-ploa 80 x 68 cm, i zral1.e11a i:. sivog bm.~c11og mramora, postavljena 1e 110 beton.~ko postolje ogrnd110~ zida, predid Uui, na plllu :.a Mori111c. Tekst 11a ploi isp1\a11 JI! ure~tmi111 tfak(ll1i11 slol'ima bijelo obojenim.
I wad njega je, po sredi11i, urezaiw z.11ijezcla petokraka tt1koer bijelo obojena.

Rudolf Ta11fara l vin roen je 1912. u Krapnju. Kao c;impatizcr Komupartije bio je 1940. hap'icn 1 zatvarnn. Za OP aktivno i organizirano
radi od kapitulacije Kralje\ 1m: Jugoslavij e, o u purtizanc odlazi 4. J..olovo1a
194 1. Radio je kao po li li ki radnik na te re nu, a 2.:.ll im se nalazio na d ui.uosti
komandanta pani1anc;kog punkta. I zvr"avaj u i parlij kc 1.ada tke bio je ranjen
i uhvaen od Nijemaca i poslije zvjer kog mu enja ubijen u Zablau 24. svibnja 1944.
nist ike

216

S POM EN- P L O C A
KRA PANJ

U OVOJ KU I S ASTAJA L\ SU SE. \

BORAV I LI PART I ZANSK I TE Rt.NS K.\
RADN I C I
I ZNENADN I M UPADOM C t.TN \ KA.
KU U RTVOVALA J[. SVO J 2 \ VO\

NE ODAJU I BOR CE

MIL UT I N

U S PO Ml N

...

I VAN\CJ\

SO GO D .
S U B N O . R . KRA PA NJ - SR. O O "' o \C A

'
U OVOJ K UCl SASTAJALI SU SE I

BORAV ILI PARTIZANS KI T ERENS KI

RADNlCl
IZNE ADNJM UPADOM CET JKA
U K UCU ZRTVQVALA JE VOJ ZTVOT
NE ODAJlJC I BORCE
M I LUT l N I VAN l CA
L SPOM EN 30 GOD.
S. U. B. N. O. R. KRA PA J - BRODAR ICA
Spomeu-plota 78 x 4-1 ,m je posta1/je11a nn 'Jl icmi :id k11ce P e 1 r"
V e / 111 c a, 110 o/)(l/i otoka Krap11jn. l :ratle11a je i - bijelog brakoe, /Jru.\e1w
kamena s tekstom ispisa111111 ure:m1i111 tis/..:m1i11 s/011i111a obojenim crnom
11ojom.

Hrabra majka h::mica 24. S\ ibnja 1944. i1d1i.ala je ~tra ho\i tu muenja ,
a li nije odala !)krivcnu grnpu paruzann, politikih rndnika. Kroz li!>nulc 1.Ub1:
rek la je fai!> lima: Ne .mam nita , ubij te me'
217

Razjareni gc-.tapo\'ci i elnici uhvatili su je La n'>ge i vukli niz s tepenice, ta ko da je potiljkom udarala po S \ akoj stepenici. Onesvijetenu i gotovo
mrl\lt ostmili s u je dn doe k cbi. A onda su je odveli u svoje muilite,
li Zab lae, gdje li na!>tavili torturu. S vi ine od jednog metra, u vojnikim
cokulama, kakali <;u na polumrt\'U l \'an icll l ra1.ci od nje podatke o !>imputizc1ima NOP-a. Os tala je <.losljcclna i n i}.!mn. Dok ic jo davala znakove i.ivola,
razulareni i krvo lo ni fa isti njcno ve iznaka7l'no i knlju oblivcno tijelo
vetali MI u vre u i bacili li more.:, gdje.: je li naj'ilrufoijim mukama 25. svibnju
1944. prei.talo kucati hrabro !>rcc majke parlizankc.

218

POME
KRA PANJ

-P L OCA

NA

OVOM

MJESTU

26 - V - \944-C. .

OD ETNIKA ZAKLAN
:
PREDSJEDNIK M. N .O . KllAPANJ

TANFARA

NA OVOM MJESTU
OD CETNIKA
PREDSJ EDNIK M.
TA FARA

SIME

26 - V - 1944. G.
ZAKLA
. O. KRA PA J
SlME

'5p0111(m-ploa 78 x 44 c111 je postavlje11a 11a 't/evem i zul k11e S/ a v k t1

Juri a pok. Gr g e 1rn o toku Krap11j11. f : ratlc11a 1e iz bijelog bru.c11og
brakog kamena s te/...s10111 ispisa11i111 11rew 11i111 tiska11i111 slovi11w ohoje11i111
cr110111 /Jajom.

Sime Tanfara, lan KPJ, predsjednik mjesnog 00 Krapanj , obilazio

je po ljcdnji pul ,ojc mjc Lo da bi upozorio mje tane da se sklone pr.:d
dolaskom njcmakog trupa i c Lni kih koljaa i7 Zab l aa.
l zvravajui OHI j 7,adalak, izm:nada je upao u klopku. Trojica na jca
nog, ali e Sime ne da; rvc se i gua s njima. U Jednom trcnuLku, naglim
219

pokrtom. oborio ih ji! na 1.cmlju i uspio pobjei. Ali bjdci upao je u za.
sjedu druge vee grupe kojoj se nije mogao odr\'ati. faistiki 7Jotvori snamu
ga .laln aajn i prelamaju preko jednog ogradnog .licla cl1-lei ga lako da umire
u stranim mukama. Pored toga kn nici !>U M! takmiili tko e \'ic uboda
kamom zadali u njegovo izmueno tijelo da bi bili sigurni da je rtva dokrajena. To se 7bilo dana 26. c;vfbnja 1944.
Ali, lO un nije bilo uos1n. Otkidaju mu prst da bi se domogli \'jcnam
bwwc. ZatvarnjL i njee.ovu drugmicu Mariju kojoj, nakon mallrctirnnju i
poniuYimja. pokazuju burmu i podrugljivo dobacuju da \ie ne i'ivi onui
tko ju jt> nosio. J na kraju, nakon mu1.nja od' otlc ji! u koncentracioni logo i.

220

S P O ~I E N K O S T U R I\ l C A

LASKOVICA

22 1

OVDJE J E SAHRANJENO
12 BORA C A
SJEVERODALMATINSKOG PARTlZANSKOG ODREDA

9 BORA C A
V BRIGADE XIX UDARN E DIVIZIJE
NEZNANIH J UNA KA
SIN OVA KRNE DALMAC IJE
KOJI SU
1943 I 1944
U BORBAMA PROTI V FAS IS T ICKOG OKUPAT ORA
1
A PODRUCJ U R UPA I JCEVA
DAU SVOJE 2.lVOT E
ZA S LOBODU I BOLJI 2.IVOT
S VOJE LJUBLJEN E DOMOVIN E
O 13-GODi NJJCI USTANKA NARODA JUGOSLAVUE
OV U S POM E N-KOST URN ICU S VOJ IM PALI M J U[ ACIMA
27 S RPNJ A 1954 NAROD R UPA I ICEVA POSTAVI.

Spo111e11-koswmica, pod1g1wta u Lckovici na raskrs11id puta R11pc:i ka111e1101-:

55 .x 68 c111
'i tekstom i zvije:.do111 petokrako111. Tekst i bridol'i r_vije4cle obojeni su zlat110111 bojom. Na ogratle110111 prostoru spo111e11-kost1m :ice wsade110 je 16
srabala.

. fc110, sasroii se od /Jeto11,ke 11adgrolme ploe 100 i: 197 .t 16 cm

spo111e11ika 107 .i: 175 x 40 c:111 11a koji je posravl je1w 'ipomrm-ploa

222

S PO M EN IK
LE PENICA

223

L941.- 1945. G. U NOB-i

BORE l

SE ZA S LOBODU

SOCIJALNU PRAVDU POGINUSE:

LUClC T . BOZE
MARClC A. BARE
MRDE1A J . N lKOLA
MRDEA J . BOZO
MRDE1A J . MlJO
MRDEZA J . KRSTE
MRDE2.J\ M. MATE

MRDE2:A A. MARIJAN
VUCJC M. MA RKO
MARTCIC M. MIJO
PAKALlN G. ANTE
PASKAUN A. L UKA
MRDEA 1. NTKOLA
MRDEZA L. KRSTE
MRDE.A S. MATE
MRDEA l. JAKOV
MARCI C M . J ERKO
NA NJIHOVU TRAJNU USPOMENU
PODIZE ODBOR SB LEPENTCE
UZ ZAHVALNU POMOC SUSJEDN TH SELA
LEPENICA 3. IX 1961.

U malom izdt1e110111 i o~ratle110111 prostom, zasac110111 empresima,

11ala=:.i se spon1e11ik i=:.raae11 od ka111e11ill blokova, do koiega votle t111i;e ka111e11e
srepenice. Na bloku je plot1 od bijelog kamena, 110 dvjema kamenim ko11zola111a, iznad koje je reljefna zvijezda petokraka. Blok od tesanog kameua ima
dimenzije 210x140 x 45 cm, a ploa 120 x 67 c111.
L..

Tekst na

ploi

je ispisa11 tiska11i111 slovima, kojima su ure:.i ispunjeni

olovom.

Lepeoica je sm jetena oko 25 kilometara jugoisto:no od $ibcnika,

neposredno uz zagorsku regionalnu ccslu ibcnik-T rogir-Split. Pred nn
ovdje je ivjelo oko 120 stanovnika od kojih su mnogi, kao sezonski radnici.
bili zapo leni u Splilu i Ka~lelima. Zahvaljujui upravo njima, ovamo dosta
rano prodiru ideje naprednog radnikog pokreta. Po ebne zasluge za LO pripadaju drugu Boii Lt11u pok. Tome, l anu KPJ od 1932. godine, kojega policija 193.t. godine: zbug pripadnusli KPJ i iskaza.uc revolucionarne aktivnosti
hap i, zatvara. i osu<.luje na robiju koju izdrlav:i u Lepoglavi. Po dolasku s
robije J3oio nastavlja svoj revolucionarni rad u Splilu, ali i u rodno j Lepenici.
uju

224

U danima s loma stare J ugoslavije, u travnju 1941. Lepcniani se uklju

u akciju saklipljanja i U\anja oruja i druge vojne opreme.

Na pozjv Partije o otpoinjanju oruane borbe, u Lepenici se pod neposrednim rukovodstvom Boie Luia urgnnizira i priprema odlazak prve grup
boraca u partizane, njih trinaes toricc. Medulim. grupi ne uspijeva da se probije u unutranjost. Ono to njje uspjelo 194 1, lo uspijeva u rujnu 1942.
kada njeni borci stupaju u redove I. i 2. proleterske i I. dalmatinske brigade.
Godine 1943, poslije kapitulacije Italije, odlazi druga grupa boraca u
NOV. U toku 1944. god ine dolazi do pojedinanih odlazaka u partizane.
Partijska organjzacija - partijs ka elijn od 9 lanova ij i je prvi
sekretar Bato Lui (ubijen od Talijana 9. rujna 194 1. u rodnoj Lcpcnici) osnovana je u Lcpcnici 194 1. a ak1iv SKOJ-a, takoer od 9 la nova, u lipnju
1942. Prvi Mjesni NOO osnovan je polovinom, a odbor AF2 krajem 1942.
Stanovnici Lcpenicc ukJ juili su se u NOP i aktivno radili od samog
NOB-a. Lepenica i njena blia okolica su teren preko kojega s u u
toku NOR-a iLi transporti oruja, hrane anitetskog i drugog materijala
Ovuda je proao i Primo t cnsko-rogo7.niki partizanski odred poclkom
kolovoza 1941. U Lepcnikom gaju borci ovog odreda su predanili i od slano"n.i.ka ovog kraja bili zbrinuti organiziranom ishranom.
poetka

Lepenica je dala 39 u esnika NOR-a, od kojih je J7 poginulo u borbi

faistikih okupalora i domaih izdajnika. Dala je i dvije rlve fa.
islikog terora.
protiv

15

SPOM~ENICI RE.VOLOCUE

225

!"> P O M ENIK
LOZOVAC - TromHja

H RABRIM S l lOVl MA l KCERIMA

PALIM BORCIMA I 2.RTVAMA FAISTJCKOG TERORA
U NAROD OOSLOBODl LACKOM RATU I SOCIJALlSTICKOJ REVOLUCIJI
194 1- 1945
U Z AK TRAJNOG SJECANJA 1 ZAHVALNOSTI
PODI:tE

AROD

LOZOVCA

GRADrNE
KONJEVRATA
CVRUEVA
GORl A I BRNJ lCE

27. SRP JA 1975.

226

POGINULI BORCI
BADIM IVE ANTIN
BADlM MARKO ANTIN
BADlM PAJO MATIN
BRKJC BOGDAN STEVIN
BRKIC BRA KO TOM IN
BRKJC Zl VKO NlKIN
BUKJC ANTE MARKOV
BUKIC ANTE IMI N
BUKTC JAKOV J E R KOV
BUKJC N1KI CA MARKOV
BUKIC NIKOLA MIJlN
CEKO ANTE IMlN
CEKO FRANE S IMTN
CEKO JOSO LUKIN
CEKO JOSO MARKOV
CEKO MARIJA MATINA
CEKO MARKO LUKIN
CEKO NJ KO JMT N
CEKO PETAR JOSIN
CEKO VINKO IV IN
CVRIJAK ANA KRSTINA
CVRUAK IVE KRSTIN
CVRUAK IVE MATIN
CVRLlAK IVE NIKIN
VRUAK JOSO IMIN
CVRUAK MARlJA ANTINA
CVRUAK PASKO MATIN
CVRUAK PETAR J ERIN
VRUAK PETAR MARKOV
CVRUAK PETAR MILIN
CVRUA K $ IM E MARKOV
CVRUAK TONA IMINA
COGELJA MARKO lMlN

GULIN JOSO JERIN

GULIN JOSO ST1P1N
GULIN MATE tMJN
GUUN MlLAN JOSIN
GULI N MIRKO ANTIN
GULIN MIRKO MATIN
GULIN NIKO ANTTN
GULIN NIKO IVANA
GULIN IME MARKOV
GULlN ZORKA ANTINA
KALAUZ ANTE MATlN
KALA UZ rvANKA JOSE

COGEUA
COGELIA
COGELJA
COGEWA
COGELJA
COGELJA

ANTE NIKIN
I VANKA MATINA
IVE NI.KlN
JAKOV VICIN
J ERE MATlN
JOSO PAJ1N
COGELJA KRSTE VlCIN

COGEUA MARKO lMIN

COGEUA NIKOLA VICIN
COGEWA PETAR VlCIN
CORl C ADAM MlLlN
AKOVlC ANTE MARKOV
AKOVlC KRSTE MARKOV
AKOV I C MARKO JU::ilN
DAKOVlC PAJO MATIN
ERCEG JOSO JAK.OVA
ERCEG KRSTE ANTlN
ERCEG P ETAR JAKOVA
E LEZ ANTE PETROV
GU LlN ANTE lVlN

GULlN ANTE MARKOV

GULIN DANE JOSIN
GULIN DANE MOJ lC

GULIN DANE RUDlLO

GULIN DANE SlMl N
GUU N DlNKO ANTlN
GULIN FRANE MARKOV
GULIN IV E N IKIN
GULIN IVE STIP11'1
GULTN JAKOV FRANE

GUUN JERE ANTIN

G UUN J ERE IVANOV
GUUN JEllE STIPI.N

KONJEVODA MARTCA ANTTNA

KONJ EVO DA MARIJA IMlNA
KONJEVODA MILENA ANTI NA
KONJEVODA MILKA KRSTINA
KONJ EVODA P E TAR NIKJN
KONJEVODA VESELA ANTINA
KRN I C ANTE IVl N
KRNTC ANTE LUKIN
KRNI C ANTE PETROV
KRNIC DRAGO JOSIN
KRNIC FRANE BLAZA
KRNIC IVE MATIN

227

228

KALAUZ IVE BOZIN

KALAUZ JERE IVIN
KALAUZ J ERE MATIN
KALAUZ MARIJA MATINA
KALAUZ MATE TOMTN
KALAUZ MTLAN TVANOV
KALAUZ N IKICA ANTlN
KALAUZ PETAR MARKOV
KALAUZ ROKO I VlN
K.ALAUZ RUDOLF NTKIN
KALAUZ TONA NIKlNA
KALAUZ VELE STANKOV
KONJEVODA A TE KRSTIN
KONJEVODA ANTE MILI
KONJEVOOA ANTE NfKE
KONJEVODA BLA2. N IKIN
KONJEVOOA DTNKO NIKIN
KONJEVOOA KRSTE MILE
KONJEVOOA TKA JAKOVA

KR I C IVE STIP1N
KR IC IVE lMlN
KR IC I VE TOMh
KRN IC JAKOV NlKlN
KRNLC JOSO MATrN
KRNIC MARKO ANTE
KRNlC MATE JOSIN
KRNTC JOSO ANTE
KRN rc PASKO BLAZA
KRNIC PAVE NIKIN
KR IC ST I PE MIJlN
KRNIC TME JVIN
KRNIC TOME TOMIN
KOSTAN MARKO JOSTN
KOTAN MILE MARKOV
KOSTA
PETAR MARKOV
KOTAN V ICE fVlN
LABOR ANTE MARKOV
LABOR ANTE MATIN

LABOR JERE A TI
LABOR JERE MARKOV
LABOR MATE MARKOV
LABOR MARKO MATIN
LABOR MATE N TKIN
LABOR NIKO JVANOV
LABOR NJKO MARKOV
MlLKOVIC ANTE JOSIN
MILKOVTC STlPE MATlN
MlLKOVIC Vl CE JOSlN
MRND:lE A TE MARKOV
MRND:lE MILKA JOSINA
MRNDZE IME ANT IN
MANOIC A TE MARKOV
MANDIC IVICA KRSTlN
MANOTC JANDRO KRSTCN
MANDTC JOSO L UKIN
MANDIC KREO lMIN
PEKAS ANTE TVIN
PEKAS BLAZ JAKOVA
PEKA.S MARKO lMIN
PEKAS M IRKO V I CI
PEKAS STANA MARKOVA
RADAK JERE TKTN
RADAK MARKO NTKIN
SLAVICA ANTE JERIN
SLAVICA ANTE MARKOV

UPE ANDRIJA lVANOV

UPE ANDRIJA PETROV
U P E MITE JAKOVA
SUP E ANTE IMIN
UPE BOJA PETRO\ A
UPE DARlNKA STIPINA
U PE lVE MATIN
U PE IVE PETROV
UPE KRSTE JOSIN
UPE MARICA A TlNA
SUP E MARINKO ANTIN
S u PE MARKO MILIN
UPE MATE IVlN
SUPE STANA MARKOVA
SU P E STtPE TOMIN
UPE STME MATIN
SENETA DANE ANTIN
ENETA PETAR ANTCN
UUAK .IOSO NIKIN
s r RKO DUSAN LUKIN
TULJC M IRKO MATIN
VRA C IC JERE JOSTN
VRANCI C MJRKO JOSIN
VRCIC MIJO
lKTN
VRCIC SLAVKA JURINA
VRCIC S IME PAJIN
VRClC VICE JURIN

SLAVICA
SLAVICA
SLAVICA
SLAVICA

ANTE MTRKOV
MARKO JOSIN
STlPE JURlN
VlCE IVANOV

VULlNOV rC MlTAR TODE

VULINOV LC PIRO MARKOV
VRUEVIC BRANKO JOVIN
VRLJEVIC MlHAJLO JOVE
ZRTV E

VULTNOVI C
VULJNOVl C
VULINOVIC
VULINOVJC

BOZO MTTROV
DUAN MARKOV
MARKO MARKOV
MILOS TOMIN

BUKTC ANTE MARKOV

AKOVCC ANTE I VIN
DAKOVJC FRAN E ANTE
LABOR MARKO JAKOVA.

FAS l STlCKOG TERORA

BADZIM MARKO KRSTIN

BADZTM TOME MARKOV
CE KO MATE NIKIN
OGELlA J E LA lM rNA
COGEUA ZORKA MARKOVA
CVRUAK ANA MJTROVA
CVRUAK ANTE ANTIN
CVRUAK MARKO SIMJN
CVRUAK PASKO UIKIN
AKOVlC FRA lE ANTlN
GUUN ANKA JERINA
G ULI
I VE JOS lN
GUUN JERE JOSIN
GULIN NlKO PE T ROV
GULIN P ETAR PETROV
GULIN ZORA VKO JERIN
JELl VASO PETROV
KNEZIC URO KRSTIN
KNEZ IC U RO S IMIN
K E.IC MARKO MARKOV
KNEZI C MIJO JOVI
KNE2.1 C NJKO DURTN
KNE2.IC NIKOLA SlM l N
KNE2.I C SRBOBRAN Nl KIN
KNE lC VLAD IMIR PETROV
KNEZJC STEVO NIKlN
KOTAN BLAZ LUKIN
KOTAN STIPE lV LN

KOSTAN SJME MARKOV

KRN 'IC IVE ANTIN
KRNTC JOS O ANDRUE
KRN IC LOVRE JOS IN
KR N IC VIC E ANTlN
LABOR ANTE A TTN
UUBTC PAS KO PAJTN
MfLOVAC DRAGO MARKOV
P E KAS DANE NJKTN

PEKAS JERE VICI

PEKAS KRS T E TMJN
PEKA SfME PASKIN
P E KA VTCE ANTIN
RADAK MATE STIP TN
SEN ETA BLAZ LUT<l N
S E ETA J ERE A TIN
S ENETA JOSO L UKIN
SE ETA STIPE LUKI
S E ETA S IM E LUKI
S E ETA A T E MARKOV
SUPE JVAN A DRIJE
S UP E MARKO MATIN
VRANCI C IVE l VIN
VRC TC ANTE STIPIN
VRC IC N l KO JOSIN
VRLJ EVTC DANICA STANKA
VULINOVCC MARKO MlTROV

Spom eni k je podignu t na dosta velikoj povr.~ini koja je u p redn jem

dijelu :.asat1c11a ra:.nim rasf1,1j e111 i cvije.?m, a 110 sjevernoj st ra11 i se 11ala:.1
boro\a uma 11 ovcem ko111pleks11. I spred spo111.:!11ika, s desne st rane, postavljena 1e esma s pitkom vodom.

229

Spomenik -;e sa'itojt nd dva dijeta:

- kamenog postolja 100 x 90 cm iz brucmog IJijelog brakog kamena,
na kojem je borac, visi11c 200 cm, s pukom u dernoj ruci, izliven u brom.i, i
- po:ad1, od bcto11~kog postot;a 440 x 70 ""' 11a kojcmi :.e, u obliku pac(e
tvor ine, pocli~e betonski zid 660 x 200 x 120 cm vblof.e11 sa 6 ploa iz bijelo~
bmenog brako~ ka111e11a, svaka 110 x 190 c111. 11a kojima je tekst ispisan
11reza11im tiska11i111 slovima obojc11im crnim olov11i111 cementom.
Cijeli

spo111e11iki

kompleks je

ograe11.

Autor je Borca akademski kipar A11t1111 Jo,i a ostalog dijela spomc11ika akademski kipar Vlade Petkovi iz Sibenika.

Lozovac, Gradina, Konjevrate, Cvrljcvo, Gori i Brnjica, sa svojih desetak i vie zaselaka, mjctcni su pored ces le ibenik - Drni i ibenik Skradin - Slapovi Krke. Spomenicki l<omplckc; no Tromilji podignul je u
s lavu i na sjeanje na poginule burce i rtve ta istikog terora koje je narod
ovih sela dao u NOR-u i socijolisLikoj revoluciji.
P rije rata ovdje je tivjelo 475 domain!>t:wa sa ukupno oko 2.780 sta
novnika koji su se ba\ili 1:cmljoradnjom i !>Loar Ivom. Samo jedan mali broj,
njih oko 100, povremeno ili stalno je r:idio u ibcniku, dok je desetak otilo
u inozemstvo za poslom i kruhom. Utjeca j noprednih ideja revolucionarno~
radnikog pokreta, unato blizini ibenika, poeo !>c jae o jeati tek od
1937, putanjem u rnd Tvornice aluminija na Lotovcu, kada se u njoj 1.aposlio vei broj radnika iz oblinjih sela, koji uporna ju i prihvaaju te ideje.
U tvornici je posLOjala i akLivno djelovala organizacija KPJ.
Utjecaj grallanc:;k ih politikih strnnakn, naroilo HSS-a, postajao je
sve slabiji, a pokuaji raznih reakcionarnih elemenata, pri emu ni je izostala ni crkva sa svojom propagandom protiv KPJ-e, da se nacionalne i
vjerske razlike koriste 1.a izazivanje mrinje i1mettu Hrvata i Srba i da se
narod iskljui iz revolucionarnih zbivanja, nisu imali uspjeha. Zaposleni u
L\omici, u veini, pristupili s u URS-ovim sindikatima, :.udjclovaJi u akcijama
koje je sindikat oreaniLirao, te je utjecaj Partije na njih bio sve pri utniji,
ukljuivanje u politiki /.hol s"e intenzivni je, to <;e poinje prenosili i osjeati i meu njihovim suseljanima.
Poslije propa li stare Jugoslavije, ljudi ovog kraj::i poeli su se ukljuu rad za NOP. Prikupljali su oruje, municiju i drugi materijal, preko
partijskih aktivista iz ibenika upoznmoJi su se s ci ljevima NOB-a, pri kraju
194 1. formirali su se, u nekim selima, prvi aktivi SKOJ-a, organizirale udnrne grupe i vri le pripreme za odlazak u partizane.
Uspostavljanje lalijan ~ kih garnizona u tvornici u Lozovcu, na Slapovima Krke, Konjcvratima i po' remeno na Tromilji, sa ukupno 500 - 700
vojnika., uz karabinijers ku stnnicu u Lozovcu i s talnu propagandu okupatora,
a poslije kapitulacije hal ije i pojaanu akLivnost etnika., ni jednog momenta
nisu pokolebali narod ovog kraja dn se u svojoj ogromnoj veini odluno 1
bezrezervno opredijelio za NOP i aktivno sudjelovao u svim zbivanjima u
toku NOR-a.
ivati

230

Preko ovog podruja s igurno su se odrfavale i prolazile veze iz pri

morja za unu1rasnjost i sreJnju Dalmaciju i prebaeno je na stotine boraca.
Ka ovom terenu uspjeno je i/\odila svoje akcije ibl.!n ka letea eta 194.2.
i ibcn ko-t rogirski odred 1944. godine, i1vr.:.cne su b rojne uspjene akcije
ru~enj::i dalekovoda i telefonskih linija, napadi nn patrole i transporte oku
pnLorn 1 na etnike, iuene s11 komunikacije i sl.
Prvi mjesni NOO-i izabrani su u tlrugoi polovini 1942, kada su rormirruti
i odbori AFZa, a krajem godine i pna partijska elija za Lozo\ac, Konje
'rali! i Bilice. Organi.taci ja SKOJ-a postala je organizacijski i brojano jan.
Narod O\'ih sela dao je dostojan doprinos u toku NOR-a i socijalistike
revolucije. Poetkom listopada l942, upravo 4. i 7. listopada, na poziv Komunistike partije odlazi u NOV 307 drugova i drugarica, koji popunjava;u
i bore se u redovima J. i 2. prolctt:rskc brigade, u ijim redovima udjeluju
u S\ im bitkama koje su O\e '>lame jedinice vodilc do osloboenja zcml je.
U toku OR-a O\'aJ kraj je dno 516 boraca od kojih je 198 poginulo. U bici
na Sutjcsci sud jelova lu je njih 180, a 55 ooeinulo. Fa~istiki okupatori i domai
izdaj111ci strijcljoli su. 55 rodoljuba i simpali1.cra NOP-a. Velik broj osoba
bio je odvedcn u logore fai1>likc rtalijc i Njem::ikc. Os im ljudskih, s tanovnici ovih sela podnijeli su i \'Clikc ma.Lcrij:ilnc rtve.

231

SPOME'J I K
LOZOVAC - T\ornica aluminija

..

232

ZEMLJI SU DALI I SNOVE l fVOTE

BESMRTNI U DJELU BESMRTNE LJEPOTE
SA ZAHVALNOSU KOLEKTIV TVORNICE

10. VI 1967.
ALFIREV J . ROBERT
BELAMARlC F. MIRKO
BELAMARl S. STIPE
BUKIC M. ANTE
BUKIC M. ANTE
BUKIC . ANTE
BULAT P. !VAN
CEKO L. JOSO
CEKO M . J OSO
CEKO L. MARKO
CEKO S. N!KO
CVRIJAK N. fVE
CVRLTAK M . PASKO
CVRUAK M. PETAR

CVRLJ AK M. SIM E
CVRUAK . JOSO
DODIG M. MILE
ELEZ P. ANTE
ERCEG J . JOSO
ERCEG A. KRSTE
ERCEG J. PETAR
ERCEG F. FRANE
ERCEG F. MILENKO

M. FRANE
N. TVE
F. JAKOV
A. IERE
GULIN I. JERE
GULIN S. JERE
GULIN A. JOSO
GULIN I. JOSO
GULIN I. NIKO
GULIN . MATE
GULIN J . MILAN

GUBERINA S. RAIN
KALAUZ M. ANTE
KALAUZ I. JERE
KALAUZ M. JERE
KALAUZ T. MATE
KALA UZ T. MILE
.KALAUZ A. NIKO
KALAUZ I. ROKO
KALAUZ N. RUDOLF

GUUN
GUUN
GULIN
GULIN

GULIN A. MIRKO
GULlN M. TEO
GUBERINA V. PAKO

GOJANOVIC B. BLAZ
GOLE R. ANTE
GULIN M . ANTE

GULIN J. DANE
GULIN S. DANE

KALAUZ S. VELIMIR
KARARA N. ZDRA VKO
KONJEVODA K. ANTE
KONJEVODA N. BLAZ
KONJEVODA N. DINKO

233

KONJEVODA N. PETAR

KOSTA

M. PETAR

KRNl
KRNl

1. ANTE
S. IVE
KRNI C T. l VE

KRN IC A. MARKO

KR TJC N. PAVE
KRNIC T. TOME

MILKOVTC J . VTCE
MRNDzE A. SI.ME
PEKAS J . BLAz

POPOV IC ALEKSANDAR
RONCEVIC . DANE
RUPlC M. DANE
SE KULJ K . SIMO
Sl..J\ VICA M. ANTE
SLAVICA M. ANTE

MARTINCEVTC N. roso
MATULT K. ANELKO
MIHAUEVIC A. MILE
MILICi D. J OSO
Ml LKOVIC J . ANTE

SLAVICA J . MARKO
SLAVICA J. NTKO
SLAVICA J . STlPE
SLAVICA K. P IRO

MlLKOVI

SLAV ICA

M. STIP E

SUUAK N. JOSO
SUPE P. IVE
VRCJC N. MIJO
VULELIJA B. HRVOJE
VULINOV1C T. MILO

r.

VlCE

2.RTVE FASlSTICKOG
TERORA

COGELIA . MARKO
KONJEVODA N. ANTE
L. BLA
KOSTA J. STTPE
KOTA M. lME

KOSTA

KRNlC A. JOVO
KRNl A. VTCE
MIUU K. DRAGO
PEKAS N. DANE
PEKAS . KRSTE
PERJC P. JOSO
SLAVICA A. IVE

Spo111e11ik je podig11u t u povodtt 30-godifojicc postoja11ja t1ornice Lowvac. f;:grae11 je 11a predjelu Vrli Bri11e-c u No\'0111 naselju, s lijeve strane
ceste koja \1odi u pravcu Slapova Krke.
Na postolju spo111c11ika, 11 obliku polukruga, ispisana s11 i111e11a pof,!inu/1'1 boraca i rtava faistikog terora, radnika rvomicc a/11111i11ija. Po sredini
postolja se azclie spomellik 820 :x 150 ' 120 c111 u obliku alumimjskog ingota.
Na platou. ispred spomenika su polttvaw za
plo.a

l'jeni

pla111e11 i spomeu-

100 .\'.SO cm.

Svi elenmli spo111e11ikn s11 izrade11i iz al11111i11ija. Cijeli spomeniki kompleks je ograen.

Autor spomenika je Nitlo Erceg, radnik TLAJ Boris

234

Kidri.

Izgradnj a Tvornice glinice i Aluminija Lozovac zapoela je 1936, a

aluminija proizvedene s u krajem prvog polugodi ta 1937.
Snagu radnike klase u tvornici predstavljao je URS-ov s indikat. Preko
njega je Partija podizala klasnu svijest radnika, organiz irala trajk 1937, koji
je uspjeno zavren, zalim proslave Oktobar kc rcvoluci je, I. maja itd. Nije
bilo akcije za poboljanje ekonomskih i poliLikih prava radnike klase, a
da u njoj nisu sudjelovali i radnici tvornice. Oni s u se isticali i u sakupljanj u
crvene pomoi .
prve

koliine

Uporedo s Lim akcijama rasla je ve vie svijest i organiziranost rad

kla e a time u stvara ni i uvjeti za lormiranjc partijske organizacije u
Lvornici, do ega je dolo u d rugoj polovini 1940. godine, 10 je omoguilo jo
ivlji i ncpo rcdniji politiki rad u tvornici. Partijska organizacija brojno je
rasla, vrila snaan utjecaj na radnike i p1iprcmaJa svoje kadrove i simpaliZt'
re, kao i cijeli kolekUv za teke dane koji su dolazili.
Dolaskom tali janskog okupatora, u horn ici se organiziraju otpori i
izvode sabotae kako b i proizvodnja aluminija b ila LO manja.
Dana 4. i 7. listopada 1942, na poziv Partije, radnici masovno odlaze u
partizane, Laku da je 9. listupada Lvornica ostala golovo bez radniktt. Hapenja.
mal t retiranja, muenja i strijeljanja koja vre TaJijani nisu uspjela zasLraiti radnike u njihovoj od lu nos ti da is trnju u borbi proliv faistikog okupatora.
Nakon masovnog odlaska radnika u partizane, trebalo je onesposobiti
tvornicu za daljnji rad. Diverziju irih razmjera us pjeJlo su izvrili dvojica
radnika hidroelektrane na Slapovima Krke dana 3 l. lisLopada 1942. minira
njem HE Jaruga. Elektrana je onespo obijena, a u tvornici je rad stao.
Napori Talijana da se potpale kollovi kalorinc centra le nisu dali rezultat.a.
jer su radnici, potujui partijske d irektive, usporava li loenje tako da s u
se sve pei u elektrolizi za:mrzlc.
Pokuaj Talijana da puste u pogon 10 novih pe i takoer je propao jer
je 8. studenoga 1942. s ruen dalekovod H E Manoj lovac - Lozovac, a zatim
19. si jenj a 1943. izvreno miniranje kablova, koj i spajaju HE Jaruga s
tvornicom. i s pa ljivanje sab1mica u kalorinoj centrali. Ovim akcijama izvr
en je zadatak i postignut cilj. Proizvodnja tvornice je definitivno prestala.
Doprinos radnjkn tvornice Lozovac naroclnoosl oboclilakoj borbi i so
cija lis ti koj revoluciji bio je velik. Od ukupno lada zaposlenih oko 360, njih
10 1 ugradi li su svoj ivot u temelje socijali stike samoupravne Jugoslavi je.
Podignut spomenik ostaje kao traj na uspomena na njih i njihovo djelo.
nike

235

S POM EN I K
LOZOVAC - GRAD fNA

236

BORCI
VA CE 2.TVOT BORBA I SMRT BCTI
TRAJ T IZVOR ZA s, AGU I PRIMJER
U BORBI DANA$ J TII r BUDUC l H
GRADITELJA SOC LJALISTICKE
JUGOSLAV IJ E
1941-1945
KO JEVOOA PETAR
SUPE DAR LNKA
KO JEVODA KRSTE
SUPE MARI KO
KO JEVODA MlLKA
SUPE P. ANDRIJA
KONJEVODA MARA
UPE L A DRIJA
KONJEVODA IKA
SUPE M. IVE
KO JEVODA DJ KO
SU PE P. IVE
KONJEVODA . A TE
SUPE J. A TE
KO JEVODA K. A TE
SU PE S. ANTE
KONJ EVODA M. A TE
UPE KRSTE
KO J EVO DA BLAZ
SUPE MATE
COGELJA IKOLA
U PE $ IME
COGEU A J AKlA
SU PE MARlCA
COGEU A IVA KA
SU PE STANA
COGEUA J ERKO
SUPE BOJA
COGEUA MARKO
SUPE STI PE
COGEUA KRSTE
MR 02.E ANTE
COGEUA PERE
MR 02.E JME
COGEUA TVE
MR 02.E MILKA
COGEUA ANTE
LABOR A TE
COGELJA JOSO
CEKO M. JOSO
BRKIC BRANKO
CEKO J . JOSO
BRKIC i 1VKO
CEKO M RKO
PEKAS MARKO
CEKO PETAR
PEKAS A TE
CEKO Dl KO
PEKAS MIRKO
CEKO MARIJ A
PEKAS BLAZ
CEKO FRA E
PEKAS l VE
CEKO NIKO
PEKAS DA E
C"EKO ANTE
2.RTVE FASTZMA
KNEZTC
KNEZ.t e
KNETC
KNEZ IC
KNEZIC
KNEZTC
KNEIC
KNEZlC
KNEZIC

1941-1945 GOD.

SRE!OBRA
MARKO
STEVO
MJRKO
MIJO
. DURO
K . DL RO
. IKOLA
D. lKO

COGELJA MARKO
JEUC VASO
ZURA JERE
SUPE ANTE
SUPE MARVO
PEKAS KRS1 E
PEKAS VICE
PEKAS S IME
PEKAS JERE

ORGANIZACIJ A SAVEZA BORACA N. O. R.

GRADI NA 1962.

237

Spomeuik je podignut u zaseoku Supe-Cogeljn, 11a takozl'a110111 111jesr11

Ravanje. Sastoji se od dva uzida11a stupa 240 x 45 cm i 350 x 45 cm iz klesanog bi1elog k<1111e11a. !~meu dva kame11a stupa postavljena je spome11-ploi'c1
200 x 55 cm iz bi1clog brakog brufe11og kame11a, 11a kojoj je tekst ispisan 11r-Jza11i111 tiskanim .slovima obojem111 cmom bojom. Na vetem kamenom ~tupu.
pri sa1110111 l'rlw, fatie se zvijezda petokraka obojena crvenom bojom.
Cijeli spome11iki kompleks je ograen. S 11n111rafoje strane ograde,
desnom uglu m1lazi se f 0111w1t1 105 x 105 cm i::rade11a od beto11a u obliku
trapez.a.

11

Gradina je smjetena svega JO km sjeveroistono od Sibenika, nedaleko

od ceste Sibenik - Drni - Koin. Pred ral je ovdje livjclo 99 domainslava
sa oko 530 slanovnika koji su se uglavnom ba\'ili zemljoradnjom. Meutim,
Jedan broj njih je bio zapolen u L\ ornici u Crnici i kod ibenskih trgovaca
i obrtnika. Iz.gradnjom Tvornice aluminija u Lozovcu mnogi su nali zapo
slcnjc u ovoj tvornici.
Preko indikata 1 u kontaktu s napredno-orijentiranim i organiziranim
radnicima, oni se upoznaju s ciljevima naprednog radnikog pokreta koje
postepeno prenose i meu svoje mjetane.
Okupacijom .temljc, stanovnici Gradine se opredjeljuju za NOP, sudje
luju u prikupljanju oruja, municije i drugog materijala.
Na poziv Partije, 4. listopada 1942, njih 93 su otili u OV i POJ i
stupili u redo\e I. prole11.:ri>ke brigade. Do kraja ORa ukupno je u NOB-i
sudjelovalo 126 drugova i drugarica, od kojih je 59 svoje ivote ostavilo n.t
bojitima ~irom zemlje, od kojih 18 na Sutjc ci. FaisLiki okupator i domac1
izdajnici strijeljali u 21 rodoljuba i simpati7.era NOPa.

238

SPOMEN-P LO CA
LOZOVAC

NA DAti 4. X 1942 CODlHE ODA'lJVAJUI SE POZIVU

SLAVHE KPJ KREHULA JE PRVA GRUPA 00 73 nLAOIH LJUDI
IZ LOZOVCA PUTEVIMA SLAVE PRIDRUUJUI SE HOV I HD6

RADI VISOKIH IDEALA SLOBODE PRAVDE I SOCIJALIZnA

HJIH 52 POLOI SVOJ IVOT ZATE IDEALE
OVU PLOU PODIE HAROD SELA LOZOVCA U ZHAK
ZAHVALHOSTI PREIVJELIH I PALIM BORClft POVODOH

20-GODISNJICE USTAHKA

LOZOYAC f X1%1

NA DAN 4. X l 942. GODl NB ODAZJVAJUCI SE POZIVU

SLAVNE KPJ KRENULA JE PRVA GRlJPA OD 73 MLADIH LlUDJ
IZ LOZOVCA PUTEVlMA SLAVE PRJDRU2UJ UCI SE NOV I NOB
RADl VISOKIH IDEA LA S LOBODE PRAVDE I SOCIJALIZMA

NJIH 52 POLOl SVOJ lVOT ZA TE IDEALE

OVU PLOCU POD12.E NAROD SELA LOZOVCA U ZNAK
ZAHVALNOSTI PRE2:TVJELIM I PALJM BORCIMA POVODOM
20-GODiNJICE USTANKA
LOZOVAC 4. X 1961.

Spomen-ploa 90 x 70 c111 postavljena ;e 1w is1o11i zid <:grade os11ov:1e

kole u Lo':,ovcu. /-::.radena je i':. bijalog bmkog bruenug kamena s teks tom
11re:.t111im tl:.kc111i111 slovima obojenim crnom bojom. Po 11je11oj sreami, 11
gornjem dijelu, ka111e11a je ;.vijttzda petokraka oboje11a crveno111 bojom.

239

Uoi r:ua u Lozovcu su i:ivjela 133 domainSt\'a sa oko 730 stanovnika.

Pored obrade krte zemlje, jedan broj njih je povremeno ili stalno radio u
tvornici u Crnici (ibenik), HE J ai-uga na Slapovima K1kc i kod ~ i benskili
obrtnika. Izgradnjom Tvornice aluminija 1937, vei broj se ovdje zaposlio.
ajvci broj zaposlenih ukljuio se u napredni radniki pokret ije ideje
i cilje\'c prenose i na ostalo stanovni~tvo.
Okupacijom zem lje, iako smjeten na samoj komunikaciji, s talijanskim
gami1.onllm u selu i na Slapovima Krke, tanovnici Lozovca u se opredijelili
za NOP i aktivno sudjelovali u NOB-i.
Na poziv Partije, 88 drugova i drugarica 4. i 7. listopada 1942. ostavili
su svoje domo\C i otili u parti1.ane. Stupili su u sastav l. i 2. proleterske
hrigadc. Do kraja OR-a Lo1.ovac je dao 154 borca. Njih 58 je paJo u borbi m
slobodu i socijalizam, od kojih 11 na Su1jesci. Faistiki okupator i domai
lz<lajnici Mrijcljali su 8 rodoljuba.

240

S P OM E

IK

MEDARE

16 SPO\tE.t-. ICl IU:\ OLLCIJE.

24 1

U NARODNOOSLOBODILACKOJ BORBI I
SOCUALISTICKOJ RE VOLUC IJI 194 1- 1945
BORECT SE PROTIV OKUPATORA
I DOMACIH IZDAJNIKA
DALI SU SVOJE 2.IVOTE
POGI NULI BORCI
BORAK PETAR MARKOV
DRAGANIC NIKOLA DAN I N
GLADOVIC LAZO UR I N
GLADOVIC MILAN SAV l N
GLADOVIC RADE DURI N
GLADOVIC TODOR B02.1N
KALANJ UUBO URIN
KALA NJ SPASO VASJN
MACURA M THAJ LO GLISTN
MUALICA MILAN lLJJIN
MJ.IALICA PETAR S IM IN
TOMASOVIC MILAN UR I N
2.RTVE FAlSTICKOG TERORA
BJELANOVJC MJUVOJ LAZI N
DRAKULA STEVA JANDRIN
GAD2.IC TOOOR TODOROV
CLADOV TC DMJTAR B02.1N
GLAOOVIC URO SAVI N
CLADOVIC GLLSO PETROV
GLADOVIC MIRKO DURIN
MA N DIC JOVAN TODOROV
MANOIC SIMO JOVANOV
MAT lJ EVI C JOVAN JOVANOV
MATIJEVIC MANDA VASILJ EVA
MJJALICA DURO JOSIN
MIJAUCA lLIJA JOVANOV
MlJAUCA S LAVKA MILANOVA
MIJALICA SLA VKO MJLANOV
MlJALICA STEVA ILJJIN
POPOVIC DUSAN DUSANOV
RELl C NlKOLA MARKOV
U ZNAK ZAHVALNOSTI
MJETANI MEDARA 2.A2V1CA I CICVARA
PODlGOSE 29. XI 1977.

242

Spo111cmik 170 x 258 .i 54 cm je podignut pored ceste Mettre - lavi,

11 selu M care. l :.rallen je i z fJenkovakog f asad11og ~ivog ka
me11a1 f11gira11 b etonom. Po 11j c~ovoj sr edini je spom en-ploa 70 x ISO c m i .:
cruog 111ra111ora, 11a k o joj ; e t ek\t ispi sa11 1iskt111 i111 sl ovima ispunjenim srebre110111 bojom. Na samom vrlw spUll/(!l/ika je u:.itlll11 (!rb SF RJ, izraen iz bijelog
brueuog kam ena, a po -;rct/1111 je metalua petukraka r.vije:.dt1 obojena crvc110111 /Jo jom.

.s Uje1e :>tra11e,

Spo111e11ik je podi~11111 zajed11iki111 11apori111a i akc ijom

M ec1llra. l(l t11ia i C1cvara.

s1a11ov11ika

U vrijeme loma s tare Jugoslavije u selima Mcare, Zai.vi i Cicvarc,

koja se nalaze na oko 35 km od ibenika, u bli1.ini ce Le regionalnog 1.na enja
ibenik - Bribirs ke Mo linc - Bcok.ovac, /ivjclo je 385 s tanovnika , ugla\'
nom siromanih zemljoradnil-.a. Ekonoms ka wostalost i nepis menos t bile su
karaklt.!riMika njihova .li\'Ota. Ni u jednom ovom selu nije bilo kole, n ako
ju je netko i posj cc1vao u nekom ne to udaljcn ljcm mjestu, oncla je 10 bila
privilegijo samo djece nekoliko imucoijih 'ieljaka.
U toku OR-a i ocijalii.tikc revolucije l judi ovog kraja c dosta rano
uklju uju u NOP. Naime, kah> je O\'uda ila vcm prema Bukovici i dalje u
unulra njos t, to u drugovi iz Primorja u 194 1. ovdje imali ne mali broj
suradnika 1 aktivi ta na ko:c -;u se mogli u potpunos ti oslanja ti i njihovu
pomo korisLili. Postojanje ovih veza s tvaralo je povoljnim politik u atmo
sferu n1 ra/\'Oj NOP. Osim prikupljanja oru1.ja i drugog rnlnog materijala,
zatim pomo i u hrani i lome s l., ovdje s u 1941. formirane Lri udarne grupe.
U 1942, koju karakLcrizira ma-;o,ni_je uee u NOP, o novani t mjesni NOO,
formirana organizacija SKOJa i odbori AFZ-a. Partizanski borci i/ primorja ,
na svom putu prema unutrasnjosti, bili s u onljc srdano primani , nahranjeni
i s nabdijevani, ime s u s lano\ nici ovih mjesta na djelu gradili bratstvo i
jedinstvo izmeu hrvatskog i srpskog 2ivl ja.
Ovakvo ras polozcnjt: ovi h ljudi nije oi.1a lo nepoznato fa i s ti kom oku
patoru i d o maim iz.dajicama, koji nas loje da ih 1.a to 1.aslucno kazn<:.
Ali, ni hapenje, Z\jer~ko muenje i ubijanje 18 simpatizera. koje je La lij an
ski ra ~ istiki okupator izvrio 1942. nisu ih pokolebal i u njihovu opredjeljenju za OP, Sto potvruju odlaskom u OV i POJ.
Od 31 poginulog borca i zFT. Mca re s u imale 4 poginula borca i
9 2FT. Zai.v1 9 poginulih boraca i S 2FT i Cicvarc 4 ZFT.

243

S P OMENTK
M URTER, Trg 2 dnlma1inskc

24.J

IZ OVOG MJEST \
POG I ULO JE U
NAROD O
OSLOBODILACKOJ
BORBI
94 BORCA
1 40 2RTAVA

FASISTlCKOG TERORA
NEKA JE VJEC!\A

SLAVA PALIM
BORCIMA!
POD12U MJETANI
MURTERA 1966.

Na b!!tonsko111 potlij11 420 x 325 x 30 cm, oblo,c11om bijelim klesaniill

plotama, 11ala:.i se blok 168 x 190 .\ 70 cm iz bijelng bratko(!. t esa11og kamc11a rn
stawom borca 20(1x16-1 cm i z lije1t111e bro11:.e. S istot11e strane bloka je rcltt/
parti:.anskog broda 148 x 60 cm i:. lije1ane bro11:.e, n 11 pod110!1u su urezana
tiskana slom s pos1eto111. Na jut110; strani bloka je plota h cmog mramora
s ispisanim urezanim slovima bijelo oboje11i11t, sa zvijezdom petokrakom po
sredini.
Spomenik je rad af..tul emskog ki para V I a ti e P e t kov ia i:. Sib!
11ika.

Politike prilike u Murtcru prije ratn bile s u manje-\ ie odraz djelovanja graanskih politikih s tranaka. Tu je bila prisutna aktivnost Sokola,
HSS-a i Seljake s loge, .iugosltncnskih nacionalista i radikala i Kriarskog
brotSl\a. M eutim , njihov utjecaj j e slabio u onoj mjeri u kojoj s u njiho\a
obeanjn ostajala samo prop~1ganclnc fraze a konkretna politlk~1 vodila zem lju
u ildaju. U takvoj :.ilunciji u Murtcn1 je sve vi~c nnprcclnih, lijevo orijenliranih ljudi koji su svoje :.im pali je i ljubav pr.:mn naprednom radnikom
pokretu i KPJ ja\ no ispolja,alt. Poet kom 194 1. O'>novano je O\'djc Drutvo
prlJalCIJa So\jetskog San~za. Ive Vodopija i rn.1pa omladinaca oko njcgc1
politi ki djeluje mcuu mjetanima objanjavajuci politika .1bi\'anja u svijetu
i zemlji, a Ive Siki<! Mnicn, predratni re,olucionar i l an KPJ, svaki svoj
poHerncni dolazak iz Zagreba u rodno mjesto koristi za donoenje i irenje
napredne literature i za upo1navanje s ulogom i c iljevima Partije u borbi
protiv nenarodnih reima i rastue falslikc opnsno<.ta.

245

Omladino il. '>ela Murtera,

Pjemj pjesmu s1ojilt proletera
I kruz piesmu tali i/1 cio smrti
Je1 su 11111ogi od 11ji/1 sada mrtvi.
JoJ najbolji 11a1 omlatli11ci
Krl' su lili po Bosni i Lici,
Po Srbiji i po Crnoj Gori,
Na S111 jesci i 11a Zelen gori.

To c;u dvije od stotinjak strofa pjesme to ih jo za ratnih dana

murterske skojevke ispjevae svojim proleterima u znak priLnanja i zahvalnosti za njihov doprino narodnooslobodjlakoj borbi i ocijalistikoj revoluciji. CiLava pjesma, inae, na raLgo\jeuin nain govori o izuzetno pozitivnom
raspoloenju i opredjel jenju staaovruka mjesta Murtera u najteim i aujsvjell ijim godinama nae !>lavnc povij~ti.
Pred ratni Murter sn 2.500 stanovnika dao je 96 palih boracn, 30 i.rtava
faistikog terora i rtava rata, 59 interniranih lano\a obitelji boraca,
110 interniranih mukaraca sposobnih za borbu, 158 otpremljenih u Lbje{!,
vie od 300 boraca i jo tol iko onih to su akLivno pomagali OP. Pola je
mjesta na razliite naine dalo svoj doprinos NOB-u i socijal istikoj revoluciji.
Druga polovina, pak, bile su zcne. djeca. starci.
Dolawk talijanskog okupa1ora mjetani su doekali s prezirom i otvo
rcnim bojkotom. Mrnja prema osvajau i ljubav za rodnu grudu u lim tekim
danima doli su do p unog izrat.ija. Premda u vrijeme sloma slarc Jugoslavije
u mjestu nije postojala KP i SKOJ , ''cc po:!lkom kolovoza 1941. bilo j\!
spremno 15 omladinaca za odla1.ak u borbu proli\ okupatora. To je vrijeme
kad se formira Odbor cr\'ene pomoi koji e !..rajem 1941. postati Odbor za
pomo narodnoo Jobodilakom pokretu. Dana 13. rujna 194 1. osnovana j~
prva el ija KPJ od 6 lanova, a nedugo potom i organi7.acija SKOJ-a koja je
broji la dvadesetak l anova. NO P u Murtcru je posLnjao sve organiziraniji i
jai za to posebnu zaslugu ima drug Ive Vodopija Sreko, koji posLaje glavni
i odgovorni rukovodilac i organizalor narodnoos lobodiJakog pokreta u mjl!
stu.
Prva grupa \l\1urtcrana, njih 4, odl:17i u partizanr u veljai 1942, a
zatim 13. travnja i 11. lipn1a islc godine jo devclOrica. Krajem lipnja for
m iran je Narodnooslobodi l ak i odbor, klicu nove narodne revolucionarne
vlasti , a u kolovozu 1942. i Odbor an ti fois t ikog fronta ena. Dani to pret
hode - 14. listopada 1942. u Murleru naUkuju praznikim. Omladina razdragane,
i veselo priprema se za odlazak u partizane. Ne samo oni to odlaze ve i
ostali, osobito skojevke koje prikupljaju odjeu i opremu z:i nove borce.
Citavom mjestu je to poznalo. ali nije okupatoru, pa nesmcl:mo odlazi u
partizane 14. listopada 50 omladinaca, a tri dana kac;rujc jo 18.
Da bi sprijeio daljnje masovno odlaenje u partizane, okupator odvod i l anove obitelji boraca i mukarce sposobne 1.a borbu u
ojc logOl'l'.
Mnogi bjee iz logora i od laze u partizane, n preostali se u k ljuuju u jedinice
NOVJ nakon kapituJacijc faisti ke Italije.

246

Premda je talijan ki, :i kasnije njemaki olrnpntor stalno bio prisutan

i kontrolirao it:wo podruje, komunisti, skojevc;, nkt ivisti, simpatizeri NOP-a
prkosili su mu pred no om. Spomena su vrijedni.! brojne akcije, a iznijct emo
u ovoj prilici akciju Maline. Rije je o skladitu na H ramini u kojem je bilu
nekoliko vagona slnnih srdt!la, :soli i mn:-linova uljo. Znnjui da je ta roba
namijenjena okupatoru, rukovodstvo NOP-a je cloni jelo odluku da se odnese
koliko moe, a o tato unili. U akciji je l> uspj<hom sudjelova lo 50 mladinncn.
Rib:i je iznesena, a skladite spaljl.!no u nui i1mcdu 18 i 19. rujna 1942.
Ogromnu je uloga Kornat kih otokn u
OB-u. MurLerani su svojim
ribarskim brodo\ imn \adili podmorske mine, 1umontirnLi th i eksploziv pr
bacivali na kopnu zn potrebe jedinica NOVJ, ,,c.Jr1.avali \CZU s Lim nrhipcbgom, prenosili hranu, obuu, i odjeu, municiju u oba pravca. Radili su na
tome deseci ak1ivis1a OP-a. a predjelu Modnl\a, (Klk, bio je \'e poetkom
1942. formiran pa1 tiznn~k1 punkt koji je bio ,eza izmet.lu vodikog i biogradskog terena, te PamaM i Munera i Kornata. Sluio je D prihvat boraca
i ranjenika, a ka'lnije i zbjcga. Vdik koliine materijala i opreme prele u
preko Modrava a potrebe naih jedinica.

Moglo bi e jo mnogo toga nabrojili.

Z:io;:id

je i ovo dovoljno.

Svjedoi

o snazi, masovnol>Li i j..:dinst\'U NOP-a u Murlcru. Govori o ogromnom dopti-

nosu murterskih ribani i muslinara narodnorJslobodilakoj borbi, socija l bti

koj revoluciji, ljepoj. sretnijtj i pravednijoj budunosti za koju su pale
ogromne rtve, ~ koju je narod Murtera podnio mnoga stradanja. Rezultati
su danas vidljhi i l>\'C ono o emu u anjali, emu u e nadaLi, za ~10 su
se borili njego' i nu jbolii sinovi i kceri. ko11ma skojcvke ita,,u pjesmu
i!:pjcv:ie, iz koje jedna trofa glasi:
Sa1110 u11da sret11i emo l>iti
Ako ovo budemo c'je11i1i
Sto SLI nc1111a 11ai borci dafi,
K1' .rn llrabro ui slobodu pali.

247

SPOMEN I K
OTOK SMOKVICA -

KORNATI

NA OVOM JE PODRUCJU
ZA VRIJEME II SVJETSKOG RATA
PR\A PARTl7A\lSKA M I ERSK\ JEDINICA
MI SKO POLJE TALIJA SKOC OKUPATORA
U VREME U
OD JULA DO DECEMBRA 1942 GODINE
P OTPU O Oj ESPOSOB fLA TZVADIVSI
IZ MORA 105 MORSKfll MINA
CIJI JE EKSPLOZIV DOSTAVUEN
JED l NTCAMA NARODNOOSLOBODTLACKE
VOJSKE A KO P U
u ZNAK P RI ZNANJA svonM PRVTM MINERIMA
O DVADESETOGODISNJICI
JUGOSLAVENSKE RATNE MORNARICE
10 rx 1962 GODINE
NAROD KOTARA lBENIK POSTAVI
248

Na 1ugowpad11oj strani o toka, na kamenoj litici, podig11uto je beton

sko postolje 270 .\ 160 x 50 c111 ua koie111 je plo" 80 x /2U cm izralle11a iz bijtJ
/OJ! brakog bmJe11og kamena, s tek-;10111 ispisanim tiskanim urezauim slu1 ima cmo obojenim. Ploca je privre11a sa .J 111esi11ga11a vijka. / <.nad teksta,
po sredini, 11rezm1a 1e z.vijcz.da petol.raka.

Kad ~c polo\ inom 1942. ra-.plam ala oru1ana borba protiv okupatora na
tlu i.jcvernc Dalmacije, po naredbi taba Sjcvcrnodalmntinskog partiwnskog
odreda iz asta\41 bataljuna Bude Bor jo ne iLdvojcno j i! S boraca, mahom
'ribara
oluka Prvica, od kojih jt! formiran:i prva partiwn'>ka minerska
jedinica a zatfat kom da razminirn oba lu i doi.La\ lja izvaeni eksploziv opi>
rntivnim jedinicoma u unutranjost. Poo;adu su '>:.t i njovali: Dua11 Vlalto1,
Diuko A11ti, Mt1rti11 Vltuli, A111e lucv Se/jo i komandir l ose> Grube/i.
Pcelko m srpnja, poto se jedinica prethodno form irala u luci Bi rikovici na o toku zu1u, spomenut u petorka o tkrila jc u predjelu izme u o toka
Kornata, Sk ulja i Smok\ ice polje potopljenih mina jo i.l vremena stare Jugo
sla,ije. Poe tak ruda bio je tlo ta Leiak i pogibelj::m kako zbog ncdO\oljne
l runost i ekipe tako i 1.bog stalnog nadzora talijansl ih patrolnih brodov=i.
11 ovih razloga desetak dna je utro~cno u \ jc/bnnju d.ipe i na prouavanju
:imbijcnta u Kornatima. Potom je b io orp;:mi1.ir..m rad, oba\ ljan na licu mj<'
sta u samome minskom polju, pod / atitom slral...'l l t\ na vrhu otoka kulj.1.
Podvodna peino na otoku Maloj Prdu i poslu.iila je kao privrcmi:no !>k laditc
za 30-tak buradi eksplozi\ a. Vcc sredinom srpnja tr"'balo je prebacili nn
kopno pn i kontigenl od 10 buradi. Put je vodio preko o toka Kaprija gdje je
organ i1.acija NOP-a za i~'rcnjc ovog /.adatt..a '>la\'ila na ra polaganje jednu
gajctu i 6 dobrih veslaa, organi.liranih u Partiji i SKOJ-u.
Mincrska e kipa rormacij ski je pripadal=i Primorskoj e ti kao ojeno
momari l...o odjeljenje i od nje je povremeno dobivala zadatke. J edan od
tak,ih zadataka bilo je pristajanje minerske j!ajeLc u no i od 13. na 14.
srpnja 1942. na 01ok irjc, gdje je od odgovornih dnagova preuzela 30 puaka,
2 pukomitraljezn, 2 sanduka municije i 60 run ih bombi za potrebe Pri
morske ete.
Revna i NOP-u odana mladost Kaprija redO\ilo je rn!>terciva la minerku ekipu izvaenih mina vozei ih na kopno u pratnji jednog od minera.
Tamo u U\ali So\ I je. gdje je na j\ie mina bto\'arcno, ol\arala c i.cljczn~
burad i iz 11 jih vadio eksploziv. Omladinke Sovija i Tri bunja pravile u upr
tace od ju tcni h vrea i i.larib jedara, u kojima je om ladina iz primorja no~ i
la od 15 do 20 kg eksploziva do prve rl'lejnc s lanicc na skradinskoj opini.
gdje je maleri jal bio prih\laen i proslijeen dolje za Bukovicu.
Jz\lrenje 1.adalaka miner'>ke grupe bilo je prncno i izloeno s Lalni m
opa nostima. c jednom -.u mincri imnli s neprijateljem neeljene susrete koj.
su, samo zahvaljujui pnrtizani-1...oj prisebno!ili i snalaljivoo;ti, pro~li bez
posljedica. Je.dan i lo posljedn ii laka\ su sret minera s okupa torom desio se
poeLkom prosinca 19-l2. na Kapriju kad su se pred seoskom gostionicom
na51i oi u oi s p ripadnicima ta lijanske artiljcri ji.k\! posade s otoka Kak.na.
249

Tada do sukoba ni je dolo, samo su neprijatelji izmijenm otre poglede i

otili svaki na svoju stranu. Ovaj sw.ret s partizanima na Kapriju fai Li sa
Kakna su uzeli kao povod najprije za dvodnevno bombardiranje mjesta i
njegova okolia a zalim i za raciju koju u prov<>li S. proi.inca na Kapriju
kada s u uhapsili sve aktiviste NOP-a.
Za \ rijeme ove racije minerska gajeta bila je pod vodom potopljena
ispod otoka Zmajnna. ali se 'ie nije digla na povrinu jer ju je uraganst..o
jugo u noi od S. na 6. prosinca 1942. razlupala. Time je bio okonan rad
prve partizanske minerske jedinice na Jadranu, ije znaenje nije toliko u
kontigen tu od stotinjak izvudenih mina koliko u sa moj njenoj pojavi i u
sposobnosti da se odr.li na ibenskom primorju uc;prkos apsolutnoj dominaciji talijanskog okupatora i njegovoj stalnoj prisutnosti.

250

SPOMENLK
OTOK ZUT - KORNATT

251

NA ROENOJ ZEMLJI PRKOSECI OKUPATORU

PADOE OD RUKU FASISTICKIH ZLOCINACA
17. 8. 19-1-2. GODI E
VODOPIJA UUBO
VODOPIJA EVA
VODOP IJA DRAGO
VODOPIJA BARE
SLADIC IVE
BILI C MATE
KAPOV MARKO

Spomenik je 1z1cdt11 11 obli ku p iramide 350

ka111e11a.

1" 250

iz .sfrog ograt111og

N" zapnt/110; sl ram pi ramide, s lije1e st r<llll', postavl jem1 je ploc~a

90 .t 30 cm 1:. bijelof brac~kog klesanog kamc11a ~ tf'ks10111 i spi!;a11 /111 11re:.a 11im
liskcmim slo1i11w oboj,11i111 cn 1eno111 bojom. O\lo .spo11um-obiljc:.1c se 1w la:.i
11a zapnc/110111 dije/11 otoka t u1a.

252

SPOMEN-KOSTURN I CA
OTOK PISKERA- KORNATI

253

DRUGOVIMA I DRUGARICAMA
PALIM U TOKU NOB-c
NA PODRUCJU KOR ATA
PODJZE OVU SPOME1 PLOCU
KOTARSKI ODBOR
SA VEZA BORACA NOR-a
SIBENIK
27. VII 1955.

Nt1 betonskom platu11 .\po.11c11-ko:.t11r111cc 75 \'. 170 cm, o~ractuwm kam<!

11i111 :.idom, pocli!e se spo111e11-:.icl 11 o/Jliku piramide 320 x 200 x 35 cm, 11.1
ijL'lll je wllll :.vijezda pl'tokraktt. Po vedi11i f)irc1111ide 1e plota 80 x 60 c:1:
i:. bijelo~ b1akog brueuug kame11a s wk.Hom i\pism11m tiska11im 11rt;:a111111
slO\ima.

Talijanski okupator, okupiravi u Lra\nju 1941. dalmatinsku obalu

i otoke, komatl.ko podru(;jc nije stado pod specijalni riim jer c l> te trune
smtilrdo igumim. Radi tuga \C od prvih us1an1l:kih dnna Kornati 7n ilcgalC'1..
Muncra predstavljaju pogodan teritorij, kako .ai ustaniku djelatnost tako
i 1.a njihovu o obnu sigurno~L Mcdutim, odla~kom j!rup.:: ilcgalaca iz Komatn,
poetkom \cljac 1942. u orufanu borbu u Liku, broj ilcgalaca M'cdcn je na
S\cga par njih zaduenih za odrJavanjc veze, mor kim putem. s kolarom
Preko. Ba1a im je bio otok Zul. O akti\ nosti na Zutu, kao 1 o ma~i i1.bjcglo!!
naroda koji se tamo !>klonio bio je oba\ ijl.!!>tcn i fas1liCk1 okupator, pa 1c
16. kolovoza 1942. poduzco dvodnevnu raciju jakim s nagama. Tom prilikom
su ubijl!ni rodoljubi Ljubo Vodopija, ena mu Ern i sinovi Drago i Bare
iz Murtcra. te \late Bilic pok:. Nikole. Marko kapo'' i I ve Sladi iz Betinc.
U U\'ali Lupi~koj. u donjim Kornatima, ubijena su d\a brala Sa11dria:
/oso i Jakov.
1. studenoga I 942. ne prclno rukujui oko demoni 1ranja morske mine,
u donjim Kornatima izgubili l>ll .t.ivolc simpa tizeri i pomagai NOP-a iz
Murtcra: Marko Kului pok. Crge, Krdo Ba~i pok Luke, Nikola i\litrov
pok. Ante i ll'an Siki pok. Aute.

SLratcgij ka vanost Kornata, kako z.a NOP i NOV tako i 1a okupatora,

dola je do punog izral.aja tek po!.lije kapitulacije Ttalije osnivanjem 3. pomor!>kog obalskog sektora koji je ve krajem 1943 raspolngao s ja.kim
plO\ nim parkom prcvoznih i naoru1.anih brodo\la radi odr:.1van ja i Ol>iguranja
glavnog pomorskog kanala od Visa za -;jevernu Dalmaciju.
Od rcdine \'Cljae 1944. kanalom kopno - Kornati - Vis poela ,c.
pred Lcrorom neprijalclja, tei rijeka i.tbjcglog naroda 1z sjc\crne Dalmn.dje
i donje Like. U to vrijeme Kornate u sta lno nadlijctali 1 bombardirali
njemaki m ioni koji su prouzrokovati dosta irta\'a. Dana 7. travnja u~ijcni
su Nikola Bai pok. lose i Danka Ba.~i zena l ' jeke it Munc1 a; 3. wibnja

254

1944. od bombardiranja njemake tlV1JaC1Je na Ra\nom aknu poginulo je

16, a 1anjeno 17 oo;,oba I.nin kog zbjega. Tada je poginuo i ameriki mom.1ricki kapetan Nick Mircovic/1, rodom Beograan in, i jedan partizan 1-.i borac.
Sve civilne i.rtve bile su pokopane na olOCiu Velika Krpeljina, a partizanski
borac i kapetan Mirco, ich u Pikeri.
JO. svibnja 1944. grupa saveznitkih aviona zabunom je mitraljirala
jedan leut u predjelu Male Pro\'erse pun benkovakog zbjega i tom prilikom
je bilo 17 mrtvih i 25 ranjenih. Mrhi su sahranjeni u Maloj Proversi, a nekoliko njih koji su podlegli ranama kod crkve u Pi~keri.
Vcc sutradan 11. svibnja, opet zabunom, snage RAr-a napale su partizansku bazu u La\!.i gdje su poginula tri partizana, od kojih Be11ja111111
Ucloviic.: iz Vodica, inlendanL Komande ibenl>kog podruja. \1rt\i i.u bili
sahranjeni u La\ si.
PosljcdnJa /riva rata u Kornatima bio je amcriki avijat iar koji
je u kolovozu 1944. skoio s padobranom iz rueeg Liberntora u more
kod otoka Zula i utopio se.
Evidentirane frtvc pale u toku NOB-a na podruju Kornata i tu sahra
njene, poslije oslobodenja su ekshumirane a njiho\ i posmrtni o taci prenijeti
u njihova mjesta, osim trojice anonimnih koji poCivaju na Pikcri u Spomen-kosturnici podignutoj 1955.

255

SPOMEN-POPRSJE

MURTER

256

Poprs1e re\1olucio11ara I ve Vod opije Sreka nalazi se na predjelu

Hra111i11a, 11 mjernom parku, ua raskrs11ici ulica /\Jadala Tita i Veljka
Vla/to\la. L11cva1w je u brcm:.i i posta\lje110 na postolje 80 x 40 na koje
1c 11asade11a ploa 40 x 26 cm ocl bijelog bratkog bruenog kamena s ovim
11at p1so111:

VODOPIJA IVO - SRECKO

(l919-1944)
ORGANIZATOR USTANKA
NOR-A U MURTERU

Poprsje 60 or 38 cm je 01 krive110 JO. S. 1966. godine. Rad je akademsko.~

kipara Mile Grga.~a iz. Za/1laa, ~ibenik.

fro Vodopija Sreko rodio se 1919. u Murlcru li siromanoj !>eoskoj

obitelji. Ba' io c 1cmljoradnjom i ribolovom. Pripadao je naprednom rad
mekom pok1 c lu i sLalno c dru.lio s progresi\ nim omladincima u mjestu.
KapilUlac(ja tare Jugoslavije zatekla ga je u Mal..ar koj na od!'>lui.enju
rnJnog roka u mornarici. Nakon Lo je uspio Ltbjci Larobljavanjc, probio
e do l>\Og mj.:sta i odmah se po,ezuje s orga11izac1jom KP i1 su5jedn""
Betine. Poetkom lbtopada 19-H. O:.DO\'ana je panij!>ka organizacija u Mur
teru, a za njena i.el..rctara posla\ ljcn je drug fro \todopija Sreko.

U kolo\'07U 1941. u Murteru je pod njego' im ruko, odi.tvom osnovana

organuacija SKOJ-a, u kojoj se u poetku nalazilo 40 omladinaca i omlndinki
i koja je li 1942. Tnatno brojano ojaala. Poklanjao je veliku brigu politikom
odgoju omladine, ali nije zapostavi jao ni rad sa starijima. Tako se jo u lok1
1941. radilo na okupljanju simpatizer kih grupa meu enama. U 1942. od
lih grupa <>c formir.ila organizacija AFZ. U veljai 1942. prilo i.e formiranju
NOO-a u Mut tcru.
U prosincu 1941. energino se suprot'lla\liO grupici o portunbta u KP
koja nije bila i.prcmno da odmah s tupi u orufanu borbu protiv faislikoi:;
okupatora. Zahvaljujui njegovu ispravnom politikom dr;mnju, dolo je cio
naglog ~irenja NOP-a u mjcslu. Tako je od poetka 1942. do kraja iste godine
iz Mu1 tcra oulo u borbene jedinice u Liku, Bosnu i druge krajeve zemlje
oko 120 boraca, prctcno omladine.
Oba\ I jao je du/nosL sekretara Oluunog komiteta SKOJ-a Zadar, a
.ijedno je bio lan Okrulnog komiteta KPH Zadar.
Manih!stil'ao je ci.lo l>\loju uporno:.t i ncui.lraivo t li borbi protiv
omralcnog okupatora i njego\ ih domaih i.lugu. Sn skojcvcima, LaLim lane>
\'ima KP 1 osta lim rodoljubima 1z Murtera nanosio je teke gubitke ncpri17

Sl'O\tL>.;ICI REVOlliCIJE

257

jalclju. Faic;ti su zbog toga naslojali da ga uhvate, oli kako u tome nisu
uspjeli, raspi-.nli u potjernicu za opasnim protivnikom. Takoer su poduli
mali teke represalije proriv njegove porodice
U kolovozu 1942. Tali1ani su S\'Ojim slugama, anlikomunbt1kom bandom, poduzeli su veliku raciju ienja na otoku Zutu. na Kornatima. Tom
prieodom faisli su uhvatili njegovu porodicu. Nakon Z\j(.rskog mucn .ia
Talijani su ubili njcgo\'a oca, majku i d\a brata 17. kolovoui 1942.
Tc~ko Je bio pogoen gubitkom S\Ojih najmihph. TaJ dogt><laj samo
je U\ rstio njego\ u mri.nju prema faistikom ukup:l.loru i domacim izda1
nicima. Zbog toga je izrazio klju da se bori u opi!ral h noj jedinici. Nclto
kasnije upuen je u Sjevemodalmatinski pnrti1.anski odred, u kojcm ji!
ob:l\ I jao dui.nost poli tikog komesara. Na loj duinoi.ti hr-.tbro je poginu..>
u borbi s nadmonijim nj emakim jedinicama, 1 lO na ten.mu 11mcdu Zaton::i
i Vodic::i, poetkom srpnja 19.14. Njegova pogibijn bila je tezak gubitak za
<;ve njegove mjetane, k~o i za one koji su ga poznavali i s njim suraivali.

258

S P O '-f E N P O P R S J E
ML.RTE.R, Ulica hc Vodopije Srecka

...

--

259

Poprsje revolucio11ara \I i I a 11 a J u t a 11 CI Lu t 1: 11ala:.i .)f! u dl'OriJ111

Os11ov11e !>kote 11 ~lllrteru Jurau .\filan lule. Li1e1a110 je tt brou:.i i postm"ljc110 ua postolje 88 t 40 cm, ocl gra111111og cmo-bijelog bmseuog kamena,
u koje /t 11asacle11a ploa .JO x 26 c111, ~ natpisom:

JURAN MTLA - ZUTE

( 1920-1944)
PRVI SEKRETAR
SKOJ-a U MURTERU

Poprsje 60 .t 38 cm je otkriwmo JO. 5. 1966. godine. Rad je akaclcmskog

kipara Mile Gn:a.Hz h Zll/1/ac.'a. Sibe11ik.

Mi/cm Juran lute roen je u Murteru 1920. Vcc u najrnnajoj mlnt.losLi

kod n1cgn c osicn duh borbcnosli i izraieni osjeaj blbkosti i drngarsl\a.
Uslijed lom1 materijalnih u\ jela i moguno<>ti porntlic.c, odluio se 1.n pod,._
ficir-.ku ~kolu Zbog S\OJe revolucionarnosti i <>klono'ili idejama KPJ, Milm
je kno podolici1 bio proganjani konano protjerani/ VOJ'>KC swn: Jugo1a,ijc

Od pxctka ol.:upacijc nasc zemlje aklnnu <>c ukl1uLio u narodno

oslobodilac ki pokn.L. Bio JC 'rlo akthan u r:ldu .., omlachnom ko JU Je
organ11.irao i pripremao ai borbu ":>roli\ fo!.i'>lh.kog ui..uparora. Clan KP.l
je posrao krajem 1941, kada JC prim io <luinost pnog sekretara SKOJ-a u
Murtcru. U parlizane je oLisac s pnom grupom mjestana 4. n;ljae 1942
u Liku, gdje je, neto kasnije, postao bor1.c l. prolltcrskog bataljona
H nat kc. Poginuo je 1944. u borbama u Lici kao komandir ete.
U znak t rajnog jeanja na svog pnog sckrct.1ra SKOJ-a, omladina
i nnrotl Murtcrn, po!)lavljanjcrn spomcn-popr-.ja, odali ~u Alila1t11 111rt111u
priznanje i 1.ah\ alno'>l 1a njegov revolucionarni r:icJ i dopnno-. borbi prol!''
Cail>likog okupatora 1 domaih izdajnika.

260

SPOMEN-PLOCA
MURTER Ulica Ive Vodopije Sreka br. 14

U OVOJ KUI ROEN JE 1911 GODINE

IVA
IKIC-MRVICA
PREDRAT I RUKOVODILAC URS-OVIH SINDlKATA 1 CLAN KPJ OD
1937 GODlNE ZBOG SVOG REVOLUCIO .AR OG RADA U ZAGREBU
UBRLO JE OTKRTVCN OD STRANE USTASA TE UHAPSEN I
STREUAN 27 LIPNJA 1941 GODINE NA DOTRlN I U ZAGREBU
U POVODU PROSLAVE 30 GODlNJICE OSLOAOl)E.NJA NASE ZEMLJE
OVU SPOMEN PLOCU POSTAVUAJU
KOLEKTIV !VAN IKi ZAGREB - MJESNI ODBOR SUBNOR-a MURTER
MURTER - 29 - li - 1975

Plot1 100 .\: 71 cm 1e ;z.raena iz crnog 111rtlt1tora s teksto111 ispisanim

urezanim 1iska11im slowma obojenim bijelom bojom. U 11je110111 gom1em
di1elu, po sredini, urezana je zvije;:.da pclokrllka obojc11a bijelom bojom.
Plota je pos1avl1ena 11a prote/je fasade rodne kue druga I ve S i ki~ a
M r vi c e, privreno na betonsku masu sa .J teljezua vijka.

261

f\ta11 ikic Mn icn roen je u Murtcnt 1<>11. Jos kao naunik, na

1.anata u Zagrebu, f\'an je osjt..lio mukotrpni 1hot r.tdnika i sve
oblike ck<;ploatadjc. U napredni radniki i rcrnluc.iona1 ni pokret ukl juio
se 'rlo mlad Clanom KPJ postao je 1937. Bio je akti,:in <.lan i rukovodila
URS-o\"ih sindikata u Zae:rcbu gdje je urgan111rnno djelovao u radnkkun
t rajkovima i demonst rac.:ijama zbog i!j!a su .!a esto 1.atrnrali i ostm ljali
bez pola.
izua,anju

Po kapitulaciji s tare Jugosla,ijc, aktirno se ukljmio u pripn!mc 1;.1

oru1anu borbu. Sudjclo\ao 1e u mnogim akcijama u Zagrebu koje je orga
nizJrJla Partija. U jednoj akciji dijeljenja propagandnih rnatclijakt i lctal-;a
uh\aen je od ustake policije. Zlosunljan1a. ni muenja us1a.;l;1h krrnil 1
nbu uo;pjela s lomiti ni pokolebati njego\ duh i 'jcru u oprmdanm.t put
koji 1e i1.abrao. u. . 1n ... ki prijeki sud osudio ga je 27 . ..,,pnju 1941. na k:unu
:omi ti strijel1nn.1cm koja je istoga dana i ii\ r'-cna na Dotrs<:ini u 7agrclJll
Po ljednjc rijei koje je uputio svojoj druganc.1 hilc 1;11: K:11i tlrugo\lllla
da nisam nil-..oga odao i da mi nije zao poginuti kad Lmun da e urugo' i
nasta\ili moje dje lo i osvetili me ne i moje drugove.
Udruenje boraca NORa Murl er i DPO Lvornice lustera Zagreb. kojL
nosi njegovo ime, po<;tavili su spomen-p l ou na ro<.lnu kuu l va11a Sikic".1
Mrl'ice dn bi sauvali trajnu uspomenu na lik ovog hrabrog metalca, reve..
lucionara i lana KPJ.

262

POMEN - PLOCA
010K ZUT- KORN Tf

!\A OVOM MJESTU 16. VITI 1942

'A Z\'IJER 1':1 \lACI

fALIJ \

SKl

FASISTI STREUALI U CITAVU

OBITEU IVE VODOPUA-SRECKA
OCA UUBU
MAJKU EVU
BRACU DRAGU I BARU
OVU SPOMEN PLOCU PODTZE
MJES. ORGANIZAC IJ A U MURTERU
SAVEZ BORACA N. O. R. o

MURTER 29. Xl 1969

Ploa 50 x 30 cm se mila~i na otoku lulu, na wpad11oj fa 5adi ribarske

kucice ol>itc/11 L j 11 b c Vod opije. Ji.raena je iz bijelog hrakog b1t1 sem1t~
kamena s tekstom i-;pisa111m tisk- 1im urezanim slovima obo1e11im crnom
bojom.

263

Otoci kornatskog. arhipelaga bili su u loku NOR-a partizansko uporite

baL.a. Preko Kornala se odrtavala veza, prebacivao materijal i ljudstvo.
I ovo podruje ulazi u plan detaljnih pretrc a od strane talijanskog
okupatora radi h\'alanja ilegalaca i njihovih s1mpauzera, da c spale kue
i uni~te dobra ko1a bi mogla biti od koristi 1.a NOP. Raciju veih razmjera
nn Kornatskom otoju, u kojoj su udjelo\ali pripadnici antikomunistike
bande, Talijani su poduzeli u kolovozu 1942.
16. kolovoza isk.rcale su se jae -;nage okupatora i domaih izdajnika
;na olok 2.ul i Kurnat i pretrcsalc teren ostavi jnju i za i.obom pal jcvinu
i pusto. U tom Z\jcrskom orgija.nju okupator je uc;pio da na otoku 2.utu
pronae sklonile obitelji Ive Vodopije, prvoborca i organi7atorn U'>Lanka
u Muncm, u kojem ~u -;e nal:vi li otac Lj11ho, majka Eva i braca Drar:n
i Bare, koje Z\jC!"l>ki ub1Ja i iznakaienc mrhace osLavlja na mjc!'lu zloin:i .
U toku O\'e racije okupatoru je po~l o ui rukom di:i uhvati i na licu
mjesta strijelja i ilegalce iz Beline i to 17. kolovoza "1arka Kapova i Hatu
Bilia Nikolina, a 18. kolovoza i frana Sladia iji su sino\i \C bili u NOV.
Fa:.istika banda je orgijala nad nevinim .1.1 t:Yamn i isticala kako sve
to je partizanska lrcba pobiti, a naroito one koji nose preLime VoclopiJtJ.
Dakako rta,a bi bilo i \ i~e da o:c narod nije u pio blat?O\ remeno skloniti.

264

SPOMEN-PLOCA

OTOI\. PISKERA -

KOR'IJATl

A OVOM JE MJES1 U
U TOKU 1 AR OSL. BORBE
BILO PRIHVATIUTE I BOLNICA
RANJENlH PARTIZANA
SPOME PLOCU PODIGAO
27. VII 1955. G. - KOT. ODBOR S. B. . O. R. A.
SlBENI K
Ploc.~a 80 .t 60 C'll' ; e izraena i<. biielog bratkog /Jru.fo11og kamena,

tekstom ispisa11im 11re-:,anim tiskanim slovima i sa zvijezdom petokrakom

1z11atl. Po~tavljenn ;e sa -;.opad11e stra11e crkve Mala Gospa.
Formiranjem 1'.omandc 3. pomorskog obalskog sektora sa sjeditem
u Salima na Dugom otoku, istovremeno je uspostavljena 1 ambulnnta 1.a
potrebe te Komande. ju je organizirao dr Vuk l'1 1 ;a~ino' i, dodijeljen od
taba 19. d1\ ilijc 7 bog opasnosti od njemake avijacije, koja JC redo\ no
nadli jetala Sali, ambulanta je premjetena na 2.man.

265

Poelkom 1944, oharnnjcm kanala !)jcvcmn Dalmacija Vis, na pod

ruJU O\'Og sektora 01poin1e akti,no'-l koja do\Odi do ofcnzi\e njcmakih

kopnenih snaga 31. sijenja 1944. na Du~i olok i na KornaLc. Snage 3. sektora
skupa s ambulantom JXH'uklc u '\C na Vis.
Po\ rat kom sa Visa. 1-t. veljae Slab 3. POSa je naredio dru Vujasino
vit da se ambulanta premjesti u Kornate. Kao pna lokacija izabran je
otok Le\ maka. Nijemci su ubrzo otkrila ambulantu, bombardirali uvalu
Lcvrnakc i tom prilikom pol opili m:koliko pru tiwn<>kih brodo\'a. Ambulanta
je zalim premjcstena u luku Kra\ Ijoicu n::l Kornutu n malo kasnije na
otok Ravni Zakan. Ovdje je ambulanla b1 zo prcra,la svoje ok,ire i postala
pra\a parti1.anska bolnica u kojoj '-C, tokom o.lujka i travnja, ukazivalo
ranjenicima pomo, \f~tmi su i manji operacijski n1hvntl U noi od 3. n.1
4. s\ibn1a. poslije bombardiranja Ra\nog Zakna i tc'-kih gubit<tka kninskol!
1.bjega, bolnica se preselila u Piskeru i sm j~t iln u tamonjoj crkvici, koja
je do tada sluila kao tal::i ili -.prcmit.tc 1imnicc 10 stoku. o, djc je bolnir.i
radila s punim kapacitetom zbnnja,ajuci k::iko rnnjcnc borce t::iko i pripod
nike zbjega, troda le od njemake a\ ijucijc koja je dnevno nadlljetaJa sektor
i tuklo zlve ciljeve.
U namjeri da -.priJeCi aktivnost panii:anskih jedinica i ustanov::i.
Nijemci su I. lipnja 19.t.t iskrcali na Dugi otok i na Kornate jake kopnene
:;nage, a prcma Visu postavili zosjedu jednog cliviziona torpednih camacu.
Poslupivi po nareenju Slaba l.!ktora, dr V11jo.sano\ ic je te nod u krc :o
bolniCko osoblje i pacijente u motorni leut K35 i u koloni partizan kog
brodovlja krenuo u pravcu Visa. Negdje na otvorenom moru, ispred Blil\'c
nice, O\'O brodo' lje je poslalo pli jcnom ncprijatcl ia 11 zasjedi koji je brodovlje polopio a ljudstvo. kao ..mrobljenikc, doveo li Split, i i:atvorio li tvravu
na Gnparna. Poslije nekoliko dana clr \ u1asinC>\ it JC od\'ezen njemakom
kolonom u Beograd, u logor, gdje je dockao oslohocnjc i ponovno stupio
u NOV. Poslije ove njemake of:!nzin.: 1anjc.-: sl.! na Sektoru veoma brzo
normaliziralo, pa je ve 6. lipnja Stab sck tora uputio u Pikeru dm Slovk:l
Poljania radi u s posta\ ljanja nove part1zan'>kc bolnice koja je tokom lipnja
potpuno obnovljena dodjt:lom o:.oblja i matcn1ala sa Visa i Dugog otoka.
U obnovl_jcnoj bolnici prostirku s lame zamijenili -;u pn\\ i bol niki kreveti.
Sasla\ bolnice su sainj::ivali: uprm itelj, dm :ipolekara, etiri boln iarke,
higijeniar, ekonom, kuhar i nekoliko s ira/ara
Od polo,ine srpnja prestaje S\oka aktt\'nost njemake avij::icije u
s1cvernoj Dalmaciji pa je obnovl jeno bolnica mogla radili u potpuno normalnim U\jetima. Njen r:.id u Kornatimu trajno JC uo l studenoga 19-t4. katld
'>C premjestila u osloboeni Zad:.ir.
Teko je procijenili koliki je broj bolcc;nih 1 ranjenih primila ovn
bolnic::i od woga osnu1ka do prc tanka rada. jer je nojvei dio poslo obavila
pod rukovoenjem dra Vujasinovia koji je prilikom 1arobljavanj-l
unitio dokumentaciju. Meutim, sa sigurnou moi.e l>C tvrditi da je ona
u cijelosti izvrila zadatak prihvatu i lijeenja bolesnih i ranjenih pripadnika
NOV-c koji su se borili na tlu je,cme Dalmacije. Time '>U partizani, lomi!
!)tarom i obeascnom svctistu ribara u Komati111n, povratili izgubljenu
ast preobrazivi ga u najhumaniju ustanovu l>O z.ad:.itkom spaavan1a i\'Ota
ljudi .koji su :.e borili za n::ij,ie ljudske idcole, a ugradivi mu, poslije
rata, na proelju i historijsko obiljeje, stavili ga pod zatitu Zakona o
historijskim spomenicima.

266

SPOMC:\i PLOCA
OTOK 1'.0R AT - uH1la VrulJe

li O\ OJ L.V LI '\L\ ZlLA f. L TOKl

\/OR-a RCMO\:Tl\A BAZA R.M ~ov J
A L O\!OJ KUCl RADIO~TCA BAZE
IZ O'.C B\7E RA/VlO SE
\1TR7 Vl l IM IR Sl<.ORPll-~
l\.OJ I I POSTA VUA OVU PLOCU
POVODU
30 GOD R. M.
P/ora H2 \' 63 cm 1:.rt1e11<1 1:. cnwf brusi.:110~ 1111 :1111ora ' tek ., tnm i:.p1thkt1111111 11rc;:.m11111 ICJl'ima. IJijdn u'10jc11i111, s petul..rako111 l:l t
1e;:.dcm1 l':.11acl tek .\ ttl Nr1f(l<.i :.e 11 111ali \11111 je, poo;llwl j<!11a rra k11c.'i A11tf rij1.

sw11111

T11n'i11ow1 pok Jure

Po'>ta\ljanjcm -.pomcn-plo1;: i biste narodnog heroja V<!l1mm1 Sk01 pi'ka

u luci Velike Vruljc na otoku Kom:uu, obiljel'cno je mjesto nn kome je
u Lokl. NOB-a b1l<i locirnna i radila partizanska rud .unica J'.a popra\ak bm
dova 1 motora
Potreba 1.u tak\Om radionicom uka7.ala se naro ito po kapitulaciji
fat'>llt:l-.1! Italije kada '>U goto\O !>\'i jadrano;ki o toci i vei dio na-..: obale b ili
267

osloboeni t

izmeu kojih M! usposta\ io h pomorski saobraaj. Otok Vic;

je bio gla\'na i polazna baza parLizanskim brodovima do najbli/ih 111jt.-sL::i
prih\'ata na kopnu. odnosno na otocima kao .:.10 je bio sluaj u Kornatima,
gdje JC Tret.1 pomorski obalni sektor (3. POS) im<10 <;\Oje prihvatne bale.
Od pocLka 194.J. ove su bale bile pod stalnom kontrolom i djelovanjem nepri
jutdjskc a'iJacije. Da 1h unite, li.Ji jemci su I \'ci jace 1944. poduzli ofen11\ u
na Dugi otok i na Kornate, ll' su se sna!!C 3. POS-~1 povuklt.: na Vi , a Nijemci
unitili 7 zateenih brodom u Kornatima.
Jos prije ove olcn;.oin!, uprarn 12 si jen 1u 1944. odr.i:an je pt i Komandi
ibenskog podruja sastanak s predstavnicima Okruinog NOOa ibenik i Stn
ba 3. POS.a na komt.: je zukljuccno da se J:bog otklanjanja k\aroHl i oteenja
na brodo\irna i motorima osouje remontna radiomca u Kornatima. U sprovedb1 ovog zaldjukn prolchla su dva puna mjesecu Radionica Je poela
rad sredinom oujka 1944. Imala 1e jedm navo1. i jedni! saonice za izdaenic
brodova do 70 tona nusivu-.11, a 'iU\ rnd se ob:wl jao runo. \fo dan 27. svibnja
1944. u radionici su radilo 23 radnika, brodograditelja i mehaniara. U njoj
c;u se, pored oteenih brodO\ a. popra' I jal i i poloplJcni, na Cijem su vacnJu
radile d\ije ronilake ekipe.
Da onemogue boravak i akli\'nost parti1.ana u Kornatima. Nijemci
su u noi od 30/31 ..,,ibnia 1944. poduzeli JO'i jectnu ofcntl\U pod na.l1\om
zcljema klijcsta na 3. POS iskrcavi lom prilikom na srcdi<.nji dio Kornata,
s njcJ?OVc sjc\crue strane, prC;ko 200 ,ojnika Cilj niiho\a napada je bila
luka VruJje. Partizani na 'rijemc oba\Cijc~tcm o nailasku Nijemnca od kor
natskih obana. amci mo 3U se prcbuc:ili pod otok L:\\ su, centar okupljanja
za sluaj po\ laenjn. Do veeri ' tu naio dcset<ik pan11anskih brodova
i amaca kojima 1e komesar Lucke kapctanij Sibcnik odredio pravac pO\la
enja prema otoku Zirju. Meu um, suprotno ovoj dircklh i, posade i ljudstvo
ukrcana na ostale brodo,c i amce, <;\ r-.1an1 u kom OJ bez pratnje naon11anih
brodo\a, krenuli u pra\o prema \ isu Tu 1c bio 1 motorni leut radionici.!
17 Vrulja i dvi.ic gajete ronilaca. Ali nisu dospjeli daleko. Poslali su rt\ama
njemakih torpednih amaca (u ;.oosjcdi na otvorenom moru ispod Kornata )
koji su I judstvo zarobili i odveli u Split, a brodove potopili
akon par dana
provedenih u logoru na Gripama nrobljcnici su krenuli njemakom kolonom
u unutranjost, prnvcem preko Sibcnika. o emu JC blago' remeno bila
obavijeLena partizanska komanda. Kolonu su doekah 1 napali na Bosuu u
Bilicama borci 3. bataljonu 8. ~ibcnske brigac.k i time omoguili 1..arobljcni
cima do se bijegom oslobode njemako~ roptva. \ li, na .i:alo t, S\cga 12
od\'at.nijih uc;pjclo Je pobjei, meu kojima je bilo nekoliko radnika radionice
Vrul je i l ano\la ronilakih ekipa ko ii l>U se odmah javili na dunost 3. POSu
1 bili odreeni kao 1e1:gro .ra obna\ I jan1e remontne radionice.

Uz pomo Staha 3. POS-a i rukovodslv::i NOP-a na terenu. radionica

u Vruljama je brzo obno\'ljcna 1 otpoela rad. Ornmc je i!>la u p1 ilog tmic
nica da je njezino tgrada, zbog plehanog kro\ i<.ta, oc;tala poteena poiara
u izadniqj ofenzivi kada. SLI Nijemci 1.apalili 17 ku6 i potopili 14 gajeta
zateenih u Vruljama.

Obnovljena remontna radionica u Korno11ma, dobro ekipirann i oprem

I jenn, radila jc neprekidno do o~lobodt.:nia Zadra i ibenika, kada ic bila
rcorganizirana, a jedan dio nJcnog ljudstva i opreme prebaen u Sibcoik
kao zametak budueg r cmontnog zavoda.
0

268

SPOME -P LO CA
MURTER, Ulica Ive Vodopije

Sr\! ka

br. 68

OVDJE J[ ROEN
SE HRETlft OHRUZNOC KOMITETA SKOJ_- ZADAR

CRIJG IVE: VODOPIJA - SRECKO

KOJI JE POCINUO
r rPRIJ ATELJSHO J OflMZlVI
u ZllAK PRIZNANJ" PODIZE lfU s,ontM PLOU
OHLADIH/. KOTARA SIBENIK
MUP.TER 9 X 19~9 CODINE

u VII

OVDJE JE ROEN
SEKRETAR OKRUZNOG KOMITCTA SKOJ-A ZADAR
DRUG IVE VODOPIJA. RECKO
KOJ I JE. POG JNUO
U VII EPRJJATEUSKOJ OFENZIVI
U Z AK PRTZl\ANJA PODJZE MU SPOME PLOCU
0~1 LADTNA KOTARA S IB ENTK
MURTER 9. X 1949. GODINE

Ploa 80 .r 40 cm 1c 1;:. rac11a acl bijelog braka/:. lm1enog kc1111ena ~

1ek.~1om ispiswwn urezanim tika11i111 s/ovi111<1 ,rve110 aboje11i111 Pos1twljc1111

je s

tslone

stra11e :grndc.

269

PO\ltEN - PLO C A
MURTER - Trg 2. llalmnt inskc

DRUG 11 10 J~ BIO
'\.,\ J\\ll IJl CJO~ l 1,0 li Jl.

PO)JI 110 l\\U li l l.R . ~\ IB'-<J \

l'JGu PO LIJl Jl ONL
\ L l ji\ L MI ) I Jl \ \\ K
I

DRUG T ITO JE BlO

\JAJMILIJl C:.. OST KOJ I J I!

POSffTIO MLRl ER \ 18!\JA

1966. PO LIJE J E D'E
VELIKE M IS IJE M I RA.
NAJVECEM I U AS l l l
'-IARODA I VFLlKOM GRAANI NU
SVIJETA U Z AK ZAHVALr--iO 'T I
POOJ2.U MJESTA I M URTERA
J UBILARNE 1977. GODI E

Ploa 85 x 95 cm i::.rade11a od ln iC!log brat ko~ brn.~cnog ka111<!1ia s tekstom

1spi'ia11im 11rc::.a11im tiska111111 slo1i ma, <ne110 oboje11i111. U 11je110111 ~or11je111
di jelu, po srl!di11i, urcza1;a je <Yijezda petokraka oboje11a cne110111 bojo11 .

270

11. c;dbnja 1966. za Murtcr je bio i bit cc najsveaniji dan. veli ki

praznik. Tada je to mjci.to posjetio predsjednik Republil...c Josip Broz Tito.
Jutro je bilo tmurno. Kia je lila kao i1. kabla. Oko podnc\a je nestalo
oblaka. /asjalo je sunce. kao da je znalo da u mje,to dolazi najugledniji
gost, naj\'ci in naih naroda i narodno ll. U rekordnom roku mjetani
su kao j..!c.lan okitili 1La\o selo, a sva su srca zakucalo jae kad je stigao
Predsjcc.lnik.
S\'c 1i\'O ~kupi l o se tog popodne\a na murtcrskim ulicama da po1dravi
Predsjednika. da mu u s\'om mjestu iskale nciZmJcrnu ljubm, po.-..to\an 1c
i odanost
Predjcclnik Tilo je tom prilikom razgovarao s rnkovudioc1ma i prciivjclim borcima, a panoramu Murtcra s okolnim otocima i otociima je
razgledao s vidikovca s,. Rok. Tih nekoliko sati u drul\u s P1ccl'ijcdniko111
zaas je prosio.
Murtcrani se ponose danom 11. S\'ibnja 1966 godine .

271

SPOME
PIROVAC

lK

HRABRlM SI OVIMA I KCERIMA

PALIM BORCIMA I ZRTVAMA FASlSTICKOG TERORA
U NAROONOOSLOBOD!LACKOM RATU l SOClJALISTlCKOJ
REVOLUCIJI 1941- 1945.
U ZNAK TRAJNOG SJECANJA 1 ZAHVALI\OSTI
PODI2.E NAROD PlROVCA
11 . SRPNJA 1977.
POGINULI BORC I

BARIC DUSAN MARKOV

BARlC JERE P. lME
BARIC KO STANTl P FRANE
BARTC MARIJA 2.. JERE
BARIC MARKO P. MA IE
BARIC PETAR P. FRANE
BARIC VE KO P. FRA E
BA US DUJO P. MATE
BAUS MARKO P. JOSE
BRADA lME P . S IM E
CUBRIC ANTE P. JOSE
272

METC ZVONKO ANTIN

MElC SIDlC JERE P. MATE
PETROVlC JAKOV P. ANDRIJE
l KIC MJLAN ANTE
lNKTC MlLAN P. MARKA
$PARICA ANTE A. J URE
TROSIC A.\IKA 2.. P. MARKA
TROlC ANTE P. RADE
TROIC MATILDA ROKOVA
TROSIC NIKOLA P. NIKOLE
TROSIC IME P. IME

CUBRIC
ClBRlC
CLBRIC
CUBRIC
CUBRIC

A TE P. NIKOLE
OUSAN P. JAKOVA
JOSO P JOSE
MARKO P. MARKA
MARKO P. SIME
CUBR l C MILA
P. JURE
CUBRIC Sll\IE P. STIPE
ERAK ANTE P. Sl~I E
CRAK DRAGO P. JOSE
CRAK MICE P VICE
ERAl\. SlME P. SlME
GULAM JOSO P. A TE
GUL.AM VJCA P. A TE
JELUS IC RI KARDO P. IME
KOSTIC PETAR P. NIKOLE
MEIC ANTE P. SIME
ME IC JOSO P. JURE
ME IC lME P. MATE
MEIC S IME P. SlME

UREM A TE SIMIN
UREM FRANE P. IVE
UREM JERE P. STLPE
UREM MARKO P. lKOLE
URODA A TE P. PAVE
URODA ClRO P SlME
URODA JOSO STA'\ I
URODA P.CTAR P. NI KOLE
URODA VI KO P. VICE
VUKMAN ANTE P. JOSE
VUKMAN A TE P. ST IPE
LIVAJ lC ANTE VJCIN
LlVAJ lC LAVKO P. ANTE
MEIC A OJELKO P. JO~E
MEIC ANTE P. MARKA
VUKMAN JOSO P. MATE
VUKMAN MARTIN P. J OSE
VUKMAN SLA VKO P. JOSE
VUKMA VJEKO P. ANTE

ZRfVE FASISTCCKOG TERORA

BAR IC JAKOV P. TOME
BARJC JERE P. MATE
BASlC KATA Z. PETRA
BAUS MATIJA 2.. ANTE
BAUS MILA!\ PETROV
CUBRIC A TICA Z. JAKOVA
ERAK ANA Z PETRA
ERAK JURE P. MARKA
GLLAM MICE P. MATE
KO TIC fRANE JURIN
LETICA l VANKA 2.. SIME
MEIC SRECKO MATJ
VUKMAN MATE

ME IC SID IC IVAN P. STIPE

MEIC SJDIC MATE P. IVANA
LIUK.A MATE P. JAKOVA
TROSIC ANTE P. ANTE
TROIC MARKO P. ROKA
UREM JERE P. JOSE
UREM JERE P. TOME
UREM JOSO P. TOME
UREM JOSO P. 10ME
URODA EMILI JA P. SIME
URODA PAVE P. VlCE
VUKMAN MARIJA 2.. JURE
P. ANTE

Pri 11/a:.11 u mjesto, 11 prekrasnom park11 s dcsuc s1ra11e, podignut

je spomenik palim borcima i frlvama fa~istikog t erora, izie<len 11 oblika
stcpc11a.\tc /Jtra111ide, dilllen:.ijc 384 x 200 x 105 cm. S lijL ve strane spomenika
1e spumc:11-popr.\jc Jo s ip 11 C u b r i u.
!\Ja do11je111 dije/11 spom enika je spo111e11-plot1 130 x 11;0 cm, it\/ede11n

1:. bi1elog bratkoi: bruJe11og kameua, .., tebtum ispism1i111 11rcza11i111 11ska11i1;1
<1/0\llma obo1e11i111 crnom bojom. Iwad ploe je postadjcn bi1eli ka111c11 _<; 11kli:
sa111111 likom pt1rtiw11a s pu';komitralje;:.om i z1 ijc::.<10111 pitokrakom i:,nad.
Aulor <;po111e11ika je /...ipar B r a

18

PO\IE.'itCI RE\'OLUCJJE

11

ko V 11 kore p" i:. Sibenika.

273

Pirovac, mjesto udaljeno oko 20 km od Sibcnika. nalaz.i se uz magi

stralnu cestu Sibcnik - lada1. Prije rala \'t:oma siromano stanovnitvo
bavilo se uglavnom zemljoradnjom, prije svega vinogradarstvom. Dio sla
no\ 01lva, pnJe S\ega mladi, bio je Laposlcn u unuLranjosti zemlje, ili je
otiao na rad u moicmstvo.
Politike prilike izmeu dva rata bile su manJe\ i~c line onima u
oblinjim i susjednim mjC!>Lima. Politike snag..: '>U se polaritiralc naroito
poslije sporazuma Mack-Cvclkovi, manji dio LIL rc.lim a veina za ll SS.
Okupaciju zemlje Pirovac je dock;10 bc7 organiziranih snaga, bez
partijske i skojcvskc organizacije. Jako je okup~1to 1 udmah u>:.po-.tavio svoj
doMa jak garnizon i poeo sprovoditi politiku Lalijanilacijc, Pirovtani se
po tradiciji buntovni i -.lobodoljub1v1, time ne mire. Povratkom onih koji
su bili na radu Sirom zemlje i uz aktivnu pomoL komunbta iz Betine poinje
organizirani rad i otpor pn.~ma talijani.kom okupatoru. Organiziraju se ilc
galnc grupe sa zadatkom da pronala1.c i sakupljnjn oruje i vojnu opremu,
da agi ti roju za NOP, raskrinkavaju domae i1dnjnikc 1 prenusc \ 1jcs11 o
bor bi proli\ okupatora u i;emlj1 1 s htonoe fronta. Zaslugom tih grup:i
ve je m1cseca lipn1a u rud bilo ukljueno preko 100 om ladinaca. 16. srpnja
1941. njih 60 odaz\alo se po1.hu Panijc i dirl!kthi Okruinog komiteta KPH
za sjevernu Dalmaciju na U'>lanak u borbu proti\ okupat0ra.
Oqcnjujui poLrebu organinu..ijc, Okrui.ni komill.I KP H je upulio na
pirovaki teren svog detcga1n radi obavljanja svih priprema oko osnivanja
pnrtijsl..c organizacije Kal..o je i inae polilika situncija bila dobra, toj.:
u prosincu 1941 u Piro' cu oc.,no\'ana pr. a pa1 tij ka elija od S lanova.
Osnhanjcm partijske organizacije uvrena je ve poslojcn organizocija
NOP-a i nru.lavljen je jo aktirniji i organi1iraniji rad
mladima i ostaliPl
naprednijim ljudima O\ im su bili s lrnreni uvjcu za fo1 miranjc organiaicijc
SKOJa, USAOila, AFZ-a i organa narodne vla li u mJcslu.
a pojaanu aktivnost OPa Talijani su odgornrili progonima sv!h
vrsta od hapenja, odvoenja u intt!rnadju pn sve do \ tl"ijeljanja. Prve /.rtve
padaju 14. lipnja 1942. Mjesto je opasano bodljiknvom LJcom i minskim
poljima. Ali, sve to nije sbbilo moral i odlunost \cCine Pirovana da se
jo aktivnije uklju e i istrnju u borbi.
Na terenu Pirovca, za \rijeme rata, ni'>u prt.''>lajale akcije protiv okura
lora, domaih i1.dajn1ka i njihovih pomagaca. Od 1942. vc je' ie dobrovoljaca
koji odlaze u partizane. Mjeseca srpnja fonnira '>e part11.an ki punkt preko
kojeg se vri mobili1.acija novih boraca (samo u toku 1942. preko O\ og punkta
je otilo u partizane oko 100 boraco.1), oba\ lja se kut irska slut:ba, prikupl_ia
\'Ojna oprema i materijalna pomo, prikupi jaju ob:l\ jct:-ijni podaci o ncpri
jatclju, prihvaaju ranjuni i bolesni borci, vre manje divcrzantskc akcije
i sl. U 1943. dola7i do masovnog odlaska u parti1ane.
U toku NORa i snciJali~l 1kc rc\'Oluci je PiroH1c je dao 320 aktivnih
boraca s pukom u ruci. Vie od 400 njego\ ih c;tano\ nika okupator je otjerao
u koncentracione logore. S\aki trcci njegov stano\nik je sudjelo\ao u orufanoj borbi ili proao kroz zatvore i logo1e. U toku rata JC poginulo ~O
boraca. a 14 rodoljuba je palo kao i.rt\c fn~istikog terora. Pirovac je imao
i 10 rtarn rata. Pretrpio je znatne mnterijalne l.tch!. Konana bilanca rjc
ilo govori da je ovo ustaniko mjesto asno izvr ilo S\Oj dug prt:ma Partiji
l domo\ini.

274

SPOMEN - KOSTUR
PIROVAC

r CA

275

SPOMEN PLOCU
SVOJIM PALIM BORCIMA
KOJI SU DALI SVOJE
21VOTE ZA OSLOBODEJl.JE
DOMOVII\E U NOB-i OD
194 1- 1945 GOD. PODIZE
ORGA~ I ZACIJA SAV.EZ \
BORACA AROD 00SLOBODl LACKOG RATA
MJESTA PIRO\ AC NA DA
USTANKA U DALMACIJI 14 VITI 1950. GODINE

Spomen kost11r111cn se 11a/azi 11z ces/11 l'irov"c - Stcmko1ci, .s lije1 c

11a predjelu c, i.:t1 , u boro1 oj .~11111i l'ltlto ua koj,11111 je sa;:ulww
i<.rac11 je iz betona, o obrub kosturmcc 1;: klcswwg 01'it'1wg kil111cm1. Na
bctu11\ko111 posto/ju poclig11t11 j~ 'pomc11ik 137 v 78 u11, 1;:. 1'rn~e110~ bcto11n,
t11i je o/ 11/J i:vccle11 11 oblik11 ornamenta ;- l..01eg 11a .\ll/110111 1r/111 r~/a:-i
krtt(! i u njemu :.vijc-.da petokraka. Tekst na spo111e11ik11 je 1s1mcm urezamm
stra11e

tfakaui111 slovima obo1c:m111 Nvc110m bojom.

276

SPOME
PIROVAC,

-G ROB ICA
groblje

mjc~no

277

PA S KI BORAC
1 PRVOBORAC N O R a
CUBRI C JOSIP
1912- 1941

Na platou 11ala;.i se spomen-grobnica izradc:.11a od bt:.tona s bnt.\eni111

teracinom 11 obliku piramide. Postolje 110 x 25 .:t 23 cm i sa111 spomenik
71 t 106 t 6/l .\ 72 cm Sli iz klesauog /Ji jelo;:. kt1111e11ll. Na spome111k11 je plol~a
li obliku ro111boidt1 70 T 54 x .J7 cm 11t1 t1jo1 je ci crnoj stremi, u sa1110111 1r/111, Z\'i
;ezda petokr aka. S lijeve strane spome111J a je 1a:;a izradcna i;. bijelog bru
nog kame11a. Tekst je ispisan 11reza11im tiska11i111 .)/ovima oboje11im crnom
bojom .

278

SPOMEN - POPR SJE

PlROVAC. Trg ~rtava faizma

CUBRIC JOSIP
.

'

19 12 - 1941

f ANSl<11B,0,RAC

PR yoso.BAC.

279

Poprsje re11olticium1ra i panjolskog borca Ju s ip a C u b r ia nalad

se u .~klop11 spome11ika poginu/ili boraca i trta1a fa\tsflc.'kog terora. lijevano
je u brom.i i postavljeno na kameno po<;tolje ./8x130 T./lJ cm. Na ploi 47 x30
cm, ugraenoj na kamenom postolju, uklesan je natpis:

CUBRTC JOSTP
1912-1941
SPANSKI BORAC
I
PRVOBORAC
Poprsie 65 \ 70 c:m otkrivc110 je u povor/11 Da11n 1Hta11ka uarotla flnat
ske 27. 7. 1965, a rad je akademskog kipara Vi11ka MrttkcJl'ia iz Rijeke.

JOSO CUBRTC Josin roen je 9. oi:ujka 1912. u Piro\cu u siromanoj

zemljoradnikoj

nazije ba\ io se

obitelji. Po<ilije /.3Henc osno\Oc .:.kote i d\'a razreda gim

zanatom.

kovakim

Budui da njegova porodica n11e moglt1 da ziv1 od krte zcml je, odlucio
je da joj materi jalno pomo1rne odla..,kom na rnd li ino/cmstvo. U listopadu
1929. otiao je u Bel~iju, gdje radi ti.:Ake fi1ike po-.love u t\Ornicama i rudni
cima. Tamo se opredijelio za napredni radniki pokret. Nakon sto je pokaz.10
veliku aktivnost medu radnicima borei c posebno 1.a njiho\'a pra\a, posta1c
sindikalni rukovodilac U Belgiji !tudjeluje u brojnim ndnikim ~lrajkovima
i potom je primljen u KP Belgije, sekcija 1a Jugo-.lm1ju.

U panjolsku je otiao 30 si1cnja 1937, f!<lje je bora\'iO u bataljonu

Dimitrov i tada ic bio ranjen. Nakon ozdrovljcnja upuen je u travnju
1937. na oficfrski kur<i. a polije je unaprijccn u in rorunika. U kolo"ozu
iste godine postojc polititki komc ar konjike brigade, a 1.atim je instruktor
internacionalnih brieada. Krajem 1938. do nio je u louor u Francusko), gdj
ostaje do lipnja 1941 . kada 1e prebaen u jemnku Po~lije dva m1cscca po
biee:ao je i7. njemakog logora i vratio se u zemlju. Tada se poveao a CK
KPH li Zal!Tcbu pa je zatim upuccn u Sarajcvo, a od:itle na Romnniju, gdrc
je rasporeen na duznost politikog komesara Parlu.nnskog odrcdn . z,ijczdn.
Poe:inuo j~ krajem prosinca 1941. u selu Ti~ovcu prilikom borbe za
Varc. Nakon osloboenja posmrtni ostaci prcniie1i su i sveano '>ahranjcni
u rodnom Pirovcu.

280

SPOM EN - PLOCA
PlROV1\C

"evo.i r uci
AIOJllA , 41

l M4C.COll(O\L O&ODIUCl'.,OJ flORBt

PCD PUIC(J YD DJT YOr 1or.1.1ll U tCl(t RTtJ'" .:11/G.ILl\IJE:
OS'10VA M Jt

~OT J.~SKI NAROp~OOS [O BODlL AC I ODBOR

V

O C I C E

ORC' alf Rtv C UCICll.Ul.115:

~'.&POOlo/(

'l.&UI

rou e HTSTVA JECl l/S ~t..1 l ~LJt e1,; ouuon1 P.40UOC

IW!OCt.
u 901 I PROTU' F.dl STIf1JO c nrATORA I L:J [QO ni POK&C #Cl

SA t [z:

aouc.a
'

NA CAll 27 ~ll,11 !53

liAfODUDCSlO!IC .&.Crcc RA u fOTAU 1ar1m

'on 1
NA T'hJllV llSPCt!S:MU

U OVOJ KUCI
RUJ ~A I 9.t3.
U NARODNOOSLOBODILACKOJ BORB I
POD RUKOVODSTVOM KOMU ISTICKE PARTIJE JUGOSLAVIJE
OSNOVAN JE
AROONOOSLOBODILACKI
ODBOR
KOTARSK I
VODICE
ORGAN REVOLUCIONARNE NAROD C VLASTI
KOVAC BRATSTVA J EDINSTVA 1 BOLJE BUDUCNOSTT RADNOG NARODA
U BORBI PROTIV FASJSTICKOG OKUPATORA 1 NJIIIOVTH POMAGACA
NA DAN 27 SRPNJA 1953
SAVEZ BORACA NARODNOOSLOBODILACKOG RATA KOTARA lBEi IK
POSTAVI
NA TRAJ 1 U USPOMENU

281

Plota 90 x 60 cm ;e postml;e11a ua i~to1111 fasadu lijevog ugla kue u

Ulici Jo se C 11 b r ia S pa ll c a broj I. Izraena ;e iz bijelog brakog bruJeuog kamena s tekstom ispisanim urezanim fikawm slovima obojenim crvi:nom bojom. Na fasadi zgrade ic utvdena betonskom masom.

Kolarski narodnooc;lobodilaki odbor Vodice o:.no\1n je 15. rujna 1943

za podruje biq.ih opina vodice, Tajc-.no I t.mkO\Ci prhrcmentm ">ied
Stcm u Pirovcu. Nepuna dva mjeseca kasnije, 7. prosinca 1943. odr2ana je Pr\'a
izborna konferencija arodnooslobodilakog kotara Vodice u Banjcvcima 11
prisut nos1i 63 delegirana odbornika i predstavnika NOV-c i drutveno-politi
kih organizacija.
Podruje kotara Vodice, sa nekoliko neprija1eljskih garnizona u \'Cim
mjestima, predstavljalo je tipian pnmjcr poluosloboQenog teritonja, p:l
je prema tome i (unkclja kolari.kog NOO bila <;pecifina. U vrijeme kada Je
preko ovog podruja \'odio put prema Kornotskom otoju, Visu i Italiji, Ko
tarski NOO Vodice je dao ogroman doprinos u svim 'idovima livota, od mobilizacije ljud..,tva Z!l NOV-u i i hrane prolazeih jedinica do preuzimanja
brige oko ranjenika i ,i;bjeg:i i voenja civilnih poslnva pa ak i -,udovanja.
Po~Lcpeno se osnivaju, raZ\ i jaju i usavra,aju pojedini '>Cktori rada kao Lo
su unutranji poslovi, lrgovina, snabdijevanje, zclrav-.Lvo, socijalna skrb, poljoprh reda, kolstvo, prosvjei.a, financije i drugi.

282

S P OMEN I K
PLASTOVO

283

NA OVOME AiU ESTU

14 IX. 1942.
JE
PRVI ARODKO-OSLOBODILACKI ODBOR OPCINE SKRADIN
U CAST 40.GODi JICE KPJ I SKOJ-A.
OPCI SKI ODBOR SSRN. SKRADI
4. VII. 1959
A TRAJ U USPOME U POSTAVI
FORMIRA

Na bcto11skom po<>tuljt je <;po111e11i/,., 125 t 180 x 35 c111, 1:. fasadnog /Ji1 /o~ Jwml!na, sa :i.pamen-ploi:om 80 .\ 50 cm na kojoj ii' ftbt fapiMn 11re:.a11i111
ti~km11111 \/ovima c1 rn110 obnjc111//l. U tle\110111 "Orll/1!111 dijelu spo111c11ikn Je

:.vijczda petokraka izrmlc1w iz ka111c11a.

Spomenik se 1wla,J 11t1 f'red1t!l11 zva110111 11G/apica A.11z111t111uvit.

Proljea i l.1ct::1 1942. u \Cini micl>la ondo,njc opc:111c Ski:din bili su

tormirani narodnoolubodib k1 odbori. U lak\oj ... iltwciji nt:minO\ no se pojn
\ ila potreba formiran ja or{!~\Oa narodn<:.> 'la"ti na nl\ou opinc koji bi objedi
njavao 1 umjcr..t\::IO rad mjesn ih NOO na ._,.c bro1niji111 i odgo\omijim 1ada
cima ko1c jl namctao ra/\oj NOP ::1 na ovom podruju. L Pli.1~ 10\ u. u 1a,colrn
Kuzmnnuvici, 14. IX 1942. fo1mimn je Opin'>k1 \00 krndin koji je 1.a wc
Hijcmc rala efikasnu djclO\ao i ostvari\'ao woju ulo1m

28'1

SPOME IK
PODORWAK

BORCI li OR.-l
lRTYE FlSIZHA\,.
DEIOVIC S SYCTlll-PDLET
RlDIC l BUE
RADIC B ROKO
RlOlt B mr
IUDIC 8 l'EUR
RADlt l JURC
ERCEGDYIC l MARIH
RADIC A rasico
ORlUTIC M MARIO
RADIC J IYAM
AAOIC N IYU
RADIC L PCUR
R.lDIC M IURtO
HR&BUIC M. JUDV
R&DIC ' rmo
R&Dlt J JDStr
AADIC S U TE
IUDIC f .lNH
RADIC S llCDILJU
RADlt V JUDY
RlDIC P JOSIP
RlDIC J 11010
R&Olt A PASIO
RlOIC S GRGO
RAOIC J UTE
R.lOIC J IHlllll
R.lDIC J PASKO
R.lOIC R ROIO
RAOIC J PlSKD

285

SLAVA PALIM BORCIMA U N. O. R.

1941 - 1945
l.RTVE FAIZMA

BORCI N. O. R.-A.
DEKOVIC S. SVETI POLET
RADIC B. ROKO
RADIC B. PETAR
ERCEGOVIC I MARIN
KARABATIC \1. .\1ARKO
RADI C M . IVAN
RADJC M. MARKO
KARABATIC M . JAKOV
RAD I C S . ANTE
RADIC S. ' EDIUKA
RADIC P. JOSIP
RADIC A. PASKO
RADIC J . ANTE
RADIC J. MAR IN
RADIC J . PASKO
RADCC R. ROKO
RADIC J. PASKO

RADIC
RADIC
RADI C
RADIC
RADIC
R.ADIC
RADIC
RADIC
RADIC
RADIC
RADIC
RADIC

A BENE
B. ANTE
A. JlJRE
A. PASKO
U. IVAN
L P E fAR
A. PASKO
J. JO IP
F. A TE
V. JA.KOV
J . ROKO
S. GR.GO

27-7-1957

U Z \K

SJECA~JA

I TR.AJKU USPOMENU

NA PALE DRUGOVE lJ

~ARODt-.:0

OSLOBODILACKOJ BORBI
I RTVE fAS TZMA
NAROD SELA PODORUAKA
NA CELU ORGANIZACIJE SAVEZA KOMU ' ISTA
PODI2E OVU SPOMEN PLOCU

Spo111c11ik 100 x 147 x 45 cm, u ob/iktt pira111ide, podig1111t je na samoj

Jaclransko1 mai,;istrali. Po sretlini p1ra11.1de po.<;ta\'lje11a 1e spome11-plola 1;:.rade11a iz bijelog bratko~ ln 11~e11og kamena, ~ tck\tom ispi'ia11i111 ure:.auim
tiskamm s/01ima auo obojwmz, a 1111 1r/w 1e ~l'ije:_tla petokraka od bijelo;.:
bruenog ka111e11a.

Podorljak se smJC"tio na krajnjem 1ugoi t~noin dijelu opine ibenik.

U predratnom pe riodu njego\i stanovici bavili '>li se uglavnom lCmljoradnjom,
sru;la\ I iajui jcd\'a kra i !. kra1cm. SYc,l?a nekolicina, kao na1amm raunici. bili
su zaposleni mu sela, dok su pojedinci O!>ln ili rodni tlom otila u svijet i
radili u rudnicima nekih .ti.:mal ja 7.apadne Euopc Napredne soc1jali-.tike
ideje prodirale ~u mamo sporo. Radnici iapolcn1 \ani, pO\ remeno po'>jeu
juti rodm kraj, pn!OO!.tli s u 'IJe!>li o borbi radnih ljudi za ekonomska i poli
tika pra\'a.

286

U toku OR-a c;tavnovnici ovog malog sela opredijelili u c za NOP.

u drugoj polovici 194 t. formirane su prve sirnpatizcrske grupe, a medu
omladinom i prvi aktivbti SKOJ-a. U 19-*2. O!>novana Je prva partijska organiuicija i mje ni 00. Kako !>e NOP razvijao, tako je po tepeno itavo !>ta
novni~tvo !>lalo uz
OB i KP, usprkos teroru, repre'ialijama i racijama koje
je Ca!>i'>Liki okupator !>pro,odio.
Ve

Preko O\'Og terena ila je veza od otoka i primorja k unutrnnjo!>Li

ko1om !>u !>e prcbac1,ali borci i materijal za partizam.kc jedinice, u emu su
i Podorljaani dali !>VOj \'cliki doprinos. Mnogi tanovnici Podorljaka doekali
!>U kraj OR-a kao borci ov-c a 28 njih (17 poginulih bornca i 11 rta\'a
la'>i tikog terora) dali su i.svot u borbi za s lobodu zemlje, na ast i ponos
svome rodnom kraju, S\'Om zaviaju.

287

SPOME

- PLOCA

PRCMOSTEl\ , Ulic.i Primoslenskog odreda 66

SVIBNJA .\1JESECA 1941.

U OVOJ K UC l FORMJRA JE
PRVI AKTI V SKOJ-A PRI.vtOSTEN.
U Z~AK SJECA JA
OVU SPOME PLOC U

POSTAVIM. U. - SUBNOR-A.
28. X 1977.

Pioc'a Bn .t' 50 , 111, i:rade11a i:. pri/ttp\koi.: c nm~ hr11fr110~ kamena, po\ltll'l/t1tc1 j1 na ft1\atlu k.1e Gabre P etra po/..
l 1tlt.'. Dr~,_ je dl i1.:
1
knmt 11e bijeh- bmscm /..011:.olicc. Tekst je ispirn11 r1re:a11i111 ri,km1i111 slmimfl
bijelo uboj t."11i111. Po \rct/1111 ploce je :.1ijezda petokraka. britlul't111t1
/Jijdo ubuj,11i111.

288

takoer

Polovinom 30-ih godina u Primotenu se j::wljaju prvi poeci utjecajn

KPJ i naprednog radnikog pokreta, i Lo preko napredne ( ocijalistike) tampe koju, prije svega, prihvaaju mladi. Tih godina, pod utjecajem drugovo i1.
ibenika, osnivaju e omladinske italake grupe na kojima se itaju knj1
1c\ na djela socijalnog adr1.aja i ilegalna partijska tampa.
U lipnju 1938. u Primo~tcnu je osno\ano omladinsko pjevako drutvo
kojemu \ lasti, 1bog njeJ!OVe napredne i rC\Oluc1on:irm orijLn lacijc, ne dozvolja\aju rad. U rujnu 19.io, na godinjicu izbijanja drugog S\jeLskog rata,
nttpredni omladinci i-;pisuju antiimpcrijnlis ri kc i anLir.1tne parole. Oni sudjeluju u sakupljanJU cncnc pomoi i u O!-.nivnnju Dru'>t\a prijatelja SSSR-a.
U moment u kapitulacije stare .fugolavijc omladina sudjeluje u sakupljanju oruzja i municije. RaJdobl je posli je kapitulacije i'>punjcno je inrenzivmm organi.dranim polilikim radom medu mladima i pripremama za oruanu
borbu.
U lak\'oj '>tluaci ji, polovinom s\'ibnju 194 1, :.lkretur Okrunog komiteta
KOJ-a 1.1 '>jen.:rnu Dalmaciju , \1iro \ isi, po ta\ io je 1.adalak da se pripreme
" - 5 om ladinacu od kojih bi se rormirao -;koje\'~k i ak 1iv. Par dana kasnije,
LU prisutnost Ztlrmka Bege, lana l\11c nog komili.ta
KQJ.a Sibenik . formi
rnn je prvi aktiv SKOJ-a u Primo.:.tcnu od 5 lano,a. U toku lipnja i srpnja
primljeni su no' I l anovi tako da su u srpnj u 1941. u Primotenu poslojaln
\~l 4 ..ikli,a sa 27 lanova i Mjesni komitet SKOJ-a.

19

SP0\1ENICC RI!.VOLUCUP

289

SPOMEN - PLOCA
PRIMOSTEN

U OVOJ KUCI
U VRIJEME TALIJANSKO - fASISTICKE OKUPACIJE
1. XI 1941. GOD. OSNOVANA JE
PRVA CELIJA KP H
ZA PODRUCJE PRLMOSTENA
U Z\lAK SJECANJA
OVU SPOMEN PLOCU PO.STAVI
MJESNO UDRlJ2ENJE S UBNORA PRIMOSTEN
29. XI 1978.

Spome11-ploa 96 x 60 cm, ;._ratlc11a i-. pril1p\IWJ.: crno~ bru~c11og kt1111e11a, prt1dc11<1 je ~" -I cl je;.na kima na ftl'>c.tli \('Oskc kucice Sr 1 c (' 11 k e,
u zaseok11 S11pl1ak. Tekst je upi~au 11reza11i111 Jiskanim slovima, obojenim 11
l>ije/o. I z11acl teksta je ure._a11a petokraka c.1ij,;:.da .c; bridovmia cr1e110 obvje111111.

290

Nakon pO\ locnjo parti7.anskog odreda i hup~cnja drugo\'O, u kolovozu

194 1, n3 itavom podruju Primotena pojab.m je agitaciono-propogandni
rad. Uporcdo s tim organizirane su brojne :.impati1.cr:.ke grupe, lormirani
odbori omladine, /.eno i Odbor narodne pomoi i n.tstovilo c prikupljan1c
oruija, municijl' i drugog materijala. Vc1.a s OK KPl 1 u Sibcniku bila je
stalna 1 od njega su c;c dobi\ale dirckLivc za dalji rad. Ocjcnjujuci pot n~bu i
111oguc.nos1 formiranja partijske cclijc, OkruLni k"mitl't _je odluio da se u
tlaJ1-.t\O KP primL jo~ neki drugo\i s togo podruja Dona I. '>ludcnoga 19-tl u
prbutno:.Li ddegala Okrulnog komiteta primljena c;u u Partiju trojica drugo\"a, i tako (ormi1ana prva partijska celija na podruju Pn moi.tcna od 4
lana.

291

 POMENIK
BURNJI PRIMOT:CN

----...
-----~

............,.....
..... -.......

_.,.:......

-=-"!'.....

-"

--:u......
...
.......

---

292

BORCI POGlNUU U NAROD!-..OOSLOBODILACKOM RATU

OD 1941-1945 GODINE
BOGDAN IVA P. JERE
GRACI SVE.TIN P STTPE
BOGDA JERE P rILIPA
CRUJA 8020 P JERE
BOGDA' JURE P. RAfAJELA
JADRIJC\'IC IVE P. ANTE
Jt..RlC JLRE P. STIPE
COBA OV A \JTE P STIPE
COB \ ; O\ A TE P. STME
JURIC VETIN P. PASKA
COBA OV IVA'- ANTI
JURIC VETI KA P. A"ITE
COBA OV JOSO P. TVAJ A
~lARI OV ~1 \RIJA P. JAKOVA
COBA \lOV SRECKO P JERKA
l\11KELI' A TE P. B02E
ruRCTC AI\ TE p PASKA
MIKELIN fV\N P. JERKA
fUSTIN ANTE JOSI
MIKELI JVA P rEUCJJA
rusTTN ANTE p STIPE
PERKOV 8020 P. BOZE
GASPEROV JURE P. ANTE
PERKOV JOSO P. IVE
GASPEROV MATE P PASKA
PERKOV MARTU~ P. JURE
GRACIN ANTE P JURE
PERKOV ML\DJ"I P. FlLIC[JA
PERKOVIC IVAN P. MARKA
GR.ACIN J ERE ANTIN
GRAClN JOSO P. ROKA
PRGIN JERE P. ANTE
GRACI KRSTE P. JURE
SKORfC MLADfN P. ANTE
COBA \JOV SVETIN JURE
MJEST\NI BURNOG PRIMOS1 ENA 27 srpnja 1973.

ZRTVE FASIST ICKOG TERORA POCI ULlll OD 1941- 1945.

BOL\ CA VA A UD. JERKA
COB \NOV ANTE P. MATE
COBANOV Al\TKA SVETTNOVA
COBAl\OV JERE JOSI
COBANOV JERKO P. BOZE
COBA OV MATE P. SIME
COBANOV PAKO P. J\IAR.KA
COBA OV ROKO P. PASKA
COBA OV ROKO P. lME
COBA OV TOML P JURE
CUKA PASKO P. JURE
CUKA RArAJELO P. ROKA
CUKA ROKO P. PASKE
DJEREK MIJO P. MATE
DJ EREK KRIZAN P. MIJE
rUTTN JERE TVANOV
FUSTlN PfRO P. NIKOLE
GASPFROV PAKO P. ANTE
GASPEROV SVETI N P. MATE
JADRIJEVIC I \ E P. PAKA
\1ARlNOV Al\ITE P. JOSE
MARI ' OV ANTE P ROKA
MARf OV JERE P ROKA

PERKOV FILTCIJO P STJPE

PERKOV J ERE P ROKA
PERKOV JERKA UD JERE
PERKOV JOSIP P. JURE
PERKOV JOSIP P. ROKA
PERKOV JOSIPA P. JERE
PERKOV JURE P. l VI N
PERKOV JURE P. JERE
PERKOV JURE P. Mr\TE
PERKOV Jt.. RE P. MATE
PERKOV MARKO P. flLIPA
PERKOV ROKO P. MATE
PERKOV ROZARTJO P. JERE
PRGTN TVAN P. PASKA
PRCIN JERE P. STIPE
PRGt N JOSO P. J ERKA
PRGIN MARTIN P. ROKA
PRGTN PASKO P. SPIRA
SKORIC JERKA P. FILICIJA
SKORl JURE P. STIPE
SKORIC MARJJA UD. FJLTCTJA
SKORIC STANA 2. JOSE
SKORIC STIPE P SIMUNA
293

SKORIC SVETIN P. JURE

SKORIC SIMUN P. PASKA
SKORIC ANTE P. JERKA
SKORIC J ERKO P. JURE
2ARKOV ANDJA P. ROKA
ZARKOV BLAGODARNA P. ROKA
.ARKOV JOSIPA P. ROKA
ZARKOV ROKO P. ANTE

MARINOV PASKO P. ROKA

MIKELIN BOZE P. MARKA
MIKEUN JERKO P. MARKA
P ERKOV ANTE JV1N
PERKOV ANTE P. JURE
PERKOV BOZO P. ANTE
PERKOV 8020 P. ROKA
PERKOV FILA UD. ROKA

MJESTANI BURNOG PRJMOSTE A 27. srpnja 1973.

DOGDAN !VAN
ANTIN
BOGDAN STANKO
P. STIPE
BOLANCA STIPE

P. IVE
FUSTIN J ERE
SVETINA
FUSTIN MARKJOL
SVETI A
FUST IN STIPE
P. JERKA
GAPEROV JOSO
JURIN
JADRIJEVIC JURKA

P. ANTE
JURIC IVANJCA
Ud. PASKA
JURIC JERE
P. SVETINA
PERKOV JOSO
JURIN

Spomenik se na/a~; u Burnjem Primo~tcnu, nasuprot os,101noj .~ko/i.

Na betonskom postolju je podin1111r spomenik u obliku \/ow1 L climcn:.ija:
clo11 ji <110 485 .x 317 x 70 cm i pol'i~em dio 350 :\ 158 .\ 51 cm. Na povi.~c110111 d i je
/u je spome11ploa 135:cJOO cm .s im enima pogim1/1'1 horaca, i:.mul 111e 11 kamt'
110111 krn~u isklesam tik parliz.a11a i na sa1110111 1 r/w :1ij1u1a petokraka.
Na donjem d11ctu, s 'icsne .s t ra ne. dvije s11 spo111cnploc 138 x 159 cm
i111e111111a rtava fa~tstikog t erora iwatl koji/1 je 11 kamenu
1sklcsa11 list palm e. Ploe su i:.raene iz bijelo.V, hiakog brue11og kamena. a
tekst na njimn i.spisa11 urew11i111 tiska11im s/01i111a ispu11je11i111 crnim olovnim
cem ento111. Cijeli spomeniki kompleh je ograen.

i 138 .x 60 c111 s

294

U Bumjcm Pnmotcnu, sa sYojih dcsetJk zaselaka, ivjelo je prije

rala o\.o 1300 stanovnika, zemljoradnika iji je Li\'ot bio kraJnje tciak i b1
Jedan. Siroma' na krsna zemlja. na kojoj se radilo od jutra do mraka, pruala je tek toliko da se sau\a goLi .Li\Ol. Mnogi meu O\'im ljudima su c
intcrc,irah za polnitka zbhanja u zemlji i \IJClll, pratili kretanja u rc\'olucionamom ri.ldnikom pokretu i, mada o\djc nije bilo lanova P::irtijc, bili
nji.:~o\I simpati1cri. Od 1938 o\'dje je djelO\ao odbor Cncnc pomoi k\lji
je poslije k<lpilulacijc stare Jugo3hl\ ije prera'>t.ll.l u Odbor u1 sakuplianjc
orui.ja i radio n.1 pripremama za borbu prot1\' okupatora.
Od amog poetka NOS-a narod ovog kra1n '>C oprcd1jclio za NOJ>.
U kolo\'OLU 1941. na mom je terenu borado Primostcnsko-krapl(anski partiuin ~ ki odred, :.ta nm nici ori:;!ani1irano prikupljali hr-rnu i odjeu, odr.1.a\ali
kuri1sk" v c, sudjdoq1h u akcijama ruenja telelon'>k1h linija, cc<.ta i sl.
Do kraja 1Q41. lormiran je prvi akth SKOJ-a-od 5 danoHl i radom za \JOP JC
bilo obulwac.:n najvcci dio omladine. Prvi organi narodne 'lasti !'LI osno\'ani
u travnju I <)42. 1 to: NOO La Burnji Primoten, NOO .ta srcdn ji Primotcn i
10 0 1.u Kru I j. Org:.1111ziraju se i iLvodt: orui.nne n"ci jc na okupa tora. Pr\'a
tak\'a 1kcija .rc i/\cdcnn poetkom S\'ibnja 1942. na J clinjnku, kada je napa<l
nula grupa 1nli1ansk1h la ista i nekolicina n jihov1h pristalica, a <lruga 13. studcnopa 1942, wkodcr na Jclinjaku na kamion okupatorskih vojnik:.\ kojom
prilikom je ubijeno 17 talijan!.kih vojnika.
Trcccg tla na posli 1c druge akcije st.nnovnic Burn jct? Primotena su
tloi \jeli nn11cii dan u wojo1 historiji. Talijanski okupator 16. !.ludcnora.
kao odm.11du 1a poml.nUlu akc11u. iTVr10 j~ n.asovnn pokolj nad ncduznim
stano. nist\0111. l.hio je pcc.lcscl i d\'ojc staraca, z..:ua 1 d.1cct.:; 7apalio IO"l
kua ; u bio i ot ji.:rao dusi a toke, unistio sve do c:em1 JC dosao; 43 oubc Jl'
inkrnirao u fonorc od kojih se njih 11 nije vratilo s\ojim " ucama.
\ li, okupator '-C 1juto prc\Orio ako je mislio da e O\ im rcprl.'-alijam.1
zapl;.s 1 arod Bumjl.g Primostena koji je s ...da sa jos 'l"I.! snage 1 \Oljc
nasla\ io borbu proli\ okupator:i. Prihrntio 1e part1z:rnskc JCd1111cc, osigura\ao
~mjctnj i bhran11, bnnuo c za ranjene borce. L pnoj p:Jlo\ini 1943. na ovom
je lt.rc.nu lor-iiran Opin ">ld i\00 Primo tn - Ro~ozni ca, a 1.atim u Krulju
1 Ko ~r~ki NOO Sib.:nik. Sn; ~to je bilo sposobno vlilo je u NOB-u.
Partijskn organi1at.ija je u Burnjcm Primostcnu formirana tek u kolovozu 1944. 1 u vrlo krotkom vremenu broj lanova se' popeo na SO.
U toku NOR-a u oper:itivnim jedmicamu je biu 18 1 boi ac, o njih 35 je
poginLlo. Burnj1 Primo~tcn je imao i 73 1.rl\'e fasistikog Lcrora. Osim ljud~kiJ1 irlava narod O\'og kraj.:. je pretrpio i teke matenjolnc aln!. Okupator
je spulio 169 ku.1 i opljakao materijalna dobra.

295

SPOMEN - P LOCA
BURNJJ PRIMOTEN

S OVOGA MJESTA
DANA 4. KOLOVOZA 1941. GOD.
PRVJ PRIMOSTE SKI ODRED
OD 18 BORACA POD RUKOVODSTVOM
PETRA GRUBISICA-PJ ERA KRENUO JE
U BORBU PROTIV FASISTlCKOG OKU PATORA
U ZNAK SJECANJA
OVU S POM E PLOCU POSTAVI
MJESNO UDRUZ.ENJE SU BNOR-A PRIMOTEN

29. XI 1978.

Spomen-ploa

96 t 60 cm,

1-.rae11a

iz prilepskog crnog bruenog kanu

11a, postavljena je na fasadi z.grade uljare. pri

sn1110111

gornjem lu it111. Plota

leti 11a dvjema ka111e11im bijelilll brme11i111 kmr:.olicama. Teht je 1spisa11 11rew11im 11ska11 i111 slovima, bi1elo obo1c11im, iznad ko1ega ;e urezana zvijezda
petokraka iji su bridovi olJoje11i u cne110.

296

Dogaaji koji u slijedili 1941, doekam su na pnmotcnskom podruju

spremno i organizirano. Samo u momentu kapitulacije stare Jugoshl\ijc sa
l.upljcno je ovdjl. 25 puaka sa oko ooo metaka, 2 pu,komitraljcza, 7 pitolja a 160 metaka i 54 rune bombe Na La\"ljcn je org3ni1irani politkk1 r:id
meu stano\ni!.l\Om U 1oku lipnja formirano JC pcl udarnih dcscuna, po
1critorijalnom principu, u sastav kojih je ulo po nekoliko -.kojc\'aca i simpn
1i1era Partije Isto\ remeno je poelo obutarnnjc u ruko\anju oru1jcm. S\'c
je to doprinijelo podiLanju borbenog duha i prcmno-.ti ljudi O\Og kraja u
orut.anu borbu proti\ okupatora.
Na oc;no\ i darcktl\a m otpoinjanje orul.anc borbe, odlueno je da se
pnmo'\tcnc;kog podruta pOZO\'U n:ijbolji skujc\ci, spremni da '>l" lak oruz
ia, da se okupe i s drugovima iz Krapnja i Rogotnicc formiraju pn i
partizanski odred koji e 4. kol0\07.a krenuli u pt:l\CU Drvara. l'lla 1bornom
mjestu i1nad primoc;tcnkog 1.a...eoka Grli stiglo je 18 Primo,tcnac:a c;a t8
pul..aka, 2 pukomiln1ljcza i waki po dvije rul:m. bombe. Komandant odreda
je bio Pe1t11 GrttlHSic Pje ; o, lan KP od 1934. 1 lun OK KPI I. Mcllutim, kako
su Talijani s:unuli o kretanju odreda i blokirali podntjc u11,cljc1.niku pru~u
!:Ive do Pt:rkovia, LO su borbci. umjcsLO da krenu prema 1.apadnoj Bosni, bili
primorani vratiti !:te iL Lepenikog gaja na c;voj teren. Paimo<;u:: nci su se
'r:ilili 1 ulogorili na mjesto t\ano Dubrn\'a kod :zaseoka anca Kotclja. Na
osno\'i d1rckL1vc OK KPll da se svi nckompromltirani do daljn jcgn H~llc u
svu ju m jcsln ,to su se drugovi iz Primo~tena uatili u svoje m jcsto. N iih
dc\cloricu koji su se 'ralili u Primoten Talijani su saekali i uhap,ili vc1..
15. kolo\ 01.a 19-l I
Po'>hjc ovoga, do odlac;ka prvih bor:ica pnmo-.tcnskog podruJa dolo
JC krajem studenoga 1941. Ona odlaze u Liku i -.1up:iju u s:istm bataljona
Marko Orcskovicc

297

SPOMEN-PLOCA
JADRAJ.\S KA MAGISTRALA

R '["

nasuprot luci Pele {kod Primotena)

110~11a

SR

CI'

: Bi!C~omm OQVCZ!li RF"

~ R'(PI ~1
(C. M l[C Mll 51~0'11 OY Hl l\llillR
PP.!KO 0 t1(f11R PPlS U'~ .:F l fll
" I'! R=l!A~ I OTPRUo!=ll l U~JTRRSll OSl ZIMI I
li~'DhOCS!D 1 0Dltl!(~t'I '01Srt IUGOSl"'I l
rmo " ( PR!81!(1ffl!il Sl 6RCO!lW1'
Rl!lll!ll I I OUSll 8C!H Nfl YIS I CfliJGll MltSTR

/i

OHI Sl'tM[liPtO(U NR TFRllH USP MINU IUkP!J l 1101181

111111001! PalMOSHlll! I l!CG01'11CI KOll I[ Mllstt>O
uCEsr or110 u llRR001j005lOCOllllR<10M PCUUU
I U HMllJI SO CIJ AtlST11 RC lllGC SLll I t ~ ~llfl:l lD
4 4 3 llTOTll SYOllN SINOVA I llUll
" llUJllll ''63 OOBOP ZA i>ROStAl' 21GOOtSMllCl
IUGCSlliINSH llRTll! ._.OftllAflll I POMOllSTVll P"' ll'I

298

14 RUJNA 1943.
SI OVI OVOGA KRAJA ZAUZELI SU NA JURI$
UTVRD L ZECEVO A POTOM RADUCU MOVAR I OSTALE
ZAPLIJENJE NIM TOPOVIMA TUKLI EPRIJATEUSKE PLOVNE
JEDI ICE
PRISILJAVALI IH NA PREDAJU ILI POTAPALI
LUKA PELES
U GODINAMA OSLOBODTLACKOG RATA
BILA JE VAZ A BAZA PARTIZANSKA
STAL!\A VEZA KOP A SA 21RJEM I VISOM
U JU JE BRODOVll\tA DOV02.E.N RAT~l MATERIJAL
l NA GOLIM LEIMA SINOVA OVOG KRAJA
PREKO PLICAKA PREBACIVAN NA KOPNO
UTOVAREN l OTPREMAN U UNUTRASNJOST ZEMLJE
AROD OOSLOBODILACKOJ VOJSCI JUGOSLAVIJE
PREKO NJE PREBACTVANI SU BRODOVIMA
RANJENI T BOLESNI BORCJ A VIS l DRUGA MJESTA
OV U SPOMEN-PLOCU NA TRAJNU USPOMENU JUNACKE BORBE
NARODA PRIMOTENA I ROGOZNICE KOJl JE MASOV O
UCESTVOVAO U NARODNOOSLOBODILACKOM POKRETU
l U TEMELJ E SOCIJALTSTICKE JUGOSLAVIJE UGRADIO
443 2.lVOTA SVOJIH SIKOVA l KCERI
14 RUJNA 1963 ODBOR ZA PROSLAVU 21-GODISNJTCE
JUGOSLAVENSKE RATNE MORNARICE I PRIMOTE A POSTAVI

Spomen-plota 120 _, 210 cm (sasta\'ljena i:. ch'a tlijcla) i:.rndcna 1e 1.

bijrlog braka~ brme11oi: kc1111t:11t1 i pri11 ~cena je ....a 6 :_cf jc:.11 il1 l'ijaka na
1cliko j kamenoj I it ici.
Tek.\( je t!>pisan 11re:m1i111 tiskamm sl mima ohojenim cr1c1w111 l>ojo111
Na 1:om1e111 tli jc/11 ploe 11kt...rn11a su d1a simbola: r i barska 1ctfra 1 /)c.tokral..:a

:.\'i jc:.cla.

Za \'rijcmc NOB-a primotcnsko-rol!oznil:ko podru je bilo je nn udaru

jnih okupalorkih snnga, kako talij ans kih ta ko kasnije i njcmnkih, zbo~
maso\'nosti NOP-a i stalne prisutnos ti parlizanc;kih jedinica .
Dok i.u Ta lijani ovom podruju poklanjali pazn ju kno in tegralnom
dijelu ancktirnnc Dalmaci je, Nijemci s u po kapitulaci ji llalije nJegov 7.naa.i
\'lsc cijenili u s klopu wojc globalne s trategije na i '> lono j obali Jadrana.
N"aimc, poj:l\om manjih savcmikih pomorsko-dcsan tnih Jedinica na Vbu,
krajem 1943. !\iJcmci su z1\JCli u U\jcrenju da e ovaj otok posluzit1 1..ao bu a
za invaL.iJ U saveznikih snaga m1 podruju s rcdn je Dalmacije.

299

Do ljcdni takvoj konccpc111. 11cmc..i -.u od I. oiujka 1944. posjeli jakim

'>nagama S\C astnlmutijc tot.kc na obnli od ibcnika tlo Trogiru, otpoeli 1zerad11ju vatrenih poloiaja i niihO\O utvrhanjc
Nekako od tog 'remena prcst<lO je dn funkc10nira 1 pomor'>ki kanal od
Visa cio u\.ile Si cmcc kraJ Se\ ida u trOJ?irskom pnmorju, ame JC u dobroj
mjera dovedeno u pitanje opskrblji\<injc jcdinic.n 8. korpusa, koje su lom
kanalu gr:n ili rali:, kao i ptcbacivanjc ranjl!nika na Vis.
9. 11arn1a 1944. doslo 1c do sastanka u Komandi mjesta Sibcn1k
1nala.tda se u l\.otdjima) s pn:dsta\ nicima Komandi mjc-;ta plit i Tro1?ir.
Koma11dc po:tadme 8. korpusa i Komandc podrut.jn Sibenik, na kojem je
Komundi mjcsto Sibcnik daLo u zadatak da numolri moirunosl uspostavlj:l
nja \ 1:1e od otoka Zirja do Pnmowna kao nadoknade 1a kanal Sicmca
Vis. I \cC: idue noi, lako n!i pn~d nosom njcmakog slrafan.1. od\czen ic
s obale u Zcc\ u amac kojim su se d\oj1ca odvatnih mornara prebaci li na
2irje 1 tako uspostavili no\ u phJvnu \ ezu.
Poslije prekida pomorskog I.anala otok Zarje - otok. D\ainka - K1npanj, usposta\ljcn je kanal Zirjc - luka Pcle koii je odr1avalo s\akc mranc
noc1 9 hrabaih mornara. ukrcanih u dva broda ukupne nosi\'Osti 10 l, na \esla
i jedra i relaciji od 24 mur'>ke milje u obn pravca.
Za Hijemc pctumjc-;cno~ rada O\ ul! k:mala (racuna se da 1c svakog
mje-..c<..a bilo 10 plornih noi) prebaeno ji! 5::1 lirja u Pclc oko 500 l tcrclt1
koji je odali!!, uz o:.1guranjc ete p1 i Komandi mjc~la Sibcnik, karavanom
IO\'arnih ~rla prcbnci\ .m u unutranjost.
Pored O\'I! po-..tojala je: i \'C7u Trccc~ PO a Lj . pomor-;kog obalskog
cktorn, ko.ii su islO\rcmcno odria\ah na 1cl:.ic1ji ir.je - Peh.:<, tri vc5laa i.1.
Primoslcnu 1 etiri i1 Rugoznicc pn:,0.1.cd prctctno l1ud...i\o 1 po~Lu. 0\0m
\ci.Om je prcbacl\an .1.b1cg ' podru1a opcine Primostcn - Rugozmcn, kao 1
ranjcni i bolesni borci.
lako l' to sve dcsa\alo u najncposrcdniw.i blizini neprijatelji.kih poloa:1j(l, nikad ncpriJalclju nije uspjelo da porcmu1 vc1u u ovom kanalu. Na-.~
mornare je kra<>ila -;nalalj1\0'>I, a budnost i oprez -;u 1m bili glnrno oru1jc.

300

S P O M EN I K
BU~J I PRlMOTEN -

Sariccva kape la

SL.AV A PALOM PRVOBORCU

BURNJEG PRIMOTENA
JJRUGU BOGOAN JU~ ROO 191lml
KOJI JE PAO ZA SLOBODU

NARODA

DANA 1~.VI 1942 ~ OD

ITAl:IJANA I DOMAIH IZRODA

301

SLAVA PALOM PRVOBORCU

BURNJEG PRCMOSTENA
DRUGU BOGDA JURI RO . 1912. GOD.
KOJI JE PAO ZA SLOBODU
ARODA DANA 12. VI 1942. GODI E OD
ITAUJAN/\ l DOMACIH IZRODA

Na /Jctun skom plato" 140 x 100 c111 posta11/je11 /I! spo111c11ik 134 \ 120 x 'i8
1 tbtu111 i:.phc11111 r1rt':.a11i111 thka111111 ,101imc1. obojc11i111 crno, .~ pcwrm
l:rak< Ili IW 11 /111. i5pllf1t.IW/11 i Cr\'CllU oboje110111.

h11t Bogdcm je roen 19 12. u PthU\u, Burnji Primo~Lcn. Otimah nakon

doln!>ka fas1o;w;k 0 g okupatoru ukljuio !>e aktivno u NOP, pa 1c \C poCclkorn
kolcnm1 1941. momo preci u ilcgalno!>l i od tadtt je kao pulititki radnik djelovao na lercnu. Cl:m Parti jL je postao 1942. Proka1.an od domai h izdajnik-I
Talijani su ga uspjeli uhvatiti.

Nakon ZVJCr kog

kod Pi-imo 1cna.

302

mucnjn

strijcl jali su ga 1942. u U\'ali

~faJa

Raduc-J

SPOMEN - PLOCA
KRCUU - zgradu bi\C osoomc kole

U OVOJ KUCI
SRP JA - 1943
U NAROD OOSLOBODILACKOJ BORBI
POD RLKOVODSTVOM KOMU1 ISTICKE PARTIJE JUGOSLAVIJE
OS OVA JE
ARODNOOSLOBODJLACKJ
ODBOR
KOTARSKI
S T B E
I K
ORGAN REVOLUCIO ARNE NAROD E VLASTI
KOVAC BRATSTVA JEDl STVA I BOLJE BUDUCNOSTI RAD OG NARODA
U BORBI PROTIV FASlSTICKOG OKUPATORA 1 NJ EGOVlH POMAGACA
NA DAN 27 SRPNJA 1953.
SAVEZ BORACA AROD OOSLOBODILACKOG RATA KOTARA TBEN fK
POSTAVI
L A TRAJNU USPOMENU

303

Spo111e11-plot!a 100 .~ 65 cm je i<.rae11a i<. bijelog bratkog bridc11og ka

111e11a s tekstom i spisa111m ure::.anim ii~kanim slovima, cr\ 1c110 obojc111111.
U sm 111e11a eciri ugla 1wla::.1 -;e po jedna 11reza11a 411je<.da petokraka, tij i su
brido11 oboje111 c n wo111 bo10111.

u...pjL'-i po tignuti u orui.anoj bot bi i I varanje bro jnih krupnih vojnih

jedinica lraltlo je hitno sl\aranjc organa narodne vb t i koja e se c;tarali o
po1ad1ni i snabd ijc' anju pa1 Li1.ans kih odreda.
Polo\inom 1942. godine Cormira se Gradski . 00 Sibcnik, a neto kasnije osni\ aju M! i opinski NOO-i Vodice, Tijesno, Primotcn - RtJgotnica i
Dubrma - Danilo.
Kotar!>'ki NOO Sibcnik formiran je krajem srpnja 1943. Pt va i1borna
kotarska konrcrcncija odri.ana je 24. kolovoza 1943. u Kr ulju u1. pri!tuLnost
dclegULa prcd<,1avnika mjesnih 1 opinskih NOO. Poslije rcfen1ln, u diskus iji
su SL1c.ljclovali brojni clclega11. Bilo je dosta govora o s tnnju NOO u opinama
Primoten- Rogotnica I Danilo-Dubrava, gdje je bay u to vrijeme bje nio
ne\'ideni teror okupatoru. a kr~1ju su donc cnc vai.ne od luke o borbi i
otporu protiv okupatora, uvrivanju 00, nabdijevan.1u OV, pomoi ugrotenima, unaprcdcnju zdravscva i prosvjete.
Pri Koturskom NOO ibenik formirnnn s u pO\jcrcnit\ "\ ta uprnvnoadmini!>trall\ ne, privrcdno-financij!>kc, prometne, 1dnn s l\cnc. !>OCijalnc, k.ulLumo-prowJCLnc i propagandne po lo\e.
UL lo formirane u i razne komisije, kao na prim.jcr: za jcl\ u i tctvu,
prehranu, ribar~L\o, tbjcg i c;I.
11.abran je
Rupiccm.

304

1'.0 1 a~ki

NOO, od sedam

l anova,

s pred sjednikom Markom

SPO ~I E N I K
J UZ l PRIMOTE

20

SPO\IE'.\ICI RE\OLUCIJE

305

O\ .\J SPOMJTK PODIZE

SLBt\OR
Jl 1 PRIMOS1 E\i
U 7N \K VJEC:-JOC PRTZN \ \JJJ\
PALIM BORCIMA Z.A S LOBODU
1941 - 1945
BOLANCA G ANTE
BOLANCA M .JOSO
BEL \K l\l MARKO
ERCECOVIC S ANTE
l:.RCl::GO\'IC S. PASKO
LRCEGOVtC A L\I.\RIN
ERCEGOVIC I '.\l,\RIN
ERCEGOVIC S. ;\lATE
GASPEROV N. JOSIP
GRU.IA N BLAZ
fl ULJEV S JERKO

H t.;L J EV S. AN1'E
JI ULJE V S MARIJ A

ll ULJEV A. G .\SPER
llULJEV J ROKO
ll ULJEV A. MARIJAN

ERCEGOVI I STIPE

GACL'l1\
CAC!N.\
GACl:'.l>A
GACIN,\
GACINA
GACINA
GACINA

P PETA!~
S TOl\11::
I STIPI::
T ROKO
J A~F.
B .JOSO
A STIPE

l\IARINOV N !VAN
MARrNOV N. PASKO
l\IARINOV B. SVl::TlN
l\IRLIC M STIPE
MARKOC J BLA2
1\11,JALIC J. !VAN
:..llJALIC J. NIKOLA
l\.JIJALIC B MARIN

GOLE..~ P SVETIN
GRACU'\ J ANTE
GRAC!N J JOSIP
GRACIN l\I. SVETIN
GRACIN J. JOSIP
GRACIN I A'JDELIW
GRACIN A. ADAl\1

J\.11,JALIC .I. ANTE

MILISA A. PASKO
!\Ili.ISA l. ANTE
SARIN A. ROKO

C.KA JL '.JL('\,\ SLAVA PALIM BORU\I\ 7A SLOBODU

P O D I G ~ U T 195,'

Spo111e11ick1 ko111pl1!k.\ je podig1111t 1m p1erlje.'11 Bratski dolac, 11 p1e

kra.mom ograde1w111 parJ..11. Na be1011sko111 platu11 182 x 90 r 57 c111 d1e1 !Ili
pu.,tolja i;. btjelot: brt1c ko1-: brnf.c11og ka111c1w. f>.t1 c/1111:0111 postu/ju 128 '22../ t
t 35 c111 imeua :m po~i1111/1/1 boraca i ;:rtcll'a /r11\ti1 koi: terura, a po sretli111 j.:
u ka111e1111 hk/,sa11 lik pe1rt1:.a11a 159 t 74 c111. i:imd ku/L'f.! 11: ukrug/i ka111c11i
1ijl!11ac sa ;:;.11ie:::.tlo111 petokrakom. a ispod tt'l.:~t Jl'J'' et' Imena 1 pu.wcltl 11
:,p;.,a11i ure;:;.a111111 thkt111i111 ~lu1i111a cme boje.

JuLni Primo~lcn 'l:l svojih devct 1.ac;daka '\mjc..,tcn je na jugoblo 1om

dijelu opine ibcmk, u za ledu Rogoz.nin P111c r.11a tu je 1i\jelo oko l 50)
'\tanornH,a koji u ~e od pamti\ i jeka ba\ ili poljoprh redom - 'inog .itfa <t\om i stoar..,hom. Zi\ 1do ..,e Hlo ... iromano Skna 1cmlia izi!.kh ila ic
c.lugotra1an i muk:>lrpan rac.1 da bi '-C 111.'i\ako pn.1i\ jl'lu. ituaci ju jt r 1gor~
'aln i sl aba pon~zanot ovo!! kraja s opt':in'\ktm c1.;nt rom i drugin. 'cc1m
mjc~tima.
aime. ako je m:tko i im.uo neto .l<l prntlaju, tc~ko je '" mugau
i OSlHlriti.

306

U polilikom i\olu ljudi O\og kraja, u predratnom periodu, bil a ji::

prisulna akll\ nosl graan kih stranaka, naroito HSS.a. Socijali s tike ideje
sporije su prodirale. Mcdulim, u doba S\jct-;kc ekonom kc krize i pojavom
agr e!'>i\'nog foilma, ::i n::iroito poslije 1937, dolazi do preokrel a. Stvaraju se
U\jeti da e dio '>lanovnika orijentira n.:i put borbe protiv Cai1.ma i kapitali
'>l ike ek'>ploatac1 je. Sirenju naprednih ideja doprinijela je i, ne mal a, ckonom-.ka 1.m1gracija u ino1.cmst\ u. naroito u Belgiji gdje su mnogi
ovog
podrucja radili u tamonjim rudnicima ugJja te su povremenim dolaskom u
rodni kraj S.inli ideje i blinu o borbi i cilje,ima radnike kla c.

Odmnh nakon kapitulacije stare Jugosl:.wij..: stano,nici O\O[? kraja oprcdjeliuju e .ta lQP. Ve u d.mima sloma bi\'e jugo:.lavenske \Ojske mnogi se
vraaju wojim kuama
oru.i.jcm koje :: ka..,nijc po<>luiiLi 1"'1 naoru.i.a,anJc
prvih partizan. kih odreda. Od napada faistike jcmakc na S SR 1 proglasa
CK KPJ o poetku orufanc borbe, rad 7..a
OP postoje SVL orgoniziraniji
Po1..ctkom siJcnju 1941. u iroka ma je odrlan pn i sasianok nktivi!ttn NO Pa
na kOJL111 '>LI UOllC'icni tak ljuci O irenju
OflC i akli\ nijem uk l j u ivanju
u pokret te zakljuc i o radu s omlad inom. Tokom 1942. formirani su aktivi
SKOJa i odbori anti raistikog fronta zcna. T akoder je formirana i partijslra
organi1.aci ja i pn i norodnooslobodilaki odbor.

Narod Juinog Pdmotl!na je bio potpuno na i. trani NOP-a. Q ,o pocln.1

je je bilu sigurnu boza '>l<llnog ili povremenog bor::t\ko parti1ttn'>kih jcdin ic:i
1 polit1..;kog 1 ukovod<>tva. Na njemu u boravili: Lctcia etu, T rogir'>koibcn
c;ki odred, Komanda mjesta ibcnik, 0 Krulni komitet KPII za jc\'emu Dalmaciju i ibenik i clmgi.
Velik je doprino!t naroda ovog kraja NOR-u i :>OCi jalii.tikoj r.!voluciji.
oc.J tn:inc '>tanO\ nika je akti\ no 1 organi1.!rano '-udjclo\alo u
OP u.
Racije i teror fa~1 tikog okupLOra ni u uspjeli ni ai t renu tak da ga poko
lcbaju i pa~1 v 17iraju . \'C tekoe i L kuenja podnio je hrabro. Ju1ni Pnmn.tcn 1c d:io 238 bornca od kojih su 43 dala ~vojc 2i,otc za i.lobodu i -.rctniju
budunoM. I mao je 28 i.rta\a faistikog terora i 13 t.rtava ra ta. U 7.at\'Orima
i logorima I talijc i 1 jcmokl! bil o je njih 128. Prdrpio je i velike materijalne
irt\ c.
Vi~c

307

SPOME - PLOCA
PRVlC LUKA - pred io Puntac

A OVOM SU MJESTU
HRABRI BORCI 2. CETE II. BATAUONA VI DALMATINSKE BRJGADE
Sl OVI OVOG KRAJA
OSLOBODJVSI PRETHOD O OTOK PRVI C OD TALIJA SKOG OKUPATORA
VOD ILI BORBU 13 RUJ A 1943
OD PODNEVA DO VECERI POD ZASTrTOM VATRE
TVRDAVSKE ARTrUERlJE S BRIJEGA VITKOVTCA
BORBU SA NJEMC IMA l ODBTLl POKUS/\J l NVAZlJ E
KOJU SU PODUZELI SA 4 RATNA BRODA PODPOMOG UTA VATROM
16 HAUBICA IZ lB EN r KA 1 17 AVlONA STUKA l Z ZRAKA
ODBRANA PRVlCA OSUJ ETLLA JE Tl1\llE NJEMACK I PLAN
HfTNOG ZAUZIMANJA TERITORrJA ZA PADNO OD RIJEKE KRKE
1 OMOGUCILA MASOVAN PRILIV OVIJI BORACA
U ARODNOOSLOBOD ILACU VOJ Kli
U ZNAK PRIZNANJA BORCLMA I RUKOVODIOCIMA O
20-GODi JICI JUGOSLAVE SKE RAT E MORNAR ICE
10. LX 1962 NAROD KOTARA !BE ' IK POSTAVI

308

Na ka111cmo; gro111acli, u: .'iamo more, postal'ljc110 je betonsko postoli~

480 x 230 .\ 20 cm izmul kojeg se potli:.e betonski :.1d 190 x 190 x 33 c111. Nt1
11je111u je :>pome11-ploca 100 x 100 cm izrae11a iz bijelog bratkog br11~1:mng
ka111e11a s tekstom isp1sa11i111 t1:>ka11i111 slovima c1 ve110 boje11im. S ob1c stra11C!
be1011skog :.ida nu/aze :>e tfra betonska korita zc1 ctijec.

Po kapitulaciji Italije. partizani su u1 pomoc naoru1.anog naroda nn

11. rujna 1943. oslobodi li taj jako u1vrdcni otok zuiobivi 150 faisti <:
kih \Ojnik:i. ijemcima, 1..oji su i tog dana "'ojim kolonama prodrli u ibenik,
Prvi u rukama partizana bio je velika ~mctn ja pa !>li go islog popodneva
avionima nad lijetali. Ut v1 dc.mi Prvi 1.naio je mnogo u c::Lra1cgi1skom planu
partizana. Otok je trebalo upo1 no b1 ani li i 1.adri.al1 u <\\O jim rukama. Dana
13. ru jnn su se m.nodano i.G pra\'Ca ibenika poja\lu etiri ratna broda pu11a
njem:ikc pje.lclijc i u-.11emila se prema Prviu pod 1.a~tilom d\aju ::iviona
tipa :>tuka . Malo zalim zagrmio je partizan'>ki top brda Vilkovia koji je
s nekoliko isptiljen1h granata purem\.!t io red u koloni njemakih brodo\'a koji
su, oduo\arn1uci vatrom. polra~ili 1.aklon i1.a otoka Lupcu. McduLim. v:ilra s
orodorn i akl h no t a\ ijaci je bili su cfekLnt pa je dc<ilo do 1astoja nn panizanskom arti ljrrijskom polo?aju jer je bio ranjen komandir posade topa. Taj
nastali krni 1astuj branil.ica P rvia odmah ~u primijetili ijcmci pa su u dva
navraia pokusnli da se probiju premn Pniu. Zah\alJuju1 bt7om otklanjaniu
post jcdica, parti1.ano,,ki top je opet pocco da uspjeno d jcluje i prisilio njemocke brodove da se opet po\'uku ii.a Lupca U7. pomo stanovnitva brzo se
prebacila i popunila 1.aliha anilJcri jl>kc munici.je, ime je i poloi.aj branilac.,
P rvia po<;tao siabi lniji.
U na tavku borbe ijemc.i su aktivi11rali i jedan di\ iLion Lckib haubica
iz ibeoika koje Sli ta sipale granatama Pn le do vc.;cri. r pored uraganske
vatre :iniljcriie iz ibcnika, ijcmci su dali glavnu rije l>\Ojoj avijaciji koja
je od podnc\'a do vdcri dolijetala S\aki put u pojaanom sastavu. c obv.irui se na vatru jednog usamljenog partizanskog mitraljeza, ~Luke su se
obi ul,avalc gotovo do zemlje milra ljirajui i bacnjui bombe, ne bi li unitili
parti7ansku obranu. Ali uzalud!
Zadnjim S\Ojim napadom, u kome je sudjelova lo i 7 luka. ijcmci
su bili U\jcrcni da e partizani kapitulirati. Ali Lo '>e nije dogodilo jer se
P rv1 branio zadivljujuom uporno;u. Oulj neuspjeh Nijemaca u borbi na
Pn iu ravan je porazu, prvom od njiho\a pro<lor:i na nau obolu. Oni obru
kani iza Lupca, hkorisrili su pn i sumrak da se maksimalnom brzinom vralc
prema ibeniku popraeni s nckoliho ispal jcnih partizan~kih granata.
Branioci Pr\'i:l u boi bi od 13 rujna 1 9~3 imali su jednog mrtvog i
jednog ranJenog. Svojim Junakim otporom Nijemcima su dali takvu lekciju
da c;c oni punih 40 donn nisu o uuili i1ai i1 iblnika na slobodan teritorij
put ?.apada, na I.ome ~u partizani i narod imali dovoljno vremeno da se
solidno organiziraju i pripreme za nastavak oruane borbe do konone pobjede.
Pr\'iu

309

Pn i-Luka, mjesto Z'.!m ljoradnika, ribara i pomoraca, im:::1Ja je pred

drugi svjetski rat oko 1050 s tano\nika. Napredne re' olucionarne ideje ovdjt!
s u pris utne do ta rano, a prt!no ili s u ih i tuma ili moreplovci i povrnlnici i:t
prvog svjetskog rata. od kojih su neki sudjelovnli u pobuni bokcljsklh mor
nara ili u Oktobarskoj revoluciji. Om s11 bili i pn-i osnivai Ne1.avisnc radni
ke partije poetkom 1923, koja je Le iste godine l>amostalno istupiJa na ouj!>kim izborima i dobila 16 gla ova. Od zabrane njena rada krajem 192-t. pa
sve do 1930, to se pokJnpa s povratkom u mjesto s nnukovanja obo likarsk'lg
radnika A11te l11rli11a, lana KPJ , i jo nekih druro\'a, u Luci prestaje svaki
obli k polilike akth>no!>ti na liniji programa komunista. Krajem 1930. na oLoku
Prviu je formirana pn a, a poetkom 1932. i druga partijska organizacija.
Provala u partij koj organiwciji 1933. na iben!>kom podruju imala ji.'
posljedice i na rad komumta na Pn iu. Poll tika akti,nosl je lagnirala.
Obno\.ila !>e 1935. a 1936. i organizacij ki proiriln. Komunisti su se mjeli jc
orijentirali na rad s omladinom koja je prilwacaln program rcvolucionarr1e
borbe, borbe .ta mir, kruh i :.lobodu . .ta prava raunog ovje ka . T uspjeh nije
izosLao. U veljai 1937. grupa dobrovoljaca eka l a je da je ukrca m~b Dupin
i poveze do odredi1a zn odla.Gnk u panjol:.ku. U kolovozu 1938. om lad ina
s pristanita u mjestu istjt!raJa je kamenjem mornare dvaju La lijnnski h bojnih brodova koji su se, po odobrenju vlndc Cinc'lr-Ma1kovi, nalazili u
posjetu naim jadransl-.im luka ma i bili usidreni nedaleko od otoka Lupac
Omladina je l. rujna 1940. mnsovno s udjelo, ala u demon!>tracijama proti\
rata i faizma .
Kapi t ulaciju s tare Jugoslavije Prvit-Luka doekuje sa 13 lanova Partije
i 25 skojevaca. Kao jedino poli ti ka sn aga u mjes tu Partija je onemoguil a
prou ta~kim element ima pri'-lup na vojne objekte i dola u no!>jccl 50 puaka,
6 puskomilraljeza, 10.000 metaka i 200 runih bombi. Ovo revolucionarno
mjesto se opredijelilo za OP i borbu protiv okupatora. PoLi\ OK KPH ,a
sjevernu Dalmaciju za orU.Zani ustanak omladina Luke je doekala veseljem
i ve 15. rpnja 1941. bila je na terc.nu Srin1e pos trojena eta od 60 naorufanih dobrovoljaca, spremna za odlazak u unu1 ran jost. Ali. tada, kno ni s
ponovljen im pozivom od 2. kolovoza, do tova nije dolo zbog na'>lale krize
ustankn na ovom podru ju , koja je prebrotlcnn tek u s tude nome 1941. odla!>kom prvih grupa dobrovoljaca i:t primorja u Li ku. Do s redine 1942. Luka
je dala u NOV 48 boraca zbof! ef!a :.u Talijani odveli u lof'o r na otoku Molat
stotinjak l ano\'a njiho\ih obitelji.

U momentu kapitulacije Italije grupa otl 35 n~orufanih omladinaca

s borcima jedinice koji su se prebacili i1 Vodica 1..au1.cl.\ j.: artiljerij
ski polofaj baterije i 13 rujna sprijei la iskrcm::mje Nijemaca na otok P rvi.
Luana

Do os loboenja zem lje Prvi - Ln ka je dala 20 I aktivnog borca, me<"u

kojima 30 ena. Za lobodu zemlje 51 borne je pao na bojnom p olju, d ;k
je 31 Luanin lradao kao :irtva ra i!>tikog terora i rtva rata.

310

S POM E.

IK

PRVIC- SEPLRil\A -

mjesni park

311

TU SMO U KAMENU l
VA l M ZJENAMA
J LETIMO A KRILIMA
VAEG LETA.
1 RASTEMO S VAMA,
OBASJANI VlDOM I
SV J ETLOSCU JOS
EDOSTTGNUTIH LI ETA

Poginuli borci
u

narodnooslobodilakoj

borbi
revoluciji
1945

socija l istikoj

1941 Ami

Antc Du jin
Antc To min
Dragulin Josin
Eduard Malin
Fcrdc J ctin
J ere Matin
Ant i Roko Morkov
AnlulO\' h nn MnLin
Antulo\ Mnrkiol And rijin
AmulO\' PeLar im in
An tulov imc Ma tin
Antulo\ Sime Stipin
Cukro\ Andc lo Antin
Cul.ro\ Antc Krstio
Cukrov Antc Matin
Cukrov Emcst Tomin
Cukrov J a ko \ Petrov
Cukrov Karmclo Anl in
Cukro' Marlnko Grgin
Cukrov Uro Vicin
Dcmikc li Jakov Lovrin
Frani J oslp Anlin
Fran i Lcon D inkov
Grubcl i Antc Nikolin
G rubcli Boni faci ic Grnin
Grubcli Ive Fcrdin Grubcli Josip Rokov
Grubcli Marija Antina
Grubeli Ma te imin
Grubcll Roko Pc tro\
Grubcl i Simc Stipin
Jurat Mate Andrij in
Anti
Ant i
Anti
Ant i
Ant i

312

Kursar
Kursar
Ku rsar
Kursar
Ku r ar
Kuro;nr
Kursar

Antc Mark1olov
A11L c imin

Bogdan Marko\
Franc Markiolov
Karm clo imin
Krste Vicin
imc Simin
Mau l. a t Ante J osin
Mijat Bosilj ko Dinkov
M1jat l van N ikolin
Mijat Mijo Antin
M i k i Stipe Antin
Miu rac Kri/an Andrijin
Miurac Mate Kri1.anov
Miurac St1pc Anlin
Miurac Tome Cvitkov
Palada Ante J osin
Pakov Antc Tomin
Pakov Marijan S 1ipin
Pakov Miro Jako\ ljcv
Petko\' i B ran i\'oj Antin
Rad ovi Anlc Lovrin
Radovi Boo Antin
S kroza Bogdao Ma 1in
Skroza Eduard Matin
Skroza J osip MaLin
Skroza Ka rlo Andrijin
Skroza Petar Antin
Tikul in Voi il.lav Antin
Uki Anle Barin
U k1 Antc Ro manov

UJ..i

Vlahov
Vlahov
Vlahov
Vlahov
Vlaho\
Vlaha\
Vlahov
VlabO\

Karmclo Matin
Marija Ant ina
Vlahov Ante Anltn
Vlahov Antc Tomin
Vlahov Bogdan MaLln
Vlahov Brnnko Filipu'
Vlahov Duan Filipov
Vlahov Grgo Tomin
Uk i

Ive Fclicijcv
Lino Marijanov
Roko Mntin
Roman Src kov
Stipc Antin
Simc J o ipov
Verailio Fdicijt\
Z\'onko Duanov

2.rtvc
terora i rata

faistikog

Grubeli

Anti

Miljenko Antin
Roko Stipin
Jura1 Roko Stipin
Kursar Jauka irnina
Ku rsar MarJ..iol Antiin
M aukal Valentina J osina
Mija1 Ratka Boslljkova
Miurac Anlc Stipin
Mi urac Stanka Anlina
PakO\' Luka Antin
Pa kov Tome h in
Skroza Ivo Matin
Ukic Bare Matin
Vlaho\ Andrija Tom in
Vl::lhov Antc Bogdano\
Vlabov Bene ikolin
Vlabov Fclicio Antin

Ante Simin
Fabijan Jurin
Ant ie Ma1 J..o Andrijin
Anti Nauia Nirova
AnLi Tiha Simina
Anl i Josip Lovrin
Antulov Drina Fabijanova
Antulo' Lovre An1.in
Anrulov Marko Matin
Antulo\ Mira Malina
Antulov Stipc Fran in
/\ntulO\' ime Pc t rov
Cukro\ f'abi jnn Stipin
Cukrov Milka Tomina
Frani Marija Lconova
Grbclja Jcrc Tomin
Grubcli Gorki Miljen kov

Grubc l i

Anti

Na

vjenu

uspomenu

pod i.lu

2. kolovoza 1980.
mjetani Sepurine

Spome111k je izrne11 u obliku obeliska 8.JOx 150 x52 c111; po.f(ll'/je11 i~

postolje 370 x 276 c 111. Sve je to obloteno l1ijefi111 bruf1mi111 bra
kim kt1me11i111 ploa111C1.

1ia beto11~ko

Na obelisku Hl zapadHe .strane je reljef 111i11.!r<1 s brodom, 1JO:c140 c111,

1c.five11 iz alu111i11ija. hmul reljefa je posveta 1spi sc111t1 ti'ika11i111 slol'i111a oboji.!111111 crno, a i:,11C1d 11je je kamena petokraka : 1ije:da sa srpom i ek iem. N<
istonoj ~trani obcli~ka se 11ala1e dm reljefa, i<.ti11c11a fr. aluminija, koji pred
stm fjajt1 kolo brnti111/jc11ja 19.J/ - 1945
.>

S lije1e strane obeliska je 5 kamc11i/J plo(I, s1t1ka 152,S x 75 .\ 10 cm,

ime11i111a po~i1111/il1 boraca, ZFT i 2 R ispistmim 1iska11i111 11rc:a11i111 slo11111a
Spome111k 1e d1clo ki oara D r a: e 11 a C 11 k r o

1 a

''- Pn i<' Scpuri11i:.

3 13

Selo Sepurina, na otoku Pn iu, ima peto\ jekornu prolo:1.t. Ono SYOJ
opsLanak 1 razvoj duguje i.uliC\'ilim ruknm::i koje.! su u neku lih i ranom i suhom
kru stvorile minimalne uvjete /.a cgzi Lcnciju.
Jzmcdu dva rata purina je brojila oko 1800 stanovnika koje c;u pore11
i druge da~bine, zem ljoradnik i dugO\j i nerijeeni agrarm oclnos1 doveU JCJ
oaja, ali i do prvog ot \'Orcnog bunta k:ida su pred mru.om 1931. ustuknu ii
poreski egzekutori. U L'\k\ oj bunlO\ noj Sr\. dini pocla je polilil!ki djelo\'ati ti.!<
osnovana partijska org::imzacq n pod ijim c;c utj cc~jem omladina postepen"l
oc:lobadala tradicionalnog poimanja vlasni~l\'O '-matrajuci ga intclcklualnim
optereenjem, konicom razvit ka klasne.! s\i jesti i 1 cvolucionarnog politikog
opredjcl_jcnja, pa rjeenje svojih vitalnih problema ni je nala~ila u sitnoj indr
vidualnoj S\'Ojini, nego u 1a1cdnil\ u s a rmijom re\ olucic:>narnog proletari ial1
kome se idcjno sve '1se bli11la. Vjerna wojim idejama, po organiziranii11
akcijama i re\ olucionnmom z;rnosu on~ 1e prcclnj::ilila u ibcn-.koj okolici.
Od 1937. politika akthnosl mladih poinje poprimati oq;aniaicijske oblik.:,
a 1939. osno\'ana je sna/na organizacija SKOJ-a i proirena partijska. Mladi
su ovd je izHili prouc.lan po lit iki utjecaj na S\o je starije 1-.ojima je komprc
mis srpske gospode s hrvat kom pod votl!'tvom Maccka o tvo1 io oi. Od 19-lO.
komunisti na elu naroda poi nju ovdje otvorenu borbu za \last, osobi10
poslije J'abranjenih opinsi-.ih izbora, pa su se potajno noba\ Ija li pitolji,
isu le kubure i ostroguse. To je on1tje bilo u pot:iji i l. n1jna 1940. za \ rijemc
najvccih demonstracija p10L i\ impcrijaliLmn i ral'\ kada je po\'ori-.u, od prck!.>
300 mladih ljudi , desetina Landara nijemo promatrala.
U travnju 1941. talijanski okupator suo i o SI! ovdje s jakom organizal.ijom komu nista koju su sa inj o\ ali 24 l ano Part ije, 10 kandidata i 62 sJ.'ojevca. Prethodno je la organizacija, u kapitulnciji stare JugO!.lavije, dosla 11
posjed oko 160 puaka. 6 puskomitraljcza, 30.000 met'lka i 120 runih bombi.
Najyci dio ovog naoruLanin oduz.:la je sko1c\ ... ka organizacija mjc:1.noj 'la... ti.
opadom Hitlcrn na SSSR 22. lipnjn 19.:J l. Srmm je primila prve ik:galce s Prvia, a 1.5. srpn ja i elu od 70 ustanii-.a i.t. epurinc u sastavu Pn iko-srim3kog bataljona pod rukovodstvom Frmw Kursara, lana Okruloog ko
mireta KPH 1.a sjevernu Dalmaciju, da bi ih u kolovozu bilo vise od stotine.
AJi tada, kao uostalom 111 iz drugih okolnih mjc'>La, nije dolo nt do odlaska
Sepurinjana u unutranjost. U meduvremcnu grupa ustanika iz Srimc i c
purinc, njih 7-orica, u noi :1.u od 2.5. na 26. listopada izvrili pnu uspjenu
organiL1ranu oru.lanu akciju na neprijateljsku patrolu na cc:.ti \ otlicc-M.u
rinska. Tek 17. studcnog:l F1a11 e Ktm.ar, umjc-.lo baLaljona ustanika P nk.::i
i Srime, prcdveo je u Liku jedan vod u ajem je snsta\'U bilo 1 1 Scpurinjana.
Umjesto da j e s premnost za borbu cpurinskc omladine ve 1941. postala s tvarnost, ona je ostala ~;:i mo eljt1 kuja se s razvitkom NOP-a na podn.1ju sjeverne Dalmacije postepeno oslvarha la. po je tako do 7. lipnja 1942
(dana primjene B:istianin 1JC\ a dekrc ~a) Scpurina imala pod oruljcm 72 borc:i.
zbog cega JC okupator odveo u internaciju, u logor na otok Mulat 147 lanO\ a
njiho\ih obitelji. Do knpituJacajc llalije jo~ je otislo u borbu 30 ribara dobrovoljaca.
U momcnLu kapitulacije Ita lije na otoku PrYiu je bilo 150 talijanskih
vojnika. Aktivisti NO Pa po~ uali su p regovorima doi do on1ijo I zaroblj enika. a kad im to nije us pjelo, pomogli su im u tome borci i.l jedinice koji '>u

314

se prebacili iz Vodica i donijeli potrebno rezervno oruije. Tako su udru1cnim

!inagama ra.1.0ru1ani Talijani i lopo\i obalskc arLiljcrijc na P n icu doli u ruk..:
parli1.ana. Pokusa.i Nijemaca da O\ ladaju Prviccm \'CC 13. rujna 1943. propao
je Lbog od l unog otpora. Toga dana krenulo je i1 epurim~ u parLi1.anc u
sastav 5. dalmalin:.kc brigade i SJe,cmodalmalimke grupe balnljona 150 Se
pm inja na, a do konca raLnih operacija i o Jobocnja Lemi Je, njih 347 sudjcl1>\'alo je u rov.
Scpurina je dala mnogo: 79 poginulih b01aca i 34 1rt\c lasistikol!
terora i irl\c rala. l1ginuo je C\'ijcl njene mladosli l..oja je krenula u borbu
relativno rano i bila dugi i 1c~ki boj.
Pjesniki citat na impo..rantnom spomeniku podignulom u ast palim
borcima ovog ustanikog mjesta go\'Ori o njiho\ oj o;talnoj pric,utno..,1 i tu, o
prisutnosti duha proiclog idejama humanizma i prngrcsa La koje -.u tako
nesebino d:1li wojc ih ote. To je ujedno i poruka nasli..:du v 'i1iji jos ncdlslignuloj to cc ost\arili butluca pokoljenja koja e slijedili njihov pul.

315

SPOME - P LOCA
PRVIC - ogradni ~id s lijeve sLranc pula Scpurina -

Pn i- Luka.

PRVA CELIJA KPJ

ZA OTOK PRVIC
OSNOVANA JE LISTOPADA 1930.
U BU JI
EDALEKO OVOG MJESTA

POVODOM 50 GODi NJ CCE SKJ OVU SPOMEN

PLOCU POSTAVI AROD PRVICA KOLOVOZA 1969.

Spo111c11-pfota 100 x 50 cm je izratle11a iz cmoc: bruc11og mramora s

tekstom 1<;pisa11i111 u rew111111 tiska11i111 slovima bijelo oboje11im. S f1jel'c stratit',
ic.1uui teksta, urew11a je :.v11ec.da petokraka sa srpom i ekiem. Plota 1e
vezana beto11sko111 masom m: ogradm zid.

316

Organizacija radnikog pokret.a na otoku Pn iu vue lradici ju jo od

1923, kad je u selu Pn ic-Luci osnovana cza\'isna rudnika partija od pl'l
clano\a pod i ukovodsLvom brodograditelja Petra Za/ra110\1ia. 0\'a je organa
zacija 18. oiujlo.a 1923. izala samostalno na izbore i dobila 16 glasova.
Kada su krajcrn 1924. odredbe oObznanec bile primjenjivane i na dotada
Nez:l\ isnu radniu paniju, prcst.ajc i pol itika uktivnost udrulenih radnika
na Pn iu. To traje Jo drug..: polovine 1930,kada se u P rvi- Luci pojavio sobosli kar. lan KPJ 1\11te Jurim, proLjcran iz Beograda poslije iLdrL.anog zal\otn
od godine d::ma u Gla,nja1, a u epurini. l an KPJ Ante Vlaltov, trgovalo.i
pomonik, takodcr po lije i.tdranc godine zatvora u Z.igrcbu.
Dva progn:mika br.to su se n,,la i ve u li . . topadu 1930. osno,ali ilc
galnu parti.isl u LCli.iu jctlinst venu 1.a oba m_jesta, u koju su kao ta eeg lana
obuhvatili ribara Jostt Sa1111a i.:. Luke. Osnfracki sastonok odrlan je u pr.:
djelu T1stevicc, na medi izmeu dnlju mjesta. Kako je u vrijeme ovog sa
stanka pndo lo lo.iica a istodobno u dnu Trstevice primijeena anclarmcrijsJ..:n
pali ola, lo su se -.romcnula trojica sklonila malo podalje od purn u jedan
emcr (Lzv. Manjulovu bunju) u kome su zavrili ~voj prvi .;nstunak. S1.:k1 e
t:u prve partijske el ije je bio A11te Jurli11 .
Za nepunu godinu dana organizacija komunista no otoku matno se
proirila, pa je doslo do osnivanja d' iju partijskih elij o. Ovom u Luci je
ruko\otlio Ju rlin, a onom u epurini Fra11e K11r:wr, iwcni zanatlija - drvodjelac.
U toku 193:!. obje su organizacije sudjelovale u dvjema 1avnim manifc
stacijama; 1. kolovoza pO\"Odom dana meunarodne radnike solidarnosti
proti\ impcri jali1ma i rata. i po\"otlom pro la\'t! 15-gotliniicc Oktobarske soci
jalistkke re\"olucijc, kada su bili baeni leci, i~lijcpljcni plakati i zalcpral.!
cn cne z.asta\'c.
Ali ni rcakcionnmi rCLim nije mirovao, pa je ve u sijenj u 1933. isprc."bijano 11 omladinaca 17 Luke, a u veljai je dolo do provale partijske orga
niz.acije. Tada su uhapeni Ante Jurliu i Mile Luev iz Luke, a f raue Kttrsnr
i B ene C11krov iz epurine. Trojica su bili osueni aa godinu, a Jurlin n.'\
godinu i pol zat,ora.
Hapenje i zatvaranje komunista obaju mjesta nije obcshrabrilo re\'0
lucaonarnu omladinu. Ono je nastavila pohtiki rad uhapenih komunista
Tako JC, izmeu ostalog, bio formiran fond crvene pomoi La pomo uhapenima i njiho,im nezbrinut im obiteljima.
Do obnove partij ske organWicije na Prviu dolo je odmah po izlasku
ovih drugova iz zatvora.

317

S POME -PLOCA
PRVIC - SEPUR l NA - ig:rada Zadrunog doma

IZ OUOC " TA I SA DltU C:I' "'.' TOCK li LUW.P I HR . L\'l

llA l' OOIW ::JU SllCDNIEC Jl:Dl'DNQ 80PCI li o u - pru i11..:.
IU'I T~C l'CIUfAltlCE oc nollTPA,UCI I JJ;DCC I noR'iK 1 . ~
OD 19'!! 0 0 KRIUP llATll SHABOEUiil I s u EK SP'. . i
on
!. ~r: J l'Rl n l! ltSICE IEDINICE UEC I 8"1:1s:I L lr. ' \;loJTF l'ISllOS TI
SA OIJCC" = c~~ !>ALI su SUClJC 2 1UOTE PR Li l "'"'" R ini.I~ nor n i\'
IOSIP CRUMLIC
l~W - 19.ft"
::.t.:s~ ' u:..:- H!lli
1911 - \144
rU-:"E Lt CEU
1 ~ 1 - 1944

Ih h~EL ~ KJP. c;PR

1919 - 114 4

OE ... A HR..P BIUH nlNERA I SLlt; OKIN ZICAlll I EZllAWl\t

.r~ I lau . . 'BE1.ElE DUllt Sl'OftE ~
llt ::c t l l ' '. ti NnC ll S Af: ; a1101c11E tlll ADDA DlllmDl't''1~
' l' PO\\OLL.10
~A !( O Sf (;, L I l't:Dl [llA GRUH ztftLIE SUOllE t S Pall ~ I lnlU~
(I. ::li s "C11~ ... P ODl2 1: lfr UA" Dll5r10COCIStlllC:ll 11oaa;
.C"t
JEDl~ ;r

SXi:G . JCC lli D

8U

IZ OVOG MESTA I SA DRUClll OTOCK lll LUKA I NASELJA

NA PODRUCJU SREDNJEG JADRANA BORCI NOV PRVI MINER !
RATNE MORNARICE DEMONTIRAJUCl l VAOECI MORSKE MI NE
OD 1912 DO KRA.lA RATA SNABDEVALI SU EKSPLOZIVOM
NE SAMO PRIMORSKE JEDINICE VEC I BRJCADE U UNUTRANJOSTI
SA OVOG OTOKA DALI SU SVOJE ZIVOTE PRVI MlNERI RATNE MORNARICE
JOS l P GRUBELIC
1012- 10~3
DUSAN VLA JJOV
IOll - 10"'1
ANTE LUCEV
J9LI -191'1
KARMELO KURSAR
1019-lDH
DELA llRABRlll MINERA I SV111 ON lll ZNANlll l NEZNANIH
PALll-1 I ZIVlH OBELEZENIIl OVIM SP0'.\1ENOM
UCI CE U RIZN ICU POMORSKE TRADICIJE NASIU NARODA DA NADAHNJUJE
POKOLENJA
KAKO SE VOLI ROENA GRUDA ZEMLJE SVOJE I NAS PRELEPI JADRAN
OVAJ SPOMEN POD12E NA DAN DESETOCODISNJICE MORNARICE
JEDINICE SREDNJEG JADRANA

318

Sp'J11um-ploa 165 x 80 cm je izrallena i;:; bijelog brakog brt1Je11og kamena s tekstom ispisanim tiskanim slo\ 1in1a cr110 oboje11i111. /;:;muf teksta 1e
:,\'t/e:.cla pe10k1aka Ct/t su bridovi crni. Ploa je ve;:;aua za fasadu betonskom

masom.

C'etvorica pnlih mincrn ija se imena spominju na spomen-ploei uslanici

su od 19.tl, ali im je bila dala stvarna mogunost lck na proljee 1942. da
o;tupe u oru1.anu borbu.
Tri mjeseca prije negoli je drug Tito dao 11arcenjc 7n osnivanje partizanske ratne mornarice, prva trojica drugova bili su nn svom boi benom zadatku u Korna11ma. u sastavu pr.e minerske ekipe. Komandir je bio } osip
Grttbcli, ribtu 11. epurine, kol!a je na dunost postavio osobno komesar Sjcvernodalmatinskog odrcun drug A11te Jurlin. Ribar Grubeli, predratni hlu
Parlijc. \ be je noC.i probdio negoli je prospavao, a boravei vie na mo1 u nego
na s uhom, do u tanine j e poznavao podmorje i obalu ibcnskog regiona.
Njegova l aica, specijalne konstrukcije i nnmjcne, esto mu je poslu.lila kuo
krov nad glavom pri doccku ncHemena na pustom otoku kad bi koje ori
njego" ih vrlo r.izvijenih osjetila zatajilo. Posla\ ~i komandir pani1.anskc plov
ne jedinice, cijela sebe je prenio u ratne U\'jete s po1aanim oc;jcajcm odgo
vornosti La z1vote pov jercnih mu ljudi i za zadatke koga se je, po narcdcn i11
Partije, prih\atio. Kad su mu drugovi prilikom prcuLirnanja male gajcll! od
16 stopa duiine i 2 tone nosivosti spoita' ali zbog ncdo,ol jnog brodskog
prostora 1.a pcteroc.lanu posadu, on im je ougo\orio: Manja gajeta, manja
meta, a n!a marwvar')ka <>po obno I. U O\Omc je bila ukratko alcla S\:t
taktika i strateeija koju je na sebi svojsL\(!n nncin u rndu piimjcnjhao. Za
scst mjeseci neprekidnog bora\ ka na moru, u zoni naj-.troi:e okup3torske
konlrole, niknda 1.ntccn ni otkriven na \adenju stotine komada morskih
mina, miner Grubcli bio je za talijanskog okupatora rl!bus bez rjcscnja.
Bio je kudikamo o;i!!urniji na moru nego na kopnu zbog svoje relativno slahe
tjelesne pokrctlji\.Osli, to jl' uosLalom pokazala i njcgO\a sm11 na terenu
VoJica za \1ijeme velike 01ujskc ofcnzhe 1943. godim:.
Meutim, D1da11 V/alwv nije imao tak\e osobine pomorca. Volio je vi~I!
l\rdo lio pod nogama pa je za Hijemc operacija vaenja mina redovito
\'rio duinost izvia(;a na vrhu oblinjeg otoka. Njegov olar vid i pogled u
daljinu na vrijeme b1 otkrivao ncprijalelja pa bi UJOVbrcnim znakom no.ja\'iO
njego\ dolawk, rad se prekidao i poduzimale se potrebne mjere prema nasrnloj situaciji. lrnenadenja su bila rijetka. Po prc!:lanku rt\Clt1 mincrskc ekipe u
prosincu 1942, Vlahov je opet borac na kopnu sve do kapitulacije ltnlijc
kada je kno i'>ku"nn TiLov mornar, po potrebi sluibc, prcmjeten u 4. pomor
ski ob~lni sektor. Bio je ukrcan na naoruanom brodu KornaL na kome ji.!
i poginuo u borbi s Nijemcima ispod Biokova jl!dnc ofojske noi 1944.
Aute luev, ptl.!dratni laar JRB plovio je Dunavom do 6. t ravnja 19.tl.
kada je napustio posao i ubrzo se na!;ao kod kue. gdje se ukljut10 u NO\l
Kao borac ba1aJ iona Bude Borjan Lue\ je postao miner po izboru komandira Grubclia zbog od,anosti 1 <>posobnosti pomorca. Bio je specijalno
LadULcn t.a prlbaci\anjc izvadcnog eksploziva na kopno, sto je besprijekorno
319

izvravao. Po prestanku rada ekipe, Luev je opel borac Sjevernodalmatinskog parti~nskog odreda sve do pada Italije, katla je prcmjeten na Vis u 4.
pomorski obalni sektor, gdjL je na jednom od njego\ih naoruanih brodova
H<.io dunost mornara i mitraljesca. Poginuo je u ncJ.;om nocnom sukobu s.saveznikim pomorskim jedinicama, do koga je dolo nesporazumom, jedne
lipanjske noci 1944.

Karme/o K.ursar, pun zdravlja i neobine fi1ike kondicije, cmobakrennstc puti, bio je kao od litice odvaljt;n. Bio je neobino odvai:an. Za Boforovu
ljcsl\icu nije mao pa je nagu 'jetra mjerio letom galeba ili kulom nagiba
svoje lae u jedrenju. Taka\ je bio mlodi s nadimkom Ruski, skojc\ ac od
1940, ustanik 1941. i mi11aljc1.ac Pne dnlmotinske brigade. Kad je njcgov:i
brigada dola u sastav 26. divizije, Ruski je isposlovao da ga vrale njegovo j
kolijc\ci - moru pa e krajem s\ibnja 1944. pojmio u 3. pomorskom obalnom
ek.toru, gdje je dobio zadatak da osnu je no\ u minc!r ku ekipu, to je i uinio
okupivsi sebi ravna 4 ribara c; kojima je operirao u jednoj gajeti koru l ansk.:!
;rrae. Ruski je brzo o1s t io od podvodnih mina \'C u kc prolaze na potcz11
.lirje-Komali, ime ic omoguio ula7.ak savc1.nikim jedinicama u nne unu
t ranjc vode radi ometanja njcmakog pomorskog saobraaja. Razminirao je
mnoge prislupe i mjesta na obali koja su minirali Nijemci. Na takvom za.
datku nala ga je i smrt kad je na svom rodenom !'n iu, po odlasku Ni1emaca, nagazio na minu krnjLm rujna 1944

320

S POM E\i - PLO CA

PRVIC SEPUR INA - zgrada Mark!jola Kurara pok . AnLP.c

L OVOJ KUCI 1912. GOD. RODIO SE

PRVOBORAC I RATNl KOMESAR

fRANE KURSAR
KOJI JC POGTNUO U OB.l A U PR EDRATN IM
GOD INAMA STARE JUGOSLAVlJE MEDU PRVIMA
POCEO NAPAJATI OMLADINU OVOG SELA
IDEJAMA MARKSA T LENJINA L TAKO DOPRINLO
DA NASE SELO POSTANE U PREDRATNOM
RAZDOBUU 2.ARISTE BORBE ZA PRAVA
POTLACE OG RADNOG COVJEKA A U RATU
J EDTNSTVENO U BORBI PROTIV OKUPATORA
OVU SPOMEN PLOCU PODiU NJEGOVC MJESTANI
T DRUGOVI U ZNAK ZAHVAL OSTI
SEPURI E 1968.
21 SPO\l t:.S ICI Rl!\'OLCC UC

321

Spu111e11-ploa 100 x 75 cm je izraena i<. bijt!log brue11og brntkog kcmena s leks/0111 ispisanim liska111m 11rcz.a11i111 slol'ima crno oboje11i111. Za /nsac111 sta111bc11e ,grade ,.e,(111t1 je bclot1.sko111 111C1som.

Fra11e Kursor (Darinkin) rodio se u Scp11rini 29. studenoga 1912. Po

zavrenoj osnovnoj koli u rodnom mjestu i ctvcrogodinjeg loJarskog izuavanja zanala u okolici Zagreba, poeLkom 1932. vraLio c u cio marksisti
ki itobracn, te je odmah primljen 11 Partiju i preuzima dui.nosL sekretara
elije. Bio je organizator dviju poli1ikih manifestacija 1932. zbog ega je
bio hapcn, mahrcl!ran i batinao, n u opoj prO\al i partijske organizacij..:
na okrugu ibenik 1 ~33. bio osuen na godinu dana tatvora. lzdrl.avi zatvor
i odsluhi voj ni rok u momarici, u epurinu se 'ratio tek 1936, kada je
obnovio partijsku organizaciju i opet bio sekretar.Od 1937. poliliki djeluje i
izvan epurine pa osniva partijsku organizaciju na Srimi. Kod kue neumorno
radi s omladinom kojoj daje na itanje partijsku tampu, organizira drulvo
esperantis ta. rukovodi kulturno-pro vjctnim i polilil..im radom i postie
zavidne rczuJtatc. Tako je 1939. osnovao jaku c;kojcvsku organi1.aciju, proiriu
pa1 Lijsku organizaciju mladim kadru\ ima a 1940. osnovao i Mjesni komite!
SKOJ-a. Od 1940. sekretar je Sektor kog komitda Partije za otonu opinu
Zlarin i lan Okrunog komiteta KPH 1.a sjc\'ernu Dalmaciju. Dolaskom talijanskog okupatora, medu prvima stupa u ilegalnost na teren Srimc odokk:
tukovodi parLijskim radom na sekLOru i odlazi esto na konlullacijc s odg<r
vornim drugovima u ibeniku koje je podria\lao u politici diza~nja ustankn
194 1. nu okrugu.
U drugoj polovini tudenoga 194 1. na elu druge grupe boraca i7 P1 imorja, njih 28, krenuo jl' u Uku i stupio u 3. dalmatinsku etu bataljuna
Marko Ore ko' ic u kojoj je bio postavljen na d111nost zamjenika komesara
ete.

U oujku 1942. po zadatku dolati u sjcrnrnu Dalmaciju gdje je u formiranju bataljona Bude Borjan preuzco duno I kome aro e te, a malo zatilll
zamjenika komesara istog bataljona kojim je u rujnu 1942. uao u sasta''
Pne dalmatinske brigade, i tako proao nnjsl:l\nijc epopeje nae OB-c i
socijalisLikc revolucije, 4. i 5. neprijateljsku orcnzivu. Fiziki i'icrpljen, poslij..:
Pete ofenzive upuen je u Scmberiju na oporavak, poslije Loga je na MajC\'ki,
kod sda Tma\e, primio dui.nosl kome ara bolnice pri Glavnom Labu Vojvodine. U n jcmako-ctnikoj ofcnzhi u travnju 1944. na tom teritoriju bio ji..
otkri\'cn u jednom skloni~Lu s grupom ranjenika, pa da ne padne 1i\ u ruK.!
neprijatelju, sebi je oduzeo ivot.

322

S P OME - PLO CA
PUTICANJ E

P /lo ' 1'4 8 0 " CI M A

I Z~T\'M f F";o. ! ~-IC KOG T IE.RO " A

'f'l4! 4 191'!
B ORCI
' ' '
MOAIC~ M IVAN
ci,_._
l<O NI E.V I C P A NTI.
l<ONIC.VIC .... ,_. I R t<.O
SMOL I : A I V AN
PE.TPo v 1(' L . L Ul<'A
S ... OL IC A . S T IPAN
'tRTV IE F'A ~ ISTH~l(OG T~--.OIU,
KART t. LO I. ANTC
K O NJE.V ..: I. LUKA
WARTC.LO J.TO ,_. A
1( 0N f lEYt M . NIKt.A
lA I A S P JOSIP
B CGIC N. F'IL.1
a C G I C N. 2Atl.A R':>
M O ORINIC " F'RAN&
CAN.A " ODl410i l. Ml ~~...,(~I

l~ANll G. 19Ge

PALIM BORCIMA
I ZRTVAMA FASTSTTCKOG TERORA U
1941 - - - - 1945

';,"

OR-U

BORCI
KARTELO A. IVAN
JAJAS J. STM E
KONJ EVJC N. MIRKO
PETROVIC L. LUKA

MORIC M. IVAN
KONJEVlC P. ANTE
SMOLJC A. JVAN
SMOU C A. STIPAN

ZRTVE FASJSTICKOG TERORA

KARTELO J . ANTE
KONJEVlC f. LUKA
KARTELO J . TOMA
KONJEVl C M . NIKOLA
JAJAS P. JOSIP
BEGlC N. FILlP
BECrc N. ZAKARJO
MODRINJC P. FRANE

OVU PLOCU U ZNAK SJECANJA PODTGOSE MJESTANI

SELA P U T J C A J I G. 1966
323

Pluta 85 x tiO c:m je po.Hm1/je11a 11u fasadi zgr~dc bive omo\'llc ~kole
u Pmita111 i111a. l :.mltt.11t1 je 1:. bijelog brn\e11og l>ra('kol{ kamena, a tcbt JC
ispisat. urezanim 1ika11im slovmia oboja111111 cmo. Po s1 edi11i i i:.11ad plote je
zvijezda petokraka izraena i:. bijelog b111~c11og kai//lma. Plota l eti na clvjel'l<t
bijelim kt1111e11im ko11wlica111a, n :.a

f asad11

zgrade je 1cza1w betonom.

Putinnj e se nnltue 11 kilome1ara i.jcve roil. tono od Piro,ca, nn ceMi

lokalnog znaenja P1ro\'ac - Cbta M. - Bribirke Moi.Line. Pred rat ovd je
i.u hjcle 32 obitelji sa 184 stanovnika koji u i.e hn,ili .te mljorad njom i l>to
~a ri. t\'Om. Zivjdi i.u vrlo siromano i kako ih vla-;tita 1cm lja nije mogla prehranili, morali i.u, kao najamni radnici, obradivnli 7Cmlju imunijih tetaka
okolnih mJC!>la da hi nekako \Ct.nli kraj i. kraje m.

U toku OR-a i rc\'oluci je S\ i i.tanornici Putianja bili ::.u 1.a NOP

U drugu i polovini 1942. odi.vi u parti1ane rrva grupa dobrovoljaca. Selo jo;.
prualo S\ u pomo i sigurnos t naim jedinicama, pozndinsklm organima, partijskim i politi kim rukovod::.t\'llna zn uijc111e njihova boravka u njemu. Tnli
janski okupator, znajud za O\.tkav oJnol>, n-io JC represalije prema Puut a n1cima. Tako poslije od las ka pn c grupe dobrornljaca foil>ti !>U uhap!>ili 25 ranO\nika i I. s tudenoga 1942. sprO\'Cli ih u koncen tracioni logor na Molot1..
U 1943, poslije od Ini.ko noYih dobrovoljaca, sve s 1ario' nl ~tvo okupator je hcli t>
U icu, u Pirornc, opljakao toku i ~\ c kue do temelja spalio. Tom prililcom faic,ti !.U, na najbrutalniji nain, tukli i tjenli u Pirovac ... 1nrce i '>taricc

i majke s djecom u naruju.

U NOR-u, s pukom u ruci, borilo se 36 boraca od kojih je 8 poginuln.
Pulianj c l>U ir:;alc i 8 zrta\'O fa is ti kog te rora.

324

SPOMENIK

RASLI NA

325

U AROD OOSLOBODILACKOJ BORBI 1941- 1945

ZA SLOBODU DOMOVINE DALI SU SVOJE 2IVOTE

ALVT1. J. MATE
BEROVIC J . BOZO
BEROVIC S. MATE
BUJA$ P. JAKOV
BUJAS P. PETAR
GRBEUA J . MlLE
GRBEUA J . PETAR
GULIN S . MARKO
KURSAR N. JERE
KURSAR N. MJRO
LOKAS . AMBROZ
LOKAS B. BLA2
LOKA.S J . IVE
LOKAS S. IVE

BORCI
LOKAS J . JAKOV
LOKAS N. JAKOV
LOKAS M. JOSO
LOKAS B. KRSTE
LOKAS . LUKA
LOKAS J. MARKO
LOKAS l. PETAR
LOKAS P. STIPE
LOKAS M. lME
MAKARIN M. IVE
MAKAIUN r. MATE
RAJIC M. EMANUEL
RACUNICA T. LJUBO
ZfVKOVJC S. JURE

2RTVE FASl STTCKOG TERORA

ALVT J. FRANA
LOKAS M. STANA
ALVI J . JAKOV
LOKAS J . S IME
BUJAS N. PASKO
LOKAS M. S TME
ALVT2 M. JOSO
LOKAS F. SIME
BUJAS J. VICE
GULIN S. IVA KA
GRBEUA S . ANELKA
KURSAR J. MATE
GRBEUA S. ANTE
LOKAS M. A TE
GRBEUA S. TKA
LOKAS A. DU KO
GRBEUA M. IVE
LOKAS N. DU KO
GRBEUA M. STIPE
LOKAS N . IVE
GRBEUA N. STIPE
LOKAS S. JA JA
LOKAS J . MARA
RACU ICA . JANJA
LOKAS N. MILAN
RACUN ICA T. UUBTCA
LOKAS J . NIKO
RACUNJCA B. SPTRO
LOKAS D. N l KO
RAJJC . MARA
LOKAS J. PAVE
IVKOVIC $ . MATE
LOKAS N. PERKA
21VKOVIC . STTPE
LOKAS A. STANA
U OVOM MJESTU
U GODTNAMA NARODNOOSLOBODILACKOG
RATA OD GLAD I I PATNJI
UMRLO J E JOS PEDESET I SEDMERO RASUNJANA
1 SVE KUCE BILE SU PRETVORENE U ZGARlTA.
NA VJECNI SPOMEN I SLAVU
SVOJIM SINOVIMA l KCERIMA
4. SRPNJA 1974.
ZAHVALNI MJESTANT RASUNE
PODIGOSE
326

Na postolju, ilvedenom u obliku tri st epenice, izrade11 je spomemk

142 x 385 x 50 cm i z bijelog brakog brue11og ka111c11a po sredi11i k ojeg j e
mramorna ploa 90 x 155 cm s posvetom i im e11i111a ispisa11im ureza11i111 tiskanim slovima obojenim biielom bojom. I spod ploe je u ka111e1111 11klesa11 rel jef
ribarskog broda. Na vrim spo111e11ika je zvije:tla petokraka izraena i z bijelog
brue11og kam ena.
Spo111e11ik se 11alazi u prekras110111 parku u 11eposretl11oj bli:iui obale.

Raslina, smje tena na obali Prokljan kog jezera, imala je prije rala oko
700 stanovnika, ugla,'nom zemljoradnika. Njeni iromani ali vrijedni ljudi
Leili su za pravdom i bili n..:pomirljivi prema svakoj eksploataciji. Napredni
pojedinci. pon!zani komuni tima iz Zatona, !iukobljavali su se sa 1.andarima.
Otpor nenarodnom reZ.imu pruala je i omladina. Utjecaj naprednih snaga
pos ta jao je sve vei i Raslinjani su uspjeli da 7a seoskog glavnra izaberu
komWlista Maru Makari11u.
Doln!ikom faistikog okupatora. kod mjc~tann se budi slobodarski duh,
jaa mri.nja i otpor prema ncp1 ijatelju, iz dana u elan ve ih se vi~c ukJjuu je
i radi za NOP. Godine 1942. u Ra Lini je form iran Prvi nru odnoo!ilobotlilaJ...i
odbor i aklh SKOJ-:i. t., drugoj polovini 1942, tonije 3. listopada, cijelo
mjesto je isprat ilo prYu grupu svoj ih mjetana. njih 16, u partizane, koji
stupaju u 2. dalmatinsku brigadu, a sedam d:ina kasnije 01il:i je i drug:i
grupa. njih 15, u !las ta\ prolclcrskih brigada.
U Loku NOR-a Raslina je poslala organiLirano panizansko podruj e
koje je povczi\'alo sjevernu i srednju Dalmaciju. Preko nje je samo u periodu
' ruge polovine l942. i pnc polovine 1943. prebaeno preko 1800 boraca . Raslinjani !lu prebachali oru'lje 1 drugi materijal po lreb:in naoj vojsci, politi ke
radnil..e. odr.favali velu i sl. Pomo borcima manifesLirali su n&no v1~t>
pula. Prih vaali su borce i pm.lati im sve to s u imali i mogli pruiti.
Fabti ki okupalor i njegovi sluge, e lnici, usrne i pripadnici antikomuni s tike bande, pokuav::ili :.u ubijanjem, hapenjem, inlemir:injem i glau
da zaplae Ra!ilin ja ne, :ili oni u ostali nepokolebljivo vezani la NOP. Prve
.rh e padaju pred puanim cijc\ima lati jan kih foista I. kolovoza 1941.
llaslina je nekoliko puta p:iljcna a 18. oujka 1943. bila Je sv:i pretvorena
u zgari1c.
U Loku NOR-a Rasl1n:i je dola 93 borca, od koj ih je 28 ostavilo svoje
ivote na Nerctvi i Sutjesci i drugim bojitima irom nae domovine. Kao
rtve rab. 1i kog terora palo je njih 35, a od gladi je umrlo 57 mjetana, djer.e
i lena. U logore na Molatu, u llaliji i Njemakoj bilo je inlcrcnimno preko
100 osoba. U zbjegu EI Salu je otilo 55 osob:i. Sto dvadeset poginulih boraca,
crtava fa~is ti kog Lerorn i lr1ava rata, ili svaki cc;ti stanovnik, dao je ivot
za slobod11 i !iOCijalizam.

327

~POMEN I K

SAPINA DOCA

COLES

ERCECOYIC
~.VIUO

- A. JOI"
A. AllTE - I. lOSI,
L. JUICO- ILJOSI,
V.UTICA - A."AIUll
A.lllltOLA f' "Ulll
1 ."AIUll - A. SflP[
S. JOSIP ' "AUO
T. JOSIP - T. AUTE
I. JOSIP

DEKOYIC
A IVAll

328

J."Ulll - I AllTl
I. JElllC 0-11.SV CTlll
" AllTE

ZUPAUOVIC

P. JOSIP - li AUTE
A HLADEll A STl' l
S AUTE S. J UICO
I JAK OV
ZllTVE f"ASI ZHA

ERCECOVIC

COLES

H JOSIP - r. I TA OE

" .TUOOll - J All TE

J. AUTE - J. IVAll
I. AllTE- A JOSIP
" . JOSIP - J . ,ASICO

H. IVAll - H AllT[
S JOSIP

CO LE.S
ZUPAUOVIC
A

ll llC OLA

J. VICKO
A. A TE
L. J ERKO
V. KAT ICA
A. I KOLA
B. \1ARI
. J O lP
T. !OS IP

E R CEG OVI C
- A. JOS IP
- I. J O IP
- K. J OS LP
- A. .MARI N
- P. MAR f
- A. STTPE
- G. MARKO
- T. ANT E

GOLE
- L. ANTE
VETI
M. ANTE

J . MARI
I. J ERKO

Z U PA N OV TC
P. JOS IP
- R. A T E
A. M l.J\D fa
- A. STIPE
- S. J ERKO
S.ANTE
B. JAKOV
2.RTVE FASTZMA

DEKO VI C
A. JVAN

M.TU DOR
J . ANTE
I. A fE
M. J OS1P

G OL ES
- J . ANTE
- J . fVAN
- A. JOS IP
- J . PASKO

M. J OS1P

E R CEG O V J C
- /.. I. TADE

M . !VAN

GOL E
- M. ANTE
S. J OS lP
2.UPANOVIC
A. NIKOLA

U ZNAK VJECNE ZAHVALNOSTl

T SJ ECANJA A PALE BORCE U

N. O. R. 1941 - 45.
OVAJ SPOM E "I K PODI2E NAROD
S API NA OOCA I OKOLI CE

27. VII. 1957.

L ograt.110111 spo111e11itko111 kompleksu potli!c se kameno postolje!

180 i: 46 cm na ko1t111 'ili, \Q \\lake sirane, po 1etl11a kn111c11a kolona 10.f x 45 x 2.J.
c.111 .~ i111c11i111a pog11111lil1 /Juraca 1 ;rwva fa<is1itko'!. wroro. / :medu 11jilz Je!
plot'a 80 .\ 40 c111 s po.we10111 a iznad nje 11 km11c:1w 130 l 96 cm u klcsa11 1if
partiw11ll ' p11~ko111 11 poloiaj11 kako bac<1 110111b11.
Nt1 vr/111 'po111e11ika je zvijc:da petokraka .sa srpom i c'ekiem, a 1w
_,,akoj kc111w11oj ko/01,; lcpcw t b11ktinjo111, i<.radc1u1 i: k(lilll!ll(r.

/ 111e1w i po'>vcta isp1sa11i su 11re4a11i1J1 tiska11i111 slovima obojc11i111 crnom

bojom

329

Sapina Doca '>U :.\ojih :sedam 1aselaka nalaze e na krajnjem iugodijelu sibcn'>ke opc:inc 1 a O\'Om je podruju priJc rata ii\ jelo oko
-t50 stanovnika koji '>U se bavili zem ljorndnjom i sloarst\'Om. Zbog <tiromatva i besposlice jl'dan broj njih je bio pri:siljen napuMiti 1odni kraj i
traiiti po. ao u ino1cmst\ u. Prema podacima i1 1939, oko 200 stanovnika s
rogozniko-primo~tl'n'ih.og terena je bilo na rudu u 1emljama 1apadne Evropi!
i Australije, a od kojih ne rnJli broi Lpravo .ic bio pon1cklom i1 Sapinih Docn
i oh.olnih 1.aselaka.
islOnom

Rtl\Olucionarne tradicije ljudi ovog kraja <,ci.u od prvih dcselljca ovog

\ ijeka. U bokokotorkoj pobuni mornara au'>Lro-ugar h..e flote 19 18. akti\!no
sudjeluju a mornari iz O\Otr kraja (l .,JVr<! Gold-Snrr pok. fram1 i Slet;11
Z11pmw\1c). U rcudoblJu 1zmedu d\'a rata. a nmocllo prc.!d dnagi S\jetski rat,
napredne ideje stjeu ovdje sve vie :-.imp:tlizertt. Utjecaj u lom pravcu je
dolaLio i1 ibenika i Trogira. Ideje rc\olucionarnog radnikog pokreta i KPJ -u
sve c;u '>C vi 'e prihH1ale posebno od onllat.linc Ujedno se :.haralo i mslo
11111iraic;1iko rac;poloicn je.
KapitulacaJOm '>I are J ugosla\ ij..: i dola:-. kom talijan'>kog lai!>Lih.og okupatora, ljudi ovog kraja ...c oprccljel juju i radlc' m NOP. Ovdje, \'C od l jeta
1941 , igurno bora\c i u~c pripreme 7.a oruanu borbu partijsku-politiki
radnici i aklid~Li NO P-a s trogir<ikog i 1benskog podruja. Oni uz pomo~
nekoliko grupa organizirane omlodirn.: !,!rane <ikro\ita i bunkere u koja pohnmjuju oruL1c i druf!i m:ltcri jal i opremu. Vcc 1 zamah
OP-n na ovom
podruju os jeca se od ljeta 1942, kac.la '>C formirnju i djc.:luju partij ka i c;ko
JC\ ska organizacija 1 orga11i1.aci ja antifo'-islic kog fronta .lena. Od 19-ti djelu je
i narodnooslohodiladd odbor Zbog potpunog opredjel jenja nnroda i njc~ova
akll\ nog i ncsbinog sudjdo\.1nja u '\'.OP u nu O\'Oln podruju od 194:1
e~to bora\'C, d1cluju i ruko\'ode narodnoo-.lobodila'kom borbom parlij<,ka i
druga rukovodst va koiara ibenlka i okru1m !'-jevl.'mc Dalmacije, odnol\no
okruga Sibenik. o, d je dola7e i 1ndr1.a\ aju '>C i pa11 inmi-ke jedinice.
Po~ l ije kapitulacije Italije, ovo podrujc je bilo vana karika u organizaciji i odria\'anju \CZC na liniji Bosna-Vis-Italija. Preko njega je prebaeno mnogo ranjenika, oruija i hrane. Ovo \CLa i.rr>rovo nikada nije bila pm
kinuta i funkcionirala JC besprijekorno
Jo o~lobodenja, usprkos pokuaju nepri jalclja da je prekine.

,c

Stanovnitvo ovog podruja bilo je u roLpuno<ili 1a NOP. Svi spo obni

1a borbu bili u pod orujem. kao borci partizanskih jedinica. Brojne ofen1.ive,
raci je i rcpre'lalijc koje '>U podu~imali talijnnski i njemaki okupalori i koj~
je najnt>posrcdnijc osjetio narod, nisu u~pjcle slomiti ni poknlebati njegov
moral. aproti\, njcgo\'a od l unosl da 1'>tr.1jc u borbi po~taJala je c;vc izraenija i jaa.
U toku OB-:i i !>ocijalistikc rcvoluciJc npina Doca -.u imala 38 rvginulih boraca, od kojih je jednacsL palo u toku Pete neprijatelj kc ofcn1 vc
u borbama na SULjeci. Dc<,etorica su pali kao irt,c fa~istikog terora. 0-;im
ljudskih, narod mO!l kraJa je podnio i t.nalne materijalne rtve.

330

SPOME l K
SA PI A DOCA

ZA TRAJA JA

A OVOM TERE 1 U
JEMACKO-FASISTICKE OKUPAC IJ E
19-13-19.W.

DJELOVALA JE KOM DA MJESTA SlBE IK

KOJA JE UZ POMOC ARODA I
ORGA lZACrJA NOP-a U PJES O l ZVRS ALA
ZADATKE VOJNO-POZADI KE SLU2:.BE
O 35. OBU ETNICL POBJ EDE NA'D FASfZMOM
OPCIN KJ ODBOR SUB OR-a lBEN IK
27. SRP JA 1980.
ovo SPO.ME OB IUEZJE POST vr

Na kame110111 poscolju 182 x 95 cm podig11w je spomenik 146 .\'. 194

50 cm, izrat1e11 iz bijelo<: klesanog kamena, na ijem je gornjem dijelu ""
4 mesi11ga11a vijka pritvrena ploa 100 x 60 cm iz sivog 11wkedo11skog 111rn111omog kamena s 1eks10111 ispisa111111 tiska11i111 ureza11i111 .-;/owma.
Spome11ik se nala:.i na raskri:_ju za zaselak Sarie1a Kotel1a.

33 1

U danima kapilulacije Ilalije zbog nntoslih potreba razvoja NOB-a formirana je Komanda mjcsra ibenik pred kojom su !>lajali mnogobrojni zadaci
voj no-po.tadin!>kog karakrcra. Ova komnnda ~a svojim rormacijskim clcmenLima, rela tivno malobroj na, zadatke prihvaLa i prebaca\'anjo ranjenika i materijala, snabdije\'anja jedinka i odri.a\anja veza s Visom iLvravala je u mjctima okupacije i blokade oba le od Krapnja do Roaoznicc od strane njcmakog
okupatora koji se t rudio da onemogui i prekine kanal kopno - otok Vis.
I onda kada je okupator mblio da je u lome uspio, Komondn mjesta Sibcnik
uspjela je uspo!>taviti i odrfav:i.ti vezu Vaom preko otoka 2:irja i nou, u
neposrednoj blizini njemakih !>trna, prebacha11 ljudSL\O i materijal. Mra
nih noi, pod vrlo tekim uv jetima, !>Lanovnici su sa stotinjak i vie tovarnih
grla s \'Od iima sila1ili na obalu i prcbachali mcterijal. [ nikada nisu bali
iznenaeni od okupatora.
Komanda mjesta ibcnik mogla je S\ oje L3datkc u~pjcno U.vra vati
samo zahva ljujui nesebinoj podrci, pomoci i surndnji stanovnika i organizacija NOP-a ovog kraja to kao ni<.torijskn istino, zabiljct.na te k ~tom na
ploi, ostaje kao primjer i nadahnue mladima z::t vjcna vremena.

332

POME - PLOCA
API A OOCA - 1:grac1a Zadru/.nog doma

DECEMBRA l 942
OSNOVA JE

SAPI IM OOCIMA
IN TC IJATrVNl OKRUNI ODBOR
ANTlfAlSTICKOG FRONTA :ZENA
ORGA CZATOR BORBENE AKTIVNOST! 2.ENA
OKRUGA IBENlK
U ARODNOOSLOBOOLLACKOJ BORBI JUGOSLAVIJE
U CAST DVADESETE GODiNJICE
T KONFERE CIJE Aft.-a JUGOSLAVUE
OORt.A E 6 - 8. XTI 19-12. U BOSA SKOM PETROVCU
KO FERE CIJA ZA DRUTVENU AKTIV OST t.ENA
OPCJ E SIBE rK

333

po111e11-plua 90 x 80 c111 je iz.rae11a i~ bijelo~ brakog brue11og kamena. febt je 1<;/J1<it111 11re;m1i111 ti<;km1i111 !>lo1i111e1. I znad ploe. 11a fruad1
.:,grade j zyije;.da petokraka, Crl'CllO ObOJC!llll.

Sire ukljuh<1njc l'Cna LI rad Partijl.., KOJ-a, UR -a i mlnih dru~larn

organin1cija u SibcnikLI poklapn se s Titovini dub'ikom no elo KP Jugosk.'ijc i angairanjem wih naprLunih i.naiw u borbi proth n3sl upajut:l'g laiLma.
1

Oobar dio od ol.o 300 dttno\a 10 ih je KOJ imao 1941. i ne bai. omludinke i1 redova srcdnjoskut-.ke, radnike i -.co kc omladine.

1940. l.ene u ibcniku sud jcluju LI dcmonsuoc1jama proli\ !>kupoc.

URS-0\i ..,im.tikali orirnni1.iraju lrajkovc u tckslilnoj lvornici, itbijaju pro1cstnc demon tradjc Tom prilil.om uhap..,cno j ... 6 dnigarica.
Ncpo re,lna opa..,nosl od rala bila jl.. u1rok da ii! 1-..PJ enskim organi1.acij::ima sto' ila u zadau1k s1s1c111a1sko pripremanje 1.a ob ranu. U Sibcniku i
u njt!gO\U podruju 11kljuuju ..,e zcne u tcb\jevc prve pomod i !>akupljanju
crvene pomoi. 0\'ak\om upornom borbom i ustrajnou 7cnc naeg kraj~
i lla\c 1emljc po..,l.1lc i.u i.naga kojo i.e jcdin tvcno i ~omopoi.rl\'O\ uo ukljuila u sudbonosne dogaclajc koji 'iU na'>lali upadom lubtikih si la u na~u
zemlju.
U okupiranom gradu k;w i na ita\ om podruju bujao je ilegalni ra.I
polo\ici 1941. sastaje !>C nkriv lena komuni..,ta su zadatkom
da c prie masovnom organi1iranju ena u An1ifois1iki fron1 ~c 11 u. Pokret
je okupio :rnlifai.is1kinje \ih drutvenih i.lojeva bcl oblir.i na pol iliku
opredijeljenost.

1.a NOP. U drug.oj

Dolu1.i do oi.nivan1a l nicijalivnog mje'>nog odbora od 7 lano\'a. Poslije

Mjesnog odbora AFZ u Sibe11iku se fom1iruju 1 2 rajonska.

U hto vrijeme osnivaju se onmni1acije Arz-a po mjestima i selima

'>Jben kog kraja. Sirenje mrci.c AFZ na itl\Om okrugu ibcniku i sve vai.ni1i
wdaci koje su t7\ r a\ alc icnc nal:lgali '>u potrebu st\'aranja Kotar kih i
')krunih odbora AFZ-a radi koordinminJ..t i rukovoenja.
U tim U\' jdima dolazi do formiranja lnicija1ivnog Okru/nog odbora
Al?a 11>c11ik u Sapinim Docima od 5 l:'..\nova.
U to \rijemc na ibenskom podruju golO\O da nije bilo mjesta bc7
organiwcijc AFt..
Kolika je bila masovnos1 -.udiclov:.inju i.ena ovog podruja u NOP 1,
i injenica da je na Pr \'Oj zcmalj..,koj konferenciji AFZ-a Jugo lav JI!
u Bosan I.om Petrovcu 6. pro!>inca 1942 bilo O\l)g terena 7 pred ta\ n1ca delegata. Po njihovu povratku s konrercncijc, orgoni.wcija J\F2.-a dobiva JO~
vei zamah, razvijnju c i u cvr~ uju no\ i oblici roda na okupljanju eo , nn
liniji NOP-a i NOBa.
~vjcdoi

334

S POME
KOTEUA

IK

M'f; Slij ' t:rK t'.:~Tl ts'r2 ~l'i'tE

u DI
fOl>t~

I 1(

l~LllS~3-~ZlltU

t[f&

~ MU ' L;cu POSnflO Jt

~tlr..J WPJ&-.J TllllJlS!aClll
11 a.lE'Jmt -

ws "

335

NA OVOM MJESTU KONCEM MARTA 1942 GODI NE

FORMIRANA JE TROGIRSKO-ROGOZ ICKA CETA
SPOMEN PLOCU POSTAVI O JE
OPCINSKI SUBNOR-A TROG JR- SJBENIK
U ZAJED.t\ IC l SUBNOR-A API DOCA

Na k.a111e110111 postolju podite se obe/i5k u obliku trape:..a 120 .t 190 t

iji 1e gornji tlto trok11u1. Obelhk je izrnc1en i :. si1og klesarw~ ka111c
1w fugi ranog bc10110111. U samom ,.,,,,, je spo111<'11-p/oa 82 t 60 c111 i:. bijeloi;
vrako({ bruenog kamena, s t ekstom ispisanim ure:..a11i111 tiskanim slo1iw.
crno oboje11i111, i zyijez.dom petokrako111 po ~redi11i
Spomenik je potlig11ut u <.aseok11 Saricva Kote I ja.

80 cm

Jo; krajem pro inca 194 1. od ilcgalac:i, koji se poslije raspada prvih
odreda nil.u 'rat i li u T1ogir , formirana je u selu Kotclja Prva Lrogirsko-rogo1
nika pnrlizanska grupa, ija se aktivnost S\odila uglavnom na politiki mu
medu narodom.
Dolaskom no\ih boraca, O\ a grupa u vcl jai 1942. prerasta u Trogirc;kc>
sa oko 40 boraca.

-rogozniku elu

Krajem oujka eta je 11\cla 1naajnu ckonomc,ku akciju u selu Vmisct

kada je iz jednog lalijanskog magazina odnijela JO hektolilara u lja, od ega
je vea koliina upuena u Dinaru.
' akon u po tavljanja i runkcioniranjn par tizan<;kog pomor kog kanala
Vis-Rogoznica, dolaze novi borci tako da Troglrsko-rogozniku eta u svibnju
broji oko 80 boraca. Osim poli ukog rat.la mct.lu narodom okolnih sela, bo1<..1
o\e ete lihidiraju i nekoliko domacih iLdajnika koji su se SI.a\ ili u sl u~bu
1nlijanskog okup:ilora .
13. lipnja 1942. po naredbi taba IV operativne zone. Trogir ko-rogozje preko Mosea i Svilajc krenula u Dinaru gdje je od nje i
Mosorske e te formiran Drugi t.lalmalinski balaljon.
Prije naputanja woga podru<..ja bilo je odlucno da eta na tercni
ostavi jedan vod boraca kao jezgro La formiranje nove Trogirsko-rogo7.nikc
ete do ega je, prilivom no\ ih boraca s o toka Sollc i Visa i terena Rogoznicc
i Trogira, dolo ve u ljclo 1942.
oika eta

336

POME
KOTE U A

21

l'O\ll'~ ICJ

IK

kl:r\ OLL<.:lm

337

NA OVOM MJ ESTU
f-J EROJSKC POG I NUO
ZA TESKOG DOMOVINSKOG RATA
U BORBI S A DMOCN1M
NJEMACKIM OKUPATORSK IM S AGAMA
E1 AD RAVLI C
ROD. U S PLITU li V - 1924 GOD.
POGI UO 5 Vll 19+.t GOD.
POLITICKI KOMESAR

JBEN. KO-TROGIR KOG P. O.

NESEB ICAN 1 NE TRA l V BORAC
PL EMEN ITI TJEITEU STRADA LACA
NEUMOR T RADNIK A NARODNOJ JIVI
VJERA SVOJI M ID EA LIMA
LJ UBAVI I 2.RTVOVANJU
ZA NAROD

Spo111e11ik 100' 180 \ 50 c111 je podienut na puteljkt1 koji 11odi od Kol eljt1
u prmc11 Rastovca s des11e _,fra11e, na pr~cljelu Grkov Dolm:. J:.gralte11 je i:
fasaci1wg s11og kll!sww!: J...t11111'/lll. U i~or11jt:11 1li1elu j e i:1ede11 11 obliku po/tlkrul!a. Po \recli11i _,po111c111ka 1e po<>tavlj~1w ~po111111-ploa 6'i '90 c111 s tekstom
ispi.,a11i111 ti~km1iru ~lo l'llllll. U vrim 1e :111c~cla petokraka obo_1e11a crveno1t1
bojom.

Ral'li Ja ldm r Jdcn je 1924. u Splitu.

\ e u nnjranijoj mbclo~ti kod njega 1c primjctno izraen osjeaj protiv
nepra\Jc i raz\ijen duh drugar'>l\':l.
Od pn ih t.lana fa!>i'> t kkc okupacije 1.t.:mljc on se ukljuuje u ~OP i
ra1 u1a rli11cku ak Li\'OO'>l n1 spltt k<.'.i m u ~ ko i realnoj gimmviji. C'lnn SKOJ a
je ro~tau 19.t I. S11djduj e u raznim .\kcqama, pn.noi i si1I ilcgtlnu l)lam11ll
i sl. htc god ine pos taje jcd~m od mkn\'od ilaca s rcdnjo~kols kc omladine i
ruko,oclll..tc !>rcdnjoh;olskog ombdin,krJg .lktiv,,. Zbog nkLi\'nusti omladi ne nn
liniji NOP. poetkom 1943. tttli1amke '-.oJ... r-.c 'I 1,.li opt ui.uju Nenadn i fai-.i1
~n hapse. Zbog nedostatka doka.1..a. proti\ nje!!o primjenjuju samo mjeru
prh rt?rncnog t!>tjcrhan ja iz aimnazije.
P raen od ag.ennla ta lijanske policije i pocJ prijetnjom hap~enja, on
prela/t u ilegalnost i u svibnju 1943. napu-.1io k Split i otiao u partizane.
Na terenu trogit"ikc n~orc najpri j<. djelu 1c kao Lenmsk i politi ki radnik, a zatim je pos tavljen 1..a komcsnra ibcn sko-Lrogirs kog parti.mns kog
odr.:da.
Poetkom s rpnja 1 ~44 kada se tab odrcdn sa tride cl."lk boraca nala
zio u Kotcljimn. Nijemci su opkolili selo i r"lZ\ 1b se estoka borba. Kada jl'
ocijenio dn se u borbi nee moi Qdri.at i, R a\li je naredio borcima da ,c
puvhte dok e im on mitrdjczom tititi ot.1..,t upnicu. U toj borli je bio Le~ko
r<.injen. Kado i~ is troio sve metke, rnzb 10 JC pu'ikomitral1ez i, cl.I ne l>i pao
iv u ruke Nijemaca, nos ljcdnjim metkom i1 pi tolja sc!Ji je cduzeo i.iv<Jl.
Tuko je S. srpn ja 1944. prestalo da kuca u 20-oj godini i.ivota hrabro
srce komesara ibcnsko-trogirskog odreda Nemula Ravli11.

Nemul

338

POMEN-PLOCA
KOTEUA

NA OVO M t11ESTU DJELO'VAO JE m:Ru:~H

KOnlTE T !\PH ~ROZ

:A

SJE VER NU OALllAC1)ll

C:ODI NU 19lt2.I U P~VOJ f'OLiJVINI

CODINE. A OD

TADA

O~fW::NI "irnntTET

OSLOBOENli

00
J( r

srm1EN PLOU PODllE .~\ K

\~!1 :i .

itBtNIK

sK H

SlBtNIK

rovaoon zto.r.on1NJtCE !\Pl.

NA OVOM MJESTU DJ ELOVAO JE OKRU2. I

KOMTTET KPH-c ZA SJEVER U DALMACIJU
KROZ GODI U 1942. T U PRVOJ POLOVI l 1943.
GODIN E. A OD TADA DO OSLOBODE JA
OKRUZNI KO~UTET KPH-e S IB E lK
SPOM EN PLOC U PODlZE K.K S KH-c SIBENIK
POVODOM 40. GODIS J l CE KPJ.

Spome11-plon 85x10 c m je postavl je11a na proelje zg ratle D a n i c ~

G o I e $ u zt1~l!ok11 Sa rieva K ot e/j a. le.raena je iz bijelog b rakog bru.fo1mr;
kamena s wks10111 1sp1sa11im 11rewni111 tiskanim slovim a.

339

U to ku 1942. i do ofojka 1943. ovdje se nnlazio i dj elovao Okruni

komitet KPH za jcvemu Dalmaciju s.a svojom tehnikom.
Na osnovi razvoja NOB-a i potrebe da c nepo rednije rukovodi radom
partijskih organizacija, u oujku 1943. j e dolo do fo1 miranja dvaju komiLcua:
Okrunog kom ite tn KPH Zadar i Okrunog komi teta K PH ibenik koj i jt
i dalje preteno ostao na ovom mj estu sve do os l oboen ja ibenika.
U 5asvim sigu rnim uvjeti ma, uz potpunu opreu ij eljenost i odanost
naroda NOB-i i revoluciji, Okr uni komite t KPH zn sjevernu Dalmaciju a
zatim Okruni kom ite t KPH ibeni k mogli u ncsmctano razvijati svoiu
aktivnost i rukovoditi o lobod il:ikom borbom na podruju svoga djelovanja.

340

S POM EN - PLOCA
SKRADlN

NA TRAJNU USPOMENU

47 PALIH BORACA I 2J R.TVE FAISllKOG lERORl

KOJI U BORBI PROTIV OKUPAlORl

POLOIE SVO)E IVOTE ZA SLOBODU MARODA

I STVARANJE SOCIJALISTIKE JUGOSLll\lE.

SRPNJi 1954
N~ROD SKRADINA SKRADlllSKOG

POLI \ 8\\l

PODliE

NA TRAJNU USPOMENU
47 PALlH BORACA I 23 2RTVE FASISTICKOG TERORA
KOJI U BORBI PROTfV OKUPATORA
POL02rSE SVOJE 2IVOTE ZA SLOBODU NARODA
I STVARANJE SOC IJALISTJCKE JUGOSLAVIJE
S RP NJA 1954
NAROD SKRAD INA SKRADTNSKOG POWA I BlCINA
PODizE

341

Spomen-ploa 93 x 70 cm je prwavlje1w na fasadni zid osuovne Jkole

Pap Pavle - Si/je. h.ratlena je ;-. bijelog brakog brtde11og kamena, a rek:it
!!pisan urezanim liska11i111 slovima oboje11i111 crnom bojom. Po sredim ploe,
11 vrllu, z.vijezda je petokraka liji s11 brido1i i pw1je11i rakot1er cmo111 bojom.
Ploca let.1 na di 1ema kame11111 bijelim ko11<.o/ic(J111a 1 beto11sko111 masom JC
vew11a za fasadu ~kote.

Skradin, sm jclcn na uu rijeke Ki kc, brojio je prije rata oko 930

stano\ ni ka i bio politiki, ekonomski i kult urni ccmar opine koja je obuhvaa la preko 30 sela. Po nacionalnoj '\trukturi u Skr:ttlinu i na opini ivjeli su
pomijeano Srbi i Hn ati, a po socijalnoj strukturi osim .temljoraclnika, 11
njemu je bilo trgoH1ca, obrtnil..a. inornjka i \'rlo mali broj radnika. Utjecaj
graan!-kih politikih t ranaka, u prvom redu JRZ. SDS i HSS, bio je do:.ta
pri utan. Politika polnri1acija. !.Lvorena na nncionalnoj pripadnosli !-.lnnovnitva. koritena je u pnoni redu za ra::bi janje jedinsl va naroda ovog kra.1a
u borbi w nacionalne i demoknuskc s lobode i bolje uvjete hota. S druge
1ranc, utjecaj Komunistike partije i naprcdnof! radnikog pokreta bio je
slab. Tek tu negdje pred ral meu radnicima 1.apo:.lenim u eparaciji ugljena
u Sli.radinu i u tvornici alun11n1ja u LoLovcu, bilo je lanova URS-o\ ih -.inc'i
kata.
Teki uvje ti ivota i neimatino koja je pritiskala veinu s tvarali su
kod nuroda ne1.ado\oljst'.O i mri.nju kako prema reLimu Lako i prema ara
danskim s trankama u ijoj je propagandi narod vidio samo politiku igru
od koje on nije imao nik:tk\c kori Li
U momentu kapilulac1,1c !.tare J ugoslavije u Skraclinu i na opini nije
bilo ni pari ij ke ni skojcvskc organizacije, ~lo je imalo na ovom podruju
po<>ljedica 1.a organi1aciju OP-a u 19-ll. i do proljea 1942. Do organit.irantjt.:g
raz\'oja OP-a dola7i pod ut jeca jcm pojedinih drugova l nn(lva KP i.l ibcni
ka, 1.nposlcnih u l\OI nici na Lo/O\'CU i uz pomo tercnkih politikih radnika
iL Zatona, Vodica i Buko\'iCl'. naroito od druge polovine 1942, kadn je organizirani rad na liniji NOP~\ poeo dobijati svoju pravu fizionomiju . Kao
rezultat toga rada imamo lormiranje jed ne kandidat kc grupe u Skradinu,
odlazak u OV, u jesen 1942, prvih dobrovoljaca iz Skradina, Skraclinskog
Pol ja i Biina, Co1-mir.mjc mjesnih 00 i Opinskog ~00 u rujnu 1941.
i odlazak u oi.ujku 1943. grupt. od 65 dobro\,oljaca koji su, zbog trajanja IV
neprijateljske olcn1ive i nemoj?unosti probijanja do operativnih jedmicP,
vraeni na teren do dnljnjega. Prva partijska orgnni1.ncija na podruju op
ine formirana je u o7ujku 1943, Opinski komilel SKOJ-a poetkom 19-l-l,
a Opin:.ki komitet KPH u c;tudcnome 19.J.J. Uporcdo s razvojem OP-a sl\a
rane u i antifai~tike organimcije omladine i Iena.
U;t raz\Oj NOP-a bili ~u prisutni nnstojnnjc i nkt i\11ost okupatora
da razbije OP na O\'Om podruju, da kori!>li nncionalne razlike od nji:gn
odvoji i pasivizira :::ta novni~tvo, to\ic cla stvaranjem vojnih form~1cija
stvori uvjete Ln mrlnju, ru<lor i hra1oubi laku borbu. Tako je tali jonski
okupator, krajt:m 1942. i poetkom 19-B, u nekim selima uspio formira1 anti
komunistike jedinice (bMcld koje je kori Lio u borbi protiv NOP-a i pan1-

342

Lan !..ih jedinica. U lje to 1943. prisutan je bio pol-.u~j ctni l..og pokreta da
u nekim '>dima iJ'vr~i p ri ilnu mobilizaciju 7.3 formiranje ctnik1 h jcdinic:i
u emu je samo djelomino u<>pio. 7vle1utim, po<>lijc kapitulacije I taliJc. <.!o
la kom u Skradin c lm lk i h jedinica iz drugih krujc,a i jakom propal!an
dom , e tniki pokret ji! uspio mobilizfrmi <lio s tano' nitva. U1 to ok11patur
i domai izdajnici rcprc alijam:i i l.\ jcn,l..im ubiinnjcm impat i1c:ra NO P-a
koja su pocmili u nekim mjc,;tima, p<.>ku~al i \.I 1:.i traC.iti n;.1rod i ochojiti
ga od boi bc ~t ci l jc\'c !l<OR-a i socijalistike rcvolucqc. Dolaskom i poja-.Jnim prisusl\om naih jedinica na ovom podruju O\'c k\islinskc formncijc
br10 !>U bile razbijene i ra padali! ::.u se, a mnogi njiho\i pripadnici, z.l\'c<lcni
1 oni koji
c '"oj im potupcima ni:.u ogrije.ili o NOP i OB, s tupili su u
1cdovc NOV.
U toku NOR-a Skradin, Skradinsku Po lje i B icml' d.tli su 175 boraca, ud
kojih je 49 poginulu u borbi za s lobodu . Ova mjes ta imala s u i 38 1rtava
fail>likog terora.

343

5POME

IK

S KRADI N

.s u t ni:;r

1n co nt NR

l!STFI Ht<P. H"':l/ RTSKC

PQDlli NL;

Sf:D lfE~I K

5Tff[LJRNIM

KD LEHTI UHR ECANE

344

OVDJE SU STRELJANI
PAVLE PAP S I UE CLA
CE TR . KOM. KOM. PAR.
JUGO LAVIJE J DRUG
PASKO TRLAJA ZA

S LOBODU
ARODA
15/8
19-H . G.
U CAST 10 GODl A
USTA KA HRVATSKE
PODIGNU S POM EN I K
TRELJ A IM
KOLEKTTV KRCCA E

~p1,111e111k /()().A 55' 17 c11 jt: posrml jc11 1111 prctl1cl11 lJ ADANA. s l 11c1 '
ceste Skratim - Dubraiice, na samim pa1l ma1110 brda s istol11c streme.
!:.ralicu JC u obliku piramide. Tekst na njemu je i.5pi.sa11 t i.skcm i111 mt.:.m1ii 1
\/Ol'llllll ohoic11i111 cncno 11 bo10111, <. na vrim je :.111 ie<.cla petokraka d ji ""
br1tlu1 i obu1e11 i z/C111;0111 'mjo11. / 5pod zyijczdc je: iz betona 1zrt1d c11 v1;e11al'

"reme

m1 c.11i111 kraje\ 111w 1zlad pu 1etl11a nt!tL

345

POMEN.GROBNI C A
S K.RADIN

346

PAVLE
PAP SILJEc
CLAN C. K. K. P. J.
I DRUG PAKO
TRLAJA PALI
U BORBI PROTIV
OKUPATORA
ZA SLOBODU

ARO DA
16/8. 1941. G.

Spo111c11-grob11ica 170 x 104 cni nalazi se 110 1111e110111 gro/J/j11 S\. Jerc,
11z or:rnclni dd sa znpad11c strane. Na postolje izrndc11 i: sivoe klesanog ka

111e1w, postc111lie11 je :.pome1ik 68 .x 43 .i: 22 cm 11 l'id11 piramide stt zyiier.c/(1//1

petukrako111 110 vr/111. Tebr je ispisa.11 tiskanim 11rnwni111 \lovi111c1 ol1o;e11im
crnom bojom, " petokraka nijezda o/Joic1w crvl'110111 bojom.

Pade Pap Sr/ja je roden 9. ijcnja JC}l4. u Pcrlc.w, Bamu, Vo1vod1na.

Poslije o novnc kole i gimnau je koje je z..wrsio u Nornm Sadu, upisao sc
1931. na ml!dicin!.ld fakultet u Beogradu.

Kao !.ludcnl bticao !.e re\Oluc ionamom akti\'nO~.u medu omladinom,

narodio medu '>l11dcntima. Clan SKOJ-a po tao je u jl!~c n 1932, a lan KPJ
1933. godine. r\a mcdicin-,kom rakultclu je ekre lar KOJ-a 1 .i cdan od istal-
nul1h ruko,odilaca studcntkc omladine na beoe:rad'>kom univc171tclu. Poctkom 1934. pokn.nuo je i un.ivao list Mcdici"fiar, u \cljai je lan MK
SKOJ-a na Bcogrnd. a u 01..ujku lan jezf!re PK SKOJ-a 1.n Srbiju. Organi1irao
je ~lampan je i bio gla\ nt urednik '* llaclog Komuni,lc , organa PK KOJ-a .
Godine 1934, u provali partijke i skojc\ skc organizacije u Beogradu,
uhapcn je i od Suda za zalilu dr).ave 10. proinca osutlen na 3 godine
robije koju je izd1-iao u Sremskoj Mitrovici. \l'a robiji je izua\ao marhizam
- lenjinizam i bio icd.:an od najodlunijih boraca 10 poboljanje.! uvjeta /.ivola polilikih zaL,orcnika.
Po i1lasku 'i robi je, 9. srpnja 1937, nastavio je re \'olucionarnu nklivnos l
u Vojvodini i Beol!radu. l"Lc godine je po tao lan CK SKOJ-a. Pi'ic lanke
Problemi omladine i From mlade generacije, koji s u umnoi.ovani i ra:.turani po cijeloj 1emlji.
Mjeseca lipnjn 1938. poto je policija 10 njim ra!.pi ata potjernicu
1bog 1'.omuni'lli kc prop:u:(ande , prelazi u potpunu ilcgalnol. U Ludenonac
1s1c godine, iako mu nije o;udeno, Sud za zatitu dr)ave oudio ga je. u odsuL
no!.li, na 15 godina robije. Krajem godine.po dirckthi CK KPJ, prc~ao je t..
Zagreb gdje je u -.troeoj ilegalnosti radio u Ccntr:ilnoj portij!.koj tehnici.
347

o V zemaljskoj konl crcncl ji K PJ, u lb l opadu J940. u Zagrebu, sa samo

26 godina. i1.abran je ta lana CK KPJ . Pred ral jl' radio u zagrebakoj partijskoj organiwci ji kao in!>truktor CK KPJ i rukovodio Cen tralnom partijskom
tehnikom
Po'>lijc okupncije 1.emljc. radio je na jaanju partijske organizacije i
formiranju udarnih grup;i u Zagrebu. Sa 7.a~rebakim komuni!.Lima org.m izir.io je prikupljanje oruja, -;abotac i diver1.ijc.
Po dfrek1 ivi CK KPJ i CK KPH . poclkom kolovoza 1941 , odlazi 11
Dalmaciju da prui pomo PK KPH 1.a Dalmaci1u u organiL:iranju partizan!>kih
odreda i oruane borbe. Poltlijc astan ka PK KPJI . 7 . kolovoza 194 1. u Splilu.
no kome je odluenu da !>e u Dal macij i o nuje !.eda111 par1it.an kih odreda,
Pa\ le je odmah otiao na '>Cktor ibcnika da pomogne oko fo1 miranja odred.i
<na ovom podruju je trl!halu formira t i t ri odreda).
Sa 1.alon'>kOg terena Silja je, 11. kol0\'07.a 194 1, -.a !>\ Oiim o obnim p ratiocem Pa ka111 Trlfljom (ro. 1904. u ibeniku, r:1dnik, lan KPJ od 1 93~ )
krenu.;> 1.a Bukovicu da bi i zvidio i o i gur.io vew i teren za prolank odrcd:t.
Na tom puLU kod sela \ aumi, neda leko od Sk radina, 12. kolovo.la izjutra,
poto u c oprali i odmarali, proka.lani i izdani od jedne pijunke, bili su
iznenada napadnuti i uhnp;cni od t::ilijumkih fai ta i od,edcni u ktadin.
~ tri jcljani u 15. kolovo1a, :i dta nbtt priznali ni~la pa ak ni kako se zovu.
Sahran jeni ~u na mjc noin groblju u kradinu.
Pred !>amo i:.t1 ijclj:1n 1c Par jl "a !>tisnul om pci.nicom rekao: Idile
<ovome Mu!>oliniju i n:citc mu kako umiru komuni'>ti. Zi' iela -.lobod3!
a V kongrcsu KPJ . u !.rpnju 1948. drug Tito je rekao o Pa11/u Pap11
p<irti1an!>kih odncla, puginuo je u Dalmaciji heroj
i.om :.m1cu, u \reme kada je powo u borbu pnr1i1.anskc odrede.

. . neumorni organi1.ato1
La narodnog

348

hcroj ~1

proglo'\en JC 5. srpnja 1945.

S P OMEN IK
SLIV NO

3-'9

ARODNO-OSLOBODTLACKOM RATU
1941 - 1945
TRIDESET l TRI BORCA
SLOBODOUUBTVOG SLIV A
DALO JE IVOTE ZA
BOLJI ZfVOT I SLOBODU SVOJE DOMOVI TE
STA ere TIPE
ERCEG IVE
BRALJC JAKOV
BRALTC VlNKO
BRALl DA E
CEUC IVE
CELJ C JOSO
CELIC FRANE
CRUEN MATE
CRUE ANTE
E RCEG STIPE
ERCEC JERKO
ERCEC JVE
ERCEC IVE
ERCEC 802:0
ERCEC MATE
MRKOVlC STIPE

MRKOVIC FJLIP
STA. CJ BOZO
STA CJC JAKOV
STANCIC JOSO
STANCIC A TE
STANC f ANTE
VAR I CA !KOLA
VARN lCA .802.0
PERKOV l PAJO
PERKOVJC ANTE
PERKOVLC lVAN
PERKOVJ C DANE
MRDE.A ANTE
JAKEUC JADRE
PRAZEN ANTE
RAKIC JURE

ZRTVE FAISTICKOC TERORA

STA CIC JAKOV
STANCIC PAKO
VAR1\1CA lME
PRILIKOM PROSLAVE 20.GOD i J ICE
USTANKA POSTAVILA MJESNA
ORGA lZACIJA SBt\OR SLIV O
27. SRPNJA 1961. GOD.

Spo111c11ik se 11alm.i 11 wmom mjes111, s d es11e strt111e ce.\ll.!, "" paclimmw

brdll w.rne11og b orcwo111 s1111wm. llis ille je 400 c111 i iril1e 390 c111.

Spo111e11ik je i~\ledt!il 1 obliku riva raz.11okrllkn 1rokt11a 1:; kt11111!110-beto

5ke ko11stmkcije. U qed ii, i je ploa 70 x 120 c111 od bijelog IJrtlt-kog bruk 111 i:
kc1111c1w 11a kojo/ !ili 11kle'iaw i11ie1a pogi11t1/i/1 boraca i ~ 1 tma /a!.is1ik q
terora .) pe10krako111 ::i11..:zdo111 i<.nad.
Do IJetcm.\kog platoa <ipomenika vodi 7 slcpc111ca. Oko 'POllle11tk ji!
ogrado11 a izmedu ~ida i beton'ikog pla1ot1 1c pros1or a>afle11 cvijecem .
zic/

350

rn tel1t!::110111

Slh no se nat.vi na oko 2 kHomctra sjeveroistono od icl jcznikc sta

nicc PcrJ,.ovi, odnosno na oko 20 kilometara jugoistona od Sibcnika. nn cc:.li
lol,.alnog .macnja ibcnik - n :milo - Perkovic
Knko '>C n..i pomeniJ,.u u Slhnu, osim im"na poginulih boraca rodcnil1
u Sh,nu. nal<llC i imena poginulih boraca roclenih u Pcrko\'ic'.u i itnu Donjem,
to JC ncoplv>dno dati osnovue podatke za pod uil' sada'n jc1:, nijc-.nu'.! H.lru
1.cnja boraca ~OR-a Pcrkm i koje obuhHla Slirno Pcrl,.o\i, Sitno Donj..:
i GornJc Mra\ nice.
'\crosrcdna bli1ina /ci je1.nikc stanice Pcrkovi te J,.ontakli i rad p<>
jedinih ... 1uJbenika nn 1cljc1nici inae <;impa uzcra i od KPJ ve obulwacenih
orgnn11.irn111m rat.lom. doprinijeli <;U da se. u predr:1tr101 Jul!ol:n iii :. ideja
ma nar cdnol! radmkog pokreta uooznaju mnogi slano\ nici O\Og podruja
meu kojima je onih koti se prikliut'uju O\'Om pokretu.
Knpilulacijom stnrc Jugo lavijc. ovim podrujem prol::ui granica i11m
du marionctsh i kvislinh.<. NDll i It alije, ~to 1a po'ilJethcu ima jaJ,.u propa
gandu i jednih i d1 ugih na stanovnitvo. to\ic, vlasti 0 1I u nekim ovirn
mjcstimu vre mobili1aciju sposobni h mu.karnca li svoje vojne jedinice.
l porcd ovakve si1uucij1.: i njenih negativni h pO!>lh:dica, narod ovog podruj<1
sve se vie orrcd jcl iuje za t\OP.
Prvi mjesni naroclnoo lobodil aki odbori n:\ ovom podru.iu osnivaju
se ve u 1942. godin i u Mrarnic1, Snnu Donjem i Gornjem i PcrkO\ iu. l\ktivi
SKOJ-a takoer djeluju u PLrko' iu, Slh'llu i u Mra\ nici od 19i2. godine.
U O\'Om kraju 1adrzmaju ~e poHcmcno i jedinice NOV. O\ uda prol:uc

kanali i veze od primorja prema unuu-anioMi.

Kada je poet kom kolovoza 19..J I. godine o novan Pr' i !>ibcn-.ki parti
zansk1 odred, li nje!?O\ u s::io,tavu se nal:\/i i jedan borne rodom iL. Sli\ na, omi a
Jinac - me arski radnik
ipc 'ta11ctc, koji je poginuu 18. kolO\'OLa 1941
godine kod D1 nisa u borbi prnth talijanskog okupatoru.
Pojedinci odlaze u jedinice OV u toku 1942. godine. j1dna grupa
1943. godine, a do ma O\nijt>g o<.llaka clola1i u moment u karitulac1
je Italije u rujnu 1943. i h.rajlm 194..J. godine u 'rijcmc o lobotknja O\'C'lg

poetkom
podruja.

U toku NOBa Slivno 1e dalu ~I. Sitno Go1 nje 63, a Mra\nicc 24 borca.
(Zn ostnla mjesta nema podataka).
Ovu podruje je u toku OR-a imalo 45 pop-inulih boraca (Slivno 23,
Sitno Donje 3, Sitno GfJrnjc 8, M ravnica 7 i Pcrko\i 4) i 22 i.1 l\C fa:>istikog
terora (Slivno 3. Sitno Gornje 2 i Mravnica 17).

351

S POM E

- PL OC A

SRJMA - (bi\ a zgrada o novne kole)

U IAIODNO OSLOBOD IL4Cl: OJ BO Rll

IS41 - 1'45
PltOTlf TALIJUSICOC I IJEft4lO t ZlYOJEV~A
DALI SU SVOJE tlVOTE
8 O R C I:
TJltl"llt A TULeY

c11ro
flI
L
A.l.IA aetrLJA

.lll(O l'AKO

O~D

lA
Pc iuT
ATUL-' P&TltOYIC

~ITA

aeCLJA
aau1L16
f JCKOILa aCLlt
f.ISA AUILIC

TI l&OZA

aall

ILAYIO I KROllA
~
&TE YLAMOV

n11 .1Lc1"
KllAI'

r111:111 ru
TEL. Rl.IAT

'"f'""'

1.1aT
PA K 111.UT
lrOICO

IJt.T
0

ANTI: f'Az 1 v
81. \ t
10

ILAYO l'ASKO"

CA atrlOZA
.1eao t1tOZA

MILIVOJ lkO'lA

"'Lt: 11 1t oz

.L1to

aT'
li.At VL.AMG
OtlTa L.t.Nl'f
I VA_ L"'

teo

. .
ZRTVI: F'AlllTICKOC TERORA
.

Jll TC R&l.J>.
'"T UL l:R llEL IC
IT AI A J Ur.'l. ilU
HtN ft lK IC UR I A1t
KRd ''I l\UR C 4R
'N 7 t

lltlOZA

tMULD fLAllDf

C MIJ i\T

N TC T. ttlJ >. T

"""'

.: 11:ie IJ" T
""""

U IJAT

IAIUO IUJT

""T i: lllJ.\ T
Pft.1.GUTlll .ic ftD'!A
.f IH >. IC A'" PA Sk 0 V

IATA H.AttO V
1. ., tiOV
'

Sl&1.l PiLllU 2A SLOBODU

S&VEZ 8.1.0.R.SRattE 1, 5~ .

352

AROD lQOSLOBODILACKOJ BORBI

1941 -

19~5

PROTIV TALIJANSKOG 1 NJEMACKOG

DALI SU SVOJE 2IVOTE

ZAVOTEVAA

BORCT
J ERKO PAS KOV
TJElM I R A TULOV
Si.A VO PASKOV
ROKO Cl.JKROV
IVAN PESUT
MARKO CULAR
MARIJA GRBEUA
A TULA PETKOVlC
PETAR GRBEUA
A TE SKROZA
DA lCA SKROZA
CRGO CRUBEUC
JOSO SKROZA
VJEKOSLAV GRUBELIC
MJLIVOJ SKROZA
VJERA CRUBELTC
VlTOMIR JURLEKA
MILKA SKROZA
SLAVKO SKROZA
BARE KURSAR
SPIRO SKROZA
FEDER IK KURSAR
ANTE M. VLAHOV
ANTE l. MIJAT
ANTE R. VLAITOV
MARIJAN MTJAT
BLA:l VLA llOV
PAKO MIJAT
CVCTA VLAl LOV
ROKO MlJAT
JVA VLAHOV
ANTE PAKOV
BOZO SKROZA
BLAZ PASKOV
ROMULD VLAHOV
2RTVE FASISTICKOG TERORA
KRSTE GRBEUA
KRESO MUAT
tvlARA MIJAT
A TULA GRUBELTC
MARKO MIJAT
STA A JURLEKA
H ENRIK KURSAR
MATE MIJAT
KR l:lA1 KURSAR
DRAGUTI N SKROZA
ANTE C. MIJAT
SlMAKA PASKOV
KATA VLAIIOV
ANTE T . MJJAT
MILKA Vl..AHOV
SLAVA PALTMA ZA SLOBODU
SAVEZ B. N. O. R. SRIME 1959.

Ploa 95 ,\'. 140 c111 je od bijelog bra kog b111 fo11og kllmena s tcksrom
Hp1.sm1i111 11re;:m11111 1i.ska11i111 s/01,ima crve110 obojc11i111. Po.stavljc11a je na dvije:
kam c11c bijele ko11:.olice, a bl!to:skom 11t1som ve;:a11a za proelje z.grade.

23

P0\1(.'llCI RE\'OLUCU E

353

Uoi rala Srima. na is Loime nom pol uot oiu, bilo je na e lje preteno poljopriHednih domacinc:la\a. Tada ji! oko 250 mjetana ii,jclo u pedesetak
kuca i kucica. ivjeli su beL andara i pandura.

Ma1 ino mjes to ovom selu bila je epurina. Naime, poe tkom 19. stoepurinjani Skrozc, Vlahovi, Mijati i P::iko' i prvi su naselili po luotok.
Admin1slralivno Srima je pnpadola opcmi Zlarin.
lje<l

Fra11e Kursar, lan KPJ od 1932, osno,ao je pnu partijsku eliju u

Scpurini jo' 1937. Ta injenica imala je prcsucion utjecaj na razvoj napredne
omladine i u Srimi. Aprilske drama1inc dogaaje 1941. ovdje napredni mjc.
tani doek uju organizirani u tri partij kc ccli jl' s Mjco,nim komitetom KPJ na
elu. Zahvaljujui tome, komulllsti i skoje\'ci Srime u danima rasula s ta re
1ugoslovcnske vojske, u~inili su sve to su mogli: otetili su sva postrojenja u
Kanalu \'. AnLc, akup11i su 70 pu"aka, 3 pu komitraljeza i 1 avionski mitra
ljez, Le vie sanduka municije i ruruh bombi.

15. srpn ja 194 1. S1ima je S\a na nogama. 51'."Upa a drugovima a

U!=.tanici iz S1imc na poziv Pa rti je, njih 30, o rganiLi raju prvu oruanu
formaci ju za borbu proli\ okuputorn i domaih izdaj11ika. S obzirom na ovak
vo slanje l\ ari, n i je l uaJnO dolo do pn c onuanc akcije na talijan ku
[:isistiku patrolu , i to nou i1mcu 23. i 26. list0pada 1941. Pot rebno je u
vezi s tim napomenuti: od osmorice s t rijelJan ih iz Srime 29. listopada 194 L.
kod hangara u Vodicama, ccl\ onca u bili llano\ i Partije, d\'oj1ca l nno,1
' KOJa, a d\ ojica simpauzcri KPJ . Mcdu1im, La teka ne rea koja je zadesila
Srimu nije ni jednog Lrl'nutka pokolebala njene s ta novnike da ustraj u do
kraja 11 borbi proti\' fasi~tilkog okupatora i doma ih izdajnika.
Ve

Pnia.

U prvoj grnpi us tanika - dobrovoljaca sa ibenskog podruja i s

ovog te rena mnogi !>U oti!.11 u Liku -.rcdinom studenoga 1941. JL Srime su
otila trojica. U ostalim \Cim ili manjim grupama koje su se povremeno
prebacivale u unutra'njoc;t zem lje. ovisno o na1astanju parti7.an kih narodnoos lobodilakih sn:i~m. iz Srimc je nadalje o ti lo 68 drugova i 20 drugarica.
a Srimi nalaze sigurno t ilegalci sa Prvita i Zlarina. Od 1941. tu ji!
najprije sjedi te Scktorskog komiteta KPH a zntim Komiteta KPH, SKOJ-a,
IOO-a i AFZ ui. opcinu Zlann. Preko nmc ide s talna \CUI La ibenik, Zla1iu
i Pn ic. Od srpnja 1942. na Srimi je s tul111 partizam ki punkl.
Rauna se da je Srima do poetka oujko 1943. dalo gatom sve to Je
imala i mogla d:Hi 1.a pokn.:L i bQrbu. Dal um 9. oujku 1943. oznaio je poetak
kraja Srime. To se pripisuj'- doiradaju kada je Srima do/.i\'jcla najprije .lcstoko bombardiranje i7 zraka a 1.atim a rtiljerije iz Prvia, ibenika i Vodica.
Srimu je trebalo spali ti do L<!mclja. U po hodu ra1s t ik ih pljaka a i palikun,
13. o.lujka nestaje i posJjcc.Jnjeg doma toga u lanikog mjesta. Od tada rima
postaje pusto 1.gariste s oslacima oaalih t r~cih golih zidina. Ono to nije
moglo u narodnu vojsku pobjegla je u s usjedne Vodice. Tomo ih je doekao
oku pa to r, mnoge p1ikupio bez obzira na dob i c;pol te internirao na Mo lar.
Osamnacstoricu je Specijalni faistiki sud, na proc~u 28. lipnJa iste godine,
osudio na ukupno ll4 godina 1obije.

Ali Srima i n jeno podruje ne O:!>laju bez p::utizanskih jedinica, koje

po\-rcmcno izvode akcije i kal.n java ju lais lil~;: ubojice, p l jakae i palikue.
Nakon uspjeno izvedene akcijt. 9. Lipnja 1943. od strane 1. bataljona SDPCJ.
354

talqanski okupator pol-.uvl\ a da u Srimi u<:>po ... 1avi i -.1alni ~arnizun, rncdulim.
u tome ga prct.:~\\'a II bntaljon istog odreda ko1i nou 23 2-t. l-.olorn1a 19-t}.
nanu\i okupa tona ozbiljne gubitke i konano :.pr'1tava dn Snmo, sp;,il jcna i
bcl' ::.tanomika, po prva put u toku :\OR-a dobije ~alnog okupator::.k 1~
tu\.ira.

nma je golo\ o s\ c godine rata bila na uchru okupatora J..rvncnc

ck"pcd1cqc okup:uo:a palile '-li i .anlc, ali na ... u mo~lc una\tati cvrst i m.po1'.olcblJt\t .i1rnlJ U\O!! kraja nadomak Vodica i Sibcnika.
nula

S\'aki pl!li tanO\nik. Srime dao je hot

u :.pomcn-plocu.

~l

::.lobodu. l\jihou imena uti:.

~u

355

S P OMEN I K
SR IMA

356

Spa,ajte,
drugo\ i, lii;e ...
Ko \'am mir
oduzeti c;mijc?
Ustacemo,
bajonete
najei:hi
na prvu zapO\ je l :
Naprijed !
Ovdje lezi
8 boraca N. O. B.
1941 - 1945. god.

Spume111k, 100 ( 2/() cm, 11alazi se s de.rne '\/rtme Jadra11\ke magistrale,

na pol.Jv1111 p11ta $il1e11ik - \ odice, predio Sn111.ska lukva, tt malu111 hdtt~c11om
i ogrcult!110111 pro~toru wsadenom cvijece111, i':.rralh11 od '> ll'OJ! fasadnog kami!
11a. \'a ft1~ad11i km11tm postnvl1c1ie $li 2 r>lvte od bijelog br<u' kor: ka111cm1,

45 \ 30 cm i 50 \ 27 cm, s tekstom ispisa11i111 11re:.m1i111 pfsm1i111 !>lovi111a crve

110111 bujo111.

Na spu111c11ik11 je reljef11a pewkraka <,\ije;:da sa srpom i tekiem.

o,o JC obiljci1e njcdnikc grobnice osmorice bornca i irlava foisli~

kog tc1 ora. T e<11111r<4 Ani 11/011a, 1\11/ e Pa/ade, A11te Skalabrma, Blata V la/10\'CI,

Kr.,11.. Grbe!Jt:, Stane Jurleka, .\1arka Cu/ara i

Bla~a

Pasko\a.

Iza~'

:.tkue od O \ ih 1m~na koja. i~tina . nisu uti-.nuta na :.pomen-grobnic11

(na magi'>ll ali na S rimi blilu Srim kc lokve) prbutan je nepisani potre ni
roman
Okupalur je :.1ja..,ct puta nasrtao na Srimu i njene bunto\'nc srnno\nikc,
naroito r>d formiranja rnmorskog bataljona koji je nn 0\0111 terenu kao
komplc1na jedinica doti\ io s\ojc prvo vatreno kr'.tcnje.
Te,11111r '11111lm bio ji.' u O\'hm bataljonu polilicki <.h:lcgat \'Oda. On je u
borbi poginuo, ipod Gospe rimske u pred jelu Dobrog doca. 8. pn> inca
1942. r... tog dana, 1'.1 .\t e Gn:IJc!lja akLivisl NO Pa ubijen je u J uratOVOJ IC'dini
nedaleko od Srime. Fais ti prcd\odeni izdajnikom, nisu :.c u'itniavnh .ld
110<..ina iako u Krstu na~li kod kue. On je bio otac trojice boraca narodno
o lobodilackc \oj-;kc. A111c Palatlt1, lan KPJ od 1941 , njegov imenjnk Skt1lt1fi11, la.n KPJ od 1941, i Bla:. \l/ahol', lan KPJ od 1937, bili su 1rlvc iulaic
jednog mjdtanina , kukm ice. Opkoljeni bpud Ocl cv ih :.I onova jaim snaganio
okupatora i domaih izdajnika, odbhi da i.c predaju, pali su junaki. Bilo je
to 12. Lnl\n1a 1943.
0-.iale tri\~ l.i-.1-.tiC:.kog terora koje smo -.pomcnuli pale u od 1-rva\c
ruke fai;i'itu poput tisucc i Lisuce drugih ne\'lnih irtava: Srnrra Jurleka od
faisti<. kc ~\\i jaci je nn S rimi 9. o2ujka, a Bici~ Pa:; J..O\' i Marko Cular 12. travnja
1943. ln 1.:I ja ni -.lt u Ro!-.iC.:..:vim Duhrarnma.
Poc;lijc olohodcnja poc;mrtni ostaci palih drugo\'a i drugarica prenijeli
su u 1.a1cdniku grobnicu poreci Jadranske magistrale, nedaleko od Srimsk"
fOf...\'C.

357

S P O ~ E~ lK

SRlMA

358

A OVOM MJESTU USTAN lCKE SRIME 12. 01UJKA 1943. GOD.

IZDAJOM SU OTKRIVE I NAKO N IIEROJSKOG OTPORA OD
TALIJA SKOG FAJSTICKOG OKUPATORA ZVJERSK I UBIJENI
CLANO I K01ARSKOG KOMITETA KPH - BlOGRAO
STAMPALIJA DA1 lLO - SEKRETAR
BURCUL RADE
COLIC VlCE
MIKAS VJEKOSLAV
RUKOVODIOCI I POLITICKI RADNICI OP VODICA
BIRIN A TE
MARA IVA
CRLJE AK IVANKA
PANJA LUJA
GRGU R EV ILI KA
PRUAN JLINKA
VLAHOV LUJA
NAROD OPCTNA BTOGRAD . IBEN IKA J ZADRA
29. S T UDENOG 1973. GOD.
NA VJECN l SPOMEN POSTAVI

Spo111e11ik se nalazi na predjelu A11grif.0110, 11eposrecl110 uz cestu Sri111aSibcP1ik, s 11je11e lijt!vc stua11e, na udaljenosti 2 k111 od Sri111e.
lzgralle11 1e O<I pra110~ Njelog k11lira u obliku elipse 565 t 55 cm i po
sta\ljc11 11a ka111e111 pi<lto. Do spomenika 1ode d111je ka111e11e stepe11i ce. Na
pfatOll Se nalazi posto/je 3J0 X 270 cm, i":rae110 takoer Od pranog bije/O~
kulira, 1w koje je postavlje11 sam spomenik.
Ispred postol1a i spomenika je aleja 310 .\ 3(10 cm za cvijee. Po1rl1
spomt:11ika je rclje/11a 4\ije:da petokraka s buktin10111, a po sre<ii11i je uk0/11
po11irt111a plola 95 x 72 cm izraena od sfroi: mramora. Tekst na ploi j1;
i.spisa11 ti~kt1111111 urc:a111111 slovima bijelo oboje11i111.
Autor spomenika je akademski kipar Ante Despot iz Sibe11ika.

Zamah narodnoostobodilakog pokreta u

naroilo, izmeu pocLka .lime i proljea 1942-

jcvcrnoj Dalmaciji biljei se,

1943. Primorski pojas od ibe

nika do Zadra meta je partizanskih akcija i l ive aktivnosli organiwcijt"

NOP-a.

Ta lijanskim o"upalonma talna siluacija ometala je planove tolalnc

okupacije i ovog ti i jela Dalnmcijc i provoden je fo~islike s lrahovladc, terora
1 progona.
toga su oni krajem Lime l 943, odnosno nadomak proljea Lrcc
u~tanikc godine poku~ali jr.kim snagama iz\'rili -.nainu ofcn1.ivu na parli
mn kc snage. Rauna se da ic u toj ofenzivi sudjcJuvulo oko L0.000 lalijnnskih
vojnika i jedinica t.l\. antikomunistike milicije. Oflmiva je bila usmjere'la
na teritorij Vodica s namjerom da se "onano obrauna s primorskim parli
zan kim snagama "ojc u do t.ada dosta u pjcno djelovale na tome podruju
po,cwjuci teritorij pnmorjr. s unuLrano'u. Ofcn1.iva je poela 7. i trajala
je sve do 23. ol.ujka 1943.
359

"Jadmofot neprijaLcljs kc snage, sasvim rai.uml jivo, potisnu le Sli pri

vremeno paniznnskc nage. UntLava1ui S\'e ono ~to je moglo po lui.iLi parl1zani.k1m jcdinic::ima i NOP-u, oni su pred sobom postikivali i neborako sta
novni~l \o, terenske radnike, unitav:iU punktov~ i i.klonita.
Ofcnzl\ nim naletom neprijatelja biJa je L.alwacna i J?rupa lano\.1
KoLarkog komiteta ~PH Biograd nm, koja je trebala 13. oujka stii li
1~clak Sa1;a Kotcl ji na pr imotens ki teren, na okmmu konfcr~nciju KPll
1..a sjc\crnu Dalmnciju. Spomenuta grupa sLieJn je na punkt vod1ldh partizana
koji e nnl:nio u predjelu Lea, svega Lri kilometra od Vodica. Kako je vludaln i.e toka olcn,d\'a nepr1 jatelja, drugo\ i iz Riot>rada n m morali su SL
zaddmi na vodikom terenu jer im u novonac;Laloj situaciji nije bilo mogu.:
nastaviti put nn pri111otenski teren, na Z."\kazanu kon(crcnciju
Ujutro, 12. oujka, ncgJjc oko 10 sati , iz pravca Vodica i Okita primijee n je pokret neprijatelja u pravcu Lea. U tak\Oj ituaciji bilo je odlul'cnc
da e drug.ovi i1. Oi(.l~raua (rjih ctvvrica) c;a jo cle'>cloricom Ml vodikog te1emu probiju u prnvcu Sa ime i Lu smjeste i sklone u bunker.
Ncpri1a1clj je sa svih Mrana n::istupao prema purtizanskim punklovim::i.
Za nesreu on je zn vodie imao izda jnjke , koji ~u tnali poloi:ai portiznnskih
sklonita i punktova na lcrl!nu Vodica. Srimc i okolice. Sasvim razumljive.i,
ubrzo je, UL pomo izdajnika Tome Skrozc, dolo do olkrivanja sklonita
biogradskih i vodikih rercnskih radnika.
Dramatian je bio okraj nadmonog ncprijotcljtl i 14-orice par1izann .
medu kojima su bilo i dva maloljetnika.
Otkm cni druf!ovi i drugarice radije su i1.abrali sigurnu smrt u juno
kom otporu nego kukaviku predaju Svjesni s\'oga he1izloznog poloaja,
1.atccni u sklonbtu pruali su otpor faistima nz pjesmu:
Crne horde nas ne plae, kn he ro ja u nam vri,
Mi ne damo zemlje na..; cin je gazi! faii.ti .
Drugovi i1 Biotrrada braruli su ulaz u sklonite dok su drugarice, meu
kojima je bilo lanova Mjesnog i Opinskog komiLeta KPH Vodice, palill!
arhh u i povjerljivi materijal. Drugovi su imali S\cga den!l pitolja i deseta le
runih bombi.
Nakon <hosatnog otpora i kad se munkijo primaklo krnju, 1ajcdniki
e dogoH1raju da svi iziu i da u pokuaju bijcfm rra.le i.pai.. Dmg \l ice Colic
to pn i pokua\ a, ali O!.la je pokocn nedaleko od sklonita.
Fnisri su rristupili muenju mukaraca naoigled dru~arica, pokua
vajui no toj na m da neke od prisutnih privole na kuJ,aviluk. Danilo Slom
pt1lij11. sekretara Kotari.kog komitctn KPH Biogrnd n/m, Vjeka \1ikasa i Bam
Burula, lanove Kotnrskog komiteta i 411/u Biri11a iz Vodica faisti su odmn li
odveli u stranu i naoigled drugarica slrijcljali Druga1 icc su osLalc tvrde i
ncpokorcnc. llrabro su podnijele mrt svojih drugo,a . Kada je na njih doao
red zo likvidaciju, drugarica /linka Grgurev pokuala je pobjei, ali nijc
uspjela. To je i.rcom u~pjclo samo drugarici J\11tici Spiri.
Nou 13 14. oiujka drugo\ i sa Srime ahrani li su 5 drueo\a i 6 drugarica u isLoj ogradi gdje. su i ubijeni. Poslije o lobocnja njiho\i posmrtni
ostaci su prenijeli u grob sagraen uz Luristiku ct.>:.Lu, I km sjc\ crno od
Angriova, a zatim u zajedniku grobrucu u Voilicama, odnosno u Biogradu
na moru.

360

S P OM E
TIJ ES O

- P L O CA

COOll 1941 USU SU fASISTttKI OICUPATOlll I U

MASE lllESTO S A"IER" DA MAS ZAUVIJ[IC POQ08E MARDO
DVOC: ltl[STA Hll&BllO SE ODUPQD OKIJPATORSKOj SILI I
~E SE POKOLEBAO USPlllCOS TEROllU 11ASOVHl11 HAPE~A
IHTE~IUtljlt1A I IWCEllPllA VEC SE KAD JEDA PR!DW110
ZAIE~CKOJ BORBI SVIH IUCOSLAVfSKIH AIX>DA
U CETVORQC;OOISMIOI BOIH!I UCESTVOVALO 1E 408 BOIUCA
00 ICOllH ~ 108 JUtUCIU PALO U 80RBAl1A 01LIE11 tlASE DOMOVlt4E
U ZMAIC ZAHVALMOSTI PAUt1 t11ETAHlt1A A lA TllAlt* SPOntM
MA tnlE I SUYME DAME 1408-t. OVU PlOCU POSTAVI
'lJ VI 10 ~SttA lC:AltlACIA SUBHOR- -SIC>

GODINE 1941 USLL SU FASI STTCKT OKUPATORI I U

ASS l\i1JESTO S NAMJEROM DA NAS ZAUV IJEK POROBE. AROD
OVOGA MJ ESTA HRABRO SE ODUPRO OKUPATORS KOJ SlLl J
IJ E SE POKOLE.B \ O U PRKOS T ERORU. M \ SOVNIM ll APSEI\JJ MA
INTER l RANJLMA I MUCENJIMA VEC SE KAO J EDA PRIDR UZIO
ZAJ EDNICKOJ BORBI S VJH J UGOSLAVE SKl ll NARODA.
U CETVEROGOD IS JOJ BORBI UCESTVOVA LO JE 408 BORACA
OD KOJIH J E 108 J UNACKT PALO U BORBAMA DlUEM NASE DOMOV I NE.
U ZNAK ZAll VALNOSTl PALIM MJESTAN IMA A ZA TRAJ 1 S POMEN
NA TE KE l LAVl'.: E DAN E .t>.OB-E. OVU PLOCU POSTAV I
27. Vll 1970. MJESNA ORGAN IZAClJA SUBNOR-A TIJESNO

Spomc11-nloa 160 .\ 80 cn postuvljcua je 11a :gradu b ive opcinc Tije!.110.

Le!i 11a tlv1e111a kamcmm ko11:.olama ukrae11i111 orm1111c11tiko111. Na 11je11011
f.!Ornjcm di1elu je kamuw kon:.ula, dr-=.i .1e 120 c111, ukra.fo11a or1w111e111 1kom po
srcdi111 koje je, u ka111e11u tskli!.)ana, ;:.vije:da petokraka. Tekst 11a ploi JC
ispisc111 11rezm1im tl\kaui m ,1oii111a nbojenim c ruom bo10111.

361

Tijesno, idilino mje to no otoku Murtcru, poslalo je jo poetkom

19. sLoljca admmi lralirni centar opine koja je obuhvaala S\'a mjesta na
spomenutom oloku, le Pirornc i Tribunj. U drugoj polovini tog toljca ono
je ve imalo S\ e javne iostiluci je.
Uoi drugog svjclskog rata Tije no je brojilo oko 2200 stanovnika koji
su se u 'cini, oko 90 o, bo\'ili poljoprivredom. l: njemu se kao opinskom
centru, polako raz\'ijalo i tnovnbl\O. Po,eanjem broja ino' nit\a, sa stal
nim mjesenim prihodom, nz\'ijala se trgovino i usluno zanatstvo.
Oval.va "LruklUra stanorniL\'a uvjetovala je i politiku polarizaciju.
Naime. iroma~ni slojevi (uglavnom teaci) le ribori i si tne wnatlijc, prihva
ati su politiku HSS-a, dol. su ;;c ostali opredijelili 1a reimsku politiku
Pojai:ana akti' nost politikih stranaka i udru1.cnja dos1i1e kulminatiju 193'\,
uoi i poslije pcLomajskih izbora. Opo1.icijtl se prlma rc1imu wc vie osjea
kao organizirana struja, i to s oitim krelonjem ulijevo. St:rno\niLvo se
pomalo orijentira no klasnu borbu jer U\ ida da je obespravljcno i da ic
potrebno zajedniki <l jelova I i, kako protiv rc/imu tako I protiv 1elcnalva
kullurne zaostalosLi i politikog sljepilo. aprcdrij1, lijc\O orijentirani dio
lan stva ll SS-a, okupl jcn oko Rokrt Frkia S1111i11a (ro. 1908.) poinje djelovali preko Seljnke sloge. Osniva se ja' na ilaonica, pj evai.i zbor i poslie
vela ki utjecaj u glazbenom dnit vu Hartit. Radi suzbijanja zt'lcnast\a Lrgovaca, koji su teoke uvalili u velike dugove i potpuno ih osirom~ili, osniva
se i Go'>podarska sloga. a posljednjim opinskim i1.borimn 1.a naelnil.:a
opine Ti jcsno izabran je komuni'> I iz Beline, Nikula Skeviu.
Prinudna naplata zelcn~kih dugom 1 ncpra\'l.~dnog pore1a izazvala j~
pni organizir:im otpor i dcmonslracijc u kojima je dolo do upotrebe vatrenog oruja nu goloruko s tano\ nl~lvo, kojom prilikom su d"a mjetana ranjena.
Na poticaj komunista iz Beline. I.rajem 1939. pokree se i organizir:i
Lhla prijatelja SSSR-a ko,1u je 7.a pa1 dana potpi;;alo 80 omladinaca. Potpis
nici Liste mogu se smat1ati jezgrom OP-a u prvim danima ustanka.
Kapitulacija stare Jugoslavije Tijesno je doekalo bez organizacije K?
i SKOJ-a. Meutim , ubrzo komunisti i1 Beline, Tribunja i Vodica usposuwljaju kontakt s istaknutijim drugovima, Rokom Frk1em i Nikolom Olil'arijem,
koji ve krajem lipnja 1941. organiziraju sastanak liJC\'O orijentiranih predstn
mika HSS-a i pred lavnika Sokola o potrebi uj1.:dinjcnja svih rodoljuba 1:1
borbu protiv okupatora. Ovom prilikrJm osnO\ nn je Odbor narodne pomoi koji c krajem 19-H , zbog S\'ojc ncefikosnosli, reorganizira i gubi karakter prcds ,avnika stranaka. Po svom karakteru i fwikcijama rcorganizirani odbor poM:l
je pr\'a klica 'lasti i pretea prvog \ ljc'-nog 00 Tijesno koji je formiran ~
listopadu 1942.
Pasi\'iziranje i nespremno t lan o"a bi\ ~ih graanski h tranaka 1..a provoenje programa NOP-a uputilo je rukovodstvo NOP-a da vie pajlje pokloni
radu s omlacLinom. Krojem srpnja 1941. drug Roko Frki ljutac
grupori1
omladinaca, usred b1jl.'la dana za 'rijeme ruka okupatorskih vojnika, iznio
je iz potkrovlja opi n ske zgrade 9 puaka, 2 pukom ilraljcza i 6000 puanih
metaka. U kolovozu se form1ra organizacija SKOJ-a od 8 lano\'a. Pored la
no,a SKOJ-a, ,e ima oko 30 omladinaca obuh\'aceni h radom i na iju .;e
akt h noi.1 ubudue moglo raunati. Krajem 1941. rormira se prva paitijska
elija za Tijesno i Jezera.

362

NOP je u Tijcsnome poc;taJaO S\'e aktivniji. Organi1ira se c;akupljan ~

materijalne pomoi, pbanje parola, iznoenje on.uja, ruenje PTT linija i s!.
U lipnju 1942. formira se Savez m lade g<>neraci jc. U drugoj polo\'ini iMc
godine o nirn se i organiLacija AFZ-a. U lipnju 1942. osnovami je pna organizacija KP u Tijesnu i ji JI. sekretar drug Ljutac. Mjeseca rujna organa1uc1ja SKOJ-a je ve narasla na 38 lanova. OP je bio i osjccao se u svak oj
kui, u srnkoj porodici.
Talijanski c' .1pator, koji je u mjc tu imao gami1on od 200 vojnikn,
podu1imao je od pOl'tka miere prisile i odmutll.. Pn a hapi;enJa je izH' 10
vcc u kolovozu P~ I . a kasnije to ji: bilo sve ~e i maso, nije u.t interniranje
uhapenih u lo!!orc. Alt, sve te mjere represalija nisu slomile borbeni duh
Tjesnjanaca koji su sa jo~ jaom Yoljom , suda S\ i, ene i djeca, rudili za NOP,
od luni da se bore do komine pobjede.
Prvi ilega lci nnputaju mjesto ve u kolo,ozu 194 1. a pn i borci ocl l:u.c
u partl1.ane, u Llku, poctkom 1942. Do kraja 1942. Tije no je dnlo 30 boraca,
3 u 1943. odlazak nO\'th boiacn bio je S\C masoYniji. Tijesno je imulo 408
sudio11ika NORa i onc 1 ja li s 1i ke revolucije od kojih J 11 nije doe kal o dun
slobode w koju u se tako nesebi no borili i rtvovali .

363

S POME N IK
TUES O

J11A Llil PflY(llllllACA

TJEHJANI POOI U

WIEN rutu
UZIAK DAHA USTAllA
13/Vlll ~~+1
11.1.D.5.B. N.D.R.
OVU

13/Vll I 19~9

..'
'\ .
364

NA LOGOR PRVOBORACA
TJENJANT PODI2.U
OVU SPOME PLOC U
U Z AK DANA USTAl KA
13/Vlll 1941
MJ O. S. B.
. O. R.
13fVIII 1949

Spom'-'nik se nalazi 11 zaseoku J\ti11j, na oko 4 km od Tijl!ma, ~ desne.

prema Sihe11ik11.

~ t rane cc\tl!

Va beto11~ko postolje je po~tavljen spomenik tt obliku patct1ori11c

~" <ipomw-pluo111 na kojoj je tekst i'pi~a11 11rc::"'1i111 t1s/...a11i111 <;lcwima oho1c11im crnom lmjn111. Obrub ploe je iZl'C!Clw u oblik11 vijcn('"
iji krajc.l'i pri M/1110111 1rlw wvda11aj11 11 betonski krttl! 11<1 kojc111 je :.1ijl!zdn
petokraka MI s1 pm11 i c.\ kic.'e111. Obmbi 1ije11ac i <.l'iie:d" petokrakt1 s11 oboje11i cne110111, a srp i Cckic. z/"1110111 l1ojo111.

100 x 78 .\ 38 cm

Zaselak h inj bio je prvo stjecite ilcgalaca, buraco-usrnniko 1941. Zbo~

rclntj, ne sigurno~ i i prikladnih veza bili su s tvore ni svi U\ jeli da se rcali~irn
dircktiHl Sektor!.ko~ komitlla KPH Vodice da se u I\ inju, u lipnju 1942
formira pn1 li~nki punkt Tijesno. (Datum na pl oi nije <.lan formirani:i
punkta, \'c dan pn og sastanka erupt. bornca u-.1anika iz Tijesna). Partizan I.i
punkt u I\ inju 111ijcn1ao je, O\isno o situaciji, s\ojc sj cdiste. Po\ remcno il'
oio u T jesnjan:.koj Dubrm i i O.wlinama.
Orgamzacija 1>unkl::t im::ila je \diko znaenje ai ra1.voj IOP-a u Tijesnu
Ovdje '>U se prikupi jale ; pri premale grupe boraca a\ o<.lla7.ak u parti1.anc.
od1J.a\ali s::is ianci " grupama i pojedincima, sa l anO\ima Partije, SKOJ-a,
USAOll-a, "n 1cnama. pionu-ima. Ovdje se odvijala cjelokupna politika i
organi1.acijs ka okli\"no:.L NOP-a. Formiranje m punkt~ oniva se i prvi Narodnoosl obodi la ki odbor Tijesno.
U kri1nim situacijama - kada okupa tor pro\'oui vee racije - na
punktu l vinj nala1ili 1,u sigurno sk lonite drugovi sa 1c,rcna Tribunja, Vodica,
Pirovca i Modrnva. Za cijelo vrijeme NOR-a ok upator nije uspio otkri ti
11ijcc.J110 ~k l ocli ; t c i skrovite, a bilo ih je na desetke. Punkl je, s manjim
prc-kidimo. funkcionirao cijelo vrijeme rata. Pre ko njega je prebaeno dosta
oru/ja i municije i hrnnc s obale u Ravne Kota re i Bukovicu, prolo s totin<?
ranjenih i bolesnih boraca, a kasnije i zbjcg za 2:irjc i Vis, a odatle u
lLaliju.

365

S P O M EN- PL OCA
1 IJ E NO

UDY.J JE KLII STANOVAO I

UCID NARODNI HEROJ

IVO LDLA RIBAR-ZA

VRIJEME SVDCi BORAVKA

U .TIJESNOM 1934 i 1935 GOD.
\

.._.....,.._ ...

U OVOJ J E KUCJ STA NOVAO l

UC IO l\AROD I 11[.ROJ
IVO LOLA RrBAR - ZA
VRIJ CME SVOG BORA KA
U TlJESNOM 1934 i 1935 GOD.

Ploa 70 x 45 cm se 11alazi 11 predjelu Gomilica I stok, na i.gradi Tu:.ltm

r;kog odmarali!ta. Izraena je i:. bijelog bme11og kamena, n za fasadu zgrade
je pritvrena sa etiri !clje:11a vijka. U \ 1r lw, po sredini ploe je petokraka
z.vije:.da sa srpom i tek1em. Tekst je ispi.sa11 urewnim tiska11im slovima
obojenim cmom bojom.

Dr / van Ribar, otac Lole i Jurice, bio je prijat<!lj Lavu M acuri pok.
ime iz Tijesn a. Svake eodinc obitel j Macura je ljeto pro, oclilo u Tijei.n11
gdje je posjcdO\'ala lijepu kuu za odmor na moru. U ljeto 1934. i 1935.
obitelj Ribar je, kao gost obitelji Macura, provodila odmor u Tijesnu.

366

1955. clr ll'au Rilwr pono,no dolazi u Tijc no na odmor. Oilo je bilo
da su ga O\'amo do\ clc uspomene otprije rata. Iako je na odmor doao jahtom, on se ne iskrc~wa u fijcsnu \'C u Jezerima i zatim pjeke nastavlja
p111 preko brda Kam\a u pratnji Roka Frkita. pred!>jcdnika NOO opin,
Tijesno. Kad1 je dr Ribar stigao na brdo Kar:\\'n, okrenuo ~c prema Frki 11
rijcima: Dragi Roko, Li e se pitali 1.alo ovuda prola.tim dn bih doao
u Tijcno, kada sam jahtom mogao doi do pn.d samu kuu ? Da, od~o
,orio je Roko E. moj Roko, nasta\'io je dr Ribar. O\ uda ~mo ja, Lolo i
Jurica s maikom prosli 1935. i sada. njihovim Mazama, .i:clim jos jednor)
pro i, jer to '>1gumo 'ie nikada nl!u c. ls1og trenutka potekle su s~e il
oiju dra Ribara.

Go\'orcci o Loli dr Ribar je rekao: Ovdje JC moj Lolo s1vnrao LcmclJC

no\C, dananje omludinc 1 vizionarski sanjao o boljem, pravcdnijcm svijetu,
druL\U!
Narod m j1.;sta T i je no postavljanjem spomen-ploe telio je sauvati
sjcan1e i uc;pomcnu na nnrodnog heroja I vu Lolu Ribara i njcgo\U cijclt1
obitelj.

367

SPOMEt\. - PLOCA
TIJES O

POD RUKOVOD STVOM

DRUGA ROKA FR KI :A - L JUTAC
IZ OV.E KUE t041 GODI NE RUKOVO DILO
SE USTANKOM U MJESTU I OORi.ANI PRVI P \R r
IJ~ l(I SASTANC I NA KOJIMA SU DO NE SENI L A I\
LJ USC I O JACANJU PART IJE I BORBE P llOTIV

O l<UPATORA
U POVODU 26 GODINJICE USTANI~ \. OV U
PLO U POSTAVLJA SAVEZ BORACA ~ O R a

T IJ E: SNO

POD RUKOVODSTVOM
DRUGA ROKA FRKTCA - U UTAC
IZ OVE KUCE 1941. GODT E RUKOVOD ILO
SE USTA KOM U MJESTU 1 ODRZA l PRVI PART
IJSKl SASTANCI NA KOJ IMA SU DONESEN I ZAK
LJ USCI O JAC \NJU PART IJ E 1 BORBE PROTIV
OKU PATORA
U POVOD U 26 GOD lNJlCE USTANKA OVU
PLOCU POSTAV T SAVEZ BORACA
O R-a
TIJES O

T 80 cm i: bijelog brako~ bm ~e1wg ka111e11a, po'ita1/ja11a .:

lnoi 52, 110 1-:Ta11110111 1rs:11. Tek!.t je ispi:;a11 11re;:.w11111 1iskan 11
_.;/01 i111 r1 obo1e11i111 cmo111 bojom.

Plua

100

11a famt/11 kute

368

Roko $ime Frk16 L j utac roen 1908. u Tijesnu, odrastao JC u s iroma noj
obitelji. Nakon naukovanja stolarskog zannla u Velikoj Gorici,
kraj Zagreba, vralio <ic u rodno mjesto i tu otvorio stolan.ku radionicu. Bun
Lovne prirode, u predrat nim godinama je aktivno s11djclO\'nO u politi k om
l\ Olu Tije na. Kao lan HSS-a i glalbenog druL\a Harlic, a zatim i prcJsjednik O\ og dru!;tva, poucno je mjetane da ne placaju porez, s uprot tavljao
se kleriknlcima i frankovc1ma i us mjeraveo lanst\o u 1ranci i u Hart iu "
na kultumo-pros\ je1 nu aktivnos t. Zbog svojih naprednih ideja \ ie puta j \!
pro!!anjan i zloi.tnvl ian od tadanjeg rejma.
cs naes to lanoj

Dolaskom rai ti kog okupatora, Lju1ac se aktivno i organizirano uklj1..

u rad ui OP. U narodu, a posebno kod omladine bio je priznat kao
rukovodilac i organizator otpora protiv Talijana. Krajem 194 1. postao je lan
KPJ . l stc godine [ormir~o je u Tij esnu pr\lu skojcvsku grupu. Parliji.ku
teliju od pet lano\a formirao je sredinom 1942. Tako u doi.La lt: kim uvjclima, oi.Lao je u Ti jc'>nu du stude noga 1942, kad"\ je preao u ilega lnost i
doao na partizans ki punk t l vinj. Od poe ka 1943. je i lan Ko 1ars kog komi
leta KPH ibenik. Na povratku sa sastanka Kotnrskog ko111jLela, 8. vctja(;c
1943, dana kada i.u Talijani poduzeli raciju velikih razmje ra na terenu Bilico.,
Roko je pru7.aju i otpor u neravnopravnoj borbi teko ranje n u noge i da
ne bi pao iv faistimo u ruke, posljednj i me tak je u mjerio u sebe. Budui
da nije odmah umro, Ta lijani s u ga prebacili u ibens ku bolnic u gdje ji!
ubrzo podlegao ranoma.
io

2~

SPO\\ E:O. ICI RCVOLUCIJE

369

POMEKIK
TRIBUNJ

370

U OSLOBODILACKOM RATU
I
NARODNOJ REVOLUCUJ

1941-1945
STOTINU I TRI AEST
SINOVA I KCERI
SLOBODOUUBfVOG TRIBUNJA
DALO JE SVOJE 2.lVOTE
ZA SLOBODU PRAVDU BOUI ZTVOT
SVOJE DOMOVINE
BORCI JUNACI MUCENTCJ
ZNALI SU
KAKO SE DOMOVINA VOLI
rz NJIHOVE KRVI
IZRASLA JE NAA SLOBODA
J UNACKJ M SVOJIM SlNOVlMA T KCERKAMA
20-GODISNJTCT USTANKA NARODA JUGOSLAVIJE
NAROD TRIBUNJA NA VJECNU USPOMENU
16. SRPNJA 1961. GODINE POSTAVI

BORCI IZ 194 1. GODINE

IME A. ALAGA
ANTE I. CVITAN
ANTE P. CVITAN
BOZE S. CV1TAN
IVE 1. CVITAN
IVE . CVITAN
JOSO S. CVLTr\N
JOSO T. FERARA
VICE M. FERARA
JOSO . GAP T
ANTE R. GRUBEUC
IVE J . GRUBELIC
ANTE 1. JABUKA
LUKA A. JAREB
IVE R. JERKIN
NIKOLA r. JUGOV
ANTE S . KRAPNJANOV
ROKE . KRAPNJANOV
KREO R. PERKOV
IKO S. PERKOV

IVE M. POPOV
JAKOV 1. POPOV
KRSTE T. POPOV
MARIJA S. STI PANTCEV
MARKO A. STIPANICEV
JAKOV M. STIPANlCEV
MLADO M. ST I PANlEV
ROKO G. STlPAN ICEV
VJEKOSLAV I. STIPANI( !.V
MAKIJOL J. /\ IN
MARl NKO . ANTIC
ANTE S. TAMPALIJA
MrRKO I. TAMPALIJA
ANTE S. UNJARA
JOSO S. UNJARA
VOJNA A. UNJARA
KARMELO A. UKIC
MIRO N. VULTN
MARKO 2.UTOLIJA

371

BORCI IZ 1942. GODI E

~IME

N. BABUN
DRAGUTIN T. BUTKO
MILE J . BUTKO
ANTE G. CVITA
IV E S. CVlTA
SlME J. CVITAN
RAFAJEL J . DURMANIC
CV ITA F. FERARA
J ELE P. FERARA
JERE N. GRUBELIC
KRSTE G. GRUBEUC
MTRO A. GRUBELIC
STANE A. GRUBELIC
IVE F. JABUKA
STIP E F. JABUKA
ZVONKO N. JAREB
S JM E B. JUGOV
ANTE S. HUMANOVl C
MLADO V. KURSAR

VJEKOSLA V KURSAR
ANTE T. MATICEV
STlPE T. MATICEV
ANTE A. MlLl
802.E K. PERKOV
GRGO J. PERKOV
JOSO E. PERKOV
NIKO S. PERKOV
lVE I. POPOV
JOSO T. POPOV
ANTE S. ROKOVJC
CVITA B. ROKOVJC
ANTE J. STl PANICEV
ANTE S. STIPAN lCEV
JVE STIPANI CEV
lVE I. STTPANlCEV
ROKO J . STlPANTCEV
LJUBO C. SANTTC
lVE J. STAMPALIJA

BORCI TZ 1943. i 19-M. GODINE

ANTE M. CVITAN
BOZO P. CVITA
MIRKO S . CV!TAN
STT PE C. CVTTAN
MARKO J . DURMANTC
ANTE P. GRU81SIN
SLA VKO I. GRUBELIC
ZORKA JAKOVAC

BLAZENKA L. KURSAR
JANKO U . NJKOLAJ EVIC
EUGENJJO M. PERKOV
MART! S. PERKOV
ANTE I. POPOV
JOSO M. ROKOVIC
IVE N. SANTJC

2.RTVE FASTSTlCKOG TERORA

STlPE L. 8 UTKO
DUSI CA Z. F ERARA
LUIDA GAPI C
EU FEMUA P. GRUBELIC
ROKO P. GRUBELTC
FILE I. JABUKA
MlLKA J . JERKTN
ROKO I. JERKIN
S !NKA J . MILIN
ANTE M. PERKOV
802.0 P. PERKOV
372

BRANKO A. PERKOV
CVITA A. PERKOV
MATTJA K. PERKOV
2.ELJKO K. PERKOV
MAT E M. STIPA NlCEV
IV E I. ANTTC
PETRA I. ANTTC
ANTE B. TOMA2.T
MARKJJOL N. TOMAZIN
VLADO F. u rc

Na povie11om platou, h bijelog klesa11og kamena f ugirnnog s1v1m cr

111e11tom, sali vena je beto11ska ploa na kojoj j e spom enik 130 x 80 cm i kusrurnica 210 x 90 cm.
Spo111e11ik je u obliku paetvori11e. Sve et iri 11jegove straue su obloten~
brue1wn bijelim bratki111 kamenom, a 11a vr/11t je bukti11ja 70 x JO cm. Plr>t~~
.rn privrene Sti po 4 111esi11gc111a vijkcL Tri plotr su ispisane im enima pogi
1wli/1 bo1aca, po gotfi1111111a pogibije, a 110 etvrtoj je posveta.
Spom enik se 11t1/azi

11n

vrlw brda

SI'.

Nikola, zapadno od mjesta.

U ovu spomen-ko tumicu sahranjeni su posmrtni ostaci 65 drusmricn

i drugova koji su poginuli u toku NOR-a i revolucije irom domovine. Med.i
lim, ostaci 52 boraca ni do dana nisu pronaeni.
U predratno vrijeme Tribunj su naseljavali poljoprivrednici, ribari 1
pomorci. Mjesto je u 10 doba imalo preko 80 doma ins tava s oko 800 stn
novnika.
U prvom svjetskom ratu bila s u u au t ro-ugar koj vojsci 92 mjetana,
od kojih je 11 poginulo a m.ki su s:! 'ralili kuama kao teki ratni invaliJi.
Oko 30 Tribunjaca nalazilo se na ruskom rrontu i kada su se \'latili u svoje
mjesto, priali su o velikoj pobjedi revolucije u Sovjetskom Savezu. Ve tada
se u mjestu ire napredne politike ideje i ljudi upow aju vanost borbe radni
~ kc kla e i <.eljaka protiv izrabljivanja.
U periodu od 1923. pa nadalje u Tribunju je \lladala teka ekonomska
situaci ja i zbog toga je veliki broj mjetana emigrirao u inozemstvo. Mnogi
su od la7J.li na rad u Belgiju , Francusku i prekomorske zemlje, posebno u
Australiju i Argcn tinu .
Bilo je pok uaja da se 1924. u Tribunju O'inuje organizacija KP, ali
do toga je dolo tcJ.. 15. veljae 1931. Tada je partij ka organizacija imala ;6
lanova, a njen sckrc.!tar bio je Atlfe Jerkiu, povratnik iz Belgije koji je SVOJC
vremeno postao lan tamonje KP. Poslije sta11ovi 1or vremena partij sku organizaciju je razbio tada~n1i protunarodni reim, a obnovljena je 1937. godine.
Za i tavo to vrijeme u Tribunju nije prestao partijski rad. Komunisti s u se
me u sobno dogovarali i ocl r:lvali veze.
Predratno vrijeme u Ttibunju karakterizira nemilosrdni obraun reima
s lanovima KP i njenim p1istohcama. U tom periodu j e 26 drugova zatva
rano i o udivano po Zakonu o zatiti drave.
Veoma leak ivot u mjeMu zbog ope oskudice i terora reima utjecao
je da se ljudi opredjeljuju za ideje KP. Pred rat u Tribunju je po tojala
partijska organizacija c;a 13 lanova i organizacija SKOJ-a sa 30 l anova.
Kapitulacija s tare Jugosalvije nije izncnaJila partijsku i skojcvsku organizaciju. Za orufanu borbu proti'' okupatora u mjestu je sakupljeno 78
pua ka, 3 pukomitraljeza, I teski mhraljcz, 10 sanduka municije, S sanduka
runih bombi i vojne odj ee.
373

Dolaskom talijanskog okupatora u Tribunj 16. Lravnja l 94 1, u ilegalnost

je otilo 10 drugova. To su veinom biU poznati komunisti na elu s Mjesnim
komitetom.
Na poziv Mjesnog komiteta KPJ , 16. srpnja 1941. iz ovog ustanikog
ffiJCSta dola su na c:astanak u Kamenu 82 druga '>a eljom da krenu u NOB-u.
Mcc.1utim, po direktivi Okrunog komiteta KPH njihov je odlazak u borbu
odgoen iz objektivnih tcskoa, ali se na priprcman ju usuinka i dalje nastavilo. Poslije uspostavljanja veze. 13. studenoga 1941. krenula je iz Sucine 11
Liku prva grupa od 6 boraca. l\a elu te grnpe nalazili su se Ante Krnpljanov
i Ante Jerkiu. Ve 10. veljae 1942. otila je u borbu i druga grupa od 7 boraca.
zalim 12. travnja trea grupa, a od 9. do 13. svibnja krenula je u borbu
~etvr ta grupa od 21 borca. Tako su pojedine grupe odbzile u NOB-u sve do
samog 1.avrctka rata.
U NOB-u je akti\ no uestvoval a 269 mjetana Tribunjaca a medu
njima su bile 34 1.ene. To znai da je S\'aki trei stanovnik aktivno sudjelovao
u orui.anoj borbi protiv neprijatelja.
Tokom NO R-a Tribunj je imao 117 poginulih. 86 boraca i 29 rtava
faistikog terora i rala, a medu njima 16 ena. Za pete neprijateljske ofenzi\e u sla\'nim bitkama na Sutjesci i Zelengori, sudjelovalo je 38 boraca, ou
kojih je 17 poginulo.

Okupator je odveo u koncentracione logore RO Tribunjaca. Meu njima

je bilo 3 I eno. Zbog tekih uvjeta ivoto i <wirepog terora lo ga je okupator
vrio. osobito nad partizanskim porodicama, u zbjcg je otpremJjcno 345 ena.
djece i staraca. Oni su sklonjeni najprije u ltaliju, a potom u Afriku. U Tribunju i zaseoku So' lje paljene su 32 kue. a potom je opljakana 50 zgrada.
U toku narodne revolucije krot Partiju je prolo 166 lanO\'a, a u SKOJ
ic primljeno, s predratnim skojevcima, 138 omladinaca i 42 omladinke.
Za itavo vrijeme okupacije u mjestu je djelovao NOO, u ijem se radu
naizmjcnice nalazilo 27 drugova i drugarica. U aktivnom radu za NOP uc
stvovalo je itavo tano\'Tiit\O pa ak i djeca.
Od okupacije 1941. godine u Tribunju je stalno stacioniralo 30-80 neprijateljskih vojnika a selo je bilo opkoljeno bodljivakom licom i minskim
poljima. Okupator je nebrowno puta vrio racije na bliJ.i i daljnji raJon T ribunja, a svaka od njih odnosila je desetke ivota mje~tana, boraca ili teren
<;kih radnika. o. S\IC Lo n ije. nijednog trenutka pokolebalo narod ustanikQg
Tribunja koji je \'jerovao u konanu pobjedu i bolju budunost. Narod je
ostao vjeran ciljevima KP, NOB-a i socija li s t ike revolucije.

374

POMENlK
SO PAU

llOOE NAS rnn roHOSOM

2~ I 25 SllPHJ& 1'~2
OHEVE J\JNAKE BORBE Na sor LJU
Kll~BRlll 80AAC& l'AIMOAS(OC l'Alllfl&Nmc oo"m
l'ftOTIV HLIJANSCOC r&SISTICJoc ZlVOJtvaea
MUCENICKt ZRTYE
u POlJu SIJTINA 00 F&si:m POKLA~IH
HEVl111H STlllACA ZENl I DJECE
U KOJlnt

OVAOESFT I ~ET ZJYou SVOJIH SINOVA I cm1

SLOBOOOLJUBIVI lRIBUU
ZA SLOBODU SVOJE oonollNE OlOE
o DCStlDJ COOISIJICI 10118[ I POIOLJI o SOPLJU I sun 1
N&llOa TRllU~ 2S Sllf l J &IUZ l i VJ[C u USPO~Uu PUTifl

1;:;;....::.,.i;.~-

375

RODE A P\MTf PO OSON

24 I 25 SRPNJA 1942
DNEVE JUNACKE BORBE NA SOPUU
HRABRIH BORACA PRIMORSKOG PARTIZANSKOG ODREDA
PROTIV TALIJANSKOG FASISTICKOG ZAVOJ EVACA
MUCENICKE 2RTVE
U POLJU SUTlNA OD FAS ISTA POKLANIH
NEVI NIH STARACA 2E A 1 DJECE
U KOJIMA
DVADESET I PET ZIVOTA SVOJIH SI OVA T KCERT
SLOBODOUUBIVI TRIBUNJ
ZA SLO BODU SVOJE DOMOVINE DADE
O DESETOJ GODiNJICI BORBE T POKOUA NA SOPUU J SUTlNI
NAROD TRrBUNJA 25 SRP JA 1952 NA VJECNU USPOME U POSTAVI

Na belo11skom postolju 260 :c 80 cm izgraen je spo111e11ik 235 :c 250 cm,

pri vrim kojeg je po sred mi spomen-ploa 135 x 88 cm iz bijelog bratkog brufe11og kamena 1w kojoj je tekst spisa11 ure1.1111i111 tiskanim slo11i111a, cnio
oboje11i111.
l z11ad spomen-ploe, po 5redi11i 11 1rll11. po~tavlje11a je '' ijezda peto
kraka h klesanog bijelog /.;a111e11a.
-

Spo111e11ik ~e 11alaz1 s lijeve s1 ra11e seosko;; puta Trib1111j Dazli11e, oko 4 k111 od Jadra11ske magistrale.

Sopa/1 -

Pn'a primor ka e ta formirana je 11. lipnja t 9.i2. godine. Veinu njenog

..,a injarnJi
borci iz Za1ona, Vodica i Tribunja.

a~ta\ J

'u

Tcrilori i na kojem je O\ a jedinica operirala pro lirao c od rijeke Krkc

pa zapadno do Vmne, ukljuu jui i otoke i dio alea u 811ko,ic i. Na LO'TI
teritoriju e l a je ima la nekoliko o lonaca
kojih je djelova la. Naj!inanijc
uporiLe bio je poloiaj Sopalj na ijem je podnoju
ju Lne s trane organiziran 1 logor c Lc . U geograf ko-topografskom smis lu Sopal j pred stavlja relaLi' no najpovoljniji polofaj za borbu I odmo r .
Sopalj je uao u povijesl nae NOB-e j e r se tu odigrala najzn anj nii ::i
borba koju je vodi la Primorska e la s dale ko nadmonljim ncprij::itc ljcm
kako po broju ljuds tva tako i po naorufanj u i O'>ta loj Le hnici.
Evo ne koliko karakteris tika te borbe. Neprijate lj je u no i od 23. na 24.
s rpnja 1942. i1.vrno koncen trac iju jaih snaga iz garnizona ib<'nik, Zador
i Benkovac. Trupe u c i krcale pomorskim i kopnenim putem u Z:nonu,
Vodicama, Tribunju, Tiic nu i S1anko,cimn.
l\cpriJatelj ska operacija vrena je u najv.::oj lajnoo; ti. Obavjetenja su
s tig la od mjetana koji s u naputali svoje domove i pred ncprijaLelj ~ kom
n::ijczdom bjea li u pravcu P r imorsk.:: e te. Da eta nije raspolagala podacim:'.I

376

o neprijatclj11 go\'Ori i injenica da u iste noi njena dva vodo upuena 11

akciju na teren Tijc'ina i Zalona. Te jedinice u blagovremeno oba\'ijetcne i
vratile se u logor.
eposrcdno pred borbu na Soplju P1imorska eta je imr.la oko 90
boraca naorufanih pukama i tri pukomitraljeza. Borci su raspolagali sa co
:00 metaka za puSku i 1000 Metaka a pukomiu-..ljez. Takoer su imali izvjesnu koliinu runih bombi.
U poetku i za vrijeme borbe nije se raspolagalo lonim podacima o
neprija1elju. Tek kasnije se saznalo da su se neprijatcl jskc snage sastojale
od 4 pjeadijska bataljona. jedne ete antikomunistike bande i mnnjih
dijelova drugih Jedinica. Odnos snaga u ljucl lvu iznosio je I :25 u korist
neprijalclja. a u pogledu naoruianja bio je jo ncpo' oljniji.
Broj 1zbjeglog na1oda iznosio je 240 osoba, a od 1og broja 200 je bilo
iL Tribunja. Medu nj imo su se nalazili lene, djeca i starci. Toliki broj nenaoru~.anog naroda preJstavljao je veliki problem u toj siLUaciji ne snmo za etu
nego i za terensko Polit i.ko rukovodstvo. Od iueno je da se prihvat i borba
bez ob1ira na po'>ljedice. Takoc1 je od l ueno da se izbjegli narod smje'lti
u obrambenom rajonu ete i da se ic::korisLi povoljan 1renu1ak za njegovo izvlaenje il obrua.
lz pomenulih polaznih rajona (Tribunj, Vodice. Zaton i Stankovci)
nepriJaleljskc jcdini1e n~lupa l c su u kolonama po komunikacijama koje vod~
u pravcu Soplja. Ra voj za borbu izvr~en je u rajonu koji im je s obzirom
na njihove snage om 1gu10 okruenje ireg rajona Soplja. U toj akciji izvreno je i proiavanje terena i stvaranje obrua. Borba je poela oko 6 ~ati
ujutro i trajala ic do 13 sali. Za vrijeme borbe neprijatelj je kori!>tio i avijaciju s aerodroma u 2 emuniku.
U toku boi be L 1i. ta e pruiila prilika za izvlaenje izbjcg!og naroda.
Kada je veina izbie!: lo!! naroda uspjela da e izvue, vie nije postojao
opra\'dani razlog m na .1avak borbe u takvim u\jctima, O!>Obito stoga to su
borci bili i crpljcni.
Za vrijeme presta lka 7ran i h napada. kori lei se vatrom i mane\ rom,
kao 1 nekim propu tima neprijatelja, Primorska et:i je uspjela da se izvulc
iz borbe. I mala je 5 pog. 'lulih i 10 ranjenih boraca a 2 drugarice su zarobljene. Od nenooru.lanog mtroda poginulo je 25 djece, ena i staraca.
Talijan ki fai sti su toga dana izvrili neuvena zvjcr tva nad goloruk1rn
narodom, kako onima iz zbjega tako i na mjetanima zaseoka Dazline, ije ""
kuce potpuno spaljene. U zapaljene zgrade bacani su livi ljudi a izvrili s u
i mJ1oga gnusna nasilja nad mladim enama.
U toj borbi na Soplju neprijatelj je doivio \'etike ljudske 1 matcrijalal
gulJitke. Jmao je oko 100 poginulih vojnika i veliki broj ranjenih.
1

3TI

SPOMENIK
TRlBUNJ _ So\!ljc

j.)

;JI".~
-- .J
;

.DL'1D!1 lP PRtJSUl'l\I
'Yl!l%2 GC O

U NARODNOOSLOBODILACKOM RATU
1941 -

1945

PREKO OVE LUKE su PROSU 7 xn 1941 GODINE

PRVT PARTIZANI SA ZADARSKIH OTOKA
PREKO JE SU ODR2.AVA E VEZE lZMEU OTOKA I KOP A
HlUADE RANJE IH 1 BOLESNIH DRUGOVA PARTTZA A
1 ZBJEGA PROLE SU OVUDA ZA KORNATSKO OTOCJE 1 VIS
HILJADE TONA ORU2.JA MU lCUE EKSPLOZIVA
OPREME HRA E I DRUGOG MATERIJALA PREBACE E
SU OVUDA KARAVANAMA ZA ARODNOOSLOBODILACKU VOJSKU
HRABRI SOVUANl l TRIBUNJC I BILI SU STALNO
BUDN I NA OVOJ VEZI ORGA 11ZIRALI l VRS ILI
ISTOVAR I PREBACAJ I ONDA KAD IH JE NEPRJJATEU
TUKAO VATROM SA OKOLNIH BRIJEGOVA
ZBOG TOGA RODOLJUB l VOG RADA FA lST CCKT JE.
OKUPATOR SPALlO SOVUA ALT IJE UPOKORIO
OZNACAVAJUCI S PONOSOM OVO MJESTO O DVADESETOJ
GOD iNJI CI FORM!RA JA JUGOSLAVENSKE RATNE MOR AR!CE
ODAJE SE CAST l PRIZNANJE BORClMA I UCESNICl MA
AKClJA U OVOJ LUCI - PRVOJ POMORSKOJ BAZI
TBENTKA U BORBI ZA NARODNO OSLOBOENJE .
ODBOR ZA PROSLAVU
4. VII 1962 GOD.

Na betonski po~tament postavljena je ploa 172 x 130 cm iz bijelCJ,'!

l1rufc11og kame11a na kojoj JC pos\eta s ure::.a11im 11ska11im <;fo\ima,
crno obo1c11i111. li samom 'rlw, po sredini, 11rc::.011a je ::.vijezda prtokra:.:u,
obojena crvenom bojom.
l1rakog

Spomenik se t:ala::.i u boro1oj Jumi, na lije\oj strani puta,

Sovfjc - 1110/a Sovlje.

11

wseo1<u

Zaselak Sovlje sa svojom uvalom i lukom nnla.d !>e .i;apadno od Tribu

nja i uvijek se smatrao njegovim aslr\\'nim dijelom. Od samog poetka ral::i
pa do njegova pobjedonosnog zavrcLka Lo podrnl jc bilo je -.na~.no uporite
N'OB-a. Tu se 11alo1.ilo jedna od prvih partizanskih baza u srednjoj Dalmac11i.
Slanovnici Sovi ja i-u 'c u poetktt pri tupili NOP-u i od luda je uspu
stavljena suradnja s partitanskim punktovima i <;clima na irem podruju.
Cjelokupnoj poli Likoj akti\ no!> li u Tribunju i Sovlju M je ni komi Let KPH
dao je peat idcoloSke \ rstme i revolucionarne borhen1>'>I i. Okruini t..omih.:t
KPI I ibenik t akoer je mnoge doprinio da e to podrucjr prct,ori u jako
uporite i bazu OP-a.

379

Po vom geograrsi..om poloaju proslor Sovlja i njegove luke bio J.!

najprikladniji za po\'ezivanjc kopna i brojnih otoka. Tako je odratvana vez.i
izmeu ove uvale i otoka Zirja, Kaprija. P1-via. Murtcra, KomaLa, fa i Dugvc;
Oloka. Sovljan... ka uvala posebno je bilo \'alna pri islO\ani raznoHsnog mah!
rijala to je prisli1.ao ... oroka Visa za potrebe jedinica NOV-a.
Uzaludna su bila sn-1 nastojanja neprijalelja da putem odmazde, ubij:i
nj:i, rruaranja i pal je\ ine skri borbeni ruoral mjetana i da lik\ idlra nau
prisutnost na ovom podruju. a Lom terenu ,odile su e u~ke borbe. Jos
i <.lanas s:! na ovom kamenjaru pronalaze kosli horaca koji su poginuli u
borbama proti\ Talijana. \li 1emaca i <.lom:iih izdajica. Do danai. s11 sauva11.l
sklonil:t to su ih h.oristili borci i ilegalci pred napadom nndmonijcg nepri
jatclja.

'I prosincu 1941. iskrcala se u Sovl jc grupa od 32 borca iz lfa koja je

potom krenula u borbu za Liku.
Dana 10. ve ljae I Q42. i7 Sovi ja je krenula u Liku i grupa boraca i.l
Trib mja. Sredinom J9.t2. organizirano je vaenje morsl.ih mina koje je pred
rat poslavila biva Jugoslnvija. Morske mine doprt'mane su u sovljansku
uvflu gdje -;u dcmontira1,e. Tz mina e vadio ck<iplo11v koji se zatim otprc
mao partizanskim jedinicamn. ai mineri su u Savije dopremili i dcmonti
rali 14 mor!>kil1 mina 1z kojih su izvadili oko 1.700 ke; eksploziva.
Lieti 1943. ovdje je doveden zarobljen brod privatnog vlasnika i1 Krilo
-Jesenica. Tada je blovareno 5 vagona rali, 100 san<.luka eera i izvjesna
koliina graha. Jedan dio tereta ui.kladiten je u cislcrnama u samom 1.aseoku.
luko su za to 7J1ali mnogi Sovljani i Tribunjci, neprijateljska racija poduzela
poslije nekoliko dana ni je u-;pjcla nisra pronai.
Kada je ~iluaciju nalagala, na otoke su prcbaci\'ane grupe boraca i do
voda pa 1 ..:te. S O\Og i blizeg rajona Kamene. prevezena je brado
vima na zirjc, Kornatc i Vis oko l.300 ranjenika, 100 oboljelih od tifusa, a u
zl>jcg je oprcmljeno 3.100 1.ena, djece i Mamca. Znaajno je da nitko oil
tih ljudi nije pao 11 ruke neprijatelja, a niti je stradao od gladi ili drugih
\'eliinc

nedaa.

Do trenutka
potrebno osigurati
Tribunja savjc no
kazali da su ribari
kada c u Sovl.iu i
na otoke.

prcbac1\'rtnja preko mora tako brojnog ljudstva bilo j,'

mu p1chranu i njegu i za nekoliko dann. drod Sovlja i
j e obavljao !>\Oje zadatke. Ovom prigodom potrebno ji!
i?. K!tprija i Jezera wojim brodO\ima prut.ili veliku pomo
TribunJu nic;u mogla osigurn 1i plovna sredstva za prcvC'l

Faii.tiki okupator je 2. ludcnoga 19.:H. izvr~io raciju na podrujn

Sovlja i tada njcgO\'O ~ tanovnil\u :>rcselilo u Tribunj. So\'ljani u tom pr;
godom ponijeli najnuinije polrepLine, a ne prijatelj je najvei dio njihova
vlasnitva opljakao.

Okrutni poMupak tali jansk<>g okupatora i uboj!>tvo jednog pripadnih.a

NOP-a nisu s lomili s lobodarski duh Sovi jann, pa ni onda kada je posli1c
nekoliko dana 15. tudenoga 1942. spalio S\'C sl:lmbenc zgrade i druge gosp.>darskc objekte u Sovlju.

380

SPOME - POPRSJE
TRIBU J - dvoril~ podrune kole

KRAPUANOV

ANTE
1913 - 1942.
DAO SJ SVOJ 2JVOT
DA BI Zl VJO U
ZlVOTIMA POKOU ENJA KOJ A TE
SLIJEDE.

Na beto11sko111 platou 1JO x 110 cm je po<>tol1r 128 :c. 40 cm iz bijelo~

brackog brttenog ka111e11a, 11a kojemu je spo111e11-poprsjc 49 .\ 30 c 111 i z lije 1 m.~
bro11zc.
A11tm ~pome11-popr~ja je akade111ski kipar S1e10 B od11are1 1
S1eta110 JC ot krne110 1978. godi11e.

iz B wgradt/.
38 1

A11re Kraplja11ov $1111111 roen je 21. lipnjo 1913. u Trib11nju. Nakou

zavrene osno\ne kole bavio se poljoprivredom.

U ranoj mladosti pristupio je naprednom C'mladinskom pokretu i 11

predratno.i Jugo l::wiji aktivno je sudjelorno u ro lilikim dogaajima u Tri
bunju.
Po:.tao je lan KP u veljai l932. Bio je inicijator politikog i drul\cnog ivota u vom mjt'stu. Propagirao je napredne politike ideje medu m.ie
tanima i tako ih pripremao za borbu proti\ n\;prijatclja. U n jcgovoi obiteljskoj kui otvorena je itaonica, 01ganiz.iran tarnbu raki i pje\aki 1.bor i neki.
druge akl iv11osti. Sve je to uinjeno da bi se to u!.pjcnije utjecalo na poli
tiki odt lj mladih. U toj kui odravala je wojc sastanke i mjesna panijslo..a
organi1acija. U Lo \'rijeme u mjc:.tu je postojala organizacija KP sa 12 la
nova i SKOJ-a a 30 l anova, to je omoguilo da Tribunj pripremljeno doek.i
faistikog okupatora.
Za \ njcme okupacije bio je lan Mje<>no~ komiteta KP H i 1ukovodio je
pripremama zn oruani ustttnak. Pored politikog djelovanja ukljuio se u
a kciju prikupljanja oruja i municije za potrebe oruane borbe. Tako je, w
o talo, sklonio d\a teka mitraljeza, de e ta!. !>anduka bombi i puako i druge
vojne opreme.
1

U trenutku kapnulaci1e obavljao je du/nosl rukovodi<>C.3 mjesne wdruge koja je imala i SVOJ duan. On je tutla wu imO\'inu 1.adruge tavio na
raspolaganjt: partijskoj organi1..aciji. Kad mu je z:iprijctila opasnosL od hap
~cnja, u srpnju 1941. prelazi u ilegalnost.
Na lnici jativu partij kc organizaci je odr/,.."ln je 16. srpnja 194 1. politi
z.bor mjcLana u Kameni nedaleko od Trib11n ja. Tom prigodom .tboru je
prisustvovalo preko 80 mjctara, uglarnom lano\'a Partije i SKOJ-a. Tada
je formirana partiz~m!>ka eta iji je komandir bio Anlc Krapljanov.

ki

Dana 13. -.1udenoga l<Jll. on odlazi u Liku

prvom grupom boraca iL
Tribunja. Dolasl.om u Lrku, p<.>stavljen je 1a lo..omandira ete u bataljon11
Marko Orckov1c . U mnogim okr ~aj ima je pokaz.no veliku hrabrost i umj~
nosl u voenju borbe. Nakon to je teko ranjen u borbi, u lipnju 1942.
prcbalen je na l ijeenje u porliz.nnsku bolnicu u karama u Lic1. Cctnici c;u
22. lipnja iste godine napali tu bolnicu gdje s u se naJazili teki ranjenici.
Drug I raplJano\ je toga dana hrabro poginuo ne dozvoli' i da padne iv 11
neprijatelj ke ruke.
Njegova smrt kojom je prkosio neprijatelju imala je bolnog odjeka
i u narodu njegova kraja , kao i medu svima koji su go poznavali kao beskom
promisnOg borca proli.V raizma.

382

POM E
VACA

- PL OCA

U ' ARODNOOSLOBODILACKOM RATU

1941 - 19-15
10 BORACA
SLOBOOOUUBTVIH VACANA 1
ZDRAP .J A DALO JE VOJE ZIVO"I E
ZA SLOBODU PRAVD U BOUI ZIVOT
SVOG NARO DA T SVOJ E OOJ\llOVII E
O 20-GODTSNJTCl USTANKA NARODA
J UGOSLAVIJE SVOJl.M BORC IMA
JU ACIMA OPCI SK I ODBOR SAVEZA
BORACA OR-A - SKRAD IN 27 SRPNJA 1961
A VJECNU USPOMEN U POSTAVI.

383

Ploa

65 x 65 c111 pos1avljt11a je 1ta fasadu :grade

i jed1n:.l1'0.

podrune ~ko/e

Brnt

Izgraena

je i;. crnog mramora. Tekst je i i;pisai1 11reza111111

1i.sku11im s/01i111a zlatno obojemm. U gornjem dijelu ploe urezana je zvijezda
petokraka, sa ~rpo111 i ekiem, iji su bridovi :latno obojem. Ploa lei 11a
dvjema bijeli111 kt1111e11i111 kom.olicama 1 beto11sko111 111aso111 je 1eza11a :a fa
sadu zgrade

.s/10

U narodnoo:.lobodilaJ..oj borbi i socijalistikoj revoluciji Vaani 1

Zdrapanj s u imali oko 50 aktivnih sudionika. Njih 11 su poginuli u borbi,
a 2 !>U pala kao irt vc Cais1 ikog terora.

384

POM E.

TK

VODICE, Obala Vladi mira Nazora

25

Sl'O\H -.;1c 1 IU!\OllCIJl!

385

Poginuli borci
Alfirev Jcriko Grgin
Alfirev Marko Andrijin
Alfirev Mate Srankov
Alfirev Mijo Matin
Alfirev Slipe Grgin
Alflrev imc Pakov
Arambaa J ure Nikolin
Babac Filip Vickov
Barc~a h'an J osipov
Barea Josip Andrijin
Barca Jo ip Mitn
Barea Rudolf J osipov
Basti Miro Karlov
Bilan imc !vanov
B ili
ikola Pccrov
Birin Antc Stankov
Birin Grgo 1min
B irin Marko imin
B irin Petar Grgin
Birin Vicko Stankov
Bonjolo Ane Bcnjamino\'a
Bonjolo Ferdu Bcnjaminov
Borgin Marko I \anov
Bosotin Martin Andclov
Crljenak Ante l vanov
Crljenak l van Vickov
Crljenak Tvanka Tomina
Crl jcnak Jcriko I vanov
Crljcnak Josip Drag:utinov
Crl ienak Marko lvanov
Crljcnak Rozario Radin
Cukrov Dujo Matin
Cac Mate Bariin
Ciin-Angul Frane K r!>l in
Ciin-Karl ov Antc VickO\'
Ciin-ain Antc Martinov
Ciin-ai n Martin imin
Ciin-ain Sreko Srckov
Ciin-ai n
Ciin-ai n

ime Josipov
Tome Grgin
Delabarbara Ante Jvanov
Delabarbara Drago Jvanov
Dunal Jo~ip VickO\
Dunat Miroslav Jnkovljc\'
Dunat Nikola M i~in
Ferara imc Jos1pov
Filipi 2.h ko imin
Franin I \an Andclo'
Franin Tvan Antln

.'\86

Frantn ikola Josjpov

Franin imc l\anov
Frfin Anlc Anlin
Frfln l van Antin
F riganovi G1
go Josipov
Frlcta Vicko Antin
Friop Antc Tvanov
Fri:ot Ma1 i..o Markiolov
Fr.iop Mate St:lnkov
Fri.op imc lvanO\
Grgurc\ Ante Franin
Grgurc\ Ante Kr tio
Grgurcv llinka "mina
Grgurcv Jvan Anlin
Grgurcv Josip Miin
Iva!> Antc Tomin
Iva Dragulin arcizov
Jvac; Ivan Mi"in
Iva Jako\ Jcrikov
Ivas Mirko Rokin
h as Vinko Vickov
l akovi jcn Ante Markov
lakovi jcvi Franc Markov
Jankov [\'an im in
Jani..ov Mirko Simin
Juricv Antc Nikolin
Juricv Anlc Pavin
Ju ricv Antc Rudolfov
Juriev Anle Vickov
Juricv Dragutin Tomin
Juricv Gutc I vanov
Juricv l van 1 ikolin
Juricv lnin imin
Juricv han Vickov
Juricv lvanka Antina
Juric' Josip hanov
Juricv Karmt:lo Markov
J uricv Ljubomir Antin
J uricv Marko Simin
J uricv Marko Tomin
Juricv Malija Tomina
Juricv Mirko Antin
Juric\ Mi<\c Rokin
Juric\ Pako Filipov
Ju1ic\ Stipe J\1atin
Juric\ imc Antin
Junc\ Tome Antin
J urie\ Vicko J\larkov
Kcdo [van Bo.dn

Kranjac Antc Josipov

Kranjac I\ an Josipov
K ranjac Josipa Fil ipova
Kranjac Silvio Markov
Kranjac Tomisla\ AnLin
Lako Antc Sllpin
l..asan Antc Andclov
Ln an Antc Da\'ido\
La an Antc Simin
Ln an Cvilan AnLin
la-;an Da vid I vanov
Lasan rvan Gut in
La an l van S1ipm
Lal>an Jakov Joltipov
Lasan Ljubomir Josipov
Lasan Morko Franin
Lasan Mi hovi l Jol>ipov
Lao;a11 Ni h.olo Joltipov
Lasan Tihomir Vickov
Lasan $ime AnLi11
Latin Jeriko Antin
Latin Kr:.Le Vickov
Latin Ratko Stipin
Lntin Stanko l vanov
Mauka t Ante Josipov
Maukat
tanko Martinov
Maukat Vilson Martinov
Maras h a Mat ina
Maras Krco S1min
M arko Anu: Tomin
Marko D ragi Vidov
Ma rko DrnJj Franin
Ma rko S uzana Jvanova
Matea h anka ikol ina
Matea Zorka Vickova
Miin Mihovil Martinov
Miin Stanko Andrijin
M i Ante Tomin
Mi hi l van l vanov
M ihi (van Nikolin
M i h i Jcriko An tin
M irkovi Ante Jakovljcv
Pnmukovi Kamila Antin
Pamukovi Lovrc Stankov
Pamukov1 Markiol Kam ilov
Pamukovi Marko K amilov
Pelaji Antc fzidorov
Pclaji Mate Simc Tvnnov
Pclaji Vllson Simin
Pctrov Grgo M atin

Jo ip JosipO\
Josip Milin
M ie 11.akov
Mie Stipin
Roko Jo:>ipov
Roman Stipin
Tome 11.akov
Poljiak Ante Ma1in
Poljiak Jedko Markov
Puhar lvan Antin
Roca Ante Stipin
Roca Dragutin Stmin
Roca l van M arkov
Roca Lvan Simin
Roca Jere Martinov
Roca Jo ip Antin
Roca Kamcla FcdcrikO\'a
Roca K rste Andrijin
Roca Marlm Vickov
Roca Matija h anova
Roca Rudolf l vanov
Samohod Ante M i~10
Samohod Filc Alfonsova
Samohod T\'an Pet rov
Samohod Jela Filipova
Samohod Simc Titov
Skoi Antc Josipov
Skoi Bcmjamin Antin
Skoi Danica Jo ipova
Skoi Jako\ Matin
Skoi
ikola Benin
Skoi Slavo Simin
Skoi Sime Benin
Skoi Tom e Benin
Sladoljev Ante M nrin
Sladoljev Ante Simin
Slndol _jcv Anlc Vickov
Sladoljev Dragi Markov
Sladoljcv File K armclova
Sladoljcv Crgo Lu kin
Sladol _jcv Tva n Anlin
Sladoljcv Jcriko M atin
Sladoljev Joko Simin
Sl;:itloljcv K armclo l\nlln
Sladoljcv Karmclo K rslin
Sladoljev M irko Anlin
Sladoljcv Vladi.mir Jcrikov
Srdarev Boko LO\ rin
Srclarcv Branko Josipov
Srdarcv Kannclo Josipov
Petrov
Pctrov
Pctrov
Pctrov
Petrov
Petrov
Pctrov

337

Srdarev Pako Josipov

Strikoman Anlc Antio
Stnkoman J criko Malln
Slrikoman ikola l vanov
Spanja Ante S1rnin
SpanJa h anka Pctrova
SpanJa Ka rl.J Stmtn
SpanJa Luj..i Jvanova
SpanJa Murko Cv11anov
Spanjn Majo Vickov
Spanja Nikola Vackov
Sprljan An1 c Andnjin
SprlJall Anlc Markov
Sprljan Antc Matin
prljan Antc Simin
prljan Anlc Tomin
Sprljan 801.0 Mnlin
prlj:rn lgnacio J o3ipov
Sprljan l linka Jo:.ipova
Sprljan l \'an Rudolfov

prljan Karmclo Boi.in

prljan Marko Markov
prljan Ma rtin Marko\
Sprljan Rafacl Josipov
urija B1anko h anO\
Sua Aute ikolin
Trcera 1\fatc M:u kiolov
Udovii Antc Grgin
Udoviic Bcnjamin J ako\ ljc\
Udo\'ii Branko Bcnjamino'
Udovii El\ irn Pe t rova
Vlahov Antc Lucijc\
Vlahov Lu ju Markova
Vlahov Vcnco Franm
Vu ak l'\'an Tomin
Zore Marko Marcclov
Zore Marko Mtukov
Zore Mirko l vanov
Zore Slipe Markov

Z:-tvc raislikog terora i rtve ra ta

Alfircv Antc And rijin

Atrircv Grgo l vanov
Babac Tome MarkiolO\
Ba tor Brane ikolin
Birin h an Bcnjaminov
Birin Tome Blal.cv
Brki Anlc h ano'
B rki M ic Ju rio
Cukro\ l\'a MarkO\'a
Ciin-Sain Ivo Srckov
Grga<; Petru Tad ina
Grf:,rure\ Antc r\'anov
Grgurev Anlc Nikolin
l \'nS Anl ica Filipova
l \!as l van 1'omtn
l vas Ja kov Vickov
Ivas MnriJa Jakovljcva
Tva<; Nedjelj ka An cl ova
Juricv Anel o Tvanov
Ju ricv Antc Antin
Juricv don Antc Simin
Ju ricv Bo<;ilj ka Pakova
Juri cv Filip Filipov
Ju ricv Mirjana Ivanova
Juri ev Sumi Milanova
Juricv Tome h anov
Kcdlo Jvanka Ivanovn

388

Kraljevi
Kral jevi

Mi le Tomin
Tome lvano\
Lako!> Ratko Ni kolin
La an 1 ikola hanov
Lasan Rusanka Anuna

Lasan Runi Antina

Lasan Simc Fihpov
Mark o filipa h anorn
M ihi Ka te l vanova
Mra Tome imin
Pelaji Male Josipov
Po ljiak Anka 1vano,a
Po ljiak Antc BlaJ'CV
Roca Marko Jos1pov
Roca Mile Rokin
Roca Mirko Markov
Samohod An1c Oragutinov
Samohu<l Anktt An t1 no
Samohod Branko Antin
Samohod Morija Rokina
Samohod Mie l vanov
Samohod Pe tar imin
Sladoljcv BoLo Markov
Sladoljcv Jo o Franin
pcrkov Ma t i ja Marko\'a
Spri jan Antc Martmo\
prljan Joso Krstin

prljan Rudolf Benin

Udovii I\ a N iJ,.oJina
Udovii Mirjann
ikolina
Udovii Stipc imin

Veronika Ivan Jovo Mitrov

Vlahov AnLica Vencova
Vuak T omblav Antin
Vulln Stipe Antin

Na malo 11:.1ligm110111 betonskom posto/;11, o/Jlof.e11om mo:aik-ploica111a.

/.'.1dig1111c je spo111rn1k 11 obliku b11k1i11je J:.rt1tle11 jct prema posebno; 11p111i fll.
~tiluta gradevim1nt1 a SR ll natske. Oko/i~ spo111c111ka :asai1e11 je cvijeem i
ukras11i111 drvecm.
Drmen:ije .\pomc:mka:
Be1011sko poHoljc, u obliku kvadrata, s1aka .'i/ra11a 438 cm.
Do11ji dio .\po11w11ika, u obliku kiadrata, s1aka strana po 286 cm, a p1 i
1rlw odakle se frri lwktmjll po 2-12 cm.
Siri11a b11kti11jc je 800 cm. Visina spome11ika 11 cjelini je 1300 cm.
Spomenik je otkt'ivcu 11 povodu Da11t1 us1a11kll naroda Hn1ll/Ske, 27.
srpnja 1971. Auto1 spomenika je akademski kipar Mar1an Bttrger iz Zagt'eba.

Vodice, mjc!itO u ncpo!irt:dnoj blizini ibenika, poznato po svojim naprednim stremljenjima i !>impatijama .ta borbu i uspjehe m.Jadt: O\jetskc
dri.ave, prvo je mje10 n..i 'iben kom podruju koj1. je, radi stvaran ja parti1
kc organizacije, 'lupilo u ve7u s nosiocima radnikog pokreta i7 ibenika.
I. studenoga 1924, na polovini puLa i?.mcu Sibenika i Vodica, na mjestu
.tv::mom Srim!ika loh.vo, odi-Lan je osnivaki snsranak komunisLike urga11izacijc Vodica, kojemu su osim vodikih pri u"lvovali i ibenski komunisri.

Ova prva partij J,.a organizacija nije bila organizirana na principu

Do reorganizacije, odno no do formiranja dviju parLljskih organizacip
\elija), dolazi puc kom 19.:'.5, a \"ec 1926. osniva 'c i Mjesni komitet KPJ
Vodice od 5 lanova, J,.ojcmu lL se!,..retar fre Ct1te.
elija.

Progoni ~'ih naprednih elemenata od strane rc.l.ima, naroito nakon

cslojanuan.J,.c diktature, razlo~ u ~to polit ik::1 aktivnost vodiki h
J,.omuni ta pol::1ko jcnja\'a.
uvoenja

Do ozivlja\anja rada, a uskoro zalim do formiranja novih e l ija u Vodicama dolazi u jc,<.:n 1931. \klinost komuni...i<1 i1 ovog HemcM, iako ob::1v
ljana u najstroi.oj ill-'gnlnu!ili, izazvab je odmah reakciju policije. Zaredala su
zalvaranja i presude. Kulminacija progona bila jl' 1933. No, ve polovinom
1935, kada su se Halrli oni komunisti koji ')li bili oo;ueni na krae vremenske
kazne, Vodiani obna\lja1u wojc partij J..c orgml1.acijc, a njihova aktivnost
osjetila se jo iste te godine.

Da bi dola u !>to prisniji kontakt s narodom, KP u Vodicama, kao i u

cijeloj zemlji, nastoji prodrijeti i infiltrirati '-l' u rcdO\'C lcgaJnih, masovnH1
graanskih
tran::1ka, pOJ?otc,vo nakon 1936. U tim nastojanjima vodiJ,.i komuni ti po uzu mnogo. Ula.tc i u same vrho' c o rgani.taci ja H rvatske cljakc
sr ranke.
389

Najznaajnija manifestacija vodikih komunisla iL ovoga perioda je

izlaienje na opin ke izbore u svibnju 1940. s listom \'lastitih kandidata, a
prko svoje legalne -.tranke - Stranke radnog naroda.
Faisliki napad na fogoslaviju 6. travnja 1941. wtekao je Partiju u
Vodicama organiziranu u 6 elija sa 34 lana i Mjesnim komitetom, s organizacijom Saveza komunistike omlawne Jugosla\ 1ie (formiran 1937), sa B2
lana 1 Mjesnim komitetom i s oko stotinu kandidata i simpatizera, te Jakim
utjecajem na narod.
Prve dir'!ktivc za pripremanje oruanog ustanka Vodiani s dosta
uspjeha sprovode u djelo. Jo za ra->ula Kra1jcvinl' Jugosla\'ije vodiki komunisti, u prvom redu skojC\ci. uspjeli su sakupiti i pohraniti 80 pusaka, 4 pnkomitraljeza, oko 20.000 metaka, 200 runih bombi, cteselak pitolja i ratru
opremu. U duhu direktiva 01ganizirane su i udarne grupe, desetine koje poi
nju obuavati ljudstvo u rukovanju or11jem.
Nakon napnda Hitl..:rovc Njemake na SSSR, 22. lipnja 1941, prva grupa
vodik ih komunisla, nJlh 15, odlazi u ilegalnost.
13. s1-pnja 1941. sekretar OK KPH 1..a sjevernu Dalmaciju, Antc J11rfi1:,
obavijestio je lanove OK na vodiko-:zaconskom terenu o dobivenim dlrektivnma od CK KPI I 7a dizanje oruanog ustanka, ud.Jtosno obavijc~tio ih je o
potrebi upuivanja odreda dobrovoljaca sa ibenskog terena (i Sibenika) li
unutra~njost. Samo i1: Vodica se 16. srpnja javilo oko 160 dobrovoljaca. Nakou
dosta uloenog truda na uspostavljanju veza i kanala s Bukovicom i dalje
u unutranjost i pre\ladivanja odreenog oportuni1:ma kod pojdinaca, u
emu su umnogome pomogli lan CK KPJ i delegat CK KPH Pavle Pap Siljn
i lan Politbiroa CK KPJ i sekretar CK KPH Rade Ko11ar, s \Odikog terena
u Liku, u vremenu od 3. studenoga do 7. pro inca 1941. godine, u oruanu
borbu krenuli su pni dobrovoljci.
Odmah po svom dolasku u Vowce talijansko-faistiki okupator poduzimlje ekonomske, polilikc i druge mjt!re radi pljakanja, porobljivan.ia i od
na roirnnja stanovni~l\a. Mji:n: li poetku blae, uskoro postaju sve otrije
i kn a\'ije. Pnu r.lCi ju pro\odi okupator ve 8. kolo\ oa 1941. a onda od 26
listopada iste godine ve je zapoelo paljenje i strijeljanje lrojice Vodiana.

No sve je bilo u1alud. Vodiant su c;\e zbijeniji oko Komunistiki!

partije. SKOJ i AFZ S\akog su dana postajali wc masovniji i vr i. Pojav:t
revolucionarnih parola w krajem 1941. isticanje crvenih zastava 1. svibnja
iste godine. fom1iran je Primo~ke ete (11 lipnja 1942. u Dugi kod Vodic;i),
njene akcije i borbe, akcija nn zgradu mjec;nog Dopolavora kada su odneseni
od laista zaplijenjeni ino;1rumenti vodi kc glazbe a inventar polupan, atrntati,
veliki broj diverzija na linijama PTT i drugim objektima. bile su akcije koje
su uini le da se lalijansko-faisliki okupator ni u svoj im kasarnama nij !
osjc;.10 potpuno siguran.
Jo prije 194 1. u Vodicama postoji i djelu ic Odbor crvene pomoi, ko.ii
u poetku okupacije na izvjestan nain djeluje I kao narodna vlast. Kada su
poetkom 1942. dobili direktivu o organiziranju narodnoo~lobodilakih odbora, vodikim komunistima, uz koje je bilo 90'111 stanomitva, nije ni bilo
teko da d obi\'cnu direktivu i realitiraju. Ve u prvoj polo\ ici 1942. godine
formirao je Mjesni NOO, a i Mjesni odbor Narodnooslobodilakog fronta, l~
Mjesni odbor AF. Neto kasnije, osnovan je i Mjesni odbor USAOH.
390

Dana 25. rpnja 1943. slomljen je fajzam u Italiji. a 8. rujna Italija jt!
kapitulirala. 17 \ .<><.l ica orufone snJge talijan<,ko-faistil..og okup:itora pG
'uklc su se brodovima prema Sibcniku negdje oko 4 ata ujutro dana 10
rujna 1943. Za sobom su ostadli hranu, ruo munkije, oruL.je, odjeu i ogromno
oduevljen je Vodiana . Pjevalo se i veselilo.
Rano ujutro 10. rujna u Vodice ulaze borci 3. ete i dio 2. ete 2. bata
ljona grupe je,cmodalmatinsldh bataljona, njih ol.o 120. Odri.an je \'eli
ansl\en miting. na kojemu u govorili politiki ruko\odioci kotara, opin~
i mj~ta Vodice, ac preJstarnici boraca.
Od odlaska Talijana 10. mjna 1943. Vodice su -.!obodne oko jedan i pol
mjesec. Odmah po njihovu odlasku poeo je organiziran i sasvim i.lobodan
rad :.vih foruma narodne vla ti, Partije 1 S\'ih drugih politikih organiwcija.
U njiho\u radu i akcijama sudjelmalo je ,eukupno stanovnitvo Vodica, ak
i ii.nad wojih mogunov<;ti, pogoaovo u akcijama sakupljanja hrane i odjel'C.
Svim akcijama rukovodili su, organizirali ih, n i izvrt1vali Corumi narodne
vla ti, Partije, organizacije 2ena, omladine i Komanda mjesta, koja je form irana li drugoj polovini 1943. godine. Izvrena je i mobilizacija ljudstva spo
sobnog za oruje. Organi7iranc su i naorulanc partizanske strae 7.a uvanjc
mjesta 1 granica slobodnog teritorija. Osiguravate su se ceste i prilazi Vodic-::i.n1a. Ceste su prckopavanc, na njima su podignute kamene barikade, a porueni su i :.vi na:.ipi.
Ujutro dano 22. listopada 1943. u Vodice su ule njemake jedinice. No.
Vodice ~u ih do1.;kale gotovo prazne. Sve to je bilo sposobno ~"\ oruje napu
stilo je mjesto.
Podruje Vodica i dalje Je ostalo jedan od punktova, odnosno kanala
preko kojeg je H.lo oruje, municija, sanitetski materijal, odjea ali ada i
punl.t preko kojeg je iz unutranjo ti i ireg priobalnog podruja odlazio
preko mora na Vis 7bjeg, ranjenici i borci.
I to kao i talijan!.ka Lal.o i njemaka okupacija za Vodiane nije bib
laka. l ako je stano\ nitvo bilo malobrojno, ugla\tnom /enc, djeca i nemoni .
Nijemci :.u nalazili nain da iskale svoj bijes nad njima. U svojoj nemoi
Ol>\Cuju :.c Vodianima /..a njihonJ heroj ku borbu i nepokolebljivu vjeru u
Komunistiku partiju, i to najee na njihovim enama i kerima. Tpalc,
otpor ne jenjava. ene Vodica hrabro izvravaju i najlcic zadatke pred njih
post:l\ljene. Pomaie im hrabro i pozrtvo\'110 1 \'eliki broj pionira.
Danu I. studenoga 1944. u opustocne Vodice uU Sli borci I. botaljona
morn:.u ike pjeadije J 11 pomors kog obalskog sektora i dio 3. ete bataljona
mornarike pjeadije IV POS-a. Vodiani su ih doekali oduevljeno. Od oko
3.000 s tanovnika, koliko su Vodice brojile prije poetka rata, slobodu je u
samom mjestu doekalo njih neto oko 1.900. Ostali c;u bili ili borci s pukom
u ruci, ili u zbjcgu, in1ernac1ji, zarvona, na 1crcnu, ili su poloili svoje ivote
u borbi 1.a slobodu. Od 750 boraca, koliko :.u ustanike Vodice tokom NOB-~
dale, poginulo je 238. Samo na Sutje ci i Zelengori poginulo je 36 od 76 boraca. Ukupno 62 osobe pale u kao 1 tve faistickog terora i irtve rata. Veliki
broj zgrada bio je c;paljcn, mnoge Jcmoliranc, imovina opljakana, a potio
prh reda goto\o potpuno unitena. Oko 360 osoba nalazilo se u faistikim
logorima 1 aHvorima, a njih 324 u zbjegu u Africi.

391

SPOME
SRlMA

IK

392

- .,.

'li

_.,..-~.-
~~

>tf".

,_.._
r

,., . . ..

A OVOM MJESTU JE FORMI RANA l. XI 1924.

PRVA CELJJA K. P. J . ZA MJESTO VODICE
TZ KOJE JE BUKNUO PLAMEJl.i BORBE
ZA NAROD O OSLOBOENJE I ZA PRAVA COVJEKA
OVU SPOME PLOCU PODIZE PARTJJ SKA ORGANIZACIJA
I NAROD MJESTA VODICE U ZNAK PRIZNANJA
Z \HEROJSKE PODVIGE U BORB I CLANOVA K. P. J.
VODICE I. XL 1949.
NA OVOM MJ ESTU JE l936. GODINE
FORMIRANA PRVA ORGANLZAClJA SKOJa
ZA MJESTO VOD ICE
C VU SPOME PLOCU PODI2E OMLADINA I A.ROD
VODICA POVODOM 28. GOD. FORMfRA JA ORGANIZACIJE SKOJ-a 40. GOD. FORMIRANJA PRVE CE LUE
KPJ 1 20. GOD. OSLOBODENJA VODICA I. Xl 1964.

~pome11ik se nalazi m. Jadrtmsku magistralu, 11a polovini puta Sibenik-

-Vod cc, p1edio Snm.ska lokm.

'Va betonski plato 30.J .t 102 cm, 1:: bijelog kulira, po5tavljen je spomenik
235 cm 11 n/J/1ku pacetvorme, izgraen iz bijelog klesa11og kamena.
Nu s1 ome11iku .s11 dvi1e plutc, svaka 95 x .J7 c111, iz bru~enog bratkoi
ka111c11a, ua koji111a je tekst ispi.sa11 11re::a11i111 ti.ska11i111 slovima crve110 oboje111111.
Simet ritno iz11ad ovih ploa ugrall.e11 je klesa11i kame11 45 x 45 c111 u
kojem je ureza11 srp i eki.

l20

l\1ukolrpno raanje proleter kog odreda Komun i s tike partije Jugoslavije u O\'Om dijelu nae l'cml.1e datira dvarl~etih godina na~~ga :.toljea.
Jo 1923. godine u Vodicama je formirana cza' bna radnika pru lija
u kojoj je bilo obuhvaeno vie od stotinu om ladinaca i m l aih ljudi. Bunto\
ni i rc\'Olucionarni duh prenijeli su na nj ih roditelji i s tarija braa , naroilo
oni koji su do kraja pnog wjctskog ra1a ivjeli i radili u SAD kao ekonom
~ka emigracija i oni koji :.u umjela da prenose ide je pobjedonosne OkLobarsJ...e
rc\olucijc. S obzirom na Lo da je Stranka radnog m1roda bila zabrnnjena, ti
mladi napredni Vodiani nastavljaju djelovali ilegalno u Klubu zemljoradnike omladine. Oni najak1h ni ji meu njima pripremani su za lanstvo u
KPJ -u.
Formiranje prve part1J<;l;.c elije b ila je l oeina po ljcdica zbhanja na
tom plodnom tlu. Na m1cslu j!djc Je form irana pna elija, tog povije nog
dana sakupila su se 24 Vodil.am1 0\0nl sm-tanku rrisuSl\'0\'ala su i t ri druga.
lana KPJ u ibenjka.
393

Godine 1936. takoer u Srimskoj lokvi formiran je pn i akliv SKOJa

u Vochcama. V Vodica Je polo devet omladinaca i oni u, s jo<. jednim omla
dinccm koji se nalatio u pratnji lana Pokrajinskog komiteta SKOJ a .w Dal
maciju, inili pn i akti\ SKOJ-a.
Organi1.acij:i SKOJ-a brto je narasla i po tala sna.ina podrka isto tako
sname Partije u Vodicama.
Us1aniku 1941. godinu Vodice je doekalo a es1 partijskih cclija <;a
34 lana i Mjc'>nim komitetom KPJ. a 82 omlatlincn bili su lano\i Sa,eza
b.omunbtikc omladine Ju1?0s!a\ ije, vrstani u deset akli\'a s Mjesni m komi
tetom SKOJ-a

~ P OMEN IK

VODICE

395

NA OVOM MJESTU
U NOCI 25. LISTO PADA 1941.
USTAN I CI OVOGA KRAJA
l ZVRlLI SU
USPJEN l ORUZ.ANI APAD
NA TALIJANSKO FAISTTCKU PATROLU
U POVODU DA A USTANKA KARODA HRVATSKE
27. SRPNJA 1980.
POSTAVI
OPCINSKI ODBOR SUBNORa IBEN IK

Spomenik je podignut uz m111u Jadra11skt1 'wzgistralu, nasuprot be11z'i!

skoj sta11ic;-i. N1 :.iclu i::.rade110111 1.-; beuko1akog f111:ira110~ ka111e11a postcn lje11,1
je spomeu-pl"ta 58 x 100 cm, 1z St\'Og jablamlkog kamena. Ploa je za :1.I
pnc11rce11a 'a <!tin 111c!;i11ga11a wjka, a tekst 1c 1spisw1 11rew11im t1~kt111i111
slovima.

Srdinom pne polovice lls1opada 1941. drug Frnne Kur.ar. l an Ok

KPTT za jC\C!rnu Dalmaciju, upoznao je grupu uc;tanik::i na terenu Srimc s
od lukon. Okrunog '-.omiLcla da e na podmju Srima-ZaLOn-Vodic~ pon.:
izvoenjem oru}anah akcija proti\ talij.in'>kog. r.1<,i,tikog okupatora. L \'CZi "
tom odlukom grupa od -.cdarn u'itanik;.1 (po trojka i1. Prvi-Lukc i epurio.c
i jcda11 i/ Srimc). poto je oba\ila sve pripreme, po!>tuvljalu je za-,jcdc na
putu Vodicc-Ko\(~a-Zaton. Mcduum, kalm '-C i nakon nekolil..1> dana u1A1stopnog po'>lavl1an ja .ta j\.'<le grupi nije pru.lilri pri Iika cla izvri akciju, JCI ti1t1
putem za to vrijeme nijc<lnom nije pro~la talijan-;kn patrola, odlucno je da
grupa za!>jcdu potavi na turi uc.koj cc li kod Vodica, na predjelu Raicl.
I doista, 25. li topada, negdje izmcdu 22 i 23 stila, sedmorica U'-lanika, rasporeeni jedan do drugoga, dofoknli s u u zasjedi talijanc;ku patrolu, olvorill
pu~a.r.u i mitralicl>ku vatru, ubili dva okupator.kn vojnika i treeg smnno
raniJi.
Tnko je fais tiki okupator poslije ove akcije izvrio brojna hapenja i
sLri jel jao dvnnac-.toricu komuni'ila i rodoljuba, nije ul>pio zastral>iti ni pokolebali narod orng podruja da u borbu proli\ !>tranih za\OJC\'aa ide jol>
odlunije do konane pobjede.

396

S P O M EN lK
VODI CE (predio borove .:.ume wpa<lno od hotela Olimpijac)

PllVOllDliC Ili~ l

~OT'J I ~llRTI

o lll SU IUO rl\V( Zl\l C l!OAtlf U 1lMIOOU

H~O
llDVllC t1vOll ~J lJlM SVIHll lllll
lflll VU li\& o,~OtlllO l(l!l

Jr

;i Q(SClOJ

.ll~~ ... ti ll~ftV!ll'IOC ~sn~!ll ll~TS~.Jij.::i

fl.J!Sill QO li St>ll:!A IORAU o. noi

N\ VJcev ui~1111t11u 27 11r1W& 111>1 ini"'

'E""~~~-~ p.

l~~t.iir.r:

397

29 LISTOPADA 1941
STRIJEUANI SU A HANGARU U VODICAMA
OD TALlJJANSKOG FASlSTICKOG ZAVOJ EVACA
Sl !QVI S LOBODOLIUBIVIH VODICA T SRIME
TVAN A TULOV
ANTE MIJAT
$ IM E BILA
CVlTA MIJAT
PETAR GRBEUA
8020 SKROZA
IVA JUR ICEV
PIRO SKROZA
FEDERIK KURSAR
ANTE UDOVlClC
PRVOBORCI JUNACI U :IVOTU I SMRTT
PALI SU KAO PRVE :RTVE BORBE ZA SLOBODU
KAD JE NOVOG ZIVOTA SJAJA SV ITAO DAN
TEBT VELIKA DOMOVINO NASA
O DESETOJ GODlSNJICl NARODNOG USTANKA HRVATSKE
MJESN I ODBOR SAVEZA BORACA N. O. R. VODJCE
NA VJECNU USPOMENU 27. SRPNJA 1951. POSTAVI

Spo111c111k, 262 x 135 cm 11 obliku piramide, hgraOc11 je

111e11a 1 po:.tc11lje11 u pro:.toru ogratle110111 uskim ;;.ic/0111.

iz

obi11og kt1

Na 11je~o1u do11je111 cli1elu je 11:.idana plota 103 .\ 94 c111 od bijelog brt1

tkog brw.c11og ka11 1c11a ) t ekstom i:.pi !ia11i111 tiskanim 11re~a11i111 slurima. Po
sr cdi11i plotl', 11 ~orujcm tlije/11, 11rec111a je p elrJkraka vijetla.
Na samom vrim spomenika je postal'/jc11a t cljc/11a petokraka <.1 1ijed11.

o i1.mcu 2:'i. i 26. listopada 1941. godim.! uli nula !>C u povijest ustamjesta ovog kraja: Srime, P rvia i Vodica kao vrijeme pnc orufanc
akcije slobodoljubiv1h ljudi ovog podruja protiv okupatora.
nikih

fada u toj noi prve okupatorske jeseni .!Lvcrolnno porrola Lalijansk1.'l

okupntor1>kih vojnika. kreu i se Luristikom CC!>Lom od bnru rnog mogn1.ina
u Ruicama prema Vodicama, otprilike na pola puta, napadnuta je od grupe
ustanika sa Srime i Prv1a .
Napad kako je zamiljen u pio je: ubijena su dva 101ijon ka vojnika a
jedan ... mrlno rnnjcn.
Okupolor~kc vk1~ti br70 ~u reaeiralc, jo il>h: noci . Odmah ~u opkolili
i bloldruli Srimu, Vodice i Za ton. Najprije je u Sri111u upab jaka motori1.irana
kolona, iz\'1 ila blokadu sela tako da su se 11<>L,1nici, a kleli doga(laja jcd'<l
uspjeli i1.\ ui. Uhapsili su vei broj mu karaca, prcbac..i\ i ih u pro torijc
Komande zgrade hangara
U<,potcdnu akciju okuparor je iznio i u \ odicama. Tamo je uhapsio
de!>clak mu~karoca i 1atvorio ih u hangar. Racija 11 Lom mjc lu bila je daleko

398

slo1.cnija i obuh\'atnija jer je okupator od ranije znao da su Vodice centar

ustanika i komunista na ovom podruju ibenika. Rcprc ahjc okupalom pro
irile u se i na :.utral>nji dan kada su ubijeni Ruclol{ Sprljcm pok. Bc11c i
A11delko Junc\lvi:11 puk. lose. Oni ~u ubijeni kod Ra kriija. Ubrzo poJiji.:
tog Lloina talijan'ik1 v0Jnic1 ubijaju i po 1olara 1n111 frk1a a hap c korpara
A11111 \Jaukalll koji je za nesreu toga dana upra\'o stigao laom u Pn ia.
U daljnjoj akciji okupatora Lahvaccn j.:: i Zaton , gdje je uhpacnv
nekoliko o oba koje su lnmo:.nji k,lrabinijeri prO\cli u Vodite i pridru7ili
o:.talim uhapenima u prizemnim pro Lorijama 1,grade hangara.
a sigurnou c moze pol\rditi da je u tom prvom naletu u vezi -.
rcpre'>ivnim mjerama okupator uhapsio neto vie od 50 osoba.
akon istrage, koja je trajala 26, 27. i 18. li'itopada, pustili su oko polo
vicu uhapenih dok :.u njih 26 faisti okvalil icirali kno opasne i akti\ ni.: pri
padnikc NOPa, od kojih :.u pojedine izd\'Ojili i osumnjii li za direktni napali
na njihove vojnike.
Odmah nakon istrage, zapravo 29. listopada, sas tao se po hitnom po
stupku okupacioni l:tvanredni sud 7.a Dalmaciju u Vodicama, u hidroavion
skoj bazi bive jugo:.luvenski.; vojske, koji je odluio o :.udbmi uhapenih
rodoljuba. Od 26-torice uhapenih amo su dvojica uspjeli pobjei iL zatvora,
i LO nou izmeu 28. i 29 li ,topada.
Pod predi.jedni tvom brigadnog generala Gherarda Mngnldija i sudaca
VinccnLa Scrratinn i Pictra Carusa, u ra pravi koja je trajala cijeli dan, izr~
cno je 16 c;mnnih presuda (etvoric i u odsutnosti).
a :.mrt !>Lrijcl janjcm bili su osueni:Alili\oj Skroza Amhrowv, Fr.:
dcrik Kur~t1r HcnrikO\', Pclllr Grl1elja Krsti11 . A11te Alijat L11ki11, Krdo \11/tt!
Si11111110\', Jo:.o Skro ...a Rolw t, Bo:o <ikro:.t1 To111i11, Spiro Skrow D11ji11 (S\ i i1
Srime), /\o J11r1tl'\' \ 1cenc11cv. Sime Bila11 lvi11 i Ame U1lov1t1 Grgm (11
Vodica) 1 fro A11tt1lov .\.la1111 (iz Pn'l-epurine).

Ostalih JO O'>Udcno je na kaznu zatvora, i to: l na 2 godine, 3 na 10

godina, 5 nn 20 godina i l na 30 godina.
Presudom je bilo odrt.:dcno da se trenutno iz\ re kai.ne.
Sau\anc :.u potresne i hrabre izjave pojedinih osuenika na smrt nakon i?ricanja prc:.udc. Tko da zaboravi borbeni po:liv /vaiw Mijata sa Srimc
koji po izricanju presude upuuje svojim drugovima: Bc1 suw i ruge, dru
govi, umnmo kao p nwi junaci! Ili rijei A11te Udovilia, om ladincn gimna1ljalca iz Vodico koji je uputio faistikom sudu na francu:.kom jeziku: Nck<t
inate, gospodo. ako danas umirem ja, umfrcm za slobodu svoga naroda, 7a
slobodu ci jclog ovjeanstva.
Smrt na prcc;uda i1.vrena je na hangaru. Tijelo ubijenih prvoboraca i
rodoljuba faisti su odvezli kroz Vodice i pokopali na mj~nom groblju i>\"
l(ri:i. (sndu 1-ornplcl-:. hotda Punla).

399

POME
VODICE

400

JK

'
NA OVOM MJESTU
PRVOG I DRUGOG SVJETSKOG RATA
KOMUNISTI VODICA
SKUPLJAHU SE
DONOSECI ODLUKE ZA REVOLUCIONAR U AKCIJU
U AROD OOSLOBODILACKOM RATU
1941 - 1944
OVOJE A KOZARI
SASTAJAHU SE
BORCI I RUKOVODIOCI
SA POORUCJA C ITAVE SJ EVERNE DALMACIJE I LI KE
OVJEKOVJECJVl OVAJ BRANlK
SLOBODE I REVOLUCIJE
SVOJIM ODLUKAMA T AKC IJAMA
BESPRIMJERN IM JUNATVOM
KRVLJU SVOJIH NAJBOLJIH DRUGOVA
SVOJOM POBJE DOM
IZMEU

O 20-GOD ISNJ ICI USTANKA NARODA JUGOSLAVIJE

NA VJECNU US POMENU B UDUCIM P 8KOUE JIMA

27. SRPNJA 1961. NAROD VODI CA POSTAVI

Spo111c11ik se 10laz.i ua predjelu Ko:ara. s /ije11e stra11e ceste Vod1ceCacde:.i. Do111i dw j<' i:.rae11 iz sivog klesanog ka111e11a, a gomji i armirano~
bctu11a. Na ' '''"' /C l>11ei: klesani k1me11 s b11k1i11jo111 otl bijelog hrtt~c1wg
k<llllt!llCl.

Na bloku od ar111ira11og betona 92 :c 130 cm je ploa 80 \'. 120 cm od

bijelog brakog bru~euog kamem1 na kojoj je tekst ispisa11 ure:.anim tiskt:
11i111 slovima oboje11i111 cne110111 bojom. Visina spo111e11ika tt cjelini je 283 cm

Nadomak Vodica, 1.apravo pet kilomct:.ira <.jcvcroznpaclno od njih, nalazi se predio Ko1arn nad kojim dominira kola Okitac, a neto dalje, k
jcvcrozapadu, prui.o se brdo Rakitnica koje ~c gcogrnfi.ki oadovcwjc na
Sopalj.
ukljuujui Lu i Petrove (Knjai ine) s tanove, b io je ma
ta NOB i rcvolut:ionarni pokret ovoga kraja onako kako je to opis::mo
u tek Lu to je utisnut u spomenik.

Ovaj predio,

ajan

Jos. u predratnoj Jugoslaviji, u vrijeme ilegalnog rada, komunisli Vodic.l

otkrili u O\aj krnj u ljutom kru, kao vrlo pogodan za sa:.taja li tc - mjesto
dogovora ~1 rad i akcije. T to je ai.vim razumljho. u ui.lanikim danima
1941. i tokom
OH-a, Ko1.ara je bila partizanski punkt na kojem '>C moglo
sklanjati i akupljnti oruije, raditi, mobilizirati ljudstvo i obavljati niL drugih
poi.lova maajnih .t=i borbu 1 organizaciju OP-a i narodne vlasu.
26

PO~ll.MCI

Rl:.\OLIJCUE

401

Tu u se !tmjcstili i bora\ ili prvih 15 ilegalaca iz Vodica koji su u

srpnju l94J. napu tili mje to. Odavde su ile i prve grupe dobrovoljaca 19-H .
Veina od 750 boracn
OR-a iz Vodica preko ovog punkrn odlazi u jedinice
OV i POJ .
Podaci govore da se na Koza1; 11. :ipnja 1942. od l uilo o formiranju
Primor..ke partizan:.kc ete. ~a ovom punktu ji! boravio i radio Opim.li
i Sektor.oki komitet KPH Vodice i druga rukovodsl\a.
Tu na Ko1ari , kalu kroniari. sa tajaJi su e i okupljali partijsko-politit'.:
ki rnclnici, ilegalci i borci ne samo iz Vodica ve i iz Tribunja, Tijesna, Beline,
Mut tera, Je.lCrn, Pirovca, Prvia, Biograda n/m , Ti.a, Prcka itd. Samo j.:dnor.i
prilikom (3. rujna 1942) i.i: Ia je na ovaj punkt pristiglo oko 250 dobrovoljaca koji !.U tu bili djelomino opremljeni ra poloi.i\ im naoruanjem i opre
mom te upueni preko Bukovice u jedinice NOV i POJ. Ovdje je bilo pri
hvaeno i odavde opremljcno u zbjeg preko 4000 osoba.
Kozara je sa vojim punktom predstavljala od prvih dana ui.tankn
v r ' tu sponu s pL1nk1ovima okoln ih mjesta i posebno !. Okrunim komi tetom
KPH za ibenik, .i:alim s Bukovicom, odnosno jevcrnom Dalmacijom i
junom Likom. Te veze uspostavl jene 1941. i 1942. ile !.U pravcima: Gae leLi
-Cista- Cicva rc-Meda rc-Ostrovica-Goii-Lefaj ii-Zeeva i Gud ua 2:cl rapan j-Vaan i- Kakanj-Vari vode-Lakovica do kistanjskih zn~c laka Lalii i Mai.ibrodc.
Neprijatelj je c to pokuavao iznenadnim i organLdranim naletima da
upatlm: u ovo Vod i ko parti.i:ansko gnijezdo, ali nikad nije u!:.pijcvao do
po tignc neka \Ca ilncnacnja.

402

SPOME
VODICE

IK

-~h 010111( PODRUClU li LIPMR 19-<Z roRMIRRllR

PRYR PRIMORSKA PARTIZANSKA (ETA
OD BOARCR OYOGR KRRIA
ONA ft 811.R UORRNR SkRGR NARODA

IRRllllR liOLORUMI NAROD PRCD llRICZDDM

llA~OG OlUPRTORR I DOllRtlH IZDRllllllR
MROZ lllU SU PROSU STDTIJj[ BDRRCR
ZIWRllJ(I TtSKC UDRl!U O~UPRTOAU
I Jll{li011M SlUGllMll ll'CZlllC JE RKOIC DOBRO
OSii.UD SlRllJ HIPA! RTCLI

nurrm

!mn1111mo1aa1a11111

n 1mmmis1

rn 1m1 &111111

ros111 M1U z1 msmv 2ucois11r.11 Jl1':smrmi

Hnl llOlllll!l I PCllOIST'I UUPlll 1"2 Allllf.

403

NA OVOM JE PODRUCJU 11 LIPNJA 1942 FORMIRANA

PRVA PRIMORSKA PARTJZA SKA CETA
OD BORACA OVOGA KRAJA
ONA JE BILA UDARNA SNAGA A RODA
BRANILA GOLORUKJ NAROD PRED NAJEZDOM
MRSKOG OKUPATORA r DOMACIH lZDAJ IKA
KROZ NJU SU PROLE STOTTN E BORACA
ZADAJUCl TESKE UDARCE OKUPATORU
I NJEGOVI M SLUGAMA. NJEZINE JE AKCIJE DOBRO
OSJETIO SVAKI EPRJJATELJ.
U ZJ AK PRIZ ANJA BORCIMA 1 RUKOVODIOCIMA
O DVADE ETC,ODlSNJICJ NJE\lCJG FORM l RA JA
POSTAVI ODBOR ZA PROSLAVU 20-GODISNJTCE JUGOSLAVE SK;:
RATNE MORNARICE I POMORSTVA 11 LIPNJA 1962 GODINE -

Spomenik /C podig11111 uz. 111agis1ralu, 110 ;:.ape1d110111 i;:.law iz mjesta, 1111

predjelu S11sko1 raskrit . I zgraen je iz. bijelog klesa11og kamena 11 tlv.1
dijela: donji 240 x 100 .\'. 130 cm i goru ji 155 x 140 ,\ 45 cm sa spome11-ploo111
100 x 105 cm 110 kojoj je tl!kst i spisan 11re;:.t1111111 uska111111 slovima crvc110
oboje11i11 sa z11je;:.do111 pe10/..rakom po srediui.

Partijska rukovodslvo st:ktora Vodice, polazei od sasvim dobre i z~1

oru7ane borbe objektivno povoljne vojno-politike situacije, vi:.;I!
pula se obraalo Okrunom komitetu KPH za :.jc\crnu Dalmaciju za formi
raoje jedne partizanske jedinice u primorju koja e na O\om podruju otpoeli oruanu borbu proti\ tali ianskog okupatora.
otpoinjanje

Kada je taka\ pri tanak dobi\en, Sektor ki komitet KPH Vodice odrinu
je aslanak i donio jcdnogla nu odluku da se odmah pristupi o nivanju ct..:.
I tako, ujutro 11. lipnja 1942. formirana je Primorska e ta u ijem se sa~ta\ u
naio 25 boraca lanova Partije, SKOJ-a i simpati1.eri i1 Zatona, Vodica, Tribunja, Tijesna, Murtera i Beline. Od njene prve akci3c na lalijanske pijune,
izvrene is te veeri, i prve oruane borbe protiv Talijana 12. lipnja 1942, pa
preko borbi u Dugi. na Kovi, Soplju, Gradini, Mrdaku\'ici itd. protiv okup~
tora i domaih izdajnika e la je izlazila brojano SH: jaa, bolje naorufana,
vojno iskusnija i politiki monolitnija a 31. li:.topada, na predjelu De janovi ,
na obali Vranskog jc1.cra, prerasla je u Primor'>ki bataljon od 160 boraca koji
je nastavio uspjene akcije i borbe protiv Talijana i anLikomunistilkc banci~
na Prusiki, Srimi i Dobrom Docu, zatim na podrucju Drnia te je 2. ~ijcnj.1
1943. njegova glavnina, po narcdcnju taba IV operativne 1.one. ula u sa:>ta\
3. dalmatinske brigade.
Radi nastavljanja orufanc borbe, 6. ijcnjn 1943. na vodiki teren
dolazi grupa od 20-tak boraca kao novog jezgra 1.a ponovno 1ormiranjc Primorske ete koja je \CC 16. sijenja kod Musinc lokve potukla kolonu fasii.La,
404

30. sijenja 17\ rila uspjenu akciju kod Dragii61, a L6. veljae u predjelu
Raki1nica nanijela neprijalelju leke gubi1kc i sl. Zbog izmijenjenih uvjeta
i novonastale situacije, ocijenjenih Josta loim i tekim, po odluci OK KPH
ibenik eta sa 55 boraca 12. travnja 1943. naputa vodiki teren i odlazi u
Liku, u sasta\' Sje"erodalmalinskog odreda.
Uloga i 1.naaj Primorske ete b ili su veliki ne amo nn vojnom ve
jednako i na politikom planu. Pokuaji nadmonijeg neprijatelja da je ral.
t>ijc i uniti nikada nisu uspjeli, pa ni djelomino. Uspjeno c i1vlaila,
prebacivala i napadala onamo gdje okupator i domai izdajnici nisu oe
kivali. Svojim orufanim akcijama stvarala je sigurnost terena, osiguravaln
uvjete raJa i aktivnosti politikih rukovodstava, uvjete za mobilizaciju i
prihvat novih boraca i niiho\'o prebacivanje do operativnih jedinica. Svojim
politi kim radom, oreanizirnjui u mnogim selima skupove i zborove, borci
e te su aktivno sudjelovali u objanjavanju ciljeva NOBc, ra ;krinknvanju
politike okupatora i domaih kvislinga I time pozitivno utjecali na opredijeljenost stanovnitva na liniji NOPa.

405

SPO l\1 E NI K
VOD ICE

406

16. VEUACE 1943.

NA OVOM MJESTU
PRI MORS KA CETA
U DVOS ATNOJ BORBI UNISTI
BLI NDI RANU KOLONU TALUANSKOG ZAVOJEVACA
SA RUKOVODSTVOM STABA I J ED OG PU KA
NJ EGOVE P RV E BRZE DlVl ZlJ E
S RP J A 1953
SAVE Z BORACA
NARODNOOS LOBODlLACKOG RATA KOTARA S IB EN IK
POSTAVl
NA TRAJNU USPOME U

Spo111e111k ~e 1talazi 11a predjelu Kove, pore1J ceste Vodice-Cista Mn!.1.

Jzrade11 je 11 oblik11 pirt1111ide, iz klesanog ka1mmn, 11t1 koj11 je posttJ11ljc11a
ploa 100 x 70 cm od bijelog brakog bruenog kamena, koja lei 11a dvjema
kamc11i111 ko11zoltt111a. Na ploi je tekst ispisan ure4a11i111 tiska11im slovimn
crveno obojenim.

Jz11ad \pome11ika, 11a kle5a11om kamenu j.z z\"ije<.da petokraka.

Dana 16. veljae 1943. u predjelu Sabine, S\cga 4 km nedaleko od

Vodica, logoro\'ak su dv11e oartizanske ete: Primor>ka i Prominsko-bukovi
ka. Iz Vodica u pra\ICU Ciste Male istog dana oko 10 sali krenula je jedna
manja neprijateljska motonzirana kolona. Kako je O\ a kolona projurila 7.a
Ci tu Malu brlc nego se mogla iZ\e ti organizirana akcija, lo je od l ueno
da se ona doeka i napadne pri povratku u Vodice. Od l ueno je da Primar ka
eta organizira zasjedu pored same ceste u jednom bademiku u predjelu
Rakitnice, S\ega nekoliko s totina metara od raskra u predjelu Ko\'c, a da
Promin:.ko-bu ko\'itka eta zaposjedne brdo u predjelu abina !ta 1.adatkont
osiguranja i1. pravca Vodica. Bilo je ranu poslije podne, negdje oko 15 sati.
llla elu neprijateljske kolone nalazio se jedan laki lcnk. Ja njih kretala sc
lri kamiona natovarena vojnicima i jedna luksuzna limuzina a na kraju
kolone blinuirano vozi lo. Cim je neprijateljska kolona na ila, polo je bio
proputen tenk, na kamione i luksu7.no vozilo bila je otvorena koncentrina
\alra iz svih rospolo:.iivih oruja. Razvila se obostrana borba jer se ncprija
1clj snaao, najprije vojnici u kamionima: odmah su poskakali iz votlla,
7..auzcli zaklone i organizirali obranu.
S it uacija se jo vie iskomplicirala u trenutku kada su blindirana kola
sa zae lja kolone uspjela probili blokadu koju su organizirali borci Promin
sko-bukovike ete i povezati se s etom konjanika koji su se ve uputili u
pomo ugro/.enoj koloni. B rza intenencija talijanskih konjanika iz Vodica i
njihovo kontinuirano napredovanje prema predjelu Sabina, prisilili u Prominsko-bukoviku etu da napusti svoje polobjc, to je utjecalo na djelom
nje Primorske ete .koja se nala ugroena te odstupila u pravcu zapada.

407

U ovoj borbi Primorska eta nije imala gubitaka. eprija1ctju je jo'.>

jednom tadan udnrac: imao je 15 poginulih meu kojima i 1ri znanjnc \Ojne
lino~li puko\ nik Da Zara, komandant puka lak1.; konjice Alessandria
major Salu lri, miel nik taba br1.e d iviLije Eugenia Savoiac i porunik Gen
Lile, komandant jedne antikomunistike bande.
lbog ovog poraza i gubitka istaknutih \'O.inih swrjcina, ko1arsk1 komesar ibenika, ge11eral Am1andc, postavio je Prcfckturi u Zadru zahti.:!\'
da e ra\ne .,a :temi jom Vodice, Zaton i Srmu kao komuni!> I ika 1.arita i
C'Cnlri njihova o"upljanja.
Zahtjev nije prihvaen.
Narodnoo lobod 1la ki poKrct bio je isuvi~c jak lla bi <,c mogao lako
jednostranom akcijom osujetiti.

408

~POMEN-KOSTURt\ICA

voorcE -

mJl!sno grobl ji!

40')

VI PADOSTE 2.RTVOM
1 DADOSTE
SVE
KRV 2.IVOT MLADOST
RADI S LOBODE
BORCIMA PALIM U OR.u
SA PODR UCJA VODICA
Od 19-U - 1945

Zt1fU1d11a {tmula kos1un1icc 580 x 330 cm i-zr(l(1c110 je od be11kovakog si

ka111c11a 11 olJlik11 pirn111itle. U ~red ini farndc je plota I 17 \'. 80 cm ocl crnoi:
brue11og granita. na ijem je gornjem dijelu Pm tizanska spo111e11ica 194/t<
a ispod 11je tekst isp1sw1 111etal11i111 tiskanim slovima.
l'O~

Na v1 l1L1 kostt1ruice je Buktiuja izraena iz bijelog brne11og kmnenc,

a ispred 11;e S(lgrt1dem1 je kostumiclt 196 :c 90 c111 i:. bijelog brufe11og 111rt1111or11
s mul~rolmo111 ploom od crnog gra11i111og 111rmiwra na kojoj je petokrak11
zvijezda i<. bijelog mramora.

Odmah nakon osloboenja zemlje i u Vodicama i.u preivjeli borci

preko SUBNOR-a i ostalih drutveno-pol i Lii.ih oq:mnitacija. Le prh rednih i
drugih dru tvenih OJ1?anizacija i institucija pocd1 raditi na prikupljanju podataka o poginulim borcima i n"'<ama fai t ikog terora u toku 08 i ocijali Ucke re,oluc1jc 1941-19.$5. akon sakupljenih podataka. 1946. godir.c
ul>tano\I jcno je da i.u u Lom periodu poginula 233 borca i bile 62 11 L\e faiMikog terora, ukupno 295. Odmah nakon toga prilo c akciji kako bi c njihO\ i
po'>mrlni osLaci prenijeli u zajedn iku grobnicu. U tome su 1natnu pomoc:
pru1ili narodnoo lobodilaki odbori i bomke organizacije Like, Korduna,
Bosne i Herccgovine i drugih krajeva i republika jer :.u se goLovo irom
nae zemlje nalati li, borili i giouLi borci iz Vodica.
Po mrlni ostaci, koji u pronaeni, najprije su bili prenijeli u pet
grobnica koje su bile sagraene na podruju terena Vodica.
U 1aj ed ni k u grobnicu - na ~ovom groblju u pred jelu Pudarica u
Vodicama, uz dostojne sveanos ti, 1. s tudenog:i' 1951. godine organiziran jC'
prcno& posm rtnih ostataka boraca, nji h 105, koji s u bili sahranjeni u privremenim grobnicama.

Ovdje. g dje vjcilo po~ivaju najbolj i s inovi i keri Vodica, svake godine
I. LUc.lenoga mjesna organizacija SUB OR-a organizira masovni posjet, kada
se polaiu vijenci i odaju dostojne poasli .

410

POM EN-PO PR SJE

VODICE - Po ljana mar~ala Ti1a

4l I

Popr.<>je rc1ol11c1onara Kamila Pcmwkovia 11ala;,:1 ~c u parku na Poljom

Li1cva110 je u bronzi i postavljeno 1w mra111umo postolje
J20:c40 cm s uklesanim natpisom:

111ar~ala Tita.

KAMJLO

PAMUKOVTC
1899-1942

ORGANTZATOR
K PJ 1924
U VODICAMA
1979.
Po pn je 60 x 35 cm je rad akademskog kipara Josipa Polja11C1 iz Zagreba
j.: otkriveno 1979. goc1111c.

Svca110

Ka111ilo Pa11111kuv1c A111 i11 roden je 18. '>rpnja 1899. u Vodicama u

iromanoj seo:.koj obi telji. Ve u ranoj mlado"Li bio jL primoran da odl ~i
na <,czon kc rado\'e izvan mJ~la i Lada dolazi u dodir " naprednim radnikim
pokretom.

Akllvno sudjeluje u predratnom n!\Olucionarnom .lhotu Vodica i bio

ic jedan od nosilaca progrei.i\ nih ideja u mjl!i.tu.
Postao je lan KPJ 1924. I jcdnn je od o"nivaa parliji.ke organi1.acij\:
u Vod1cama. Zbor i.vog rcrnluc1onnrno~ djclovania eMo je pioganjan i hap
cn od protunarodnih rc.i.ima. Poetkom 1933. je uhapsu1 i li zatvoru je izloen
ckom I iz1ko111 1losta\ I jan ju. fada je ouden na 8 godina robije, koju je
i.lllr.i'.a\"ao u Sremskoj Mitrovici i Lepogla\ i.
Nakon izdr.tanc robije, u ofojku 194 1. vrnrio se u Vodice i odmah se
u organizirani pari i j'>ki ivot.U Lo n ijemc kooplirnn je 1a l ana
Rajonskog 1 Mjesnof! komiteta. a potom i .t.a lana Okrulnog komiteta KPll
za sjevernu Dalmaciju. ~cposrcdno poslije! dolo~ka okupator<>kih Jedinica 11
Vodice prelazi u ilegalnost i radi na pripremanju oruhrnog ustanka. Prvih
dana mjeseca :.rpnia 1941. c;udjclu.ie u lormiranju \odike gerilske ete. Sa
prvom grupom boraca 11' Vouic.i odlazi 3. Mudcnoga 1941. u Liku. 1 a tom
putu es to je istupao no masovnim politikim zborovima. T om prigodom
ii.ticao je ulogu KPJ i nULnost orul''lne borbe ptoth raistikog okupatora
i domaih izdajica, te razvijanje brat t\a i jcdin lm Imo U\jcra za uspjeniju
borbu protiv zajcdnjkug nepri1~uclja. Dola'>kum li Lit-.u stupo u bataljon
Ognjen Pricac. Oba\ !jao je du1nost politkkog komesara clc, a 1.alim i
kome a ra bataljona. H rabro je poi?inuo mjc'>t'C:t studenoga 1942. u borbam:i
protiv ncprijatclra kod O\ora na Uni kao politi ki komesar bataljona Ogn jen
Prica J I li ke brigade VT like di\ izi je.
ukljuio

Rc\oluc1onarni i borbeni put Kamila :>t11111ko\lla sli jedili su njcg0\ 1

najbli/i, a posebno komunisti i omlaclinn Vodica. , tom putu poginula '>U
i njegova dva ina.

41 2

POME
VODICE -

- POPR J E
Poljano mar-,ala Tila

413

Popn/c rctolucio11ara G u t e S p r I ja 11 u twla;.i !>C 11 parku 11a Pul1a11i mana/a Tita. liicvano je u bnm;-.i i postcwljc1w na mramorno po-;10/jl!
J20 .t ./O cm ) 11kksm1im 11ar pi.som:

GUSTE
SP RLJ AN
l905-19.54
OR G A - T ZATOR
KPJ 1924
U V ODl C A M A
1974.
Pop1sjc 60 t 35 cm /C rad akademskog kipara pro/cmra Josipa Poljrmn
7.agreba. S1etc1110 je otknveno 1974. godme u pm oclu 50-gorMnju:e formi
ra11ja prve par:ij)ke elije.

iz

G11Me Sprljm1 organirtor KPJ u Vodicama, rodcn je 5. li-.topac.Ju 1905.

u istom mjestu. Potjee 1z siromane 1cm ljoraclnikl.! porodice. U Vodicama
in zemljoradnika 1 sam zemljoradnik, b1-.r.o ic
zm rs10 ji.! osnov11u kolu
sh\'atio i1 '> 11\a ratnih knjiga kak\i socijalni i politiki problemi tite narod
nJcgoH1 kraja. Sodjalno literatura u njemu budi naprl.!dne idcj. i !>a~\im
rano 'c oprcdjclJujc 1 0 naptcdni radniki i socijali!;tik 1 pokrcl.

a
se 01 g:rn
napredna
I jaj u r1d

m1ci1ati\u G11.~1t.:. Sprl,a11a. 1923. godine. u mal11n \ ouicama. "l\'ara

e.al\ isnc r.:itlnike parl1JC, iji je on al..11\ 111 I unkc1oncr Kada je o\a
orTani1acija pala pod udar r~zi ma, Gutl. i nJegO\ 1 drngon nasl av
u i lq~alnim U\ jelima.

Gotovo ne~mctano u I.ui Gute Splljana oth ija 1>e intcn1h<.1n cJruL\1.:
no-pohuc.k1 11\ot wc do 1924. katla landarmeri ja H i prctrei. njego,<.1 stana,
bups1ga1 ~d1-;.a\a u zatvoru. Pored Loga Gu~1e, 1ah\'aljt1JU1 prethodno dobro
organi1irnnom r~1 du, Lnatno dopdnosi formiranju pr"c elije 1'.omunisuc.k,
pari ijc \c I. ':>ludcno!!a 1924 . kojemu zbog hap cnJa nije imao 1>reu i do
prisui.t vujc.
akon i1laska iz 1.alvora Gu!.tc na ta\ lja rad u I.oj i je zbog op::i<>no<:.li
od prov::i lc, trebalo uloz11i jo vie truda i sposobno.ti. l ntcn1.ivno radi na
obnavl janju orgonizacijc K PJ . Prili kom formiranja M jc!>nog kon11 tc1a K PJ
za Vodice 1926. on poi.Laje sckreLar jedne par tiji.kc e l ije i lan Mjesnog
kom iteta.
K rajem 1928. /andari ga pono\IO hap!>e i o<:.utluju na dvije godine zahorn, ko 1u kan1U udrjava u Mariboru.
Po izlasku iz zatvora Gu1e naslavlja rad. U toku 193 1- 1932. dol(lli
do oma sovi jcn ja pa rt i j!>kl. organizacije u Vodicama. lJ to '11 jcmc Guste po~tu
JC ckrlar MK K PJ Vodic::i.

U jeku najintcn1ivnijcg rada parlij!>kc organizaciji.: u Vo<lic.ima. poet

kom 1933. pono' no dol.tti do pro\'alc u partij-,J..oj organi1.4.ltiji ~il>cnko~
okrul!a. Tada je uhapcno '~c komuni'>l a a metlu njima 1 Gu.\/t Sprl1a11

414

Poslije tekih mje eci provedenih u tamnici, i tortura prc~ivtjcnil.

prilikom istrage i sasluanja, Gutc je u rujnu 1934. na polnatom procesu
u Okrunom udu u Sibeniku o. ucn na 10 godina robije, koju je izdr7.ao
u Sremskoj Mitrovici i Le poglavi. Prilikom izricanja presude u1.viknuo je.;:
Z1vjel:l KPJ i klasna borba! zbog ega su mu bile dodate jo dvije godinc.
koje su mu ka nije na intcnenciju Apclacionog :suda i..inute.
Vrijeme provedeno na robiji Gu~tc je, poput na~ih brojnih i..omuni ta
htoga kova, iskoristio .ui S\Oju izobra1.bu. U 'rijcmc kapitulacije stare Jugosla' ijc i dol:>sk:> na vla t ustake NDH, smatran opasnim komun b1om, pred<1t
je us1akim policijsk11n organima na dalje izdrl.avanjc robije te je 1943. bio
prebaen u logor tara Gradika, gdje ga je, kao tol ine tisua drugih boraca
za s lobodu i rodoljuba, c.! i..a t a likvidac ija. Meutim, S. sijenja 1944, prema
s pora1.Umu pripadnika NOPa i njemake okupacione komande, 7.amijenJ<.11
je ui jednog njcmakog ollcira. Tako e ubrzo naao m eu partizanimn u
predjelu Pi aro' ine.
Izvjesno vrijeme Gutc j<.> radio kao partijsJ.:o-poli t iki rndnik na Kol'
dunu pa je kasnije prc:sao u Dalmaciju u svoj l'Odni kraj, gdje je najprije
bio lan OK KPlf iben ik i ~ l an Okrunog NOOa ibcnik. Krajem 194-l.
odlazi na Vis na rad u Oblac;nl NOO za Dalmaciju. akon oslobu.lc11jt1 zeml je
premjeten je u Zag reb na rad u A;firprop CK KPl-1. Nn Drugom kongrew
KPH bio je izabran ai lana CK KPH.
Vie godina G11~tc Sprlja11 radio je na obrazovanju partijskih kadro\a
u svoj tvu nastavnii..a i upravnika Partij kc kole pri CK KPH .
Cijenjen i potovan od naroda Vodica i ib<'n kog kraja bio je dva
pula biran za save1nog pos lanika i jednom za narodnog za:stupnika Sabora
RH.
1ivot je 1 ragi no za\ r:.io 23. sij~nja 1954.

415

S POM C 'J" PLOCA

VODICE - Lika Gu!>IC prljana br. -t

U OVOJ KUCI RODIO SE I POLlTlCKI DJELOVAO

PRVI RE\ OLUCJOl\!AR ~tJESTA \ ODICA
DRUG SPRUAN GLSTE
ZBOG REVOLUCIONARN.OG DJELOVANJA OD 1923-1943
BJO JE U ZATVORIMA 15 GODINA
u OVOM PLRIODtJ nm JE POLlTICKI Rt KO\ ooroc u KPJ
POSLIJE OSLOBOENJA CLAN CK KPH
I NARODNI POSLA1 JK SABORA NRH
SVE DO SVOJE SMRTT JANUARA 1954 GODI NE
OVU SPOME PLOCU PODfZE
OPCI KI KOMITET SKII VOD lCE
PRILIKOM Jl.JBILAR1' E 40 GOD. KPJ
I 35 GOD. OSNUTKA K P J U VOD ICAMA
OPCINSKI KOMITET SKB \ ODICE
VODICE, l - xr - 1959 GOD.

416

U OVOJ KUCI
ILEGALNO SU ODSTAMPANI
U OKTOBRU 1932 GODI E
LETCI ZA OKRUG JBENIK

U POVODU PROSLAVE
OKTOBARSKE REVOLUCIJE
K K S K H

VODICE 1-

XI -

S IBEN TK

1959 GOD.

Ploe .rn s1111crn110 postavljene 11a j1tf.11u fa<1t1du rodne kue GUSTE
SPRLJA1 A. Izraene stt i IJijelog brakog /Jruc11og kw11e11a, <li111e11zije,
100 x 80 c111 i 75 x 65 c111. Tekst 11a ploama je ispi w111 11rewni111 tiskanim slo
1i111a crvc110 oboje111111, a bwd tekstova, po srccli11i ploa, 11rcza11e stt petokra
ke zvi1ezde.

Ku~1 u kojoj se rodio, ivio i djelovao Cute Sprlja11, lslaknuli revolucionar Vodica i 1benskog kraja, svakako je znaajno i zaslu/.ujc da se
!>aU\a kao dio brojnih wjedoamlava o borbi naroda Vodica za slobodu
i pra\cc.lnijc drulvcno ureenje.

Ta kua bila je 7apravo prvo i najznaajnije <;atajalilc za protagonisLe

naprconog, radnikog i rc\olucionarnog pokreta Vodica. U njoj, 7.alwaljujui
~kl i vno ti Gttte $prijana, odri.avali su se ilegalni i legalni sa L:.inci okLivi ta,
pi ao 1 i7raivao propagandni partijski i drugi nuncri jal. Tu je zapravo biln
mala ilegalna partij'>ka :)tamparija u kojoj su se tiskali leci i sli an materijal.
U analima borbe Vod1ana za slobodu navodi i <;e dan proslave Okl\)o
burske rc,olucijc 1932. godine, kada su e u kui G11~ft! prijana li'>kali Jeci
formata 35 x 45 u 'ic bojo. Iz te kue iznesene su Cr\'cnc iasla\ c koje su b1l1:
7ajcdno s lecima izlijepljenc po Vodicama, u Zatonu, Tribunju, Prviu ...
Kada je Gute bio osuen na viegodinju robiju, tiskara je bila uni
!.tena.
Neto kasnije, \iicko Spr/jan, bra l Gutin, r~konstruirao je lu primi
livnu tiskarsku mainu. koja se danas uva u Muzeju grada ibcnika.

27

SPO\IE!'.I CI Rf.VOLIXUE.

417

SPOMEi: -P LOCA
\OO l CE - Ulica Prvoboraca b. b.

1926. GOD l 'E

KOJA Je S \ OJlM
RAZ\OJL
KL'LTUR'\OG I

U OVOJ KUCT
O \f0\A'l1\ J E VODI CK \ GLJ\ZB.\
DJELOV \ NIJ:~1 D \L \ \ELIKI PR ILOG
REVOLUCIONAR'E SV IJ ESTJ
DRUSTVE OC.. ZIVOTA VOD I CA A

rcr PRVOG JAV OG ASTUPA

GRADA I VODICA
1978. GODINE POSTAVTE

50. OBUET

JJloe1 100 x 80 cm, iz~rat1eua od bruenog crnog gra11itt1, po.stavljc11n j.z

11a fasadu k11e Jt1kova l ve1w. Tekst na ploti je i>pist111 11re:.c111i111 ti.skm11111
.slovima zlat110111 bojom. Po .:;redim ploe, u gornjem dijelu, urezana je ziijt<.aa pcwkrakCI, a u doujem dijelu si11bol glazbe lira.

418

Kua
Vodike

na koju je posta\lljena spomen-ploa u povodu 50-tc obljetnice

glazbe pripndala je Jakovu 1vasu. I mala je: 1 popularni muiv l va ov

dvore.
Jakov lvas bio je stan predrat:-.i komunist, lan KPJ u Vodicama (192.J).
1926. godine u njcrovoj kui okupilo se d' adc~c lak \Odikih entu7i
jasla, lanova Klub:i 1.'-'mljoradnike omladine, da bi o~novali limenu glazbJ
koj::i, eto, po toj i i djeluje 'ic od pola stoljea na irenju kulture u Vodica
ma.U zgradi Vodike glazbe davani su pr\'i igrokazi prozcll socijalistikim
idejama.
U zgradi o kojoj je rije, omladina Vodica uila je, i tab , zabavljala
se, pjevala, muzicirala i napajala naprednim idejama. U l vasovu dvoru bujau
je kullumi ivot u Vodicama. Zato je, sasvim razumljivo. ovo zclanjc obilJ1:
zcno sjeanjem s uvremenika.
Poetkom

4H

 POME
\'OO lCE -

- PLOCA
Ul ici! lvl! Jurit: \<l Cole! br. 10

U OVOJ ZGRADI

'

Z \ \'RIJE:t1E MON '\RHISTI~\E JUGOSLAVIJE

OD 1q33_- 1937 KR~\LJE\'ShA Z,\ ~L' \Rt1ERIJ \
Z \T\".Hh\L.\ JE I POOVRGi\\',LA Z\IJE:RSKlM
MUCE:NJIM ti STOTINC l\OtlUNISTA I RODOLJLIBA

U ZN A~ SJI:CANJA
OVU PLO ll PODIZE I. '\I 1qb9
ODBOR Z \ PROSL WU SO -GODINJICE

SKJ, SKOJ - A I SINDIHATA

OPCINE IBENUC

U OVOJ ZGRADI
ZA VRUEME MONARHOFA lSTJCKE J UGOSLAVIJE
OD 1933-1937 GOD. KRALJEVSKA ZAN DARM ERIJA
ZATVARALA JE. I PODVRGAVALA ZVJERSKIM
MUCENHMA STOTlNE KOM UNIS1A I RODOLJUBA
U ZNAK SJ ECANJA
OVU PLOCU PODIZE I. XI 1969
ODBOR ZA PROSLAVU 50-GODISNJ rCE
S KJ , SKOJ -a T S I DI KATA

OPCINE

IBENIK

Plota 115 \ 60, it.(!rallena od bijelog brac'l.:og bru$e110{! ka111e11a, P''\1CJl'l1c1w je 110 j 11t 11i URGO :~ rade. Tekst 11a njoj jl' isp1sa11 ure:.a11i111 t1ska11i111
slu\ ima cne110 oboje111111.

420

Cinjenka da je zgrada na koju je postavi icna O\a spomen-ploa biv'-:t

fandar mcrij<>ka kasarna u Vodicama, govori o toml! da se buduim gcncr:i
djama Leli ukazat i na j.dno mjcs10 gdje su napredni Vodiani od poja,.!
prvih socija listikih idejc.1 i prvih akcija Partije i SKOJa bili teke .lrlv~
ncnarodnih rci.ima.
Kronil..a naprednog, radnil..og i re\olucionarnog pol..rela u Vodicama
kazuje kako je u ovoj 1.~radi, u o' oj fandarmcrij !..oj srnnici bilo muihS1e
7a sve one napredne rodoljube, socijaliste i komuni'>IC. Tu su oni, uhapseni u
\udicama ih drugim 111jc:.1ima rc1.a Sibcnik, bili dovodcni, 1.0tvar:ini, batinj.1
ni, prc lua\ani po1.11alim me1odama - kahe su 1..asnije usaHa\ali do
monstruoznih razmjera f:u,iti u llaliji i Njemnhoj. fu su l..omuni'>Li i rodoljubi-uhapeni, osumnj1t~ni 1 optulcni - morali odlcw1i pa b1 kasnije bili
odvedeni u robijanice. Odatle s u mnogi na mn prl!lucni 1.aHili u bolnid
ili puteni kucama kao ncizljch i bolesnici, poput junaka u Daumierovim
rrtc1ima.
l<l'onlka je to~no 73b11jt!zil::i datume zat\laranja u ovaj /.andarmcrij<>kl
kazamat komunista kao ~ 10 Mt bili G11~te Sprljm1 l27. sijenja 1933) i Ke1111ilu
Pa111uko1i koji :.u kosnijr bili osueni na 12, odnosno 10 godina robije.
Velika je lis ta rodoliuha i komunista koji su le 1933. i kasniji.! uhapeni,
maltrctir:rni i oi.udcni na razn vremenske kazne.
Kako su ra'>lc parllj ka i skojcvska organi~1cija i jaao anlilnistiki
lronl, nndarmenjsko-policip.~i organi u Vodicam:i imali su ""c d~c i d~c
PO la. To muilite imalo je i svoje ekspcrl.:: ni antikomunistiku borbu
koJi su dO\ odeni i1. r.eogrnda.
o. sve l..upa nije moglo pokolebati "lobodol jubhi narod Vodica pred
,ocn S\'Oi m najboljim inov1ma komunistima. Partijsl..a organi1acija pn
stajala jt: S\ c jacu a njen utjecaj. u samom mjestu i ire, wc snalniji.

421

S POME N-PLOCA
VOD ICE - Ulica Vcnca Vbhova br. 13

DRUGU VLAHOV VE CU
SEKRETARU OKRUZNOG KOMITETA SKOJ-a
lBENIK
PODIZE MO OVU SPOMEN PLOCU
KAO ZNAK PRlZ ANJA ZA H EROJSKE PODVIGE
U BORBI ZA S LOBODU
OMLADTNA KOTARA JBEN lK
VODICE 9. X. 1949. GODINE

Ploa

je i:.raltena od bijelog brakog brt1c110~ ka111c11a, di111em.iJ.!

75 x 40 c111, s teks10111 i-;pisa11i111 ure:a11i111 ti kc111i111

.)0/IL

422

vezana je za prote/je rodne mu

kue.

~/ovima.

Betonskom 111a

Omladina ibenskog kotara oduila se O\'im obiljejem sekretaru OkruJ.

nog komiteta SKOJa ibenik Vencu Vlahovu.
Rollcn je 28. rujna 1920. u Vodicama. Kao i mnogi njegovi \"rsnjaci
morao se unatot strasnim !cljama za knjigom - zadovoljili samo sa est
razreda osno"ne kole. Teke ekonomske prilike prbilile su ga da kno golobradi mlacJi radi S\e mogue poslove knko bi se prehranio i pomogne porodici siromanih roditelja.
Ve 1937 mladi Vcnco biva primljen u Sa\ez komunistakc omladine
Ubr10 postaje lan Mjesnog komucta SKOJ-a. Akti\'no sudjcluJC u svim po
litikim akcijama i dcmonstracijamo protiv rc7.ima.
Kao l an Mjesnog komiteta SKOJ-a, po nalogu Pnrtijc, usposta\ !ja
vezu s p3rli jskim i i:kojt.:vskim aklh istima u Pn iu, rribunju, Srimi, Zatonu
i drugim mjc'>Lima na ovom dijelu ibcnskog podruja.
Kao akth ni omladin<;ki rukovodiJac i organizator SKOJ-a Vcnco ve
1939. poslljl lan KPJ. Partija ga odreuje za rod u SKOJu po 1.ato nijl:
s l uajno da je ve poetkom 1941. sekretar Mjesnotl komiteta SKOJ-n Vodici.
U ustanikoj godin i Vodice, pod rukovodstvom druga Vcnca, ima preko 81)
lanova SKOJa.
Na poziv CK KPJ 1.a ustanak Venco s omladincima sakuplja oruii1:>,
municiju i drugi rarni materijal. IJcgalno radi u Vodicama do veljae 19-H,
kada zbog oposnosti da ne bude uhapen dolaz.i na partiumski punkt. Tada
je \'C lan Scktorskog komiteta KPJ i sekrt!lar Sl!ktor kog komiteta SKOJ a
\ "odicc. Po lije toga po">tajl.! lan Okrunog komiteta SKOJ-a Sibcnik.
Delegat je na Okruznoj konforenciji KPJ i SKOJ-a z.a sje\'crnu Dalma
ciju koJa JC odr>ana u Srbu (Lika) u kolovozu 1942. i delegat na l kongresu
USAOJ-a u Bihau.
Bio je odrni.an i hrabar drug. O tome :.\jedoi i primjer iz sredine
1942, kada je Primorska eta \'Odila borbe na Soplju. Tada se u jednom trenutku dao elc nosao u lckom poloaju i poeo povl aili s poloi.aJa. Venro
im je kao omladinski ruko\ odilac scao na elo, okrcnuo ih prema neprijatelju
i po' co ih u kont ronapad koji je zavrio s uspjehom.
Ka!>nije je Vcnco svakako hlio da ode u operativnu jedinicu. Tek U'suglasnost partijskih foruma, 12. tra\ nja 1943, bio je postavljen za pomo
nika, a zatim komesara bataljona u Sjevernoualmnlinskom paniain~kom od
redu, odnosno 1..a komesara bataljona Pete brigade 19. divizije.
ll robro je poginuo u borbi za vrijeme II ncprijalelj'>kc ofenzive na
terenu Vodica, i to u predjelu Vuak-Rakilnica-Lcdina, 14. srpnja 1944.
gdje je i sahranjcn. Njegovi posmrtni ol>taci prenijeli su listopada 195 1. u
Vodice, u zajedniku grobnicu.

423

SPO M E.N-PLOC A
VOD ICE - Ulica hc Cac br. I

U OVOJ KUI
101f1 o SE I IVIO

IVE AE
lNJ IZ" E V NI K I SLI KA R
1903 - 1947

U OVOJ KUCI
RODTO SE I 2.TVIO
IVE CACE
KNJJ2.EVNI K 1 SLIKAR

1903-1947
Ploa 72 x SO c111 je na sjevernoj fasadi kue. Izraena je iz bije/OJ
brufe11og mramora. Na 111oj je tekst ispisa11 ure~w1i1n ciska11i111 slovima cnto
obojenim.

I ve Cac, stolar, revolucionar, borac, marksist, knjii.cvnik i likar rodio

se u Vodicama 1903. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu. Slobodno se
moe rei do je bio Lolcntirnn, samouk stvaralac ii: vie oblasti kulturnog.
ivota. Posebne 1.a luge pripadaju mu na polju kultumo-prosvjelnog rada
jer je uspjeno prcd\'odio (kao kapelnik) Hrvalsko muziko drutvo Starcvi , preteu \Odtkc glazbe.
424

Ne mogavi se skrasiti u rodnom mjestu, Cac jo kao mladi, zajedno

a starijim br;.\lom odl:lZi u Bosnu i radi u Drvaru. No ubrzo se \ raa u svo je
Vodice. Tada ima 21 godinu i ve u toj dobi je vrlo akli\'an u sukobu s ncna
rodnim rciimom. Siva teko osumnjien za ubojst\O mjesnog zelcna~a.
U zat\Oru je odleiao dwc Hijcme, i to bn kada se u Vodicama formirala
pna partijs ka elija , i ji je i 011 bio lan. U vrijeme eslojanuar..ke diktature
Jve Cae je sekretar Mjesnog komiteta KPJ u Vodicam:i.
U vri jcmc pro\'alc pa1li jskc org:mizaci je u Vodicama i hapcraja la
nO\ a KP i Cae biva hapen (dovcdcn i7 Zagreba gdje e u to vrijeme nalaLio).
a procesu protiv komunist:: u ibcniku od 10. S\ibnju do 27. listopada 1933.
meu osuenima na \remcnske kazne bio je i l\e Cnc. Dobio je 12 mjeseci
strogog 7.nlvora.
Na robiji hc radi, ui, p:c pjesme, slika ...
Nakon povrall.,a s robi je, nastavlja r:id u Hrvatskoj seljakoj slozi ( '..I
koju se infilu iraju 1,omunis 1i). To mu omoguava da organizira \'odi ke fone
i predvodi ih no selja koj smo1ri u Zagrebu, z::i koju je pripremio sccnuri i
komponirao pjesme. Formira i sekciju za uenje cs per;inta u kojoj racli
kao nastavnik.
U svojoj plodnoj kulturno-prosvjetnoj i politi k oj nkthnosti. povezuje
e s isi.aknULim h rvatskim i jugoslavenskim um jetnicimn Mihovilom Pnvl1~
kum Mikinom, Franjom .Mr:lZom, Franjom Gaijcm i drugima. S nekima
od njih ide i po Srbiji i rl.!citlra svoje pjesme s duboko socijalnom tematikom
Po kapitulaciji Jugoi;la,ije 19-1 1, Ive Cac bi\'a hapen i od\'eden u
logoru Lipari u ltalijt.. U tom logom nastale su mnoge njegove pjesme i
lilcrami radova. Kapitulacijom Italije uspijeva pobjcc1 iz zatoc.;cmst\a i prl.:'baci li se u domO\ inu, u svoj rodni krnj . Odmah je slupio u rcclo\'C 19. sj evernodalmatinskc di\ izije, gdje je jedno vrijeme radio u J\r!ilpropu, potom je
preao u ZA VNOH. Tamo j<' radio sve do S\'Oje smrti. Skrhala ga je bolest
kao posljedica pa tnji i stradanja.
Iza sebe je osta\io znanjna djela meu kojima su igrokazi Bnbuka.
Dragopoljka, Zmija u procijepu itd.

425

SPOMENIK
VRPOUE

HRABRIM Slr OVIMA I KCERIMA

BORCIMA I ZRTVAMA FASISTICKOG TERORA
PALIM U ARODNOOSLOBODILACKOM RATU
I SOCUALISTICKOJ REVOLUCIJ I
194 1 -

1945

U ZNAK TRAJNOG SJECANJA I ZAHVAL OST I

PODl ZE
NAROD VRPOUA
4. VII 1962.

POGI NULI BORCI

BAK ULA IVE MARKOV
BAN BLAZ MARKUV
BAN MATE DANI N
BAN IVAN S IMI
BA MILKA MIJI A
J ELJ C BOZO PASKTN
J ELI C J ERKO IV ANOV

426

JEUC MARIJAN MARTl OV

KOMAD INA JAKOV MARKOV
LALI CA lKOLA STIPIN
LALlCA ZORKA JOSI A
U UBETCC KRIZAN MATI
uusrcrc ANDR IJ A MARKO
UUBlClC MARTl ANTlN

MRDE2.A MIJO ANTIN

MUJEZIN ANTE lVANOV
MU2IC ANTE KRSTIN
PETKOVIC ANTE MlJlN
PETKOVIC BARE STlPANOV
PETKOVIC BLAZ IVANOV
PETKOVI C FABIJAN MARKOV
PETKOVIC FRANE JOSIN
PETKOVIC IVAN J AK.OVUEV
PETKOVIC JAKOV lVA OV
PETKOVIC JOSO PETROV
PETKOVIC MARJAN JOSIN
PETKOVIC MARJAN MARKOV
PETKOVlC MARJAN SlMUNOV
PETKOVlC MARKO FRA l N
PETKOVl MATE JVANOV
PETKOVIC NIKOLA FRANIN

t>ETKOVIC RADE MARI NKOV

PETKOVIC STANKO ANTIN
PETKOVIC STANKO SIMUNOV
Pl VAC ANTE I VIN
PLENCA DUME SIMI N
PLENCA FRANE J OSIN
PLENCAJAKOV IVANOV
PLENCA JERKO JVANOV
PLENCA MARKO MJJIN
PLENCA MARKO PASKIN
PLENCA MARKO TOMJN
PLENCA MATE TVANOV
PLENCA MILE JURlN
PLENCA MILE PASKT
PLENCA ZORKA JOSI A
VUCAK KRESO ANTIN

2.RTVE FAISTICKOG TERORA

UUBETIC NEDJELJKA ANTINA
LJUBICIC MARA lVANOVA
UUBICIC TONKA MIJ I NA
PETKOVl C MARKO PASKIN
PETKOVlC MATE MIJIN

PETKOV1C STANA MIJINA

PETKOVl TONKA ANTI ,\
RENJ E TONKA MARKOVA
SPINJACA KRSTE TOMIN

Na betonskom postolju LI obliku kruga izdile se stup od klesa11i/1 kame

11i/1 blokova 100 x 170 cm na kojem te:,i betonska kupola, na iji/i 6 strana je
111etalni111 vijci111a privdeno .~est mramornilt ploa, tri SLI 70 x 90 cm a tri
./O .t 70 cm, na kojima su urezanim ti~kanim sfo,ima i '>pisa na imena poginuli/1
boraca, lnava faistikog t erora i rtava rata. I znad estobridne kupole nalazi
se betonska konstrukcija simbolina oblika - tri raznobridna trokuta 90 x 220
cm.
cijeli

Spomenik, visine 460 cm, postavljen je 11a okrugli kameni postame11t, a

kompleks je ograen zidom.

spome11iki

427

Meu stanornikc predratnog Vrpol ja (bilo ih jl oko 1000), mnhom siromanih zcmljorndnika, sporo su prodirale naorcdnc ideje.
Meu prvima koji je politiki poeo djelOHlti bio je 1\larti11 Ljubiti~.
priJc rala radio u Zagrebu, gdje je bio ukljuen u napredni radniki pokret.
Dolaskom u rodno mjesto sa sobom je donio naprednu i politiku literaturu,
gO\'Orio S\ Ojim suseljanima c Oktobru i r.!voluciji, po,c:t1vao se s drugovima
iz Donjeg Polja i Mandoline.
Zah\'aljujui tome, kao i blizini i povc7..ano<;ti sa Sibcnikom, Vrpoljani
u se u vremenu kapitulacije slarc Jugoc;la\ijc i rasula bive jugo Jc1,enskc
vojske u~pjcli domoi odreene koliine oruija, bilo od vojnikn koji su ovin1
podru~'jcm prola.dli bilo od mjctwia koji su $C vratili
kuama. Ovim
oru7jem su bili naorui.ani prvi dobrovoljci koji su i1. mjesta otili u parti:tane.
Tako je u Vrpolju postajao t:ilijanski. pa .:.'\ lim i njemaki garnizon .
kao i bile stacionirane uo,tae i elntci, narod se ovog mjesta od 19.Jl. opre
uijclio za NOP.

Pred km j 1941. ovdje je osnovan Savez mlade generacije. Od najakt i\

nijih lanovo USAOHn u pnoj polovici 1942. funniruju se tri skojcvska
aktiva. 1ste god ine organiziraju se i ic.nc Vrpolja u AF-u. Osnivonjc ovih
organizacija rezullol je organiziranijeg i intenzh niicg rada s omladinom i
1.enama.
Prvi mjesni NOO je formiran u listopadu 1942. o prva elija KP J negdj,.:
polovinom 194.J.
Poetkom listopndo 19.J2. iz Vrpolja odlazi li
OV i POJ prva grupa od
18 boraca koji ulaic u sast:n I. proleteri>kC brieade. Druga grupn od 13 boracn
odl<lLi u parti1.mc u \"cljali 1943. Nakon nekoliko pojcdinanih odlo,1.ako, u
lipnju 19.J.J. dola1i do maso,nog odlaska u naroJnoo lobodilaku vojsku.
Tada u mjestu nije ostao ,ic nitko ispod 40 godma starosu.
S\oju opredijeljenost i aktivnost u radu za ~or Vrpoljani iskazuju 1
sudjclornnjcm u akcijama kao to su prckopa\.1n1c puto\a, oteenja i unitenja J'eljcznickc pruge, kidanja i onesposoblja\:.tnia telefonskih linija, u ispt
sivanju ontifa istikih parola, paljenju vatri i bticanju cr\'enih zastava prill
kom proslava 1. maja i Oktobarske revolucije.
Osim togo vrpol jski aktivisti su 1944 uspjeli ulwatiti tri uc;tasko oficira
a kasnije jo sedmoricu ustaa-straara na cl jcznikom mostu Dobni. U
srpnju iste god ine oni s udjeluju s partizanskim borcima u napadu na ustaku
izvidnicu sv. h an (Iznad samog mjesta), kojom prilikom uspijevaju rastjerali
ustaku posadu i ?.Oplijeniti njihovo oruje.
U toku NOB-r Vrpolje je dalo 166 boraca koji su se borili irom nae
lemljc, od kojih je 45 polo u borbi za slobodu i <;OCijnlizam. lmalo je i 5
lrtava fa~istikog terora i rtava rata. Kroz logore i zatvore prolo je 35
tlrugo\'a 1 drngarica.
Vrpolje je podnijelo i velike materijalne rtve i teror okupatora po
sebno Talijana i nJihovih k 'i~linga ustaa. Tako su u srpnju 19.J3. Talijani
za odmozdu no akciju miniranja eljeznike pruge, kojom prilikom je uni
tcna jedna drczina , spaliLi .io kua u Gornjem Vrpolju.

428

S P OME
lABLACE

rK

""'
o
PALIM BORCIMA
J 2.RTVAMA FASTSTTCKOG TERORA
1941- 1945
MJESTAN f SELA ZABLACA
I NJIHOV! ISEUENJCI lZ SAD
1961. G.

PAL I

ALEKSA J . ANTE
ANTOLOS F. MlRO
ANTOLOS E. FABIJAN
ANTOLOS T. TVAN
ANTOLOS I. BOlDAR
ANTOLOS S. J ERKO
ANTOLOS J. STlPE
ANTOLOS N. MARJAN
ANTOLOS L. ANTE

BORC I

ANTOLOS M . MATE
ANTOLOS M. NIKO
ANTO LOS I. DA VOR
DADJC S. FRANE
GRGAS-SVrRAC L. VLAD I MIR
GRGAS.SVLRAC V. DUSAN
GRGAS-SVl RAC N. $TIPE
GRGAS-SJSKA l. STJPE

GRGAS-SISKA I. ANTULA
GRGAS-BEGO V. OSKAR
GRGAS-GRANDO J . ANTE
LEONI N. MATE
LOVR lC P. STIPE
LEZAJ A S. FRAN E
LEZAJA E. JOSIP
LEZAJA E. NIKO

2.RTVE FASISTICKOG TERORA

ANTOLOS S . FRANE
ANTOLOS F. BENE
ANTOLOS F. DRAGO
ANTOLOS L. STIPE
GRGAS-STRKUA J . ROKO
GRGAS.CICE V. JURKA

GRGAS-SVIRAC A. STIPE
GRGAS-TKA M. ANE
MATURA S. TVTCA
MATURA M . IVICA
MATURA M . MARINKO
MATURA M. FRANA

LJUBIC S. PETAR

MATURA 1. FRANE

NAKIC A. ANTE
NAKTC A. MATE
ROSI Nl P. ANTE
ROS INI V. VJEKO
RO l Nl F. FRANA
SUNJKA S. FRANE

Spomenik u obliku piramide nalazi se u mjestu, na obali. Na betonskom

platou izgraene su tri kamene stt!penice na koje su nadograena tli kamena
bloka r kupola. Na dru~om kame11om bloku, 144 x 68 x SO cm, oblo!c110111 bije
lim 111ra11101 nim ploama, ispisa11a su imena palili boraca, trwva f a!.istitkflg
terora i 1ata. Na treem bloku, 120 x./Bx x75 cm, uklesano je pet likova parti
;.aua. Na kupoli, 210 \ 60 ."< J(J cm, ploa je s posvetom, a izuad nje partizan
sa Spomemcom 1941. i na irlm bukti11ja.
Autor spomenika je akademski kipar 4nte U~l1 eh1 ku iz Dmifa.

Kao i stano\ nici mnogih mjesta ibenskog priobalnog podmja i Zabla

ani su se pri je rata uglavnom ba,ili zemljoradnjom i ribarstvom. Ostali su

b li mornari na Lrgovakim brodovima ili su napustil i svoje rodno mjesto i kao

ekonomski emigranti otili u inozemstvo, u SAD. Samo povremeno su kao
liziki rudnici nalazili posao u ;iben!)koj luci na ukrcaju bukc;iLa i na ipadu.
To je !>liko mjesta u kojem je bilo oko 700 c;tanovnika i koje osim osnovne;
kole i seoske gusterne nije imalo nita drugo vriji.:ctno da se spomene.
Te~ki uvjeti rivota i rada ukazivali su ovim ljudima odakle dolazi.:
bijeda i zlo i. iako ovdje nije bilo ni partijske ni skojevske organizacije.
veina je ic;poljavalo orijentaciju i simpatije za napredni radniki pokreL 1
KPJ-u. Uostalom, Lo su oni potvrdili i poslije propasLi stare J ugoslavije svojim
opredjeljenjem 1.a NOP koji pomalu moralno i materijalno.
U toku narodnooslobodilakog rata J socijaJistike revolucije Zablac
su dale 105 boraca od kojih je 33 paJo u borbi. Veina od 25 boraca koji su
oLhli u OV-u 1942. i stupili u Z. dalmatinsku brigadu S\'Oic 1ivotc je ostavilo
na Sutje ci, u borbama u S. neprijateljskoj ofenzi\'i. Zablac je imalo i 13
trtava faistikog terora i rata.
Organizacija SKOJ-a je formfrana 1942, a partijska 19.\4. Organ no,.:
narodne vla~ti, 00 Zablae, formiran je 1943. Uporedo s rD.Z\ i ianjem NOB~
jaala je organizacija OP-a u Zablau, koji je uspio obuhvatiti gotO\O cjclo
kupno stanovnitvo, noroito omladinu, i ukljuiti u borbu protiv faistikog
1lotvora i njegovih pomagaa.

431

P OMEN-G ROB N I CA
ZABLACE

---------------f A l ST Il\ OG TER OR>\

ANlOLOS STlPL FRANE
ANTOLOS flANL IENE
ANTOLOS flANL DRAGO
GRGASCICE VICL JUlKA
GllGASSVllAC ANTE. STIPE

ZR TVAMA

MATUlA STIPL IVlGA

M/\ TUR A MATE. MARINICO

\TUR A

MA~JAt-3 \

IVICA

"I
~.

432

2.RTVAMA FAISTICKOG T ERORA

ANTOLOS STIP E FRANE
ANTOLOS FRANE BENE
A TOLOS FRA E DRAGO
GRGAS-CTCE VICE JURKA
GRGAS-SVIRAC A TE STlPE
MATURA STIPE IVJCA
MATURA MATE MAR I KO
MATURA MARJA A IVICA
ORGAN IZACIJA SAVEZA BORACA ZABLACE

Spo111c11-koswrnica je podig1111ta na mjesnom grublju. Na km11e110111

po~tolju, ;iri11e 106 c111, po::;ravljena ;e iz11ad rake spo111 e11-ploa 90 x 70 cm iz.
bijelog IJ1 ako~ /1r11.fo11og ka111e11a, s tekstom isp1sw1im urezanim t1.ska11i111
.slovi111a, oboje11i111 cn10111 bojom. Pri vrhu je urezana petokraka zvije:,t/<1,
wkocr obo1e11a cruo.

l. o/ujka 1943. talijan~ki fabliki okupator ubio je o moricu tanO\'

nika Zabla;.1 1.bog pripadnnja, uradnje i rada za NOP. Medu ubijenima su
bila i dva lana Mjc nog narodnooslobodila kog odbora. Ovaj gnusni tl oin
la~ b tt ~u i.t\ rSili na l\ rclavi sv. ikola u ibenskom kanalu i u samom Zabla11
- na wakom O\Om mjestu ubili ~u po etvoricu .

28

!:>PO\IL'.;ICI RI \OLIX IJE

433

SPOME IK
ZATO - Trg marala Tita

Tekst 11a spo111e11ik11:

ODBOR SAVEZA BORACA

N. O. R ZATONA
PODlGAO SPOMENIK
BORCIMA
NARODNE REVOLUCIJE
OD 194 1 - 1945 GODINE
L 2.RTVAMA
FAISTICKOG TERORA

POGI NULO U N. O. R. 193

STREUANO UMRLO
U LOGORIMA I
ZATVORIMA 1L2
SPOME IK PODIGNUT
27. 7. 1955. GOD.

434

Teks t na mramornim ploama :

HRABRIM SINOVIMA I KCERIMA
PALIM BORCIMA ZRTVAMA FASISTICKOC TERORA I 2.RTVAMA RATA
U NARODNOOSLOBODILACKOJ BORBI I SOCIJALISTlCKOJ REVOLUCIJI
U ZNAK TRAJ NOG SJECANJA I ZAHVALNOSTI
OVAJ SPOMENIK PODIZU
29. XI 1977.

MJESTANI ZATONA
POCI ULI BORCI I 2.RTVE FASISTTCKOC TERORA
CVTTAN UROS MATI
MATE KRSTIN
CALETA lKO IKI
AMULA JOSO BARIN
CALETA PASKO IKIN
ANTlC IVE ANTI
COCA DUMA MA T1NA
ANTIC MARKO JOSIN
COGA JERE MARKOV
ANTIC TOME LOVRlN
COGA LUKA S IM1
ANTIC VLADE JERIN
COGA LJ UBICA ANTTNA
ANTULOV MILJENKO MILIN
COGA MATE ANTJN
BAKRAC BLAZ JERl N
COGA MIKA ANTTNA
BAKRAC MATE JERlN
COGA ROKO MATlN
BlLUSIC ANTE KRSTTN
COCA VICE MARKOV
BILUSIC JERE IVANOV
DEDO LUKA ANTIN
BILUSIC MARKO TOM!
DODIG JOSO DUNKI
BlLUS l MIICA SIMlNA
DODTG MARI KO ANTI
BlLUSlC MILE ANTI
DOD IG PETAR STlPIN
BILUSi NIKO DU KIN
DODIG TOME JOSIN
BILUSIC SlME SIMIN
CRN ICA KRSTE ANTIN
DOOlG VICA STMI NA
CRNICA STI PE DUNKI N
DOOJG VTCE DUNKIN
CRNICA TONA JOS INA
DOD IG ZVONE ROKOV
DUKIC KRSTE JERJN
CVITAN CVJETKO IVIN
CVITAN FRANE GRGIN
DUKIC PETAR MARKOV
DUKl ROKA TVT A
CVITA IVE KRSTIN
IVA DA FRA E MIJIN
CVITAN IZIDOR JERIN
IVANDA JOSO ANTlN
CVITA JOSO SIMIN
TVA DA JURE MARKOV
CVITAN JUGOSLAV JERT
IVA DA LUKA FRANIN
CVTTAN KRSTE MAT IN COZO
lVANDA MATE MARKOV
CVlTAN KRSTE MATTN
CVITAN KRSTE SlMl N
TVANDA MATE .MATIN
CV lTAN MARKO GRGrN
TVANDA STIPE LUKlN
JVANDA STIPE MARKOV
CV ITAN MARKO MATIN
JURIC DRAGO JERIN
CVlTAN MATE KRSTIN
JURIC MATE ROKOV
CVTTAN MIRKO VICIN
JURTC MICO NIKIN
CVITAN NIKOLA STlPIN
JURIC ROKA !KINA
CVITAN N I KOLA SIMI
JUR IC ROKO A TI
C ITAN ROKO MATI
JURIC SIMA IKINA
CVITAN STME MARKOV
MARTTNOV IC ROSA SJMh A
CVlTAN SIME SIMIN
MARTINOV IC SLAVO MATl
CVlTAN TOME KRSTlN
CVITAN TOME LUKIN
MARTINOVIC STlPE MAl l
AJDUKOVI

43'i

MILOSEVIC CINPRIJAN JOSlN

M ILOSEVlC DA ICA GRG I NA
M ILOSEVl JERE SlMlN
MlLOSEVIC KARMELA JOSINA
M l LOSEVIC TOME S l M IN
MRSA ANTE JVIN
MRSA ANTE F l UPOV
MRSA ANTE MARKOV
MRSA ANTE PAV IN
MRSA BLAZ JER l N
MRSA FILIP JERJN
MRSA FRANE TO~HN
MRSA J ERE PAV L
MRSA JOSO VICJN
MRSA KAMILO MATIN
MRSA KARMELO JERIN
MRSA KRSTE Nl KJN
MRSA MATE JAKOVUEV
MRSA MATE PETROV
MRSA MATE ANTIN
MRSA MATIJA Nl K I NA
JURLEKA ADITA ANTlNA
JURLEKA ANTULA MARKOVA
J URLEKA Dl KA MARKO
JURLEKA JERE PASK l\J
JURLEKA MARJNKO MARl\.OV
JURLEKA VTKTOR MARKOV
KNE:l.EVIC MARKO IVIN
KULAS DUNKO BARIN
KVLAS MARKO lV l N
KUTIJA ANDRIJA S l MIN
LASAN ANTE MATIN
MARTrNOVI ANTE MATIN
MARTINOVIC A TE ROKOV
MARTINOVIC BORE 1VI N
MART! OVIC IVA JERINA
MARTINOVlC JERE MARKOV
MARTINOVl LOVRE JAKOVUEV
MARTINOVIC LUCA MA TINA
MARTINOVIC MARA LOVRINA
MARTINOVIC MATE JOSIN

MARTINOVIC M IHAJLO MICO MATI

MARTINOVJC MILE IVIN
MARTINOVI C NIKOL\ NI KI
MARTINOVIC ROKO SIMlN
MRSA MILE FJLIPOV
MRSA M ILKA ANTINA
MRSA MILKA MI MA JOSrNA
MRSA N IKO VlCIN
MRSA RADE IVIN
MRSA RUDOLF ROKOV
MRSA VICE MAT1N
MRSA VINKO VICIN
MUSIC A TE MATIN
MUSIC IVE ROKOV
MUSIC KRSTINA ANDRITINA
MUS IC MATE ROKOV
$CAVINA ROKO MATIN
$EVERD1JA ANTE MATIN
SEVERDlJA ANTE S l Ml N
SEVERDIJA DUSAN IVIN
SEVERDlJA FRANE MARKOV
SEVEROIJA J URE S IMIN
SEVERDIJA LOVRE NIKOLIN
SEVERDIJA LJUPKO VlCIN
SEVERDlJA MARA LUKINA
EVERDTJA MATE ANTlN
SEVERDIJA MJLKA NIKINA
SEVERDIJA MILKA SlMlNA
SEVERDIJA ROKA LOVRINA
EVERD IJ A ROKA MARKOVA
SEVERDlJA Vl CE VICIN
TRIFU l C A IKA TOMlNA
ZJVKOVf ANICA GRGINA
JVKOVl C JOSO slMIN
lVKOVl LJUBICA SAVINA
2 fVKOV l MAR lCA DUNl<TNA
ZfVKOV IC MATE STM1N
2IVKOV1 C NIKOLA TOMU\
2.lVKOVlC PE.RE JERlN
l VKOVlC PETAR TOMIN
2.lVKOV CC SlME MATIN

2.RTVE RATA
UMRLI OD GLAD1 ZA VRIJEi'dE OKUPACIJE
I SESTOMJESECNE TALIJANSKO-FASISTlCKE BLOKADE
AJDUKOVIC ANELKA TOMINA
AMULA ANKA ANTINA
ANTIC BOZIDAR PETROV
ANTIC ELVrRA KRSTINA
lVANDA JELA LOVRINA

436

KULAS JEKA JAKOVWEVA

KULAS NEVEN MIRKOV
ANTIC STANA ROKOVA
BILE ANA MATINA
BILE IVE BLAZOV

BILUSIC JERKA JERlNA

LUCA TOMINA
BILUSlC MARIJAN NIKJN
BILUSIC MATIJA FRANl NA
BIL USIC MATIJA IVANOVA
BILUSIC MATIJA MATINA
BILUSIC TOME S IMlN
CVITAN ANA FRANINA
CVITAN DUNKO NIKOLIN
CVITAN GRGO RO K OV
CVITA N MATE SIMI N
CVITAN MIZA NIKINA
CVITAN MlLENKA MATINA
CVITAN NEDELJKA KARLOVA
CV ITAN VlCA JAKOVLJEVA
CVITAN VlCA MATINA
COGA DARIO PASKIN
DEOO ANTULA SIMINA
DODIG ANTICA PERINA
DODTG GASPAR IVANO V
DODIG LJUBICA ROKOVA
IVANDA BOZO ANTIN
K ULAS PILE l VIN
MARTCNOVlCANELKA FRANINA
BILUI

MARTINOVIC ANKICA RO KOVA

MARTINOVIC ANTE VINKOV
MARTNOVIC ANTE lVIN
MARTINOVIC ELZA ANTLNA
MARTINOVlC lKA A NTINA
MARTlNOVTC IVE PETROV
MARTINOVlC LOVRE KRSTIN
MARTlNOVIC Ml LENKO MlLIN
MARTINOVIC ROKA KRSTINA
MILOSEVIC RATKO GUSTIN
MILOSEVIC SIME T OMlN
MRSA ANTE TVlN
MRSA ANTE J URIN
MRSA ANTE VtC IN
MRSA DARIO ANTlN
MRSA IVE FlLIPOV
MRSA JOSO GRGIN
MUSTC $TIPE ROKOV
SEVERDIJA ANKICA MlJlNA
SEVERDIJA DUMA NIKOLINA
2IVKOVIC BORIS DRAGIN
Z IVKOVIC MARIJA LOVRINA
ZIVKOVIC MIJOVILKA JOSINA

Nt1 kame110111 platou podignut ie spo111e11ik na vrhu kojeg se nalazi

borac s puJko111 u jednoj i s buktinjom 11 dru~o; ruci (izliven iz brom.e).
N a spome11ik11 po ~redi11i je ploa 44 x 33 c111 s tekstom 11reza11i111 tiska
nim slovima obojenim c1veno. U do11jc111 dijelu spom enika isklesani su ' '
bijelom brakom ka111e1111 reljef i : Ribarski brod, Tri l1orca i Zbjeg.
Do spo111e11ika, s 11 jegove sjeveme strane, izrae11 je betonski zill
573 :r: 286 c111, obloteH bijelim 111ra111oro111, na koji je po~tavlje110 6 cru ilz 111rn
111omill ploa, svaJw 190 x 95 L'm, s posvetom i i111e11i111a poginu/ili boraca,
f.rtava faistikog t erora i irtava rata. I sprerl beto11skog :ida j e kameni
plato 715x300 c111.
Spomenik s borcem je djelo akademsko(!. kipara A11te Uljebrke, a
beto11skog zida s mramorni111 ploama kipara Branka V11korepe.

Povijest Zatona, smje tenog u prekras nom kanjonu rijeke Krke, datira
od prije 700 godina. Od prvih dana ~voga pos tojanja pa do kraja Drugog svjct
s kog ra ta Zatonjoni su Sl' bavili uglavnom zemljoradnjom a snmo poneki i
ribarenjem .
U svojoj dugogodinjoj povijesti es to j e bio na udaru tuina i osva
jaa, ali slobodarski duh i bunl zatonskih te<ika nikada i nHko nije uspio
pokolebati i s lomit i. Punu 51 godinu oni se opitu turs kom ropstvu . Takvi
s u i kada im mlc1a ko plem::.1vo i latinai prisilno U\'Ode bogosluje na latin' kom jeziku.

437

U prvom svjct kom ratu mnogi od njih, svjesni da na frontu nemaju w

koga i ai to da e bore, odlaze u zeleni kadar, a neki meu onima koji su
napustili voje rodno mjesto i trbuhom za kruhom ocili u SAD i Australiju,
doli su kao dobrovoljci na Solunski front da se bore za slobodu zemljt:.
Ni pobuna mornara u Boki kotarskoj 1918. nije ih mimoila. U njoj
su sudjelovala i et i ri Zatonjana koji su zbog toga osueni na robiju.
I ontla kada je, poslije prvog svjetskog rata. slvarana nova dr.lava Kraljevina Srba, Hn ata i Slo\'enata kojom su izne\jerenc nade jugosla\'cnskih
naroda, Zatonjani nastavljaju borbu pod rukovodstvom KPJ protiv ncnarod
nih reima u taroj Jugoslaviji, protiv bijede, neimatine, eksploatacije i
bespravlja.
Prva partijska elija fonnirana je u Zatonu 1932. i imala je 16 lanova
KPJ. Pored njih bilo je i nekoliko kandidata Panije. Prvi ekretar partijske
elije je bio Ante Mra Siko. Utjecaj Partije na stanovnitvo Zatona rastao je
iz dana u dan. a posebno na omladinu.
Provala u redovima KPJ do koje je dolo i na podruju opine Sibenik
1933. nije mil1'oi~la ni Zaton. Vlasti zatvaraju lanove Partije i jedan broj
njenih simpatizera. Nakon batinjanja u andarmerijskoj s tanici u Vodicama i
u ibenskom .rotvoru, veliki broj zatvorenika je izveden pred sud i osuen
na robiju koju su izdravali u Lepoglavi i Sremskoj Mitrovici.
Iako su ova hapenja teko pogodila mje nu partijsku organizaciju,
njen u1 jecaj i prisutnost su se i dalje osjeali. Dolaskom s robije partijska
orgailUaciJa se ponovno reujc. Revolucionarne ideje se prenose na mase. a
naroi10 na omladinu. Za vrijeme proslave dana t. maja i Ok1obarske rcvolncije, u kojima udjcluju mnogobrojni mjetani, dolazi do sukoba sa i.andarima. U jednoj takvoj manifc Laciji 1937. god. poginuo je omladinac Zvonko
Severdiia.
Uvidajui opasnost od sve prisutnije aktivnosti i utjecaja Partije, reim kc vlas1i sredinom 1936. ponovno zanaraju komuniste, dr.lc ih u zahoru
6 do 9 mjeseci, ali su ih Lbog pomanjkanja doka1.a najzad morali pustiti.
Ogroman ugled Panijc i spremno l naroda da je lijedi bio je bran:i
pokuajima da se nalnijc ispolji rad graanskih partija. Jednako zavravaju
i pokuaji 1..riara da se poliliki organiziraju. Djclujuci u mjesnom tamburakom pjevakom drutvu, mjesnoj itaonici, a naroito Seljakoj slogi-i,
komunisti su bi li i ostali najutjecajniji faktor u mie tu. Svi drugi morali su
doivjeli politiki c;lom iea su bili bojkotirani od irokih narodnih masa.
Dolaskom dniga Tita 1937. na elo KPJ , mjesna partijska organizacija
posebnu je pafoju posvetila radu medu omladinom i stvaranju organiuicii!
SKOJ-a. Ve kolovoza 1938. u Zaronu se formira i Mjesni komilel SKQJ.a.
Tako su partijska i koicvska orgaruzacija svojom aktivnou i utjecajem
stvarali sve preduvjete da Crveni Zaton premno doeka najudbonosnljc
trenutke u povije Li svih jugoslaven. kll1 naroda i narodnosti i da dogaajima
koji su slijedili dade znaojan doprinos.
U asu kopitulacije stare Jugoslavije u Zatonu je postojala partijska
organi1..acija od 12 la nova i skojcvska organizacija od vie desetina lan ova.
Uza se u imali cijeli narod spreman da se bori proliv talijan kog faistikog
okupatora.
Zatonjani uspijevaju prikupili i pospremiti vee koliine oruja i opreme, to 1m dobro dolazi za poetak oruanog ustanka. Formiraju udarne
grupe koje su se obua\ale u rukovanju orujem i drugim vojnim vjetinama.

438

Po lije napada rais ti ke jcmakc na SSSR. prvi ilegalci odlaze na teren, a

na proglas CK KPJ za oruani u tanak njih 75 se polovinom srpnja 1941.
sla\110 pod oruje i bilo spremno za odlazak u Buko,icu i Liku. MeuLim, do
O\'oga nije dolo Lbog labih veza i kolebanja i ncsprcmnosli pojedinih ko-

munista.
Zatonski teren je u toku OB-c postao 'rlo vaian punkt i kanal.
Oda1le odlaze pr.e grupe boraca iz Dalmacije u Liku. Ovdje je u listopadu
194 1. boravilo 28 boraca iz Sibcnika i okolnih mjesta, skoro mjesec dana,
prije polaska u Liku. Na ovom tenmu je u kolovozu boravio lan CK KPJ
Pavle Pap ilja, a u lbLOpadu Rade Konar, lan CK KPJ i ekrelar Ccntral
nog komiteta KP Hr.atskc. Od poetka 1942. ovdje je djelovala narodna vlac;t,
tj. mje ni 00. Preko ovog terena otprcmano je orui.jc i oprema u unutra~
njost. Rauna se da je preko ovog punkta u toku NORa otilo u NOV i POJ
oko 2.800 bornca. Ovaj teren je bio i o tao ,ie-manje Slobodan teritorij nn
koji su okupatori rijetko dolaLili a jo se rjee uspijevali zadri.a\ati.
1942. je po masO\'nOsti odlaska Zatonjnna u NOV i POJ bila posebno
znaajna. Od veljae do listopada njih 200 je otilo u partizane i borilo se u
snstavu proleter..kih brigada i 1. i 2. dalmaLin kc brigade.
J dok u e sinovi i keri Zatona 1 rabro borili po itavoj Jugoslaviji,
faistiki okupator i njegove !>luge Lalvaruju starce, ene i djecu, pale i lare.
U srpnju 1942. uhitili su preko 20 pani7.anskih obitelji i odveli u logor na otok
MolaL, gdje je L7 od njih i umrlo.
U 01ujku 1943. okupator je izvrio blokadu mjesta, okruio ga bodlji
kmom iicom ne dozvoljavajui nikome izla1.ak i7 njega. in vrijeme c tomjc
ene blokade u Znlonu su od gladi umrla 53 njegova stanovnika, uglavnom
djeca, ene i stnrci.
Uvidje,i da wl\aranjem i internacijom nije postigao cilj i da Zatonja
ni ma!>ovno od laze u par1izane, talijanski okupator je otpoeo i masovnim
s1rijeljonjem. U toku 1942. i 1943. je strijeljao 51 aktivista i simpatizera
' OPa.
U lnniki Zaton, koji je 1941. brojio oko 1700 tanovnika, doekao je
kraj rala sa oko 1000. U NOBi i jedinicama NOV i POJ bilo je 280, a kroz
zatvore i logore prolo je 586 Zatonjana. U toku NORa i socijalistike revo
lucije dao je 219 poginulih boraca, i.rtava faistikog terora i rata. U najslav
niiim cpopcjama nae revolucije sudjelovalo je i 75 Zalonjana, od kojih su
28 woic iivotc ostavili na Ncretvi i Sutjesci. Okupator i domai izdajnici, u
toku NORa, zapalili su 64 kue.
ve one koji u osta\.ili woje domove i obitelji, otili i pali u borbi
1.a slobodu i no,e drut\cnc odnose, sve one koji su z.a iste ideale ostnli u
stranim logorima inrli ili bili na zvjerski nain mueni a zatim strijeljani,
narod Zatona uvat e u trajnoj u pomeni i na njihovim primjerima uiti
mlade generacije kako se treba boriti i rtvovaU za slobodu i linu sreu
O\ jeka.

439

SPOMENIK
ZATO

440

NA OVOM MJESTU 13 Vl 1943 NA ZVJE RSKI ACL

DRS KI NE PRlJATEU J E ODUZEO 2.IVOTE A lH RODOLJ UBA I P OLU1.I VE BACIO IH U G ROBOVE
BILUSIC N. MI KA
CRNICA M . TONA
CALETA N. PASKO
COGA A MATE
OUKIC I. ROKA
JURIC J . ROKA

JlIRIC N SIMA
MARTINOVI A. IVA
MIKULANDRA L. LUKA
M IKULANDRA N. SIM.E
M I LOSEVl M . DAN1CA
MUSlC 1. KRISTINA

MUSIC R. l\lATE
SEVERDIJA J l\llLKA
SEVERDIJA S M I LKA
SEVERDIJA M . ROKO
TRIFUNIC M ANK1\
ZIVKOVIC O MARICA

U ZNAK ZAHVALNOSTI PODI2.U MJET ANI SELA ZATO A

Spo111e11ik )e nalazi Put m1es110111 groblju u Zatonu.

Na ka111e110111 podi111 izrae11011 iz fasarl11or. sitng kamena, podig1111w
;e km11cno postolje 105 x 100 x 60 cm iwad kojeg je pos1t211l je11 vei 111rc1111on i
blok 100 ' 20 x 60 c111 i 1mmji 1111-arnorni blok 50 x 8 x 40 cm, ml kojima je ispisa11 tek:.! 11rcza111111 t1ska11i111 slovima, obojenim bijelo. I znad 111rll111onw;:
bloka posrnvl ;en je '>im bol cli111e11:ije 80 .dO x 8 cm (~alebovt1 polo111lje11a krila)
i:ra.e11a tz bijclog mramora sa zvijezdo111 petokrkom 11a lijevom krilu.

Represaliji.!, blokada, zatvor i strijeljanja nisu mogla !>lomiti !>lobodarsk1

duh stanovnika Zatona. U bijc!>u i nemoi talijanski okupator je uhapsio lS
ruJoljuba ( 12 i:cna i 6 mukaraca), uglavnom swrijih godita, od kojih su li)
iz Zalona i 2 iL. Bilica. akon Z\'jerskog muenja talijanski faisli su ih stri
jelJali 13. lipnja 1943. na mjesnom groblju i bacili u grobove, mnoge meu
njima i polulhc.

441

S PO M E
ZATO -

~42

Jclovna

- KOSTUR

N I CA

OVDJE POCIVAJ U P OGINULI U NOB-i

OD 1941 1945 GODINE
ANTi

MARKO
BAKRAC MATE

BAKRAC BLA2.

KNEZEVl MARKO
EVERDIJA MARA

VJECNA IM SLAVA I HVALA

SAVEZ BORACA NOR-a ZATOl'l
4. VII 1961.

Spomen-kosturnica 125 x 226 ..t 90 cm se 11t1lazi na predjelu zvanom

lelovaa, mlalje11a oko 2,5 k111 od Zatona t1 pravca Rasline.
I zraena je od bel ona li s vm1jske strane je obloiem1 pra11i111 lwlitom.
I znad kosturnice je postolje u obliku kuice 76 :c 51x36 cm 11a kojem je spo-

111c11-ploa 35 :c SO c111 otl mramora s t eksto111 ispisa11i111 11rcza11i111 tiskanim

slovi111a, bijelo oboje111111 i sa zvije:dom petokrako111.

U povodu Dana borca 4. srpnja 196 1. prenijeti su u ovu spomen-kosturnicu po mrtni ostaci: Marka Antia, lana KPJ i sekretara SKOJa poginuloj!:
u lipnju 1944. u toku 7. neprijateljske ofcnz.iv.:: na 1,aton kom terenu, Alati!
Bakraa, lana KPJ 1 brata mu Blaa Bakraa, lana SKOJ-a, u listopadu 1942.
poginulih boraca Prve primorske ete u borbi s 1alijanima na skradin kom
terenu; Marka K11et.e1ia, poginulog na terenu Zatona u lipnju 1942. i Mtm
Severdija, poginulog borca Primorske ete u oujku 1943. takoer na zatonskom terenu.

POME - KOSTURN f CA
ZATO - Musina lok\a

444

OVDJE POC l VAJU POGINULI U NOB.I

OD 194 1 1945 GODINE
AJOUKOVIC MATE
CVITAN JUGOSLAV
COGA UUBICA
MRSA VINKO
SEVERDIJA DUSAN
VJECNA IM SLAVA l HVALA
SAVEZ BORACA NOR-a ZATONA

4. VII 1961.

Spunw11-kosluruica 125 x 226 ,\ 90 cm 51? nalazi na predjelu zva110111

Musi11a l ok1a. 11tlalje11a oko 2 k111 od Za1011a 11 prat'Cll Gaclcza.
Izraena je od bc1011a a s .-a11j<ikc strane je o/Jlo{e11a pra11i111 k11liro111.
l n1atl kosturnice je pos1oljc u o/Jlilw kuice 76 x ':./ x 36 c111 na koje je p/)
stailjena spo111e11 ploa 35 x :.iO cm otl 111ramora "' f P.k~tom i spisanim 11rez.a11im
1iska11i111 slovima bijelo obo1e11im, i s petokrakom ~.l'i1e:.tlo111.

Nakon
i l o

os loboenj a

zem lje Mjesno udruenje boraca NOR-a Zaton odlu-

je da pn:ncsc u 1ajcdnicke grobnice po'lmrtnc o:,talkc poginulih

za koje se 1nalo gdje su poginuli i sahranjeni.

bora~a

Tako su u povodu Dona borca 4. srpnju 1961. prenijeti u ovu

spomen-kosturn icu posmrt ni ostaci: Hat e Ajtlukuvia, lana SKOJ-a, borca
19. sjc\'cmodalmalinskt divizije poginulog krajem 1943. u borbama na Zrmonj i; J11goslava Cvitaiw, lana SKOJ-o., borco SjevcrnodalmaLinskog odreda poginulog u borbi kod Soplja ( \Odi ki teren) u srpnju 1943; ljubice Coga, lana
SKOJ-a uhapene od t~1lijanskih faist::i, zvjcr ki mulcne i strijeljane u stuc.lcnom c 1942. na zatonskom terenu (Dobri dolacJ; V111ka Mre, l ana KPJ.
poginulog borca Primorske ete u bor bo.ma i1.nwt..lu Kaia i B::injevaca u
velja i 1943. i Duana Sevcr<lije, io.na KPJ , lana Kotarskog komitela KPH
Vodice poginul og od talijanskog okupaLOra na terenu Rasline u svibrtJU
l 943. ~odine.

44:;

S P OME - PLO C A
ZATO - Ulica prvoboraca b. b.

OS OV A ORGANI ZACIJA S.KH

MJESTA ZATONA PODit.E OVU S POMEN
PLOCU SVOM PRVOM S EKRETARU

MR A ANTI - SIKI

l908 -

1941

U POVODU PROSLAVE 50..CODISNJICE

SKJ
U ZATONU 29 XI 1969

Spo111e11-ploa 90 x 80 cm, iz.raena iz bijelog brufe11og brakog ka111e11n,

postav/je11a je "" /asatftt zgrade. Tekst 1za ploi je ispisan 11rezani111 1Lska11im
sloiima, crve110 obojenim. Drf.e je tl\lije ka111e11e ko11wlice " ;:a /asad11i zz.I
veta11a je betonskom 11wso111. l :.11ad ploe je km11e1a ko11wla iz koje itla:.i
petokraka zvi jei.da.

446

A111c Mia S1ko, roden je 31. prosinca 190 . u ZaLonu u siromanoj temobi tdji. SH1kodnc,'na borbo za fr<OL, neimatina i bijeda koje je
o jct io \'c u najranijoj mlad~li , bili "u mu pratioci s\'c do smrti.
Naprednom rc\'olucionarnom pokrcLu je pristupio vrlo rano. Clan KPJ
je postao 1932, bio je pni sckrcta1 p:mijskc cdije i to o-;tao do \;.raja 1.i\ota.
jcgova do-;IJcdna n.!\o\ucionamost i politika anga1.irano l nisu o-;tah
nezapa1.cni 'lastimt1 ncnarodnc Jugosla\'ije. Pn i put je zat\'orcn i mu<-11
u vd 1a1 1933. i bio o . mlcn na d' ij~ godine zar' ora ko je je pro\'eO u Silwniku i Sn.:mskoi M1tro' ici. Drugi put je uhiccn 1936. i bio u 1.a1,oru iben
kog suda oko dva mjeseca.
Mjctnni Zatona mnogo su ga cijenili i potovali. Bio je ovjek u
kojem je kPJ imala narodnog tribuna. vat renng agi ta tora i propagatoi a

ljoradnikoj

s\ oj 1h ideja.
Umro je , skrhao bole-.cu , 26. S \ ibnja 1941. U1a sve prijetnje talijan
s kih vla!> li, vclianst\'cna sah rana kojoj su . uz mnotvo mjetana, prisustv<'>vali i komunisti 11 Sibcnika. Vodica, PrviLuke i epurim:, f ribun1a i drugih
mjesta i nn kojuj su ko\'cg, prckrivcn crvenom '1-3'itavom, nosi li komunisti
a ~ibcnski pjcvnKi zbor o tpjc\'ao bnjino\ posmr tni mar, no najbuljl nalll
je ilui.1r1rolo odluiio4'1 i sprcmno!.t naroda ovog podnija da c;udjclujc i
istrn jc u borbi protiv fo~btikog okupatorn.

447

SPOMEN - PLOCA

ZATON -

Pil in jaz

A OVOM MJESTU 2. 8. 1942. STREUA I

SU I BACENl U MORE
BlLUSlC A. MfLE
MRSA M. KAMILO
DODlG B. VICE
MRSA V. JOSO
KULAS B. DUNKO
U ZNAK ZAHVALNOSTI
PODJ2.U MJESTA T ZATONA
Spo111e11-ploa 100 x 80 c111 je postavlje11a na proelje zgi-adl! 11 predje/!l
Pili11 jttZ 11 Zc1101111. Tz1 aww je iz cno~ 111 m111ora s tl!k~/0111 ispisa11i111
11rezc111L111 ti'>kanim .<1lottima, bijelo oboje11i111, i 'i pl!fokrako111 zvijczt/0111 f)O
sredini. Drte je chije /Jijele ka111e11e kunz,ul1c:e, a za zid je 1e;:a1u1 betonskom
t11ll~Olll.

TaJijnns ki [ai>isti, 7bog oprcd1cljcnja i rarfa za NOP, Latvorili <;u O\U

petoricu rodoljuba iz latona i poslije z, jcr'\kug muc:ij:l, Mrijclj:lli ih na
predjelu Pilin jaz a ?atim bacili u more. Clanovi njihr>\ih porodica i mjetani
i1.\'adili u ih it. mon i a hranili na mjesnom groblju.
448

P O M EN- P LOC A
ZATO - Obala

JOS LP BROZ TITO

MARSAL JUGOSLAVIJ E
OVDJ E JE 9. IX. 1953. GODI E
ODAO PRlZ ANJ E
SELU ZATONU
ZA MASOV O UCECE
u I OB 1941. - 1945.
po111e11-plua 50 t .JO <.111, iz.nule11a i~ bijeloj? br11se11og brakog kame11.1,
po~tUlljena je "" fa snd11 zgrnde. T1/.:s1 1u1 11joj je ispisan 11reza11i 111 tiska11it:

slmima, a ;:a :id je \'a:ana betomkom

masom.

9. rujna 1953. drug Tito je ro~jc 1 io Sibenik. akon razglcclovanja Slapova K rkc, no pO\ r:llku lO Sibcnik poto su g3 upomalr rukovod ioci kotar .i
o udjclo\'anju i tloprino u ustanikog Zatonn u OB-i i socija l is t ikoj rcvo
luciji. drug T ilo JC ocl l uio do c za krae vrijcml' zaustavi u Zatonu.
Za Manovn1kc Zaton::i to je bio noj\ .!i pra.mik, jcdin-.l\cna pril il-.a da u
,ojoj ... rcdini pozdravt.> naj\eeg i najdr.Ucg sina socijal bl ikc Jugo la\lijc ,
da mu i knzu veliku ljubav, odano l i pormnnjc.
U rili ai. sve 1i\'O ~c sjatilo na obalu. naslalo je narodno veselje. pjeval o se i i!.?ralo. T sam drug T ito ~e uk l j uc io u kolo.
Zaton i njegovi ~ ta novnici su bi li i ostali ponosn i Tito\im po jctom
9. rujna 1'>53. l oje ln njih povijesni dan.
29 SP0 \18'TCI RE\'OLUC!JI!

449

SPOMEN - PLO CA
ZATON - Zadruni dom, Trg marala Tita

.
..
-

,
z\ --

.,

z-. . :' 7 n1
' -... ~

iJ RtJ r; ~, /. r-- Br;

.... , ..,'\ ...,I
f<t PETt 'I'~ '-~./ ,.,- ""\ 'I........
:. .:
j

u z t '<
rrrr_

f'.;23 - '957
D~ '

z t r; t .... zl

5PrJ r~ E N - P'_C!':r.:

os 'a'' 115 t. 'I' zt

27.

rl '_ \ r: T.
~']S ....t'I'
'J'

_ Rr; 1- " zt r: "J t

?/~ ~

l [ t . ': . .

'fr' . ~57.

ZASLUZ OM PRVOBORCU N. REVOLUCIJE

DRUGU AMBRl ZIVKOVICU
KA.PETA U KORVETE J R M
1923 - 1957
U Z AK PRIZNANJA l ZAHVALNOSTI
OVU S POMEN-PLOCU POSTAVI
OSNOVNA ORGANlZACUA
SAVEZA BORACA NOR
27. Vll 1957.

Spo11 ie1z-ploa 60 x 40 Clll iz raena iz brueu og brakog ka111e11a, s t ek!10111 fapisu11i111 11rc::a11im t isk a11i m sl ovi ma. obuje111111 bi1el o, sa -:.v1je:.clom

pel okra ko m o d alumi11ija. Postavljena j e na procl1e Mjesn og :.atlm 1wr;

dom a 1 pritvrUe11a sa etiri alumi11ijska vijka.

450

Ambroz tivkovi~ Blaev roen je u Zatonu 7. prosinca 1923. Kao koncbarski rndnik rano je priao naprednom revolucionarnom omladin kom pokretu. U la nstvo SKOJa je primljen 1940. a lan KPJ postaje 1941. godinP.
Odmah po okupaciji zemlje ukljuio se u sve pripreme 1.a poetak
orufane borbe. Sudjelovao je u sakupljanju on1i ja i druge ratne opreme i
bio rukovodilac jedne omladinske udarne grupe. Neto kasnije mu je povjc
rcna dulna!>l kurira Okrunog komiteta KPH za c;jc\'crnu Dalmaciju . Sprovodio je do aitonskog terena odgovorne drugove i naoru.lane grupe iz okolnih
priobalnih mje!>ta.
Zbog svoje s v:!strane aktivnosti , uglecta i povjerenja, u drugoj polovim
1941. pos taje ekretar Mjesnog komiteta SKOJa u Zatonu. U veljai 194.!.
odJazi u Li ku i !>lupa u bataljon Ognjen Prica, u drugu dalmatins ku et11,
a dva mjeseca ka niie posta je borac Prvog prolctcrskog bataljo na Hrvatske.
Po rormiranju Prve primorske e ce, u lipnju 1942. dola.d iz Like u ovu
jedinicu na dunost vodnog delegata. Poetkom studenoga 1942. pos t:.wljen je
?a komesara ete u Prvom p rimorskom bi:1taljonu. Zalim je na duno-,ti
komesara et e i bntaljona u SjcvcmodaJmatinskom partizans kom odredu, a
po kapitulacij i Italije je u 19. sjcvernodalmalinskoj diviziji, gdje obavlja
duno!.t komesara bntaljona i pritapskih jedinic:i.
U toku NORa i socijali s ti ke revolucije bio je dva puta ranjavao.
Po os loboen ju zemlje obavljao je mnoge orlgovomc dunos ti u JRM
~ve do prosinca 1957, kada je smrtno s tradao nes retnim s luajem na moni
kod B riona.
Bio je nosilac Parti1an kc pomenice 194 l, a za iskazanu hrabros t
i umjcno t u rukovoenju odhkovan j e brojnim odlikovanjima.

451

S P OME
ZEC EVO

lK

s auac l'Gl.oD.111 a rJt strrr111111 1uJ coDtc

llTILJUC1 DlllLSlt TDW "'8PILI SU DUll I UIOllLI JCDlll
llCPllJITClJSll 1111.HSU: SEST- OD fDlllllllllJI TURDJllUSWOC
IABLJDn SllHSIOC stlT"""'""'mo I usrcs1 POSllDC ouoc
raLOtUA DSTllCE UST. . . KO 'lllllliC1.11 111$111 llllOOll u 101111 ZJI
SLOIODU I ICZIUls.GST H
I l'llUI IGJI Ct HDAHIJIUATI
IUIHICC CHCllCIJI: 1LS11M AITIUDllCI IAll S( 101111 ClllHI
nSll IOMUlla I nu llOH uZlll su u r11uc OAIC ZIUOTI
ont.SIC lllTILJCllJC U lllllOllOJ ICVK.llCIJI I PODUICC IJOIH
lllTILJCllCI J[DlllCC TCllTOlllJI SICHJ CC .lllOlllllA roattu
l i DAI USTllH HDA -TSU U lllUlllU PIDSLllK DCSCTOCDOl$1JICI
nOltllltlCE OltlJ SPOllH u r11ouu1
21 JUl.11112 COOl9[

JIDI

l_

,
I

t
452

'A

S OVOG POL02.AJA 18. 19 I 20 SEPTBMbK.A 19-ll GODl'JE

/\RTIUFRCI OBALSKE BATERIJf POTOPILI ~L OVA I /\ROBILI JEDA'J
NEPRIJATEIJS>-1 BROD PO LE SLST DA\iA OD f0RM IRA"1JA TVRDAV >..OG
DATAUO!'.A SIOUNSKOG SEKTORA JUSASTVO I USPl.:.Sl 1'0 ADf. 0\0G
POLOZAJA OSTACl! Si\STAVM o~o TRADICIJA NASIH NARODA u 130RUI ZA
SLOBODI; I NEZAVIS,OSl '\A JAORA.'U I PRl.\1ER KOJI CE "D\H,Jl\ATI
BUDuCE GC:NERACIJE OBALSKlll ARTIUfRACA KAKO SE BORI I CL\A
NMA OOMOVl!'.A I 1-ASti MORE U lNAK <;fCA'lJA NA PRVE 0 1\'E 21VOTA
OBALS>..E ARTIUERIJE U MROD:'l:OJ RE\OLUCIJI I l'ODVICl '-.JENlll
ARTlUERACA Jl'Dl'l l Cf ~A lLRITORIJI SRED".JEG JAORA"1A P01)11.U
DAN USTA1'KA 1'.AROOA llRVATSl<.E U OKVIRU PROSl.AVE DUSETOCODISNJICE
MOR,ARICE 0\1\J SPO\tr' 71\ POKOLENJA.
r7 JI.JU 1951 CODl'E

Na kame11om pnsrolj11, ; radenom iz fasadno~ bijelo~ klesmtog kame

na, podie se -;po111e11-ploa 160 :c 80 cm ii bijelog brakog brucnog kamena,
1wk\il e11a sa 5 kamenih kl1t.rn11ih st11po1a. ! :.nad okvira je, 11 svakom kut11,
po 1etl11a topovska gra11ata, nbo;e11a u cneno.
Tekst na

ploi

ji! ispisan urezanim 1iska11 illl -;fovima obojenim

cr11e~o.

Po kapitulaciji Italije, parliwnski borci uz pomo naroda zauzeli Sl'

do tada talijanske poloJ.aje i uLvrcnja obalske artiljtrije na podruju Rogoznice i Primoslcna: Zctcvo,Radua, Movar i druge i sa njih zaplijenjenim
topo' ima djdovali protiv njcmakih brodova.
14. rujna 1943. formirao e l\ravki baLaljon sibcnskog sektora koji
je pod svoju komandu imao navedene aniljcri jske poloza je. Q, im je oznn
cno i stniranje ohal<;kc arti l jcrij t\OV-c iji je Ladatak bio da brani obalu
od is"rcavanja i djelo\'anJa ncprija11ljskih pomorskih snaga.
S polo.laja na Zccvu partizani u 18, 19. i 20. rujna uspjeli potopiti
dva i prisil1Li ncprijntelj!.ki transportni brod Tunis1ju sa 40 vagona hran1.:
da pris tane uz. obalu u Primo~tenu. U O\aj zarlijenjcni brod i nekoliko lra
bakula ukrcali su se u U\'alama od Pnmor.tcna do Marine u noi 29/30. rujna
borci Vl ll i IX <lalmalinske bngadc 20. divizije i prc,ezli na otok Bra.
Djelovanje partizanske obabk artiljerije.: na O\'Om podruju Lrajalo ic
do studenoga 1943. kada je njemakim naguma uspjelo da potisnu na~c
'-nage i posjednu artiljerijske obalske poloaje ali s unitenom artiljerijom i
oteenim utvrenjima.

45J

SPOMEN- PLO CA

ZLARI

Spo111c11-ploa, 230 x 120 cm, od jablamkog r.:ra11it11og kamena s tekstom

ispisanim tiska11i111 urew11im r;lovima ispu11je11i111 bijclo111 111aso111, posta 1ljena je na proelje Doma kulture (zgrada bi1e opine). h1wd teksta, po
sredini ploe, urezana je petokraka zvi je:da s bridol'i111a isp1111jc11im crvenom
bojom. ! :radio ju je kipar R. D u ii ovi 6, a posta\lljena je i otkri vena tll
Dan ustauka naroda Hrvatske 1975.

Polilika krc lanja krajem pro log i poe lkom ovog Lolj ca u Dalmaciji
imala su svog odjeka i u Zla1inu. Borba se vodila izmeu auLOnomaa i
narodnjaka. ProLuoustrij ko raspoloenje Zlarinjana dolo je do izroaJn
tokom pr\og svjc L~l.og rata. kada su mnogi od njih izbjega\ali sluenje vojs ke, a nekoliko ih je s udje lovalo u po bunama mor narice u Bo ki i PuJi.

454

li_

U BOJU TESKOM JUNACKT STE PALI

ZA SLOBODU NASU 21 VOTE STE DALI
PALI U NOB 1941 - 1945

ACALTN KONSTANTIN
ALEKSA MILAN
ALEKSA RATKO
ALFlREV RUBE
ANTrC ANTE
BJBERICA DRAGO
BRANICA MATE
BRANlCA MLADEN

DEAN LJUBO

DEAN S RECKO
OEAN TONI

DEAN VELIKO
DIOMARTJC MATE
GREGOV ANTE
JABLAN FJLICUO
JERKOV TVAN
JURANOVTC MATE
JURCANlN J ERKO
KALOPER ANTE
KALOPER LI UBO
KANDIJA UGO
KAZIJA ANTE

KONJ EVTC ANTE

KORDl DUSAN
KUDUS MIRO
KUKURA STOJAN
LUCEV ANTE
LUKIN WUBICA
LJUBA FRANE
LJUBA NIKOLA
MARTN BRUNO
MIOCTN JERKO
MlSKOV ANTE

MISKOV MTLE.
PERKOVTC FRANE
POTURLCA ANTE
ROKOV IC ANTE
ROKOV IC JERKO
STRIKA IVICA
STRIKA TOMISLAV
STRELOV MI RO
STRELOV VELIKO
TRUTA ANTE
TRUTA NIKOLA

TRUTA ZEUKO
VICULIN ANTE
VUKOV BALDO
VUKOV SRECKA
VUKOV VLAOIMTR
VUKOV CALIC EMA
VUKOV TR. ANTE.
VUKOV TR. J ERKO
VUKOV TR. STIPE
ZUBERKOV SRECKO

2RTVE FASISTTCKOG TERORA I RATA

ACAUN JERKA
ANT0'1JA EMA
ANTONJA VTKTOR
BEBAN MARlJA
BRANICA GASPAR

BRANfCA SRECKO
CUKROV MILENKA
GREGOV ELVIRA
KRANJAC IVANICA

MARIN SPrRO
MOROVTC MILICA
KUDUS TOME
LJUBA MATE

POTURTCA ZVONKO
STRELOV MARJJA
STRELOV SLAVKA
VlCULIN JERKO

VUKOV HRVOJE
VUKOV TOMICA
ORLOV NATASA
ORLOV BORfSLAVA

ZLARlNJANI

VI
Vl

Zlarinjani su o;e, u periodu izmeu d\'a \jc1 ka rata, u \'eini oprediit

lili 7.a demokratske stranke, a posebno m Hnat:.ku republikansku scljaku
tranku. te su skupa s narodom iz drugih mje tu opine Zlarin imali opin kn
rcinu svi! do zlogla:.ne diktature 1929. Za Zlarin je u to vrijeme karak1erbtit'na rel;.1Livno brojna ekonomska emigracija s tanovnitva , a li je i pored toga b;r,
to otok s najveim brojem radmka, aka i s tudc11oa no ibcn kom arhipelagu .
Ideje oktobarske revolucije donosili su na otok uglavnom mornari i radnici
zaposleni u gradovima i inozemstvu, a jai, 01gani1.irnniji utjecaj progr 'Si\
nih politikih h vaanja poeo je djelovanjem nopreclne inteligencije okupljt.:
ne najprije u amater koj rliletanl. koj i tambllr'l~l.;o j dmiini, a kac;nijc u
Seljakoj sluzi. Poseban intenzicct organiziranog rada na <.irenju revolucionarnih ideja osjea e nakon napada nncistike jrnake na Poljsku, kojom
prilikom u na goto\o Mim j:nnim mje Lima ispil.anc antifai Like i antir..:
jm kc parole i 1.ahtjC\ i za c;avcz sa SSR-om. U to vrijeme mnogi ZlarinjanL
7aposlcni u gradovima, simpatizeri :;u ili nkth ni lan o \ i KPJ i SKOJ-a i 011i
donose no otok razni propagand ni mnterijal i literat11ru i djeluju na lnnovn ;
tvo, posebno rndnikc i om ladinu. Nekoliko dana nakon 27. marta 1941. Zl.i
rinjani su izali na ulice i snano man:feslirali svoju odanost borbi prot i\
kapitulacije i faizma. rih dana osniva se i organi1.nd ja SKOJ-n sa lridcscta!
lnno\!a, koja svojim djelo\ a njem pr\!ko c;impaLi1cr!>kih i ita lakih grupu
obu h vaa gotovo svu omladinu.
U danjma kapitulncijc sva je ombdinn, prcckodcna skojc>cima, bi!.,
anpairana na prikupljanju , a kasnije i konzcniranju oruja i municije. l
rujnu 1941. osni\'a se i pn a part ijska oreani1aci jn.

Koliki je bio utjecaj KPJ i SKOJa, najbolji pol\ ru je inj~nica dn ~c

cijelo stanovni t,o otoka odluno opredijl'11lo 1.a OP. Sredinom 1941. dola11
do naglog porasta l anovo skojcvske organizaC'i je. Ona uz punu podr~J..11
partii ke organizacije, roqajc glavni nosilac oruana; ui.tanka. Oru s udjclu1u
u akcijama kidanja telcrraf!>ko-tclcfonskih Iini ;a. pi-;an ja nntiraistikih p.1
rola, prikupljanja novane i materijalne pomoi 1a NOV. Pna grupa ou
deset zlarin.skih kojcvaca odlazi u partizant: u proljee 1942, a zatim po Li.'
pcno i veina za borbu sposobnih o:oana. 0\a i mali otok, koji u to vri jeml'
nije imao \ie od tiui:u i tri s totine s tanovnika, Jao je 243 borca, a mno~1
od njih bili su u a tavu I. 1 2. dalmalinske bri!!adc i Pn og hrvatskog prol..:tcrskog bataljona od njihova osni\':lnjn. Pored toga mnogi u se Zlarinjani
borili u redovima i drugih prole ter t..ih i udarnih brigada. ' j1h pedeset Ct\O
rica ostaviti su svoje zivote u kamenjaru Bukovict i Like, umama Bosne 1
Hcrccgovine, kanjonima Nercl\ C i SrJtjeske. u ravnicama Srijema i Slarnnijc.
Fais ti ki okupalori su u svom bije u pro~onili, 1.atvnrali i li kvidirali
s tanovni tvo, pa je u toku NOR-a na ra1ne naine.' na~tradao jo dvadc~c t
i jedan s tanovnik ovog bunLovnog oloka kao 2:FT i ZR. 1'.ro1. zatvore, internaciju i logore i tal ije i jcmakc prolo je oko bO Zlarinjana i Zlarinki.
Ali. sve to ni u jednom t renutku nije moglo pokolebati ->lobodarski i borbeni
duh Zlarinjana i Zlarinki, niihov patriotiU'lm i odnno t cil jevima
08-:i
i vjeru u pobjedu nad fai tikim okupatorima i domaim izdajnicima. Oni
s ponosom mogu rei da u u toku NOB-a i c;ocijalislike revolucije a no
izvrili s\'Oj zadatak.

456

S POM E
ZLAR l l\ -

-G R O B l CA
m je no groblje

ZLAR l NJA IMA PALIM

\J AROD 00 LOBODI L/\CKOM
RATlJ OD 1941 - 1945
MJETA!\ l

Na kc111w110111 plCltc u

'a~ratlcm

jt ka111e11i

~u/

3(t0 \: 160 cm, fryede11

11

o/Jliku pol11km~a. ohlo:e11 l1ijLfi111 lraki11 km11,11im b111 k 11i111 pluw11a. Na

11jeJ!otoj d1m10j !>lra111 ;,rhww je posvetn 1i<>km1i111 c111im .,/ovima.

RelaLi\'nO \ Clik hro1 '>l3nlwnik.1. otoka Zlarina p:lo ie u borbi za !>lobodu

socijalizam irom nae zemlje.
U po\odu IOlc godin jic o loboen ja 71nrina prene cni su poc;mrtn1
oi.tud samo jednog m.mjcg broja poginulih b !)rucn u njcdniku ruku ov<..
i.pomcn-koi.LUrnicc, i1.graucm. na pn:djclu mjesnog g1oblja u sjeni emprcsa.
1

457

S P O M EN- PL OC A
ZLARI N

U ov.1J. ZCIADI SU ZA YIDEftE FAISTIIE

OKUFACpE OD 1'"1 DO IS~3. CDDllE BILI
ZATVAIAlll .ftUEll.UBp&ll IEYOLUCIOllERI
IODOIJUBI I Sllll'ATI!Ell llARDDllO
OSLOB. IEYOLUCUE ZlilllA I OKOU~E.
POYODOn PIOSLAYE ltOCODIIJICE
SrJ. OVU PLOU POST AYLJA

SAYEZ BORACA I O1-.i. ZLARlll

lt. lU. 195,. CODINE.

U OVOJ ZGRADI SU ZA VRIJE ME FAS I STICKE

OKUPACIJE OD 1941 do 1943. GODI N E BILI
ZATVA RA 1, MUCEN C, UBfJAN I REVOLUCIO ERI
RODOLJUBI I S IMPATIZERI NAROD NO
OSLOB. RE VOLUCIJE ZLARINA I OKOLICE
POVODOM PROS LAVE 40-GODISNJlCE
S KJ OVU PLOCU POSTAV U A
SAVEZ BORACA NOR-a ZLAR IN
4. VII . 1959. GODINE

Spo111e11-ploa 80 x 60 c m ;e izraena h bijel og brat kog bruJe11og kam ena s 1eksto111 ispisa11i m lis kani111 11reza11i111 slovima o be>jtm i111 c m o m bojom .
Posnvl jcna j e na proelje zg rade koja j e za \' r ijem e stare Jugoslav ije bilcJ
andarmerijska sta111 ca.

458

U predratno vrijeme u ovoj tgradi - ancl:lrmerij koj kasarni - sa

sluavaru su i baliniani proli\ nici nenaror\nih reima slare Jugoi,Javijc iz
Zlarina i podruja llarinskc opine .
Talijan ki fa~istiki okupalor u ovoj z.!!rndi. ada karabinijcr t...oj lanic1,
wtvara, mui i ubija rodoljube i simpatizere 'OP-a. Kroz nju prolui grupa
od 32 Zlarinjana kojoj je t...r3jcm 1942. u LI\' . zlarin t...om procesu, sucno na
. udu u ibcniku. Iz ove ie zgrade u lipnju 1942, nakon zvjerskog muenja,
izveden na i,tri jeljan it zlarini,ki borac Fr:me Lj11l a.
Svi uhapeni na podruju zJarinskc opine dovode se u ovu stanicu.
Tako je krot nju prola i grupa od oko 50 uhap~cnih Zirjana i grupa od oko
40 uhap"enih Kaprijnna koji su odatle bili upueni 11 zatvore i logore ra;i.
slike llalije i
jcmnkc.
1

459

S POM E N - PL O C A
ZLARJ N - pu n1a Marin

NADVOll nJ[STU JE "ltl.CO DIN( POSTOJAO

LOGO!r _fA SISTICICOC OKUP AfOR4 OOZ KOJI

JE PIOSLO DESET d HILJ404 ICDOLJU.86 I

PARTIZANSKIH 80i4C $4 POOIUCJ4
IBCMllCA.SINJ6.llUC AI SPLITUll~tl ODllJIH
SU U8~11t Ili USLJCD h Zlllll l!UC EJIJ ~ I
CLADI UllRLl Z4 SLOBODU I ~OLJI Zt~fll
llOY IH l'OIOLJ[ NJA SPOnEll l'LOCU l'ODIZC
OIG.$81101 ZLARlll l'OYODOll '90 COD l fJ

ZLUlll " 5'

460

CD DlllE.

A OVOM MJESTU J E 1943. GODINE POSTOJAO

LOGOR FA lSTICKOG OKUPATORA KROZ KOJI
JE PROSLO DE ETAK HI LJADA RODOLJ UBA I
PARTIZANSK IH BORACA SA PODRUCJA
IBENI KA, S I JA, MUA I PUT \ . M\IOGI OD lJT1f
SU UBJJ ENf fLI USLJED RAZN LH MUCENJA l
GLAD I UMRLI ZA SLOBODU l BOLJI 2:1VOT
'OVIM POKOLIENJ l \ll\ . S PO fE PLOCU POD12:E
ORG. BNOR-a 7LAR I N POVODOM 40. GOD. KPJ
ZLARI
1959 GOD I E

U w11ol'ito111 pred1L'l11 p11111c \f(lri11, 11a k<1111e110 postolje 100 ~ 120 c 1 1,

i:. f.t:!>f /..;0111.itla fa.wu/110~ klestmo~ hijelop ka111c1w, postml1c11a jt

1 racle111J111

:.pomeu-plotu 50 .\ 58 x ./O c111 od bijc!lv~ /1rn.~e11 og !..t1111e1w " tekstom ispi.\t111i1:1

11rez.a11i111 f1 .\k(llii111 slo1111w oboj1mi111 ,n10111 1'010111

U borbi proli\

OP-a a radi uni.:.tn\'anja. po-,cbno mul..og '>lano\'ni

l\,1 c; podruju Dalmacije, la 'isti ki okupatori 'u H ' ili ma ovna hapenj-i
i interniranja. Na lurn planu 1nlijanki f:l.bti '>ll k 1ajcm 01u_jka 1943. na golo111

koml!njnru pLlnLc Marin u Zlarinu po<.!igli Jonor u !..ome j..: u n:1jMraSnijin1

mjctima bilo <,mjc..,tcno oko 2 000 ljut.li u!!la\'nOm -;u ibcnskog i trogir ko~
po<lruC:ja uh\accnih u maso\nirn racijama.
la vrijeme roi.toianja tog kratkotrajnog alt Llogla nog logora krvi.
njega je prosio ncl..oliko li'll'-":l rodoljubn i pripa lnikt1 NOP-a. Oni -;u tu L.hjd1
bez ibk\' ih no,tambi u improviziranim ~utorima, tueni i mu cni gladu. 1.cu
i Huinom i i1loicni tifu!>u i parntifu,u. U Lak\ im U\ _je lima Wt\orcnici mllrnirci <,u doocni c!o bcwmlJa pa su mnogi podlegli tim mukama i
bolesti. Mnogi su pali ud la & i ..,ti kih mcro !\a. N2kon oslohocnja u proc1jcrima krsa pronadcnc !>U grupne grobnice no lradalih.

461

S POM E

- S fDRA

ZLARI

mulo

462

SVOJIM SINOVIMA
POGINULIM STRADALIM I UMRLIM
POMORCIMA RIBARIMA I KORAUARIMA
KOJI SU PO SVlM MORIMA SVIJETA
SVOJOM POZRTVOVNOCU I MAROM
PRONIJFLJ I ME SVOGA MJESTA
NASEGA MORA I SVOJE DOMOVINE
U ZNAK ZAHVALNOSTI
NA DAN USTANKA NARODA HRVATSKE
27 SRP ' JA 1978.
MJETANl ZLARI A PODIGOSE

Na posrol ;u ii.raenom iz dva okrugla biiela kamena, svaki

:c 50 cm,
obliku c.11pa11ika, 11z.dit ~c -;pomcn-ploa 55 x 75 cm, oval11a oblika, iz l1i jelog brakog brucnog ka111e11a ~ tek'>IOlll ispisa11i111 tislca11i111 slovima oboje
nim cmo m bojom. / ~nad postolja 11 oko111ito111 polozaj11 i 1makrs1 su postat'
lje11a dva velika f.el jewa hrodska sit!ra, dim enzije 360 x 472 cm .

ino

11

463

P OMEN- PL OCA

:t:JRJE -

zgrada Zadrumog doma

O DESETO CODISNJ CI N RCONOC USTANKA JiRVAT SKE

N ESNI ODBOR SAVEZA BOAhCI. NO R.ZIR E
OVU PLOU NA VJE NU USF'ONEN POSTAVI

464

U NAROD OOSLOBODILACKOM R TU 1941 - 1945

PROTlV TALIJANSKOG I NJEMACKOG ZAVOJEVACA
J U ACKI DADOSE SVOJE MLADE 2.JVOTE
ZA SLOBODU EZAVlS OST I BOU U BUDUC OST
SVOG ARODA l SVOJE ZEMLJE
VJERNI SINOVI 1 KCERI 2.IRJA BORCI

ANTE BTLAN
BWUENKO BILAN
STJPE BILAN
ZORA B lLA
IVE DABOV
FTLIP J URAT
MARINKO JURAT

MATE KALA.BIS
ANTE MlLANKOV
MATE MRVICA
MILE MRVICA
TOME PASARA
MATE ROMAN
MILE ROMAN
OLGA ROMAN

O DESETOJ GODIS JTCI ARODNOG USTANKA HRVATSKE

MJES I ODBOR SAVEZA BORACA N. O. R. 2.fRJE
OVU PLOCU NA VJECNU USPOMENU POSTAVI

Spo111c11-plo:a 105 x 92 c 111 je i:rafleua i: lm1iie11og bijelog l1rakog kn

meua s l eks/0111 ispisa11i111 ureza11i111 liska11i111 -;fo1i111a obojc11i111 c1,e110. N 11
do11je111 d ijelu plote s11 dvije, a 1w ~omjem tri ka11umc ko11:.olc. No sr ed11ioi
gornjoj ko11;:oli 11gral'ira11a je z.vijc;:tla pctokr<1ke1 kojoj s11 britlo1i crve10
obojeni.

Revolucionarni radniki pokret imao je \njih pri!>Lalica na otoku Z.i1 ju

jo iz doba oktobar~kc re\'oluc:ijc. 11.mt!du o L.1ti h uwn JC Jerko St!gonc;
Jedan od organizatora pobune bokcljl..ih mornara. koji JC kao takav pogu'>ljen u Skaljnrima 19 18. Od 1919. do 192 1. (pna okupacija Dnlm::u:ije) Talijani
su na Zirju us postavili konccntraciom logor w komunis Lc ibenskog okruga,
ije .;u ideje prelazile ianu ogradu oko zirj 1nskt kole pa je t radicija I
daJje o tala, te s u se na pripremama La opin kt. i.tbo1 e t 940. Zirjani maso,no
opredijelili za Stranku radnog naroda.
Takvo poliliko raspoloenje imalo je svoj odraz u \'rijcme kapitulnci1c
stare Jugoslavije kadri je od vojskc.> u rnsulu p riku pi jcno 200 puaka, 3 pu~
komitra ljcza, 80.000 pu ~anih mctokn i 200 run ih bombi Lo je b ilo bri/.l'o
pohranjeno i po pJr tijarna p rcbacirnno na kopno .a 1 potrebe orul.nnO!.!
ustanka.
Ve u rujnu 1941. o nouina je na irju pnr1 ij ka orgnnin1cija od e~ 1
l anova. U lis topadu 1941. je osnovana i s kojcv"ka urga nizncija od 32 lnnl .
Usprko<; brojnosti lni L ikog ga rnl/onn rnd onwnizncije NOP-a na Zirju u
19.J I. bio je primjeran i od,ijao se po upu lsh ima Sck1 or kog komilcta ParL ij..:
sa Srimc.:. Meutim , vcc od poe t1'.a 1942. mcu'>obn i kon t::ikti su rijetki zbof!
30 SPOMENICI REVOLUCIJE

465

otezaoih ve7'1, pa u i dirckive s terena neredovito stizah:: i izostajale, Lo j1~

rezultiralo raskornkom izmeu mogutno Li i postignutog, osobito kad s u i.c
upuivali dobro,ol jci u
OV. apredna omladina bila je mein fai ta u
garnizonu koji su vrebali pogodan trcnntnk i na koncu u vremenu od 7. do
11. pro inca 1942. uhapsili 28 aktivista NO P-a le naknadno jo l~ impa
tize ra i rodoljuba. Proti\' njih je polo' inom i.vibnja 1943. bio odr.lan suds1d
proces na kome su im i.1.ree ne teke vremenske knzne od 4 do 30 godinu
robije. Osuenic i u bili odvedeni u robijanice I tali je, neki potom u Njema
ku gdje su dvojica stradala ivotima.
Hapenje navedenih drugova bio je tdnk utlarnc i nenaJoknadiv gubitak za organizaciju OP-a na ZirJtt koja e poela oporavljati tek u padu
faizmo kada je o novan novi narodnoo Jobodilaki odbor, obnovljena skojcvs ka organizacija i u NOV upueni prvi dobrovoljci.
Talijani u po kapitulaciji pobjegli sa 2irja preko Jadrana uknani u
12 ribar kih gajeta, prethodno otetivi topove i odnijcvi automat c;ko or.ii.jc.
Iza toga, punih 45 dana Z.irje je uiivalo s lobodu pa je kroz to \'rijeml'
Komanda a1tiljerijc za ibenska podruje ospo obila za borbu dva topa i
postavila poi.ade pr~Lcno od domaeg tanovni L\'a, dok je viak mobililiranih
bio upu en u borbene jedinice na kopnu.
24. lislopada 1943. i7.\'ren je kombinirani napad njemakih ratnih brodova i artiljer ije 'ia Kaprija na olok 2.irje i va tra chaju partizanskih topo'a
bila je brzo u utkana pa su se noge 74 1. njem:ikog pjeadijskog puka iskrcalc nn nekoliko Loaka na otoku, odakle su se porLi1.ani najveim dijelom
povukli u provcu Primotena. fijemci 5U 5C na irju zadrlali svega jedan
dan p-i s u se vratili u Sib:!nik prethodno uni~tivi bateriju i artiljerijska
ost rojenja.
Otok 2.irje je 25. lis topada 1943. potpao pod Komandu 3. pomorsko~
obalskog sekLCJra kao bMa na kanalu prema kopnu na podruju Vociica. S\I!
to se radilo na kanalu i u bazi bilo je zastrlo \clom tajnosti zah\'aljuju<'i
budnosti irjana i 1avedl.noj naji.troi.oj kontroli nad prolaznicima. 1 dok ,u
Kornati i Dugi otok bili nekoliko puta Lokom 1 9~ . pod udarom jakih njema
kih snaga, dolle su i,iemci svega jednom, i lo u noi od I. kolovoza 1944.
napali Zirje. kada ih je no donijela i odnijda, poto su prelhoclno z::ipalili
kolu i dinamitom unitili i.eosku cisternu.

Tokom ljeta 1944. Zirje je centar ribolou1 za potrebe naroda i vojske,

a od l. rujna i sjedi~te utlruen ja ribarn proi1vodaa.
Nemoni da vie ita ofenzivnijc podu7.mu protiv Zirja, Nijemci su ffO
povremeno tukli dalekometnim topovima iz Primotena i najad se 25. lii.Lopada od njega del in iLivno oprostili.
U jedinicama NOV iz :2:irja je sud jclovalo 98 boraca, li je poginulih
boraca i 22 su rtve faistikog te rora i rata. Cjelokupno odraslo slanovnit\"O
bilo je angairano u ovoj \'anoj bazi na sredn.iem Jndranu i na oddavonju
kanala otok-kopno pri emu je svaki pojedinac imao svoje borbeno mjesto
i zadatak.

466

SPOMENIK
ZlRJE

467

U NAROD OOSLOBODILACKOM RATU 1941 - 1945

OTOK ZIRJE
BIO JE VAZNA TRATEKA BAZA
NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE
NA SREDNJEM JAD RANU
OD RUJ A 1943 DO OSLOBODENJA
PREKO NJEGA SU PREBACENE HILJADE BORACA
NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE
STOTINE VAGOJ A RATNOG MATERIJALA T HRANE
DESETINE HILJADA CIVILNOG STANOVN JSTVA
I ZBJ EG OSOBITO KANALOM
JRJE-VIS I ZIRJE-KOPNO
IIRABR I ZTRJANT BILI SU DO POSLJEDNJEG
ANGAZ1 RANI U OVIM AKCIJAMA
U ZNAK PRIZNANJA SVIM UCESNICIMA TIH AKCTJA
O 20-GODLNJlCI JUGOSLAVENSKE RATNE MORNARICE
10 IX 1962 NAROD KOTARA SlBENIK POSTAVI

Na beto11sko111 platou 500 x 400 cm, s isto11c strane, potlig1111to ;e k u

me110 postolic 175 x 43 :< -10 cm i<. fasad11og sil'og kamena, i;:,11ad kojeg <:<!
podite betonski :id u oblikt1 trokuta. Po sredilli beto11skog :ufa je spo111e;1ploa 90 :c 130 c111 i:.radc1u1 i:. bijelog brtt~i'l!Of! b1akog ka111e11a .\ tekstom
ispisa11i111 tiska11i111 urei.a11im slow111a cmo obojenim. ! :nat/ teksta, po 5redi11i
ploe,

ugravira11t1 je wijezda petokraka.

Otok Zirje, jo~ od davnine, bio je vana Lrntcgi jska toka na Jad ranu.
I stan Jugosla\ija uspO'-La\ ila je na irju iZ\ i dnu stanicu i dvije baterije
Lopova. koje su objcktt u :iprilskom ratu 1941. ispravne preuzeli T:ilijani.
.Najposlije u ti objekli u kapiLUlaciji ftalijc , ali nci5pra\'ni, doli u ruke
parLi?ana. Od etiri topa bila su <>!>posobl jena :.amo d\'a koja su 2-l. listopad::i
1943. prilikom prulania otpora njemakoj in\'azili na otok bila potpuno
unitcnn. Po povlaenju Nijemaca s.'l irja ve 2". lbtopada 1913. pocla jt:
djelo\ali Sekcija za pomorstvo kotarn Vodice s osnovnim zadatkom prebac1van ja I judsl\ a i materi jala s otoka na kopnu. Taka\' saobraaj bio je neredovit i prilino nesiguran, to je ponukalo Komandu 3. pomorskog obal
nog sektora da poetkom \Cljac 1944. u postavi na 2irju relejnu tanicu.
koja je ,c 12. oiujka prerasla u mornariku <>lanicu sa zacla1 kom da uspo
c:tavi redovit pomorski saobraaj nn k;inalu irje-kopno u rajonu Sovi je,
da brodo\ i z.a pn jc\'OZ i tran port t.iudu pod nadlcno~u Komande ektora
koja e im o iguravati stalnu pratnju naoruanih brodova. Ova koncepcija jt!
realizirana 19. tra' nja uspostavljanjem vozar~ke ete s bazom na oto'rn
}(aknu.
468

Ve od veljae 1944. \'ano l irja za NOP dolvi do punog izralaja.

Ovdje djeluje s talna Komisija zbjcga za okntg ibenik; Jntcndatura Okru:f.nog
NOO-a i Komande iben~kog podruja; Luko ia~lupsl\o Rogoznica; Odjel 7.:l
uskladiLenjc i lran porl robe za Komandu mjco:;ta ibcnik; IntcndaLUra
Komande mje ta Vodice kJhinjom od nLkoliko s totina obroka za prolazcci
zbjeg i o Lalo Jjudstvo, l napokon I ntendantske ..:kipe 19. sjevernodalmatinskc
di\'izjje, te njezine 5 i 6. brigade.

O\a tijela i ustanove uvjelo\'alc su po tojanjc jedne vozar ke ete, koj1

je obavljala najvei dio zadataka. Naime, vo1ar'Oka eta je bila redovito svak\!
noi na zadatku: gajete na vesla dotegljcnc ekale bi ispod otoia Prcvc::i
na ugovoreni wak sa kopna, pa bi latim veslai u maksimalnoj vonji preli
posljednju etapu puta do kopna i nalr~g. Ako se radilo o prcuL.imanju ranje-nika O'\ obali, tada ~u es to naoruL<lni brodovi ili izrm no na obalu.
Kanal Zirje - Sovljc vie: je lul.io za prcbacivanjt: ljudst\'a, oc::obito <:
kopna na otok. Cijeli zbicg ~ ibcn kog (4.500) i kninc:;kog okruga (3.000) ovuJr1
se prehncio. Tukoucr stotine boraca, osobito raL.nih pccijalnosti (avijatia:-i,
ten kist i ...) O\'uda je pro10 za Vis i llnliju, pa rnnjcnici kojih je bilo pre~o
Lisuu

Nijemci su imali priblinu s liku operative nn ovom kanalu i pokusavnh

s u u nekoliko navrata da je ometu. aj teLi udarac do1ivjclo je irje u noci
I. na 2. Upnja 1944, bda u u njemaku za jedu upala tri partizanska tran
sportna broda (m/j Mali Anle m j Sveli Juraj i S 1e la) koji su le noc'i
a i.irja na Vis evakuirali teret nei krcane robe i 20 prolaznika.
Od brojnih oruanih incidenata na obali ':.\akako trebo spomenuti onaj
u uvali So,ljc od 6. lipnja. kado je ou nJemakc 7..3sjedc ubijena jedna vesla
cica j poginuJo 7 boraca prolaznika.
1 ijcmci su u pol ragu za parliLan kim skladi<itima upuivali svoje br<'dO\'e u bli1.inu o toka Kak na. T.1ko !.U 5. kolo\'O.la s i igla do otoka Borovnjak.l
njihova 1clva rcmonkcra (R 4 i R 15) koji su se namjerili nn partiwnsk'
f /b Strcljkoc i u borbi pretrpjeli l?ubilak od I mrtvog i uva ranjena. Dvik
noi kasnije llotila njemakih minolo\aca iskrcala JC na otok Kakan ja.::
odred vojnika (hranderbukih lovaca) koje je tu ostavila da tokom dan~
oLkriju partizan ka sklnclila. Meutim ,la j je odred sutradan umjesto skl..idita traio zaklone protiv ujelovnnja parti7amkih l~ ' kih bacaa i automalkog oru1a i jedva doekaCJ no u kojoj ga je Ootila minolo,aca prebaci!:.:
u ib..:nik.

Spomen-ploa na zgradi kole na Zirju vjctno je svjedoanstvo podvig<!,

patnji i zrta\ a priobalnog i otonog s lanovnil\a ibcnskog podruja u narod
nooslobodilakom ralu i dokaz njegove nepobj edivosti kada brani svoje.

46'.)

SADR2AJ
Strana

Predgovor

Ma dare

5
9
129
134
141
143
157
160
161
165
167
172
177
182
184
186
188
192
195
198
202
221
223
226
241

Muner

244

Pirovac

272
283

Sibcnik

Ban jc\'ci-Kai
BcLina
Bi i ne

Bi lice
Boraja
BraLikovci
B ribirske Mostinc
CisLu Mala .
Danilo Gomje
Dubrava Oubravice
Gori
Graac

Grebatica
Jndriovac

Jc1.cra
Ka prije
KonjevraLe

Kra panj

Lakovica
Lcpe nica
Lo1.ovac

Pla:>tovo

Rakovo selo

471

Podorljak

Zablac

285
288
288
305
308
311
323
325
328
341
349
352
361
370
385
385
426
429

Zaton

434

Zccvo

452
454
464

Primotcn
Burni Primotcn
Juni Primotco
Prvi

Luka .

Prv i

Scpurina

Put ianjc

Rasli na
Sapi na Doca
Skradin
livu o
S rima
Ti jei.no
Tribunj
Vaani

Vodice
Vrpolje

Zlarin
2irjc

472

-TUMA Z NAKOVA

SFQMENIK

PCPRSJE

c SPOMEN PLOA

SPOMEN PARK

MJ 15000

j/
/l
UBIEVAC

\BALDEK IN
o

-- --

kar\ovacka

KRI

TEF

CRNICA

r-'

rncndal ir1ava

1stars.ca

(')

~}
L

:s:
)>
z

t~

:J

c-1

o&

SPOMEN OBfLJEZJA U IBENIK

~l!STA

oOPIJTICAN:
.

MALA

oD

SONK0'16

0RN I$

SPOMEN 031LJEJA U OPINI l3ENI~

~VANGRADSKO PODRUJE ~
TUMA ZNAKOVA

SPOMENIK

& POPRSJE

SPOMEN PLOA

'8 SPOvlEN KOSTURNICA

O

OG. [)A/., ._o

G.1

SPOMEN GR03LJE

.t

SPOMEN SIDRO
MJ l 0100000

SLIV!'()

~BOGOAAOVJI

o lEPENICA

t;;lJuZ';!
'il?.uPUAK

{)

.,

f'R:llO'":N

02 oSAP\.'OI ClOCA