Uvod U Osiguranje

PROMATRANJE UVODA U
PREDMET OSIGURANJE
(prema Nastavnom programu u
vidu tzv. INTERAKTIVNIH
TROKUTOVA)
1. UVOD U OSIGURANJE
nastanak
historijski
razvoj
perspektive
2. FUNKCIJA OSIGURANJA
zatita
financijsko
akumulatorska
drutvena
3. EKONOMSKA NAELA
OSIGURANJA
osiguranje
fond
osiguranja
amortizacija
4. ELEMENTI OSIGURANJA
rizik
premija
naknada iz
osiguranja
5. PRAVNA REGULATIVA
OSIGURANJA
ponuda
polica
ugovori
6. PRAVNA ORGANIZACIJA
POSLOVA OSIGURANJA
nauni
teorijski
zakonski
struni
praktini
7. TEHNIKA ORGANIZACIJA
OSIGURANJA
elementi
zadaci
funkcije
8. FUNKCIONALNA
ORGANIZACIJA OSIGURANJA
retrocesija
saosiguranje
reosiguranje
9. VRSTE OSIGURANJA
osiguranje osoba i/ili imovine
ivotna i/ili neivotna
dobrovoljno
obavezno
10. OSIGURANJE U
BUDUNOSTI SA ASPEKTA
fizike i pravne osobe
gospodarstva
openito
drutva i
sveukupnog
okruenja
FUNKCIJE I KARAKTERISTIKE
OSIGURANJA
Pojmovno i poslovno odreenje

osiguranja
Osiguranje (engl. Insurance, njem.

Versicherung)
1. Pojmovno odreenje osiguranja (prema
Ekonomskom leksikonu)
a) pravni odnos temeljen na ugovoru
9 bitni elementi ugovora o osiguranju su:
9
9
9
9
Osigurani predmet
Osigurani rizik
Premija osiguranja
Naknada za tetu (osiguranina)
Obligacioni odnos osiguranja
premija osiguranja
UGOVARA
OSIGURANJA i/ili
OSIGURANIK
osiguranina
OSIGURAVATELJ
(drutvo za osiguranje ili
osiguravajue drutvo)

osiguranja
b. Ekonomska djelatnost kojom se prikupljaju
novana sredstva radi zatite osoba i stvari
od tetnih posljedica izvanrednih dogaaja,
odnosno otklanjanja ekonomski tetnih
posljedica natupanja takvih dogaaja;
c. Osiguranje osoba i imovine je, u principu,
doborovoljno, osim u sluajevima kada je to
zakonom obavezno;

osiguranja
2. Pojam (definicija) osiguranja prema
teoretiarima:
a) Zajednika definicija osiguranja kao
djelatnosti (ili industrije) je: Osiguranje je
djelatnost pruanja ekonomske zatite od
odreenih opasnosti koje ugroavaju
imovinu i osobe.

osiguranja
b) Najznaajnije definicije osiguranje su:
9 Manes: Osiguranje je uzajamno namirivanje
potreba mnogobrojnih i na isti nain ugroenih
subjekata, a koje nastaju sluajno i daju se
procijeniti.
9 Grawe/Lunz: ... pod osiguranjem svake vrste
podrazumijeva isplata novanih iznosa jednog
fonda koji je formiran iz premije svih onih osoba
koje su sudionici u odgovarajuoj vrsti
osiguranja.

osiguranja
c) Prvo nauno objanjenje osiguranja kao
ekonomske kategorije dao je Karl Marx koji
je u svojim radovima isticao nunost
postojanja rezervnog fonda iz ega se
formira i fond osiguranja.

osiguranja
3. Klasine i suvremene definicije
osiguranja:
a) Klasine definicije osiguranje rizika
b) Suvremene definicije osiguranje rizika plus
dodatno profitabilno investiranje
Zadaci osiguranja
1. Razvoj pojmovnog i poslovnog odreenja
osiguranja i zadaci osiguranja u direktnoj
interaktivnoj vezi historijski slijed
nastanka i razvoja osiguranja
Zadaci osiguranja
2. Klasini zadaci osiguranja:
9 da brojne opasnosti kojima su izloeni
osiguranici preraspodijeli na sve osiguranike
i da osiguraniku isplati:
9 odgovarajuu naknadu za pretrpljenu tetu ili
9 Odgovarajuu svotu
u skladu sa zakljuenim ugovorom

oosiguranju
Zadaci osiguranja
3. Dr Klaus Gerathewohl: Zakljuivanjem
osiguranja osiguranik svoje varijabilne
trokove pretvara u fiksne trokove
plaanjem premije osiguranja a ekonomske
posljedice nastupanja odreenog dogaaja koji
izaziva tete on prenosi na osiguravatelja.
Osiguravatelj zatim snosi osigurateljno tehniki
rizik, tj. opasnost da premija koju je on primio
za preuzete rizike ne bude dovoljna za pokrie
eventualnih teta koje e on morati
nadoknaditi.
Zadaci osiguranja
4. Osiguranje ima tri grupe funkcija:
a) Osnovne funkcije
b) Drutveno-ekonomske funkcije
c) Suvremene funkcije
Zadaci osiguranja
5. Osnovne funkcije osiguranja:
a) funkcija naknade teta i isplate osiguranih
iznosa
b) funkcije preventive (ako je predvieno
izdvajanje sredstava za preventivu)
Zadaci osiguranja
6. Ostale funkcije osiguranja:
a) socijalna funkcija
b) razvojna funkcija
c) antiinflacijska funkcija
7. Suvremene funkcije
a) financijska intermedijacija
Karakteristike osiguranja
Osiguranje kao:
1. Pojam i odreenje
2. Materijalni i duhovni faktor stabilnosti
pojedinca i drutva u cjelini
3. Nain disperzije svekolikog rizika
4. Djelatnost biznis
5. Gospodarski subjekt s financijskom
funkcijom sui generis
Osiguranje kao:
6. Sloeni sistem od niza interaktivnih dijelova i
poslovnih funkcija
7. Ureeni sistem stohastikih procesa
8. Pravna institucija obligacijskog karaktera
9. Institucionalni investitor
10. Financijski intermedijator
11. Suvremena industrija openito
Osiguranje kao:
12. Suvremena industrija ivotnih osiguranja i
neivotnih osiguranja kao posebnih
gospodarskih (privredno-financijskih)
djelatnosti historijski slijed dogaaja
13. Interaktivni odnos industrije osiguranja i
okruenja
14. Osnovni inputi i osnovni outputi u industriji
osiguranja: nauni, zakonski, struni,
praktini, ideoloki, drutveni itd.
Osiguranje kao:
15. Svjetski trendovi u ekonomiji i osiguranju:
globalizacija, liberalizacija i stalna
transformacija vlasnitva
16. Sofisticirani pristup pitanjima i problemima
osiguranja (koliko vidite kvadrata?)
Koliko ima kvadrata?
Industrija osiguranja i okruenje
INDUSTRIJA
INPUTI
OUTPUTI
OSIGURANJA
Osnovna naela u osiguranju

Sigurnost
Likvidnost
Proftabilnost
SIGURNOST
LIKVIDNOST
PROFITABILNOST

Promatranje sa stajalita:
Drutva za osiguranje (osiguravajueg
drutva)
Osiguranih fizikih i pravnih osoba
Pristup u osiguranju
Opi, posebni i pojedinani pristup u

osiguranju pitanjima:
a) financijski i novani tokovi
b) vremenska vrijednost novca (preferencija novca)
c) gotovina
s aspekta
likvidnosti (solventnosti)
profitabilnosti
uvaavajui
openito industriju osiguranja
posebne oblike osiguranja
pojedinane oblike osiguranja
Uvjeti opstojnosti i razvoja

industrije osiguranja
Permanentno, aktivno, pravovremeno,

integralno i simultano (ali ne i sukcesivno)
upravljanje:
a)
b)
c)
d)
e)
ukupnim financijama osiguranja

tekuim financijama osiguranja
sredstvima tehnike rezerve (pro rata temporis)
sredstvima premijske (matematike) rezerve
gotovinskim tokovima iz:
a) poslovnih aktivnosti
b) u vezi sa kapitalnim ulaganjima
c) iz financijskih aktivnosti

Ciljevi osiguranja
Ciljevi industrije osiguranja
SIGURNOST
LIKVIDNOST
PROFITABILNOST
Promatranje sa stajalita
osiguravajueg drutva
osiguranih fizikih i pravnih osoba
POSEBNE FUNKCIJE
OSIGURANJA
Posebne funkcije oisguranja

1. Funkcije zatite
2. Financijsko akumulatorska funkcija
3. Drutvena funkcija
1. FUNKCIJA ZATITE
1. Funkcija zatite openito i funkcija
ekonomske zatite
2. Neposredna zatita osiguranja
i.
Preventivne mjere mjere za sprijeavanje i

uklanjanje uzroka koji bi mogli izazvati tetni
dogaaj
ii. Represivne mjere mjere poduzete u
spaavanju ljudi i imovine u ve nastalom
tetnom dogaaju
1. FUNKCIJA ZATITE
iii. lan 926. Zakona o oBligacionim odnosima
Osiguranik je duan preduzeti propisane,
ugovorene i sve ostale mjere potrebne da se
sprijei nastupanje osiguranog sluaja, a ako
osigurani sluaj nastupi, duan je preduzeti sve to
je u njegovoj moi da se ogranie njegove tetne
posljedice.
Osigurava je duan naknaditi trokove, gubitke,
kao i druge tete prouzrokovane razumnim
pokuajem da se otkloni neposredna opasnost
nastupanja osiguranog sluaja, kao i pokuajem da
se ogranie njegove tetne posljedice, pa i onda
ako su ti pokuaji ostali bez uspjeha.
1. FUNKCIJA ZATITE
iii. lan 926. Zakona o oligacionim odnosima
Osigurava je duan dati ovu naknadu ak i ako
ona zajedno sa naknadom tete od osiguranog
sluaja prelazi svotu osiguranja.
Ako osiguranik ne ispuni svoju obavezu
spreavanja osiguranog sluaja ili obavezu
spasavanja, a za to nema opravdanja, obaveza
osiguravaa smanjuje se za onoliko za koliko je
nastala vea teta zbog tog neispunjenja.
1. FUNKCIJA ZATITE
iv. Stimulacija osiguranika (diferencirane premije
primjer bonus, popust na premiju, uestvovanje
osiguranika u pozitivnom rezultatu poslovanja,
ogranienja obaveza osiguranika u teti)
v. Sankcije osiguravatelja (diferencirane premije
primjer malus, dodatak na premiju, proporcionalno
smanjenje obaveza osiguravatelja primjer lan
909. Zakona o obligacionim odnosima, regresno
pravo, naknada tete uinjena osiguravatelju,
nitavnost odnosno raskid ugovora o osiguranju,
isKljuenje obaveza osiguravatelja)
1. FUNKCIJA ZATITE
vi. lan 909. Zakona o obligacionim odnosima
Ako je ugovora osiguranja uinio netanu prijavu
ili je propustio dati duno obavjetenje, a to nije
uinio namjerno, osigurava moe, po svom izboru,
u roku od mjesec dana od saznanja za netanost ili
nepotpunost prijave, izjaviti da raskida ugovor ili
predloiti poveanje premije srazmjerno veem
riziku.
Ugovor u tom sluaju prestaje po isteku etrnaest
dana od kada je osigurava svoju izjavu o raskidu
saoptio ugovarau osiguranja, a u sluaju
osiguravaevog prijedloga da se premija povea,
raskid nastupa po samom zakonu ako ugovara
osiguranja ne prihvati prijedlog u roku od etrnaest
dana od kada ga je primio.
1. FUNKCIJA ZATITE
U sluaju raskida, osigurava je duan vratiti dio
premije koji otpada na vrijeme do kraja perioda
osiguranja.
Ako se osigurani sluaj dogodio prije nego to je
utvrena netanost ili nepotpunost prijave, ili poslije
toga ali prije raskida ugovora, odnosno prije
postizanja sporazuma o poveanju premije,
naknada se smanjuje u srazmjeri izmeu stope
plaenih premija i stope premija koje bi trebalo
platitit prema stvarnom riziku.
1. FUNKCIJA ZATITE
3. Posredna zatita osiguranja
i.
Sadrana je i ostvaruje se u naknadi tete i

isplati osigurane sume kad nastupi
osigurani sluaj
ii. U funkciji posredne zatite sadran je i cilj,
odnosno svrha instituta osiguranja kao
njegovog temeljnog zadatka
2. FINANCIJSKO
AKUMULATORSKA FUNKCIJA
1. Prikupljena i udruena sredstva
osiguranja slue za izvrenje obaveza iz
ugovora o osiguranju:
i.
Kad nastupi osigurani sluaj
ii. Kada se utvrdi postojanje i visina obaveza

osiguravatelja
2. FINANCIJSKO
2. Financijska funkcija osiguranja
(sigurnost, likvidnost, profitabilnost)
3. Akumulatorska funkcija osiguranja
(plasiranje privremeno slobodnih
novanih sredstava)
3. DRUTVENA FUNKCIJA
1. Ekonomska zatita ovjeka i njegove
imovine
2. Djelatnost osiguranja je nastala na
socijalnom naelu meusobne pomoi
3. Socijalna strana osiguranja sadrana je u
brizi i mjerama za ekonomskim odranjem
ovjeka i ouvanjem njegove imovine
POSEBNE FUNKCIJE
OSIGURANJA
Posebne funkcije oisguranja

1. Funkcije zatite
2. Financijsko akumulatorska funkcija
3. Drutvena funkcija
1. FUNKCIJA ZATITE
1. Funkcija zatite openito i funkcija
ekonomske zatite
2. Neposredna zatita osiguranja
i.
Preventivne mjere mjere za sprijeavanje i

uklanjanje uzroka koji bi mogli izazvati tetni
dogaaj
ii. Represivne mjere mjere poduzete u
spaavanju ljudi i imovine u ve nastalom
tetnom dogaaju
1. FUNKCIJA ZATITE
iii. lan 926. Zakona o oBligacionim odnosima
Osiguranik je duan preduzeti propisane,
ugovorene i sve ostale mjere potrebne da se
sprijei nastupanje osiguranog sluaja, a ako
osigurani sluaj nastupi, duan je preduzeti sve to
je u njegovoj moi da se ogranie njegove tetne
posljedice.
Osigurava je duan naknaditi trokove, gubitke,
kao i druge tete prouzrokovane razumnim
pokuajem da se otkloni neposredna opasnost
nastupanja osiguranog sluaja, kao i pokuajem da
se ogranie njegove tetne posljedice, pa i onda
ako su ti pokuaji ostali bez uspjeha.
1. FUNKCIJA ZATITE
iii. lan 926. Zakona o oligacionim odnosima
Osigurava je duan dati ovu naknadu ak i ako
ona zajedno sa naknadom tete od osiguranog
sluaja prelazi svotu osiguranja.
Ako osiguranik ne ispuni svoju obavezu
spreavanja osiguranog sluaja ili obavezu
spasavanja, a za to nema opravdanja, obaveza
osiguravaa smanjuje se za onoliko za koliko je
nastala vea teta zbog tog neispunjenja.
1. FUNKCIJA ZATITE
iv. Stimulacija osiguranika (diferencirane premije
primjer bonus, popust na premiju, uestvovanje
osiguranika u pozitivnom rezultatu poslovanja,
ogranienja obaveza osiguranika u teti)
v. Sankcije osiguravatelja (diferencirane premije
primjer malus, dodatak na premiju, proporcionalno
smanjenje obaveza osiguravatelja primjer lan
909. Zakona o obligacionim odnosima, regresno
pravo, naknada tete uinjena osiguravatelju,
nitavnost odnosno raskid ugovora o osiguranju,
isKljuenje obaveza osiguravatelja)
1. FUNKCIJA ZATITE
Ako je ugovora osiguranja uinio netanu prijavu
ili je propustio dati duno obavjetenje, a to nije
uinio namjerno, osigurava moe, po svom izboru,
u roku od mjesec dana od saznanja za netanost ili
nepotpunost prijave, izjaviti da raskida ugovor ili
predloiti poveanje premije srazmjerno veem
riziku.
Ugovor u tom sluaju prestaje po isteku etrnaest
dana od kada je osigurava svoju izjavu o raskidu
saoptio ugovarau osiguranja, a u sluaju
osiguravaevog prijedloga da se premija povea,
raskid nastupa po samom zakonu ako ugovara
osiguranja ne prihvati prijedlog u roku od etrnaest
dana od kada ga je primio.
1. FUNKCIJA ZATITE
U sluaju raskida, osigurava je duan vratiti dio
premije koji otpada na vrijeme do kraja perioda
osiguranja.
Ako se osigurani sluaj dogodio prije nego to je
utvrena netanost ili nepotpunost prijave, ili poslije
toga ali prije raskida ugovora, odnosno prije
postizanja sporazuma o poveanju premije,
naknada se smanjuje u srazmjeri izmeu stope
plaenih premija i stope premija koje bi trebalo
platitit prema stvarnom riziku.
1. FUNKCIJA ZATITE
3. Posredna zatita osiguranja
i.
Sadrana je i ostvaruje se u naknadi tete i

isplati osigurane sume kad nastupi
osigurani sluaj
ii. U funkciji posredne zatite sadran je i cilj,
odnosno svrha instituta osiguranja kao
njegovog temeljnog zadatka
2. FINANCIJSKO
1. Prikupljena i udruena sredstva
osiguranja slue za izvrenje obaveza iz
ugovora o osiguranju:
i.
Kad nastupi osigurani sluaj
ii. Kada se utvrdi postojanje i visina obaveza

osiguravatelja
2. FINANCIJSKO
2. Financijska funkcija osiguranja
(sigurnost, likvidnost, profitabilnost)
3. Akumulatorska funkcija osiguranja
(plasiranje privremeno slobodnih
novanih sredstava)
3. DRUTVENA FUNKCIJA
1. Ekonomska zatita ovjeka i njegove
imovine
2. Djelatnost osiguranja je nastala na
socijalnom naelu meusobne pomoi
3. Socijalna strana osiguranja sadrana je u
brizi i mjerama za ekonomskim odranjem
ovjeka i ouvanjem njegove imovine
EKONOMSKA NAELA
OSIGURANJA
EKONOMSKA NAELA
OSIGURANJA
1. POLAZITE
2. FOND OSIGURANJA
3. OSIGURANJE I AMORTIZACIJA
1. POLAZITE
Ekonomska naela osiguranja su sadrana na
znanstvenim principima matematike i primjeni
statistike u tehnici i radu
Klasini i savremeni pogledi na ekonomska
naela osiguranja
Odreivanje i valoriziranje svih inputu za
utvrivanje veliina: premije, prihoda, tehnikih
rezervi, mogunosti plasmana privremeno
slobodnih novanih sredstava i veliine isplata
osiguranog iznosa
1. POLAZITE
Posebna panja na odreivanje:
Veliine neto i bruto premije
Racionalnosti plasiranja sredstva
Nominalnog i efektivnog iznosa osigurane
sume
2. FOND OSIGURANJA
Za ispunjenje obaveze iz ugovora o
osiguranju potrebna su sredstva ili fond
osiguranja iz kojeg e se isplaivati:
odtete (neivotna osiguranja) i osigurane
sume (ivotna osiguranja)
2. FOND OSIGURANJA
Tri osnovne organizacijske forme Fonda

osiguranja:
a) Fond koji se obrazuje pri svakom preduzeu
posebno (samoosiguranje)
b) Fond se moe obrazovati po centralistikom
naelu (budetska sredstva)
c) Fond se moe stvarati putem specijalnih
uloga (drutva za osiguranje / osiguravajua
drutva)
2. FOND OSIGURANJA
Izvori sredstava Fonda osiguranja
glavni izvor: premije osiguranja
sekundarni izvori: sredstva poetnog fonda
sigurnosti (ili osnivaki kapital), sredstva
tehnikih rezervi, sredstva rezervi sigurnosti,
sredstva matematike (ili premijske) rezerve,
sredstva preventive i ostala sredstva
3. OSIGURANJE I AMORTIZACIJA
Slinosti razlike Fonda osiguranja i Fonda
amortizacije
Slinosti su u njihovoj misiji
Razlike su po tri osnovna elementa:
izvor iz kojeg se formiraju (bruto proizvodi i
viak vrijednosti)
odreivanje visine
namjena
ELEMENTI OSIGURANJA
Elementi osiguranja
(1) Rizik
(2) Premija
(3) Naknada iz osiguranja
Elementi osiguranja
4.1. RIZIK
(a)
Openito generalno tumaenje rizika u osiguranju
(b)
Posebno tumaenje rizika u osiguranju
(c)
Posebno tumaenje osiguranog sluaja/dogaaja u

osiguranju
(1) Pojmovno odreenje:

(a) Iz Ekonomskog leksikona:
rizik (engl. Risk)
(1) Openito, opasnost nastupa neeljenog
dogaaja i mogunost gubitka ili smanjenja
imovine
(2) U poslovanju poduzea, mogunost donoenja
pogrene odluke zbog nastupa nepredvidivog
dogaaja i zakazivanja ljudskog faktora, zbog
ega nastaje teta
Pojmovno odreenje
(3) U poslovnim financijama, opasnost,
nesigurnost u ostvarivanju oekivanih rezultata
(4) U opem osiguravateljnom znaenju,
mogunost, vjerojatnost materijalnog i/ili
nematerijalnog gubitka. U irem znaenju
oznaava i pojam opasnosti.
Pojmovno odreenje
(b) Iz Rjenika osiguranja:
Rizik (engl.risk, njem. Risiko, Wagnis)
Mogunost materijalnog i/ili nematerijalnog
gubitka. Pojam rizika u irem znaenju oznaava
i pojam opasnosti.
U osiguranju pojam rizika podrazumijeva
osigurani rizik od odreenih moguih opasnosti
npr. poar, nezgoda i sl.
Osiguravatelj uvjetima osiguranja ili

ugovorom o osiguranju utvruje:
(1) koje rizike pokriva odreenim
standardnim osiguranjem,
(2) koji rizici se preuzimaju uz odreene
poveane premijske stope (npr. uveani
rizici)
(3) za koje rizike ograniava osiguranu svotu do

odreenog iznosa,
(4) kod kojih rizika pojedinom odredbom
ograniava irinu pokria, npr. vremenski,
(5) Koji su rizici iskljueni npr. ratni rizici
O preuzetim rizicima osiguravatelji vode statistiku
rizika.
Na statistikim podacima i primjenom teorije rizika

osiguravatelji temelje poslovnu politiku.
Osiguravatelji imaju mogunost rizike prihvatati u
osiguranje ili odbiti (izuzetak su obavezna
osiguranja od odgovornosti.)
Kod prihvata ili odbijanja rizika cilj je odravanje
tehnike (odnos premija i teta) i financijske
(solventnosti) stabilnosti osiguravatelja, odnosno
optimiranje preuzetih rizika.
(2) Zlatno pravilo poslovanja londonskog

Lloyda (od davnina poznato):
Radije mnogo malih nego malo velikih rizika.
(3) Priroda i tretman rizika

(a) Rizik je na svakom mjestu neprekidno prisutan
mogui sluaj/dogaaj.
Prvenstveno se pri tom misli na ovjeka

i ljude u svim situacijama u kojima se
nalazi, a potom na ivotinjski i biljni
svijet, materijalnu i nematerijalnu
imovinu, te u opem poimanju okolia
na zemljinoj planeti, i u posebnim
okolnostima na kosmos i njegove
sastavnice.
(b) Pojam rizika treba razlikovati od

neizvjesnosti.
O riziku se govori kada se kao rezultat
nekog budueg dogaaja mogu oekivati
razliiti meusobno iskljuivi ishodi s
poznatom (pretpostavljenom)
vjerojatnou p.
Ako takva vjerojatnost ne postoji, radi se o

neizvjesnosti.
Budui dogaaj
dogaaj
Budui
siguran
p=1
vjerojatan
0<p<1
nije mogu
p=0
neizvjestan
p nije poznat
(4) Vrste rizika

Rizik
0<p<1
isti
osigurljiv
pekulativni
neosigurljiv
osobni rizik
imovinski rizik
rizik od odgovornosti
(5) Neosigurljivi rizici: trini rizici, politiki

rizici, rizici u proizvodnji, osobni rizici.
(6) Zajedniki i pojedinani rizici (engl.
Fundamental & particular risks)
(7) Subjektivni i objektivni rizici (engl.
Subjective & objective risks)
(8) Veliina rizika

- Veliina objektivnog rizika predstavlja
relativno odstupanje stvarnih od
oekivanih teta.
- Vjerojatnost i uestalost (frekvencija)
- Zakon velikih brojeva
- Strukturalna veliina rizika (kvantitativna i
kvalitativna)
(9) Rizik i hazard

- Rizik je opasnost nastanka tetnog
dogaaja
- Hazard je stanje ili ponaanje koje
poveava vjerojatnost nastupa tete.
Podjela:
- fiziki hazard (engl. Physical hazard) promjena fizikih
uvjeta kojima se poveava opasnost nastupa osiguranog
sluaja (npr. zaleene ceste zimi i ceste u drugim
godinjim dobima)
- moralni hazard (engl. Morale hazard) nesavjesno
ponaanje odnosno indiferentnost prema nastupu tete
(ako vlasnik ne zakljua auto, stan, i sl.)
- hazard morala (engl. Moral hazard) postoji kada se
osiguranje sklapa u namjeri da se naknadom iz
osiguranja ostvari dobit.
(10) Upravljanje rizicima

- Znaajan faktor ukupnog razvoja
- To je sloen proces koji obuhvata:
(a) identifikaciju i ocjenu istih rizika
(b) izbor i primjenu odgovarajue metode
pokria rizika saglasno cilju i zadatku
gospodarskih subjekata
- Neposrednim upravljanjem rizikom bave
se strune osobe risk manageri
Osnovne funkcije upravljanja rizikom su:

(a) ukazati na potencijalne tete i najpovoljniju
metodu ekonomske zatite
(b) stvoriti sigurnost dioniarima i upravi i otkloniti
bojazan od potencijalnih teta
(c) primjeniti odredbe o zatiti objekata i
proizvodnog procesa
(d) omoguiti kontinuitet poslovanja gospodarskih
subjekata
(e) posebnosti u upravljanju rizikom u osiguranju
osoba i ivotnom osiguranju
Upravljanje rizikom ima sljedee osnovne

faze:
(a) identifikaciju rizika
(b) ocjenu rizika
(c) metode upravljanja rizikom
(d) izbor odgovarajue metode pokria rizika
Identifikacija rizika:
- utvrditi prirodu rizika
- definirati rizik
- sistematizirati uzroke i posljedice
ostvarenog rizika
Ocjena rizika:
- Uestalost (frekvencija) tete (je broj
ponavljanja ostvarivanja u odreenom
razdoblju)
- Intenzitet (veliina) tete (je postotak
oteenja osiguranog predmeta)
- Vrijednost predmeta osiguranja (je temelj
za odreivanje visine tete)
Metode upravljanja rizikom

METODE UPRAVLJANJA
RIZIKOM
Metode fizike kontrole
Metode financijske kontrole

Metode fizike kontrole
Izbjegavanje rizika
Smanjenje rizika:
-fizikim sredstvima
-edukacijom
-standardizacijom

Metode finansijske kontrole
Zadravanje rizika plaanje tete iz:

-gotovinskog toga
-prodajom imovine
-formiranjem fonda rezervi
-zajmovi
-vlastito osiguravajue drutvo
Transfer rizika:
Ugovori:
-hedging
-leasing
Osiguranje
Izbor odgovarajue metode pokria rizika

-
odreuju brojni faktori, kao to su npr.

uestalost i intenzitet tete, maksimalna
mogua visina tete, trokovi i dostupnost
novih metoda pokria itd.
mjerenje znaaja navedenih faktora
pravila u izboru metoda pokria rizika:
(i) izbjegavanje rizika
(ii) kontrola tete
(iii) zadravanje i osiguranje
Izbor metode upravljanja rizikom

Rizik
Uestalost
teta
Intenzitet
teta
Metoda
upravljanja
rizikom
Zadravanje
Niska
Nizak
II
Visoka
Nizak
III
Niska
Visok
Kontrola tete i
zadravanje
rizika
Osiguranje
IV
Visoka
Visok
Izbjegavanje
(11) Upravljanje osobnim rizicima

- Mogu se primjeniti neke od tehnika koje se
koriste i u upravljanju imovinskim rizicima
- Metode koje se koriste u upravljanju
osobnim rizicima su:
(a) izbjegavanje rizika i
(b) osiguranje
Upravljanje osobnim rizicima

Na donoenje odluka o pokriu osobih rizika
putem osiguranja utiu mnogi faktori, kao
npr:
(i) socijalno osiguranje i njegov obuhvat u
nekoj dravi
(ii) mogunost grupnih osiguranja
(iii) oporezivanje premija i naknada
Upravljanje osobnim rizicima

(iv) starost osobe, spol, zdravstveno stanje
(v) dostupnost drugih oblika tednje
(vi) stupanj razvijenosti financijskog trita
(vii) drugi faktori (aktuelni u datom periodu)
Osiguranje i pokrie rizika

- Osiguranje je metoda transfera rizika s
osiguranika na osiguravatelja, koji
prihvaa da naknadi sluajne tete onima
kod kojih su nastale i raspodjeli ih na sve
lanove rizine zajednice na naelima
uzajamnosti i solidarnosti.

- Pokrie rizika u osiguranju ostvaruje se na
osnovi ugovora u kome osiguravatelj za
primljenu premiju preuzima obavezu da
nastankom osiguranog sluaja (ostvarenja
rizika), osiguraniku ili treoj osobi, u iju se
korist osiguranje sklapa, naknadi tetu u
imovinskom osiguranju odnosno plati
ugovorenu svotu novca u osobnim
osiguranjima.

- Znaajke osiguranja su:
(a) objedinjavanje rizika (engl. risk pooling)
(b) pokrie sluajnih teta (engl. payment
of fortnitous losses)
(c) transfer rizika (engl. risk transfer)
(d) naknada tete (engl. indemnification)

Osiguranje je pojmovno odreeno:
(a) Premijom koju plaa osiguranik ili
ugovaratelj osiguranja za rizik koji je
preuzeo osiguravatelj sklapanjem
ugovora o osiguranju i
(b) Kompenzacijom (odteta, ugovorena
osigurana svota) koju osiguranik prima
kada nastupi osigurani sluaj
(13) Obiljeja rizika u osiguranju

-
Konstantan rizik
Varijabilni rizik
Objektivno dobar rizik
Objektivno slab rizik
Subjektivno dobar rizik
Subjektivno slab rizik
Obiljeja osigurljivog rizika

- Obiljeja osigurljivog rizika su:
(a) brojnost objekata izloenih riziku
(b) homogenost rizika
(c) rizik mora biti sluajan budui dogaaj
neovisan o iskljuivoj volji ugovaratelja
osiguranja
(d) rizik mora imati katakter ponavljanja
Obiljeja osigurljivog rizika

(e) rizik mora biti odreen ili odrediv i mjeriv
(f) rizik mora biti ravnomjerno rasporeen u
prostoru i vremenu
(g) ekonomski prihvatljiva premija
(h) rizik koji se pokriva osiguranjem mora biti
u skladu sa zakonom i drutveno moralnim
naelima
(i) potencijalne tete moraju biti financijski
znaajne
(14) Utvrivanje veliine rizika

-
Faktori koji su odluujui za utvrivanje

veliine rizika su:
(a) svota osiguranja
(b) uestalost tete
(c) intenzitet tete
(d) maksimalna mogua odnosno
maksimalna vjerojatna teta
(e) trajanje osiguranja za koje je prueno
pokrie osiguranjem
(15) Primjena statistikih metoda u

kvantifikaciji rizika
Osnovni statistiki koncepti u osiguranju i zakon
velikih brojeva
- deterministiki i stohastiki procesi
- vjerojatnosti a priori i a posteriori
- statistika (empirijska) istraivanja i formiranje
baze podataka na dravnom (regionalnom)
nivou i u okviru osiguravatelja
- slinosti i razlike kod imovinskih i neivotnih
osiguranja u odnosu na ivotna osiguranja
(16) Kvantifikacija rizika u

poslovnim financijama
- Razliit odnos prema riziku i njegovoj
kvantifikaciji
- Uzrono-posljedine veze kod rizika i
njegove financijske reperkusije
- Disperzija rizika
- Stvaranje:
(a) portfolija osiguranja
(b) portfolija ulaganja
u kojem e se minimizirati rizik

- Koncepti:
(i) distribucije vjerojatnosti
(ii) oekivanog prinosa
(iii) rizika i neizvjesnosti
(iv) diverzifikacije
(v) averzije prema riziku

-
Aspekti koncepcije distribucije

vjerojatnosti sa financijskim
rezultantama:
(i) aspekt ugovaratelja osiguranja, odnosno
osiguranika (ta, kada, kako i koliko
osigurati rizika, a ta, kada, kako i koliko
ne osigurati)

(ii) aspekt osiguravatelja (osiguravajueg
drutva) u primarnom obligacionom
odnosu
(iii) aspekt osiguravatelja (osiguravajueg
drutva) u plasiranju privremeno slobodnih
novanih sredstava

- Koncept distribucije vjerojatnosti openito
ukazuje na mogue ishode odreenog
dogaaja i vjerojatnosti pojave svakog
pojedinog ishoda odnosno na oekivani
prinos pojedinog ulaganja (cost benefit
analiza) vezana za:
plaanje premija
plasiranje privremeno slobodnih sredstava
isplate teta, odnosno osigurane sume

- Rizik portfolija nije vjerojatnost nastupa
dogaaka, nego odstupanje od
oekivanog rezultata, pa je i prenoenje
rizika s osiguranika na osiguravatelja
potrebno promatrati u smislu oekivanja, a
neizvjesnost za osiguravatelja u kontekstu
odstupanja od oekivanja

- Odstupanje od oekivanog prinosa izraeno je
varijancom, odnosno standardnom devijacijom.
to je razlika izmeu stvarnog i oekivanog
prinosa vea i to je vea vjerojatnost tog
odstupanja, to je i rizik vei:
(a) promatranje sa stajalita osiguravatelja
(osiguravajueg drutva)
(b) promatranje sa stajalita ugovaratelja
osiguranja (osiguranika)
2. PREMIJA OSIGURANJA
(1) Definicija
Premija osiguranja (engl. premium,
njem.Prmie), novani iznos koji ugovaratelj
osiguranja plaa osiguravatelju na temelju
sklopljenog ugovora o osiguranju.
Premija osiguranja
(2) Sastavnice premije osiguranja
Premija se sastoji iz funkcionalne premije i
reijskog dodatka.
Funkcionalna premija obuhvaa dio premije
za funkciju naknade tete i isplatu
ugovorenih iznosa (ovaj se dio naziva i
tehnika premija) i dio premije za
preventivu.
Premija osiguranja
Dio premije za preventivu predstavlja iznos
koji slui za kreditiranje i financiranje
poduzimanja mjera radi otklanjanja i
smanjenja nepovoljnog djelovanja uzroka
koji mogu izazvati tete.
Reijski dodatak je dio premije koji slui za
pokrie trokova obavljanja djelatnosti
osiguranja.
Bruto i neto premija

(3) Bruto i neto premija
Bruto premija (engl.gross premium, njem.
Bruttoprmie) je ukupna premija po jednom
ugovoru ili za pojedinu vrstu ili grupu osiguranja
ili za cijelo preduzee za osiguranje. To je
ukupna premija ili cijena osiguranja, tj. iznos koji
je duan uplatiti osiguranik prilikom sklapanja
osiguranja ukoliko nije uplata premije drugaije
ugovorena. Nazivamo je tarifnom ili
komercijalnom premijom. Bruto premija uveana
za porez na promet ini ukupnu premiju.

Neto premija (engl. net income, njem.
Nettoeinkommen) je dio bruto premije
potreban za pokrie predvidivih izdataka
za tete. U Zakonu o osiguranju koristi se
naziv funkcionalna premija koja sadri
tehniku premiju, a eventualno i dio za
preventivu. Tehnika premija moe
odgovarati pojmu neto premije.

(4) Kako se plaa premija:
(i) jednokratno ili viekratno
(ii) anticipativno (prenumerando) ili dekurzivno
(postnumerando)
(iii) viekratno: godinje ili ispodgodinje
(iv) viekratno: konstantno ili varijabilno
(v) Viekratno: u jednoj ili vie serija
(5) Tko odluuje o nainu plaanja premija
3. NAKNADA IZ OSIGURANJA
(1) Naknada tete (engl. Indemnity, benefit,

njem. Entschdigung, Verrsicherungsleistung)
(2) Naknada osigurane sume
OSIGURAVAJUE KOMPANIJE
NA FINANCIJSKOM TRITU
1. PREDGOVOR
2. TRITE OSIGURANJA U SVIJETU
3. TRITE OSIGURANJA U BOSNI I
HERCEGOVINI
4. POSLOVNO OKRUENJE I
FINANCIJSKO TRITE U BOSNI I
HERCEGOVINI
1. PREDGOVOR
Zato su osiguravajue kompanije
neminovno aktivan subjekt na
financijskom tritu?
Korelativna veza osiguravajuih kompanija
i financijskih trita, (posebno trita
novca i trita kapitala)
2. TRITE OSIGURANJA U
SVIJETU
Makropokazatelji i pokazatelji razvoja osiguranja po regionima u 2007. god.
Prihod od
premija
(miliona
USD) 2007
Prihod od
premija
(miliona
USD) 2006
Uee na
svjetskom
tritu (u %)
2007
Premije u % Premija po
BDP-a 2007 stanovniku(u
USD) 2007
Amerika
1.417.463
1.333.591
34,91
7,58
1.573,3
S.Amerika
1.330.066
1.262.060
32,75
8,71
3.984,8
J.Amerika
87.397
71.532
2,15
2,54
154,1
Europa
1.680.693
1.455.509
41,39
8,03
1.962,4
Z.Europa
1.606.324
1.398.515
39,56
8,85
3.138,1
74.369
56.994
1,83
2,78
228,6
840.601
777.680
20,70
6,20
210,7
C.I I. Europa
Azija
Makropokazatelji i pokazatelji razvoja osiguranja po regionima u

2007. god.
Japan*
Prihod od
Prihod od
premija
premija
(miliona
(miliona
USD) 2007 USD) 2006
640.754
622.513
Uee na
svjetskom
tritu (u
%) 2007
15,78
Premije u
% BDP-a
2007
Premija po
stanovniku(u
USD) 2007
10,38
3.018,1
176.654
135.587
4,35
3,05
51,0
C. Azija
23.193
19.579
0,57
1,45
75,4
Okeanija
68.818
58.238
1,69
6,58
2.059,5
Africa
53.294
49.874
1,31
4,31
55,3
Svijet
4.060.870
3.674.892
100,0
7,49
607,7
J.i I. Azija
* (zajedno sa novim azijskim industrializiranim zemljama)
Usporedba ukupnog obima premija europskih drava i BiH u

2007. godini
Ukupno 2006
(u milionima )
Austrija
Ukupno 2007 (u Postotak rasta Postotak rasta

milionima )
(neprilgoen (prilagoen za
za inflaciju)
inflaciju)
15,582
15,878
1.90%
-0.30%
Belgija
29,633
31,440
5.70%
3.80%
Bugarska
571
769
34.80%
2.30%
vicarska
32,059
30,437
1.40%
0.60%
629
695
10.40%
8.00%
4,229
4,786
8.80%
5.70%
161,600
163,200
0.80%
-1.40%
Danska
18,658
20,110
7.40%
5.60%
Estonija
236
434
0.527%
0.43%
Kipar
eka
Njemaka

2007. godini
panija
52,584
Postotak rasta Postotak rasta

za inflaciju)
inflaciju)
56,257
6.50%
3.50%
Finska
14,953
15,050
0.70%
-0.80%
Francuska
198,160
194,310
-1.40%
-0.30%
VB
255,428
282,649
6.00%
3.60%
Grka
4,334
4,686
8.10%
5.00%
Hrvatska
1,118
1,235
10.70%
7.60%
Maarska
3,142
3,701
12.00%
3.80%
14,904
17,672
9.40%
6.40%
364
398
14.90%
10.90%
Ukupno 2006
(u milionima )
Irska
Island
Ukupno 2007 (u
milionima )

2007. godini
Italija
Lihtentain
Ukupno 2006
Ukupno 2007 (u
(u milionima
milionima )
)
za inflaciju)
inflaciju)
106,561
99,116
-6.90%
-8.80%
4,331
4,331
419
419
12,350
12,243
Latvija
293
293
Malta
289
Holandija
Norveka
Litvanija
Luksenburg
Poljska
-4.80%
-7.20%
349
20.80%
20.00%
64,691
74,549
2.20%
0.60%
11,945
12,965
8.10%
7.40%
9,629
11,580
16.80%
13.90%

2007. godini
Portugal
Ukupno 2006
Ukupno 2007 (u
(u milionima
milionima )
)
za inflaciju)
inflaciju)
13,122
13,749
4.80%
2.30%
Rumunija
1,276
2,018
49.50%
42.50%
vedska
23,148
25,083
8.30%
6.50%
Slovenija
1,727
1,893
9.70%
5.70%
Slovaka
1,443
1,714
10.00%
7.90%
Turska
5,760
6,110
13.20%
4.00%
CEA
1,065,130
1,110,099
2.20%
0.10%
EU (25)
1,007,744
205
11.41%
2.41%
EURO (12)
BiH
688,474
184
Pokazatelji u regiji za 2006. godinu
Stanovnitvo
GDP u mio
EUR
GDP per
capita
Realni rast
GDP u %
Premija u mio
EUR
ivot
BiH
Hrvatska
Slovenija
Srbija
Makedonij
a
3,9
4,56
1,97
10,70
2,09
8463
33458
29666
21486
4941
2163
7344
15090
2009
2363
6,00
4,0
5,2
5,0
3,5
194
1117
1723
479
91
18
297
548
41
Pokazatelji u regiji za 2006. godinu
Neivot
Uee premije
u GDP
Premija ivota
po stanovniku u
EUR
BiH
Hrvatska
Slovenija
Srbija
Makedonija
176
820
1183
438
89
2,3
3,3
5,8
2,2
1,8
4,6
65,1
278,2
3,8
0,97
3. TRITE OSIGURANJA U
BOSNI I HERCEGOVINI
Napomena: Svi brojani podaci koji se
navode u ovom podnaslovu preuzeti su iz
publikacije: Statistika trita osiguranja u
Bosni i Hercegovini 2007. Agencija za
osiguranje u BiH, Sarajevo, augusta 2008.
Komparativni prikaz bankarskog sektora i

sektora osiguranja u BiH i odreenog broja
evropskih drava u 2006. godini (u mil. EUR)
Sektor bankarstva
Drava
Aktiva
Kapital
Sektor osiguranja
Aktiva
Kapital
Hrvatska
41.440
4.250
2.731
540
BiH
10.443
1.006
436
154
Slovenija
33.870
2.840
3.519
590
Srbija
14.800
2.730
841
294
Bugarska
21.580
2.240
898
372
114.670
8.480
11.739
2.101
Litvanija
22.820
1.730
347
91
Rumunija
51.080
6.360
2.483
446
eka
Aktiva i kapital u bankarskom i sektoru

osiguranja u BiH (u KM)
2007
Banke
Osiguranja
Aktiva
19.682.436
853.339
Kapital
1.967.104
301.287
Uporedni pokazatelji bankarskog i sektora

osiguranja u FBiH i RS-u (u KM)
Entitet
Aktiva
Kapital
2007.
Banke
Osiguranja
FBiH
14.203.507
662.363
RS
5.478.929
190.976
FBiH
1.518.018
217.519
449.086
83.768
RS
Ukupna premija u neivotnom i ivotnom

osiguranju u BiH (u KM)
2007
Udio (%)
Index rasta premije

06/05
07/06
Neivotno
347.721.898
86,45
106,18
108,44
ivotno
54.504.117
13,55
125,03
136,45
UKUPNO
402.226.015
100,00
107,98
111,55
Premija po grupama/vrstama osiguranja u

BiH (u KM)
Red.
br.
Grupe/vrste osiguranja
Udio
(%)
2007
Osiguranje od nesree
29.249.801
7,27
Zdravstveno osiguranje
7.543.227
1,88
Osiguranje motornih vozila-kasko
48.185.016
11,98
Osiguranje tranih vozila-kasko
0,00
Osiguranje zranih letjelica-kasko
Osig. Pomors, rije. i jezers. kaska
Osiguranje robe u prijevozu
Osig. imovine od poara i prirodnih sila
25.021
0,01
20.799
0,01
2.955.745
0,73
22.494.378
5,59

BiH (u KM)
Red.
br.
Ostale tete na imovini
10
Osiguranje od autoodgovornosti
11
Osig. od odgovornosti za zrane letjelice
12
Osiguranje od odgovornosti za brodove
13
Osiguranje od ope odgovornosti
14
15
2007
Udio (%)
22.837.279
5,68
209.653.241
52,12
730.657
0,18
9.573
0,00
3.054.500
0,76
Osiguranje kredita
464.731
0,12
Osiguranje jamstva
23.191
0,01

BiH (u KM)
Red.
br.
16
Osiguranje od razliitih finansijskih

gubitaka
17
Osiguranje pravne zatite
18
Osiguranje pomoi
Ukupno (neivotna osiguranja
grupe osiguranja)
19
ivotna osiguranja
Sveukupno (grupe osiguranja 119)
Udio
(%)
2007
471.768
0,12
0,00
2.970
0,00
347.721.897
86,45
54.504.118
13,55
402.226.015
100,00
Uporedni pokazatelji za odreene

evropske drave i BiH za 2007. godinu
Drava
Premija
Premija u % od
GDP
Premija per capita

(u USD)
Velika Britanija
463.686
15,7
7.113
Njemaka
222.825
6,6
2.662
panija
74.696
5,2
1.699
vicarska
43.580
10,3
5.740
vedska
33.646
7,4
3.705
Austrija
21.748
5,8
2.620
eka
6.419
3,7
631
Ukrajina
3.469
2,7
75
Slovenija
2.592
5,7
1.294
Hrvatska
1.689
3,3
370
Bugarska
1-064
2,7
139
Srbija
766
1,8
103
Estonija
493
2,3
369
BiH
281
1,9
73
Ukupno ostvareni prihod sektora

osiguranja u BiH (u KM)
BiH
FBiH
RS
2007
427.068.073
308.762.324
118.305.749
Udio (%)
100
72,33
27,67
Zbirno iskazana dobit u BiH, FBiH i RS-u

2007. godinu (u KM)
BiH
FBiH
RS
2007
21.436.348
12.397.337
9.039.011
Udio (%)
100
57,8
42,2
Zbirno iskazani kapital u 2007. godini (u KM)
BiH
FBiH
RS
2007
306.292.406
222.523.981
83.768.425
Udio (%)
100
72,65
27,35
Premija po drutvima sa sjeditem u FBiH (u KM)

2007
Naziv drutva
Sarajevo
BSO***
Croatia
Triglav BH
Euroherc
Uniqa
VGT
Grawe
Lido
Premija
52.621.041
39.584.959
34.830.065
29.702.409
28.191.297
26.641.389
20.611.133
15.333.768
13.696.779
Udio (%)
17,72
13,33
11,73
10,00
9,49
8,97
6,94
5,16
4,61
Raiffeisen osiguranje d.d.Sarajevo u 2006.godini promijenilo je naziv u Uniqa osiguranje d.d.

Sarajevo
Bosansko-njemakom osiguranju d.d. Tuzla oduzeto je odobrenje za rad 1.8.2006.
Una Sana d.d. Biha oduzeto je odobrenje za rad 10.2.2006.godine
***BSO osiguranje osnovano je 2007. godine statusnom promjenom pripajanja Sunca
osiguranja d.d. Sarajevo Bosni osiguranju d.d. Sarajevo. Drutvo djeluje na osnovu Rjeenja
Agencije za nadzor broj: 1.0.-021-802/07 i 1.0.-021-802-1/07 od 9.8.2007. godine.
Premija po drutvima sa sjeditem u FBiH (u KM)

2007
Naziv drutva
Merkur BH
Camelija
Hercegovina
Zovko
Helios*
ASA**
Sunce BiH***
Bosna***
Bosansko-njemako****
Una-Sana*****
UKUPNO
Premija
10.386.903
9.489.066
8.390.410
6.358.857
913.334
163.172
Udio (%)
3,5
3,2
2,83
2,14
0,31
0,05
35.701.742
100
* Rjeenjem Agencije za nadzor broj: 1.0.-021-1400/07 od 7.8.2007. godine u Helios osiguranju d.d
uvedene su mjere reorganizacije.
** Asa osiguranje osnovano je 2007. godine. Drutvo djeluje na osnovu Rjeenja Agencije za nadzor broj:
1.0.-021-1394/07 od 14.8.2007. godine.
*** BSO osiguranje osnovano je 2007. godine statusnom promjenom pripajanja Sunca osiguranja d.d.
Sarajevo Bosni osiguranju d.d. Sarajevo. Drutvo djeluje na osnovu Rjeenja Agencije za nadzor broj:
1.0.-021-802/07 i 1.0.-021-802-1/07 od 9.8.2007. godine.
**** Bosansko-njemakom osiguranju d.d. Tuzla oduzeto je odobrenje za rad 1.8.2006. godine.
***** Una-Sana osiguranje d.d. Biha oduzeto je odobrenje za rad 10.2.2006. godine.
Premija po drutvima sa sjeditem u RS-u (u KM)

Naziv drutva
Bobar
Kosig Dunav
Jahorina
Nekovi
Drina
Triglav Krajina Kopaonik
Krajina
Brko Gas
Grawe Banja Luka
Aura*
UKUPNO
2007
Premija
20.719.041
19.281.956
16.355.251
11.964.268
11.850.756
7.312.137
6.893.447
5.929.765
4.937.348
67.464
105.311.433
Udio (%)
19,67
18,31
15,53
11,36
11,25
6,94
6,55
5,63
4,69
0,06
100
* Aura osiguranje je dobilo Rjeenje za rad 31.10.2007. godine
Premija ivotnog osiguranja po drutvima sa

sjeditem u FBIH (u KM)
2007
Naziv drutva
Grawe Sarajevo
Merkur BH
Uniqa
Croatia
Sarajevo
Triglav BH
BSO
Hercegovina
Helios
UKUPNO
Premija
15.162.793
10.112.197
8.644.572
7.082.127
2.392.935
2.371.257
1.683.599
1.347.542
769.748
Udio (%)
30,59
20,40
17,44
14,29
4,83
4,78
3,40
2,72
1,55
49.566.770
100
Premija ivotnog osiguranja po drutvima sa

sjeditem u RS-u
Naziv drutva
Grawe Banja Luka
UKUPNO
2007
4.937.348
4.937.348
Ukupan prihod za drutava sa sjeditem u

FBiH (u KM)
Naziv drutva
Sarajevo
Croatia
BSO
Euroherc
Triglav BH
Uniqa
Bosna RE
VGT
Grawe
Lido
2007
Ukupni prihodi
Udio(%)
57.552.798
18,64
37.022.426
11,99
34.371.744
11,13
26.806.992
8,68
25.102.190
8,13
23.289.438
7,54
18.889.901
6,12
18.678.728
6,05
16.471.635
5,33
12.912.139
4,18

FBiH (u KM)
Naziv drutva
Merkur BH
Hercegovina
Camelija
Zovko
Helios
ASA
Sunce BiH
Bosna
Bosansko-njemako
Una-Sana
UKUPNO
2007
Ukupni prihodi
Udio(%)
10.408.059
3,37
9.832.460
3,18
9.540.976
3,09
6.636.196
2,15
1.006.427
0,33
240.215
0,08
0
0,00
0
0,00
308.762.324
100

RS-u (u KM)
Naziv drutva
Bobar
Kosig Dunav
Jahorina
Drina
Nekovi
Krajina
Brko Gas
Grawe Banja Luka
Aura
UKUPNO
2007
Ukupni prihod
26.786.952
20.699.353
17.593.844
13.234.686
12.706.855
8.031.987
7.678.612
6.196.389
5.368.873
8.198
118.305.749
Udio (%)
22,64
17,5
14,87
11,19
10,74
6,79
6,49
5,24
4,54
0,01
100
Broj i vrijednost isplaenih teta za

drutava sa sjeditem u FBiH
Naziv drutva
ASA
Bosna Sunce
Camelija
Croatia
Euroherc
Grawe
Helios
Hercegovina
Lido
Merkur BH
Sarajevo
Triglav BH
Uniqa
VGT
Zovko
Ukupno
2007
Broj isplaenih
Vrijednost isplaenih
teta
teta (u KM)
8.296
15.003.436
2.034
3.841.691
7.215
23.690.587
5.960
13.305.721
690
2.155.368
1.813
4.544.594
2.636
4.607.416
308
637.318
17.417
25.308.489
6.933
10.443.451
4.351
9.197.659
5.316
8.840.576
1.566
2.909.261
64.535
124.485.567
Broj i vrijednost isplaenih teta za drutava

sa sjeditem u RS
2007
Naziv drutva
Bobar
Brko Gas
Drina
Grawe osiguranje
Jahorina
Kosig Dunav
Krajina
Nekovi
Aura
Ukupno
Broj
isplaenih
3.123
998
1.032
225
3.123
3.329
1.403
1.679
1.449
16.361
Vrijednost isplaenih
teta (u KM)
7.261.145
2.492.975
2.481.505
493.204
6.204.079
5.316.381
2.674.231
2.358.454
3.153.551
32.435.525
Ukupan prihod i premija u 2007. godini
Ukupni prihod
BiH
FBiH
RS
427.068.073
308.762.324
118.305.749
Premija
402.226.015
296.914.582
105.311.433
Ukupan prihod/premija
1,0618
1,0399
1,1234
Kapital i dobit (prije oporezivanja) u 2007.

godini
BiH
FBiH
RS
Kapital
Dobit
306.292.406
222.523.981
83.768.425
21.436.348
12.397.337
9.039.011
Premija, ukupan prihod i isplaene tete u

2007. godini
1
BiH
FBiH
RS
Premija
2
402.226.015
296.914.582
105.311.433
Ukupan prihod
3
427.068.073
308.762.324
118.305.749
Isplaene tete
4
156.921.092
124.485.567
32.435.525
4/2
5
0,3901
0,4193
0,3080
4/3
6
0,3674
0,4032
0,2742
Odnos ukupnog prihoda i dobiti u 2007.

godinu
Ukupan prihod
Dobit
BiH
427.068.073
21.436.348
5,02
FBiH
308.762.324
12.397.337
4,02
RS
118.305.749
9.039.011
7,64
4. POSLOVNO OKRUENJE I FINANCIJSKO

TRITE U BOSNI I HERCEGOVINI
STRUKTURA EU I BIH FINANSIJSKOG TRITA PREMA RELATIVNIM POKAZATELJIMA NA DAN 31.12.2002. GODINE
(autor prof. dr. ivota Risti)
R/B NAZIV TRINOG SEGMENTA NA KOME UESTVUJE
SEKTOR OSIGURANJA
I Na novanim tritima, od toga otpada na:
1. Eskontno trite
2. Lombardno trite
3. Trite iralnog novca
4. Trite kratkor. Ho V-Dis. I report.
5. Kreditno i depozitno trite
EU%
BIH%
19
59
3
2
1
12
1
3
5
51
II Devizno i intern. trite, od toga:

1. Devizno-valutno trite
2. Kreditno-depozitno devizno trite
16
III Trite kapitala, od toga:

1. Berzansko trite-akcije i obveznice
2. Hipotekarno trite-zalonice
3. Zajmovno inv. i dep. trite
70
IV Vanbilansna aktiva i svop. fjuers i opciona terminska trita
10
UKUPNO
100
100
1
0
16
21
60
6
4
3
18
STRUKTURA INSTITUCIONALNIH UESNIKA NA FINANSIJSKIM TRITIMA
U SAD-u EU I BIH
(autor: prof. dr. ivota Risti)
FINANSIJSKE INSTITUCIJE
SAD
EU
BiH
Poslovne banke
tedionice
Kreditne unije
Ukupno depozitno-kred. institucije
Osiguranje ivota
Ostala osiguranja
Ukupno osiguranje
Privatni penzioni fondovi
Dravni penzioni fondovi
Ukupno penzioni fondovi+osiguranje
Investicioni fondovi-otvoreni
MMF
Investicioni fondovi-zatvoreni
REITs
Ukupno investicioni fondovi
Dravne finansijske institucije(GSE)
Sekurizacija potraivanja (ABS)
Finansijske kompanije
Hipotekarne finansijske institucije
Brokeri i dileri
Hipotekarni "poolovi"
Funding kompanije
Ukupno finansijske institucije
18,4
3,6
1,3
23,3
8,9
2,4
11,3
12,3
6,2
18,5
11,9
5,6
0,4
0,2
18,1
5,9
5,4
3,2
0,1
3,7
7,4
3,0
100
36,4
19,6
11,8
67,8
7,1
3,7
10,8
1,0
10,0
11,0
0,8
0,6
1,4
3,2
1,8
0,9
1,1
2,0
100
88,3
5,8
94,1
0,8
0,4
1,2
0,1
0,5
0,6
2,8
1,3
100
29,8
21,8
1,8
NEIVOTNO OSIGURANJE
Mr. sc. Jasmina Selimovi

Ekonomika osiguranja
Razlike izmeu ivotnog i neivotnog

osiguranja
U neivotnim osiguranjima:
postoji razlika izmeu osigurane osobe i osiguranog
predmeta
obuhvaene su razliite opasnosti (npr. oluja, kraa,
poplava, ), a ne samo jedna (smrt)
postoje razliiti tipovi teta (tjelesna povreda,
oteenje imovine)

osiguranja
ugovori o osiguranju su kratkoroni, mogu se obnoviti
s godinjim premijama koje se mijenjaju ovisno o
promjeni rizika
promjene u faktorima moraju se evidentirati tokom
trajanja police i mogu uzrokovati promjenu premije

osiguranja
ugovor je na snazi i nakon tete (osim totalne
tete)
moe se dogoditi vie od jedne tete po polici
veliine teta su nepoznate na poetku osiguranja, pa ak i
u trenutku nastanka tete
mogua je velika razlika u veliinama i broju teta
npr. kuanstvo vea frekvencija, odgovornost manja
mogue je proirenje pokria

osiguranja
postoji puno tipova (vrsta) osiguranja sa mnogo
varijacija
trite je vrlo aktivno i stalno se mijenja

osiguranja
u veini sluajeva neivotna polica je ugovor o
naknadi tete tj. ako teta nastane na osiguranom
predmetu, osiguravatelj e isplatiti vrijednost tog
predmeta prije nastanka tete...
Npr. kod osiguranja imovine
ali

osiguranja
postoje i vrste osiguranja koja obvezuju osiguravatelja
da isplati odreene iznose pod odreenim uvjetima...
Npr. kod osiguranja od nezgode

osiguranja
postoje i osiguranja kojima se osiguranik osigurava od
raznih neizvjesnosti, od kojih e neke postati poznate
tek nakon to polica bude upotrijebljena (visina
isplate moe biti odreena iznosom dosuenim na
sudu).
Npr. kod osiguranja autoodgovornosti, odgovornosti
poslodavca
Neivotna osiguranja
Potrebno je uoiti i razlikovati:
mjeru izloenosti
neke karakteristike osiguranog rizika (nazivnik) koje e
pokazivati odnos sa brojem ili iznosom teta (brojnik)
djeljenjem te dvije veliine dobije se riziko stopa
faktore rizika - osnovni faktori koji utiu na veliinu rizika,
neki od njih e biti faktori za odreivanje premije
Neivotna osiguranja
Potrebno je uoiti i razlikovati:
faktore za odreivanje premije (opisuju rizik i o njima
odgovor na upit daje osiguranik (npr. kroz pitanja na
obrascu ponude), koriste se direktno pri odreivanju
premije
uvijek: TIP POKRIA I FRANIZA!
faktore kod preuzimanja rizika, karakteristike osiguranog

rizika koje se mogu uzeti u obzir pri odluivanju hoe li se
neto osigurati, pod kojim uvjetima i s kojom premijom,
mogu ukljuivati faktore za odreivanje premije, ali i sve
drugo to pribavlja osjea da je relevantno za taj rizik
Vrste neivotnih osiguranja
osiguranje od nezgode
zdravstveno osiguranje
osiguranje imovine
osiguranje motornih vozila
pomorsko osiguranje
osiguranje letjelica
osiguranje od odgovornosti

oma
osiguranje potraivanja (kredita) i jamstava
putno osiguranje
zdravstveno osiguranje za vrijeme puta

osiguranje od nezgode za vrijeme puta
osiguranje prtljage
osiguranje otkaza putovanja
ostala neivotna osiguranja ( ... )

Podjela obzirom na vrijeme prijave / rjeavanja teta:
osiguranja kratkog repa
vrste osiguranja u kojima se sve tete obino prijavljuju i rjeavaju
u kratkom vremenu od dana nastanka (npr. manje od 2 godine)
npr. osiguranje imovine, kasko osiguranje automobila
osiguranja dugog repa

vrste osiguranja u kojima znaajnom broju teta treba dugo
vremena da se prijave i rijee od dana nastankanpr. osiguranje od
odgovornosti
Osiguranje od nezgode
Tipovi pokria:
isplata odreenih fiksnih iznosa (osigurana svota) u sluaju
smrti, trajnog invaliditeta i/ili za svaki dan proveden u
bolnici - zbog nezgode
nije osiguranje naknade tete
mogua dodatna pokria
Pokrivene opasnosti: nesretni sluaj koji za

posljedicu ima smrt osiguranika, ili trajni invaliditet
osiguranika (npr. gubitak vida), ili naruenje zdravlja
koje zahtjeva boravak u bolnici...
Iskljuenja
samoozljeivanje ili samoubistvo

zloupotreba alkohola, droge i nezakonite radnje
opasni sportovi (ili pokriveno uz veu premiju)
druga iskljuenja ovisno o uvjetima osiguranja
Predviene naknade
osigurana svota za sluaj smrti zbog nezgode
% od osigurane svote za trajni invaliditet (prema tablici Sarajevo
osiguranja (skali) invaliditeta iz uvjeta osiguranja npr. 6% za gubitak
prsta, 4% gubitak dijela prsta ... , 100% za gubitak obje ruke esto
dupla naknada za procenat vei od 50%)
dnevna naknada za svaki dan proveden u bolnici
Mjera izloenosti
osoba godina
ako su mogue razliite osigurane svote to se mora
reflektirati u izloenosti - paziti na grupne police vie
osoba pokrivenih jednom policom
Faktori rizika (= faktori za odreivanje premije jer svi

mogu biti izmjereni)
zanimanje / djelatnost (npr. demineri v. administrativni
radnici, obino kroz razrede opasnosti)
dob, zdravstveno stanje, opasni sport ili hobi
Tipovi pokria
u najuem znaenju osiguranje trokova lijeenja i kao
takvo je osiguranje naknade tete
dopunsko zdravstveno osiguranje uz nacionalno osiguranje
(za bri dolazak na pretrage, izbor ljekara, trokove
operacija u inozemstvu, apartman u bolnici, ...)
putno zdravstveno osiguranje
Pokrivene opasnosti: pokriva potrebu za tretmanom

u bolnici i sl.
Iskljuenja
hronine bolesti koje ukljuuju dugotrajnu njegu esto su
iskljuene
Predviene naknade
naknada trokova lijeenja u potpunosti ili djelomino
(obino onih koji nisu pokriveni nacionalnim osiguranjem ili
za vrijeme putovanja)
moe se ograniiti izbor bolnice, ili cijenu boravka u bolnici
(npr. maksimalno 50 EUR dnevno), ili ukupan iznos odtete
u godini
Mjera izloenosti
osoba godina
paziti na grupne police vie osoba pokrivenih jednom
policom
Faktori rizika
dob
spol
tip pokria
broj osoba pokrivenih policom
regija prebivalita ili putovanja
historija bolesti
Faktori za odreivanje premije
dob na poetku osig. ili dob najstarije osobe na polici

tip i irina pokria
irina pokrivenosti obitelji
regija prebivalita ili putovanja
zdravstveno stanje obino ne jer ili iskljuenje ili
odgoda
ostali faktori ovisno o osiguravatelju (spol, neki ne
uzimaju niti dob nego se zbog estih dugogodinjih
osiguranja via nego je potrebna premija za mlae
balansira sa niom nego je potrebno premijom za
starije)
10
Osiguranje imovine
Tipovi pokria
pokrie za gubitak ili oteenje materijalne imovine
relativno velika uestalost teta, ali brza prijava i
rjeavanje (osiguranja kratkog repa)
esto indeksacija pokria i premije
Pokrivene opasnosti - graevinski objekti

osnovna opasnost poar
druge opasnosti eksplozija, udar groma, kraa (npr.
cijevi i sl.), oluja, snijeg, poplava, bujica, puknue
cijevi, pad letjelice, udar vozila, zla namjera, ...
Osiguranje imovine
Pokrivene opasnosti pokretna imovina
kraa najznaajnije
sve opasnosti kao kod graevinskih objekata
posebne osiguranje elektrinih ureaja, osiguranje loma
stroja
Iskljuenja
obino potres (osim posebno ugovaranje), nuklearni
rizici, rat
11
Osiguranje imovine
Predviene naknade
isplata cijene oteene ili izgubljene imovine, ili
zamjene ili popravka oteene stvari
za graevinske objekte puna (nova) vrijednost
ponovnog graenja (svota osiguranja treba biti
dostatna za cijenu ienja terena, materijal i
cijenu rada za ponovno podizanje istog
graevinskog objekta)
Osiguranje imovine
Predviene naknade
za pokretnu imovinu: za komercijalni sadraj obino
stvarna vrijednost (amortizirana vrijednost)
za stvari kuanstva mogua su oba tipa pokria na novu
vrijednost (npr. osiguravatelj e isplatiti cijenu novog TV
bez obzira na starost TV u trenutku krae) ili na stvarnu
vrijednost (osiguravatelj e isplatiti cijenu starog TV prema
starosti u trenutku krae)
12
Osiguranje imovine
Mjera izloenosti imovina kuanstva
svota osiguranja pomnoena s razdobljem trajanja rizika
esto broj soba
Mjera izloenosti komercijalni / industrijski poar

svota osiguranja ali komplicirano jer iznosi zaliha mogu
bitno varirati tokom razdoblja osiguranja mogu biti
pokrivene na bazi popisa (npr. trgovakih knjiga), esto
potreban konani obraun premije
Osiguranje imovine
Faktori rizika i faktori za odreivanje premije
za imovinu kuanstva (graevinske objekte i sadraj):

iznos svote osiguranja ili broj soba
lokacija
ostali faktori (dobrovoljna ili obvezna franiza, da li je
osiguranik vlasnik ili iznajmljuje imovinu, da li je imovina
nastanjena, da li je to kua ili stan, tip gradnje, starost
graevinskog objekta, postojanje alarma, metoda
grijanja, ...)
13
Osiguranje imovine
Faktori rizika i faktori za odreivanje premije
za industrijsku imovinu:
iznos svote osiguranja (novana vrijednost, izvjetaj od
strane procjenitelja)
posao koji se obavlja u osiguranoj imovini (npr.
proizvodnja eksploziva vs proizvodnja mlijeka)
ostali faktori (procjenjena maksimalna teta, starost
graevinskog objekta, oprema za zatitu od poara, tip
gradnje, franize, lokacija, susjedstvo, ...)
Osiguranje finansijskih gubitaka
novane kazne
garancije
prekid rada (posljedini gubitak, oma)
...
14
Osiguranje motornih vozila

Tipovi pokria
pokrie za gubitak (npr. kraa) ili oteenje vozila
KASKO OSIGURANJE VOZILA
pokrie naknade treim osobama za tete nastale iz
upotrebe vozila OSIGURANJE AUTOODGOVORNOSTI
esto ukljuene dopunske opasnosti - npr. osiguranje od
nezgode, osiguranje gubitka osobne prtljage u vozilu
bonus malus sistem kod obrauna premije

Pokrivene opasnosti
sluajna i zlonamjerna oteenja (AK)

kraa (AK)
poar (AK)
oteenje imovine i tjelesne povrede treih osoba (AO)
zakonski trokovi nastali iz sporova koji slijede iz
pokrivenih nesrea (AO)
Iskljuenja
obino koritenje vozila pod utjecajem alkohola ili droge,
za utrke, za nezakonitu upotrebu, ...
15

Predviene naknade
naknada trokova popravka i/ili zamjene oteenih
dijelova
u sluaju krae ili totalne tete - isplata trine vrijednosti
vozila u trenutku nesree
AO jo i naknada za tjelesne povrede treih osoba (visina
naknade dogovorena nagodbom ili dosuena na sudu)
ovisno o teini povreda (trokovi lijeenja, gubitak zarade,
naknada za pretrpljene boli, naknada za gubitak bliske
osobe, ...)

Mjera izloenosti
koristi se i lako rauna: vozilo godina
bolja mjera: vozilo kilometri (mjeri koritenje vozila, ali teko
provjeriti)
zamjenska mjera izloenosti: starost vozila
Faktori rizika
broj prijeenih km
gustoa prometa
sposobnost vozaa
brzina kojom obino vozi i karakteristike vozila
mogunost oteenja vozila i troak popravka
rizik krae
16

faktori rizika nisu mjerljivi pa za izraun premije kao
zamjenu koristimo:
za BROJ KM:
nain upotrebe vozila (kuanstvo, posao, taxi, prijevoz putnika u
javnom prometu,...)
starost vozila (uoeno je da starija vozila prelaze manje km nego
nova)
zanimanje osiguranika (npr. trgovaki putnik)
dodatni vozai (ako vozilo vozi vie vozaa vozit e se vie sati
dnevno i prijei vie km)

za GUSTOU PROMETA:
mjesto adresa (ali nije pouzdano jer osiguranik moe
ivjeti na selu a putovati na posao i voziti se po gradu)
za SPOSOBNOST VOZAA:
dob vozaa
za BRZINU I KARAKTERISTIKE VOZILA:

grupe vozila po npr. snazi
17

za MOGUNOST OTEENJA I TROAK POPRAVKA:
grupe vozila
starost vozila (nova vozila s vie tehnikih inovacija skuplja za
popravak)
za RIZIK KRAE:
grupa vozila (vozila sa standardno ugraenim zatitnim
sistemima, ...)
lokacija vozila tokom noi (veliki gradovi vie rizini)
da li je vozilo garairano tokom noi
ima li vozilo dodatni ureaj protiv krae
Pomorsko osiguranje
U osnovi tri tipa pokria:
kasko tj. samog broda
kargo tj. robe to se prevozi brodom
vozarine tj. novca koji je plaen ili e biti plaen za
otpremu tereta
I pokrie za odgovornost:
za oteenje imovine ili tjelesne povrede osoba koje su
rezultat nesree
za oteenja priinjena lukama
za zagaenje, ...
18
Osiguranje letjelica
U osnovi dva tipa pokria:
kasko tj. same letjelice
kargo tj. robe to se prevozi
I pokrie za odgovornost:
za zakonsku odgovornost za povredu ljudi i imovine na tlu
za zakonsku odgovornost za tjelesne povrede putnika i
oteenja njihove prtljage u skladu s meunarodnim
konvencijama
Osiguranje od odgovornosti
Zajedniko
osiguranik je zakonski odgovoran za plaanje odteta
treim osobama
isplata naknade treim osobama a ne osiguraniku
odgovornost poslodavca
javna odgovornost
odgovornost za proizvode
profesionalna odgovornost
...
19
Osiguranje odgovornosti poslodavca

Tipovi pokria
obeteuje osiguranika (poslodavca) ako je zakonski
odgovoran naknaditi radniku ili njegovim nasljednicima
tjelesne povrede, bolest ili smrt tokom zaposlenja
Pokrivene opasnosti
uzrokovane zaposleniku direktno od strane poslodavca
uzrokovane od drugih zaposlenika, materijala, strojeva,
alata, okoline posebno profesionalne bolesti (buka,
hemijske tvari, ...)

Dolazak na posao?
20

Predviene naknade
naknada prema nagodbi ili u dosuenom iznosu
moe se ugovoriti maksimalna odteta po jednom
dogaaju
moe biti vie od jedne tete po jednom dogaaju
Mjera izloenosti
platni spisak
osoba radni sati
ili ukupni prihod i broj zaposlenika (ali to nije tako dobro)

Faktori rizika
tip proizvodnje ili zanimanje osiguranika regija u kojoj se
odvija posao (zbog razliite sudske prakse ili klime)
materijali s kojima se radi i industrijski procesi
platni spisak
tip proizvodnje ili zanimanje osiguranika
regija u kojoj se odvija posao
dosadanje iskustvo sa tetama
21
Osiguranje javne odgovornosti

Tipovi pokria
zatiuje osiguranika od zakonske odgovornosti za
tjelesnu povredu tree osobe ili za tetu na imovini
tree osobe
Pokrivene opasnosti
izvori iz kojih moe nastati zakonska odgovornost su
praktiki beskonani ne samo nemar ili propust, ve
i posjedovanje potencijalno opasne stvari

Predviene naknade
naknada prema nagodbi ili u dosuenom iznosu
moe se ugovoriti maksimalna odteta po jednom
dogaaju
moe biti vie od jedne tete po jednom dogaaju
Mjera izloenosti
platni spisak ili bolje ukupni prihod (promet) npr. za
bolnice broj kreveta
22

Faktori rizika
regija u kojoj se odvija posao (zbog razliite sudske prakse
ili klime)
platni spisak
regija u kojoj se odvija posao
Osiguranje odgovornosti za
proizvode
Tipovi pokria
zatiuje osiguranika (proizvoaa, trgovca) od zakonske
odgovornosti za bolest tree osobe ili za tetu na imovini
tree osobe uzrokovanu upotrebom proizvoda
Mjera izloenosti
teoretski volumen prodaje (ali teko utvrditi)
u praksi - platni spisak ili ukupni prihod (promet)
23
Osiguranje odgovornosti za
proizvode
Faktori rizika
vrsta proizvoda i manje djelatnost osiguranika

sadraj proizvoda
kako se brzo proizvod kvari
pakovanje
uputstvo za upotrebu

vrsta proizvoda
djelatnost osiguranika
Osiguranje profesionalne
odgovornosti
Tipovi pokria
odgovornost osiguranika (ljekara, ininjera, odvjetnika, ...)
za pruanje odgovarajue usluge
iz obavljanja profesije (propust, ne mora biti namjera)
klijent moe pretrpiti gubitak
Mjera izloenosti
postotak od prometa + fiksni iznos za svakog partnera /
zaposlenog
24
Osiguranje profesionalne
odgovornosti
Faktori rizika
tip profesije / djelatnost osiguranika
reputacija osiguranika

mjerljivi faktori rizika
npr. postotak od prometa + fiksni iznos za svakog
partnera / zaposlenog
NEIVOTNO OSIGURANJE

25
UPRAVLJANJE OSIGURANJEM
POSLOVANJE OSIGURAVATELJA
Sadraj
1.
2.
3.
4.
5.
PREUZIMANJE RIZIKA
PRODAJA OSIGURANJA
CIJENA OSIGURANJA
LIKVIDACIJA TETE
FORMIRANJE OSIGURAVATELJIVIH
FONDOVA
6. ULAGANJE OSIGURAVATELJEVIH
FONDOVA
7. FINANCIJSKI IZVJETAJI
OSIGURAVATELJA
1. PREUZIMANJE RIZIKA (engl.

underwritting)
proces u kojem osiguravatelj odluuje o

preuzimanju rizika uz pokrie
faze preuzimanja rizika:
(a) prihvaanje ili odbijanje ponuenog rizika
Faze preuzimanja rizika

(b) klasificiranje i rangiranje preuzetog rizika
i utvrivanje standarda i visine pokria za
svaki prihvaeni rizik
(c) provedba brze i djelotvorne distribucije
vika rizika suosiguranjem odnosno
reosiguranjem (distribucija rizika)
1.1. Portfolio osiguranja i njegove

znaajke
portfolio osiguranja predstavlja ukupnost
poslova osiguravatelja.
to su svi ugovori o osiguranju rasporeeni
po vrstama ili skupinama osiguranja.
1.2. Statistika obrada portfolija

obim i kvalitet informacija o rizicima koje
posjeduje osiguravatelj
potreba i vanost prikupljanja i obrade
statistikih podataka
primarni osiguravateljev interes: stvaranje
jedinstvene metode prikupljanja statistikih
podataka i razvijanje statistike metode uzorka
Informacije, njihova obrada, analiza,

sistematiziranje i upotreba zavisi od toga
za to se ele koristiti i u kojem dijelu
poslova i dijela procesa osiguranja:
(a) odjel pribave osiguranja

(b) odjel procjene rizika

(c) prihvat osiguravatelja
(d) procjena tete
(e) likvidacija tete
(f) financijsko-raunovodstvenog odjela
(g) statistikog odjela
(h) aktuarskog odjela
(i) odjela marketinga i propagande
1.3. Formiranje portfolija osiguranja

kontinuiran proces stvaranja i realiziranja
poslovne politike osiguranja
eksterni i interni faktori utjecaja na
stvaranje poslovne politike osiguravatelja
1.3. Formiranje portfolija osiguranja

efektivni naini formiranja portfolija
osiguranja: sklapanje ugovora o
osiguranju i njegovi bitni elementi:
(1) objekt osiguranja
(2) premija
(3) odteta
(4) uzrok tete (rizik)
1.4. Aktuaristika (nervni sistem

upravljanja osiguranjem)
(a)
(b)
(c)
(d)
Znanstveni teorijski pristup

Zakonski pristup
Struni pristup
Praktini pristup
Iskustva u razvijenom svijetu i perspektive

Iskustvo u Bosni i Hercegovini i perspektive
2. PRODAJA OSIGURANJA
prodaja osiguranja sastavnica marketinga
prodaja osiguranja: izravno ili preko
posrednika
primjena savremenog marketinkog
koncepta
stalno i sistemsko istraivanje trita
3. CIJENA OSIGURANJA
3.1. Elementi cijene osiguranja
Cijena osiguranja ili bruto premija je izvor to ga
ugovaratelj osiguranja (ili osiguranik) uplauje
osiguravatelju za sklopljeno osiguranje
Premija se plaa na poetku osiguranja
jednokratno ili viekratno (u zavisnosti od
karaktera osiguranja)
Veliina premije se odreuje prema veliini
osiguranog rizika
Osnovno naelo osiguranja je uspostaviti
ravnoteu premija i teta u svakoj vrsti
osiguranja.
Popusti i doplaci na osnovnu premiju
Popusti (bonus)
Bonus je poseban popust ugraen u cjenik koji se daje
osiguraniku koji kroz odreeno razdoblje nije imao tete
ili mu je omjer izmeu uplaene premije i isplaenih teta
povoljan
Doplaci (malus)
Malus je doplatak na premiju ugraen u cjenik koji
osiguravatelj obraunava osiguraniku za individualan
nepovoljan odnos premije i teta.
3.2. Utvrivanje cijena u

neivotnom osiguranju
Cijena osiguranja (bruto premija) u neivotnim
osiguranjima sastoji se iz sljedeih komponenti:
(a) riziko premije
(b) doplatka na sigurnost
(c) trokova za obavljanje djelatnosti (reija)
(d) zarada
3.3. Utvrivanje cijene u ivotnom

osiguranju
Bitno se razlikuje od utvrivanja cijena u
neivotnom osiguranju (jer se razlikuju i
osnove za utvrivanje i vremenski period
plaanja premija)
3.4. Trokovi i njihov utjecaj na

uspjenost poslovanja
znaajan element strukture cijene
osiguranja
Konkurentna sposobnost osiguravatelja
fiksni i varijabilni trokovi
prosjeni i marginalni trokovi
4. LIKVIDACIJA TETE isplata

osigurane sume
To je primarni cilj i svrha osiguranja
To je normativno reguliran postupak
utvrivanja tete i isplate odtete odnosno
osigurane svote osiguraniku ili korisniku
nakon nastupa osiguranog sluaja
4. LIKVIDACIJA TETE
Kod isplate osigurane sume: to je
normativno reguliran postupak realizacije
ugovorom precizirane isplate osigurane
sume osiguraniku ili osobi naznaenoj u
polici i ugovoru o osiguranju
4. LIKVIDACIJA TETE
U naelu se tete mogu likvidirati na dva
naina:
(a) po pogodbi ili procjeni
(b) po raunima popravka, raunima
materijala, prema potvrdama o plai,
mirovini ili drugim prihodima, cijeni
lijenikih usluga i sl.
Postupak likvidacije tete faze

procesa
(a)
(b)
(c)
(d)
(e)
(f)
prijava o nastanku osiguranog sluaja

utvrivanje postojanja obaveze iz osiguranja
procjenjivanje tete i visine odtete
utvrivanje visine obaveze iz osiguranja
isplate odtete odnosno naknade iz osiguranja
subrogacija prijelaz prava osiguranika prema
odgovornoj osobi na osiguravatelja
5. FORMIRANJE
OSIGURAVATELJEVIH FONDOVA
moe li se obavljati funkcija djelatnosti

osiguranja bez ovih fondova
Fondove osiguravatelja ine:
(1) Slobodna sredstva koja slue za
odravanje solventnosti. U njih spadaju:
(a) upisani (temeljni) kapital
(b) rezerve sigurnosti

(c) ostale rezerve
(d) zadrana dobit i dobit tekue godine i to
onaj dio koji se rasporeuje u kapital i
rezerve umanjen za preneseni gubitak
tekue poslovne godine
(e) vlastite dionice
(f) upisani, a neuplaeni kapital

(2) Tehnike rezerve koje osiguravatelj
upotrebljava za pokrie svojih obaveza
prema osiguranicima. ine ih:
(a) prijenosne premije
(b) matematika rezerva ivotnog osiguranja
(c) rezerva tete
(d) rezerviranja za povrate premija ovisne i
neovisne o rezultatu

(e) rezerviranja za kolebanje teta
(f) ostala osiguravateljno-tehnika
rezerviranja
(g) neosiguravateljno-tehnika rezerviranja

visina tehnikih rezerviranja ovisi o:
(a) strukturi portfolija
(b) visine buduih obaveza
Pravilna procjena rezervi vana je iz dva razloga:

(a) kako bi rezervirana sredstva bila dovoljna za
pokrie buduih obaveza
(b) kako bi se mogla odgovarajue uloiti na rokove
shodno vrsti osiguranja
Eksterni i interni faktori
Na formiranje osiguravateljevih fondova utiu

eksterni i interni faktori:
(a) eksterni faktori: zakonska i druga normativna

regulativa
Eksterni i interni faktori

(b) interni faktori:
(i) vrste osiguranja i strukture portfelja

(ii) duine trajanja ugovora
(iii) metode plaanja premija
(iv) vremenski pomak izmeu:
primitaka uplate premije/premija
nastanka osiguranog sluaja
isplate osiguranog sluaja
Vrste i procjena visine rezervi

(a) premijske rezerve metode aktuarske
matematike
(b) prijenosne premije procjena visine
prijenosnih premija metoda kojom se
kalkuliraju prijenosne premije, a koju
preporuuje Smjernica EZ iz 1976.
godine je pro rata temporis ili
kalkulacija premije za proteklo vrijeme
Vrste i procjena visine rezervi

u praksi se najee primjenjuju sljedee
metode:
(i) metoda 40 % (50 500,2 = 40)
(ii) metoda 1/24 (ili mjesena metoda)
(iii) metoda 1/730
rezerve teta njihova je procjena veoma
komplicirana posebno kod neivotnih
osiguranja (zbog njihove heterogenosti)
6. ULAGANJE
karakter priliva novca po osnovu premija
privremeno slobodna novana sredstva i
njihova ronost
eksterne i interne norme ulaganja
osiguravateljnih fondova
6. ULAGANJE
poseban znaaj za ulaganja imaju:
(a) kod ivotnih osiguranja: matematika
(premijska) rezerva
(b) kod neivotnih osiguranja: rezerve
teta i prijenosne premije
6. ULAGANJE
naela ulaganja sredstava osiguranja temelje se na
naelima:
(a) sigurnosti
(b) likvidnosti
(c) profitabilnosti
(d) stabilnosti
metode kontrole ulaganja sredstava
praksa ulaganja sredstava osiguranja
ulaganje sredstava osiguravatelja u Bosni i Hercegovini
OSIGURAVATELJA
raunovodstvo osiguravatelja
efektivno naplaena premija u jednoj
poslovnoj godini = mjerodavna premija +
prijenosna premija
tete koje se odnose na premiju tekue
godine ukljuuju se:
(a) plaene tete
(b) nastale, a neisplaene tete
(c) nastale, a neprijavljene tete
OSIGURAVATELJA
Rezultat poslovanja neivotnih osiguranja
pojednostavljeno se moe ovako predstaviti:
(premija nastala teta trokovi poveanje u
prijenosne premije poveanja ostalih tehnikih
rezervi) + (dohodak od ulaganja trokovi
ulaganja + neto realizirani kapitalni dobici)
OSIGURAVATELJA
Rezultat poslovanja ivotnih osiguranja
pojednostavljeno se moe ovako predstaviti:
(premija + neto dohodak iz ulaganja + ostali
dohoci) (odbici od dohotka + isplate osiguranih
svota + poveanja rezervi + trokovi i porezi) =
neto dobit iz preuzimanja rizika
OSIGURAVATELJA
Financijski izvjetaji osiguravatelja u Bosni i

Hercegovini
(a) bilance stanja i bilance uspjeha

(b) okvirni analitiki kontni plan drutva za
osiguranje i reosiguranje u F BiH:
OSIGURAVATELJA
Klasa 0 i 1: Upisani neuplaeni kapital i
stalna sredstva
Klasa 2: Novac, zalihe i kratkorona
potraivanja iz tekueg poslovanja
Klasa 3: Potraivanja po kratkoronim
zajmovima i zajednikim poduhvatima
Klasa 4: Kratkoroni izvori sredstava
OSIGURAVATELJA
Klasa 5: Dugoroni izvori sredstava

Klasa 6: Kapital i rezerve
Klasa 7: Slobodna
Klasa 8: Rashodi, prihodi i poslovni
rezultat
Klasa 9: Izvanbilansna evidencija
REOSIGURANJE
Reosiguranje
Reosiguranje ugovor po kojem osiguravatelj
(cedent) predaje dio svojih obaveza (cedira) drugom
osiguravatelju reosiguravatelju (cesionaru)
Reosiguranje je osiguranje osiguravatelja
Reosiguranje
Retrocesija dalje predavanje rizika od strane
reosiguravatelja (retrocedent), drugom
reosiguravatelju (retrocesionar)
Retrocesija je reosiguranje reosiguravatelja
Suosiguranje
Suosiguranje koristi se za podjelu velikih rizika
izmeu nekoliko osiguravatelja
Reosiguranje vs. suosiguranje

Reosiguranje
Ako je rizik plasiran kod jednog osiguravatelja koji ima
reosiguranje
Osiguranik ima ugovor samo sa direktnim
osiguravateljem i za reosiguravatelja ne mora ni znati
U sluaju nastanka tete direktni osiguravatelj plaa
cijelu tetu osiguraniku i onda je namiruje od
reosiguravatelja

Suosiguranje
Ako je rizik plasiran kod jednog osiguravatelja koji ima
suosiguranje
Osiguranik ima ugovor sa svakim suosiguravateljem
U sluaju nastanka tete svako plaa svoj dio

Suosiguranje
Reosiguranje
A
A
X
Y
Z

Suosiguranje
A ima ugovor sa svaki X, Y i Z
Ako doe do tete, svaki od suosiguravatelja je
odgovoran samo za svoj dio tete
Ako je Y nesolventan, A nee naplatiti tetu u cjelini
(osim u sluaju posebnih klauzula)

Reosiguranje
A ima ugovor samo sa X; X sa Y; i Y sa Z;

Ako doe do tete, A dobija puni iznos tete od X
X se za dio tete naknadno namiruje od Y
Ako je Y nesolventan, X nee naplatiti tetu od
reosiguranja (A je ve dobio tetu od X)
Ako je X nesolventan, A ne moe traiti tetu niti od Y niti
od Z (osim posebnih klauzula)
Reosiguranje
Vrste reosiguranja:
Obligatorno (ugovorno)
Reosiguravatelj je obavezan automatski primiti a
cedent cedirati sve poslovne odreene ugovorom
Fakultativno
Za svaki individualni rizik posebno se pregovara sa
reosiguravateljom (cedent rizik ne mora ponuditi, a
reosiguravatelj ga ne mora primiti)
Reosiguranje
Vrste reosiguranja:
Proporcionalno
Reosiguravatelj pokriva razmjerni dio rizika s police koju je izdao
direktni osiguravatelj
Reosiguravatelj dobija isti razmjerni dio premije koju plaa
osiguranik
Reosiguravatelj plaa isti razmjerni dio iznosa tete koju je
osiguravatelj isplatio
Neproporcionalno
Rizik se ne dijeli proporcionalno izmeu osiguravatelja (cedenta) i
reosiguravatelja
Reosiguranje
Proporcionalno reosiguranje
Kvotno (QS)
Reosiguranje vika svote (Surplus)
Reosiguranje
Kvotno reosiguranje cedent cedira isti fiksni dio
svakog rizika prema ugovoru, premije i tete se dijele
u istom iznosu
Reosiguranje vika svote proporcija se izraunava
ovisno o veliini rizika
Reosiguranje
Neproporcionalno reosiguranje
Reosiguranje vika tete (XL)

Reosiguranje vika pojedinane tete (Risk XL)
Reosiguranje vika kumula teta
Reosiguranje vika katastrofalne tete (Cat XL)
Reosiguranje tehnikog rezultata (Stop Loss)
Reosiguranje
Primjer 1:
Samopridraj je R=2 mil EUR
Broj linija pokria L=5 linija
Maksimalni rizik koji se moe preuzeti je (1+5)*2
mil=12 mil EUR
Reosiguranje
Primjer 1 (nastavak):
Ako je svota osiguranja 6 mil EUR cedent moe:

1. Zadrati maksimalni samopridraj 2 mil a
preostala 4 mil plasirati kroz 2 linije pokria
(svaka linija po 2 mil) premija i tete se dijele u
omjeru 1:2 tj. 33,33% cedent a 66,67%
reosiguravatelj
Reosiguranje
2. Iskoristiti najvei broj linija pokria (svih 5) to znai
da e zadrati samopridraj od 1 mil a ostalih 5 mil
cedirati kroz 5 linija pokria (svaka po 1 mil) - premija
i tete se dijele u omjeru 1:5 tj. 17% cedent a 83%
reosiguravatelj
Reosiguranje
3. Koristiti varijantu izmeu prethodno navedenih
krajnosti: npr. zadrati samopridraj u iznostu od 1,25
mil a preostalih 4,75 cedirati kroz 4,75/1,25=3,8 linija
pokria (svaka linija po 1,25 mil EUR) - premija i tete
se dijele u omjeru 1:3,8 tj. 21% cedent a 79%
reosiguravatelj
REOSIGURANJE
10
17.2.2012
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Plan izlaganja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Ekonomika zdravstva
Zdravstveno socijalno osiguranje
Privatno zdravstveno osiguranje
Osiguranje kritinih bolesti
Aktuarski pristup formiranju cijena
Problemi prilikom utvrivanja cijena proizvoda i
usluga
17.2.2012
1. Ekonomska istraivanja u zdravstvu
Kako procijeniti kvantitet zdravstvenih potreba

populacije?
ta je proizvod zdravstvene djelatnosti?
Kako mjeriti output?
Zdravstvene usluge
se teko mogu uporeivati sa ostalim ekonomskim
dobrima?!
Nepredvidivost nastanka bolesti (statistiki podaci)

Postojanje eksternih efekata
Kako ocijeniti vlastito zdravstveno stanje?
Karakter izdataka za zdravstvenu zatitu
Intenzivno podruje
Meuzavisnosti
17.2.2012
Sistemi finansiranja
zdravstvenog osiguranja
posredna institucija
sabira
platitelj
doprinosa
usluga
finansiranje
(doprinosi, premije)
graani
(osiguranici,
pacijenti)
finansiranje
(plaanje pruatelja)
zdravstvene usluge
pruatelji usluga
(lijekari, zdravstvene
ustanove)
Model obaveznog zdravstvenog oisguranja
Model nacionalnog zdravstvenog oisguranja
Model privatnog zdravstvenog osiguranja.
I nivo: obavezno osiguranje
II nivo: dopunsko osiguranje
III nivo: privatno osiguranje
17.2.2012
Bizmarkov model (socijalno zdravstveno
osiguranje, obavezno zdravstveno osiguranje)
Sistem se finansira iz fondova obaveznog
zdravstvenog osiguranja koji se formiraju iz uplata
doprinosa za zdravstveno osiguranje koje uplauju i
zaposleni i poslodavci
Sistem je baziran na principima uzajamnosti i
solidarnosti
Sistem obuhvata cjelokupno stanovnitvo
Pro et con
Prednosti sistema socijalne zatite ogledaju se u:

ovakav sistem je vie transparentan i pravila pristupanja sistemu i koristenja
prava su dosta jasna i poznata;
aktivnosti ovakvog vida osiguranja su pod dravnim nadzorom;
socijalno osiguranje ima tano definiran zakosnki okvir kojeg se mora
pridravati;
finansiranje se temelji na doprinostima koji su proporcionalni prihodima.
Ovakav sistem ima i odreene nedostatke:
esto nepotrebno koritenje zdravstvene zatite od strane pacijenata, to
rezultira nekontrolisanom potronjom;
visoki trokovi mogu limitirati pruanje usluga zdravstvene zatite;
neravnomjeran broj zaspolenih i lica koja su u stanju socijalne potrebe dovodi
do neodrivosti ovakvnog sistema, jer uplaeni doprinosi nisu dovoljni da se
pokriju svih zahtjevi;
sufinansiranje usluga moe prouzrokovati nepravednosti u finansiranju.
17.2.2012
Beveridov model (nacionalno zdravstveno
osiguranje)
Sistem se finansira iz poreza koje uplauju poreski
obveznici
Sistem je baziran na principima solidarnosti ali u
proces upravljanja nisu ukljueni osiguranici i
poslodavci ve samo dravni organi
Problemi
Semakov model (dravno organizirana zdravstvena
zatita)
Sistem se finansira iz dravnog budeta
Mogunost privatne zdravstvene zatite ne postoji
Sistemom upravlja vlada
Sistem je baziran na principima solidarnosti
17.2.2012
Sistemi zdravstvenog osiguranja

Privatno zdravstveno osiguranje - podrazumijeva
zakljuivanje ugovora za osiguravajuim drutvom
Sistem se finansira iz sredstava osiguranika
Sistemom upravljaju privatne organizacije a ne
vladine institucije
Sistem je dostupan cjelokupnom stanovnitvu
Solidarnost nije karakteristika ovog sistema
Karakter neivotnog osiguranja
Prednosti vs. nedostaci?!
Pro et con
Prednosti modela su:
- Pojedinci samostalno odreuju iznose sredstava koje
ele potroiti na zdravstvenu zatitu
- Obavezno osiguranje esto ne moe pokriti sve oblike
zdr. zatite
- Raznolikost sistema zatite
- Podstie se racionalno koritenje sredstava
- Smanjenje mogunosti zloupotreba
- Nivo investicija je vei
Nedostaci modela su:

- Vei rizik nosi i veu premiju
- Neravnopravan poloaj
svih
Ekonomika
osiguranja
17.2.2012
Rekapitulacija
Model
Sistem finansiranja
Upravljanje
sistemom
Bizmark
Doprinosi
zaposlenih i
poslodavaca
Predstavnici
osiguranika i
poslodavaca
Beverid
Semak
Trini model
Budet na osnovu
uplaenih poreza
Centralni budet
Sredstva osiguranika
(premija)
Drava
Vlada
Privatni
osiguravatelji
Obuvatnost
stanovnitva
Svo stanovnitvo
Svo stanovnitvo
Svo stanovnitvo
Samo stanovnitvo
koje je osigurano
Stepen solidarnosti
Apsolutna
Apsolutna
Apsolutna
Nije prisutna
Rekapitulacija
Kriterij
Obavezno osiguranje
Dobrovoljno osiguranje
Nain odreivanja rizika
Prosjean troak
Visina rizika
Stepen obaveznosti
Obavezno
Dobrovoljno
Princip rada
Solidarnost i uzajamnosti
Kapitalizirana tednja
Nain finansiranja
Porezi ili budet
Premije
Posrednik
Fond osiguranja
Osiguravajue drutvo
Supervizor
Drava
Vlasnik osiguravajueg drutva
17.2.2012
Rjeenje...
Iskljuivo jedan sistem

Dominantno jedan sistem
Kombinacija
ALI...
nedovoljnu informisanost osiguranika pacijenti uobiajeno nemaju predstavu o
onome ta kupuju, kada kupuju dobrovoljno zdravstveno osiguranje.
negativna selekcija esto se desi da osiguravatelj nije u mogunosti odrediti
stvarnu visinu rizika, pa pribjegava propisivanju prosjene stope rizika. Na taj nain
se rui osnovni koncept na kojem se zasniva moderno osiguranje. Osim toga, takve
prosjene stope rizika ne privlae osiguranike sa niim stopama rizika te oniesto
izlaze iz osiguranja. Na taj nain, u osiguranju ostaju samo pacijenti sa viim
stopama rizika, to e nuno dovesti do poveanja stope rizika i visine
premijaosiguranja;
selekcija rizika kroz premije koje nisu odreene prema riziku osiguravatelji
pokuavaju privui osiguranike koji imaju nie stope rizika;
Cijena zdravstvenih usluga

Da li je cijena zdravstvenih usluga odreena
odnosom ponude i potranje?
Elementi koji utiu na cijenu zdravstvenih usluga:
Nivo razvoja zdravstvenog sistema

Cijena rada
Normativi i pravila
Postojanje skrivenih cijena
Odnos dohotka i potranje za zdravstvenim uslugama
Profitna stopa
17.2.2012
Na koji nain se odreuje visina participacije u

zdravstvu?
Ko odreuje visinu participacije?
Da li je to adekvatan i dovoljan izvor finansiranja
zdravstvenog sektora?

Ko sve plaa cijenu zdravstvene usluge?
Ko odreuje visinu i nain plaanja?
Saosiguranje
Franiza
Suplaanje (doplata po usluzi)
Selektivno neosiguranje
Dvojni sistem
Osnovni medicinski rizici
Ekstra naplate
17.2.2012

Moralni hazard
kada pojedinac ima osiguranje tada previe troi na
zdravstvene usluge;
pitanje poticaja za uvanje zdravlja
Negativan izbor
karakteristike rizika pojedinaca koji kupuju osiguranje
ne moraju odgovarati stanovnitvu u cjelini
Transakcioni trokovi
strukura trokova osiguravatelja
Finansiranje zdravstvene zatite u SAD

1970
1980
1997
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Drava
PZO
Direktna plaanja
Ostalo
10
17.2.2012
Reforma Predsjednika SAD-a
"It will provide more security and stability to those

who have health insurance. It will provide insurance
to those who dont. And it will lower the cost of
health care for our families, our businesses, and our
government
http://www.whitehouse.gov/issues/health-care
Osiguranje kritinih bolesti
1.
2.
3.
4.
5.
srani infarkt,
rak,
modana kap,
zatajenje bubrega,
transplatacija glavnih organa (srca, plua, jetre, guterae, tankog
crijeva, bubrega, kotane sri zbog ivotne ugroenosti),
6. paraliza,
7. multipla skleroza,
8. Alzheimerova bolest (prije napunjene 60. godine),
9. Parkinsonova bolest (prije napunjene 60. godine),
10. Zamjena sranih zalistaka,
11. Potpuna i trajna ovisnost o tuoj pomoi
12. Operacija koronarne arterije (ugraivanje Bypassa)
13. Operacija zbog bolesti aorte.
11
17.2.2012
OSIGURANI SLUAJEVI:
1.1 Doivljenje isteka osiguranja
1.2 Smrt osiguranika za vrijeme trajanja osiguranja
1.3 Nastup odreene teke bolesti
u sluaju nastupa dolje navedenih tekih bolesti isplauje se cjelokupna osigurana svota
uveana za do tada pripisanu dobit
Osiguranjem su pokrivene sljedee teke bolesti:
1) Paraliza
2) Modani udar
3) Srani infarkt
4) Bypass operacija sranih arterija
5) Karcinom
6) Transplatacija organa
7) Sljepoa
8) Hronino zatajenje bubrega
9) Multipla skleroza
10) Uz ove bolesti Vae dijete (djeca) je pokriveno osiguranjem od nastanka bilo koje od ovih bolesti, u
periodu od napunjene tree do napunjene osamnaeste godine svog ivota.
Zdravstveno osiguranje - elementi

Ugovor o osiguranju polica osiguranja
Premija osiguranja cijena osiguranja
Osigurana suma
Uslovi osiguranja
12
17.2.2012
Premija i doprinos osiguranja =

cijena rizika u osiguranju?!
Doprinosi u sistemu javnog zdravstva
Sklonost ka riziku i tranja za uslugama zdravstvenog
osiguranja = obrnuto proporcionalni
Vjerovatnoa nastanka osiguranog dogaaja i tranja
za uslugama zdravstvenog osiguranja = direktno
proporcionalni
Koji elementi utiu na visinu cijene u privatnom

zdravstvenom osiguranju?
Premija i doprinos osiguranja =

cijena rizika u osiguranju?!
Generalno, mogue je razlikovati vie vrsta
doprinosa:
doprinosi koji se uplauju kao procenat od bruto
zarada osiguranika (ostvaruje se visok stepen
solidarnosti).
doprinosi koji se uplauju u istom iznosu za sve
uesnike;
doprinosi koji se uplauju u odnosu na ukupan prihod
(esto kod samostalnih djelatnosti);
doprinosi koji se uplauju razliito prema regionima i
njihovom stepenu razvoja.
13
17.2.2012
Plaanje zdravstvenih usluga

Plaanje po:
zdravstvenoj usluzi: cjenovnik

sistemu kapitacije: cijena, odabir ljekara
pacijentu
bolesnikom danu
sluaju koji je najee u vezi sa dijagnozom
sistemu pokria materijalnih trokova i zarada
medicinskih radnika
budetski nain plaanja
Cijena osiguranja
cijena zdravstvenih usluga po opredijeljenoj osobi
=
sredstva kojima raspolae zdravstvena ustanova za
pokrie trokova zdravstvene zatite
:
broj osiguranika
Cijena osiguranja u javnom sistemu vs. cijena
osiguranja u privatnom sistemu
14
17.2.2012
Odnos trokova i koristi
Korisnik osiguranja stvara dvije vrste trokova:

Mjerljivi trokovi
Direktni trokovi (medicinski rad, lijekovi,)
Indirektni trokovi (gubitak uslijed odlaska na
bolovanje)
Teko mjerljivi trokovi (duevna bol, patnja,)
Odnos trokova i koristi
Kada se obezbijede sredstva za pokrie prethodnih

trokova, korisnik osiguranja tei stvaranju dvije
vrste koristi:
Mjerljive koristi
Direktni trokovi (pozitivan zdravstveni rezultat,)
Indirektni trokovi (ponovni odlazak na posao)
Teko mjerljivi trokovi (smanjenje duevne boli,)
15
17.2.2012
Zakonski preduslovi za formiranje drutva za
zdravstveno osiguranje
Cenzus
Osnivanje
Poslovni akti
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Dopunsko zdravstveno osiguranje
Privatno zdravstveno osiguranje
Putno zdravstveno osiguranje

Premija osiguranja
Premija osiguranja pojam i vrste
Struktura premije osiguranja
premija u ivotnim osiguranjima
premija u neivotnim osiguranjima
Elementi za formiranje premije u osiguranju:

vjerovatnoa
zakon velikih brojeva
Aktuari u zdravstvenom osiguranju

16
17.2.2012
Akuarstvo u zdravstvenom osiguranju
Aktuar - je osoba specijalizirana za izraun rizika i

vjerojatnost nastanka nekog dogaaja koja svoja
znanja upotrebljava u poslovnim i financijskim
problemima, posebno onima koji ukljuuju
neizvjesne budue dogaaje. (Rjenik osiguranja)
Zadaci aktuara u drutvima za osiguranje
Uloga aktuara
planovi
poslovanja
provjerava iznos
premija i rezervi
aktuarski
izvjetaji
finansijski
izvjetaji
prati
portfelje
pomae u
stvaranju
kvalitetnih
programa
daje struan i
praktian savjet
poslovodstvu
odreuje
premije
odreuje
premije / i kod
promjena
ugovora
kontrolira
rizik
titi interese
osiguranika
raspodjeljuje
dobit
analizira
izvore dobiti
odreuje
tehnike
rezerve
17
17.2.2012
Okruenje rada aktuara

RUKOVODSTVO
PRODAJA
PRAVNICI
AKTUAR
INFORMATIARI
STANDARDI
statistika, izvjetaji,
analize, raunovodstvo...
RAUNOVODSTVO
PODACI
kvaliteta,
vjerodostojnost
RESURSI
tehniki,
ljudski
Odgovornost aktuara
OSIGURANICI
NADZORNI ODBOR
AKTUAR
PROFESIJA
UPRAVA DRUTVA
AGENCIJA
18
17.2.2012
Premija zdravstvenog osiguranja

Tehnike osnove aktuarskih obrauna u
zdravstvenom osiguranju
Teorija vjerovatnoe
... brojana mjera nastanka sluajnih (neizvjesnih)
dogaaja. (oi I., Primjenjena statistika)
a posteriori vjerovatnoa
Zakon velikih brojeva
P(A) = lim
m
n

Odreivanje visine premije na osnovu vjerovatnoe
deavanja osiguranog sluaja
NP = P(D) * OS
Odreivanje visine premije na osnovu ukupnih
trokova
UT = TOS * BOOS
NP = UT : BO
Odreivanje visine premije uz pomo diskontnog
faktora v=1/r
19
17.2.2012
NP neto premija
P(D) vjerovatnoa dogaaja D
OS osigurana suma
UT ukupni trokovi
TOS trokovi pojedinog osiguranog sluaja
BOOS broj osiguranika kod kojih je realiziran
osigurani sluaj
BO ukupan broj osiguranika
Osiguravajue drutvo Alfa Sarajevo osigurava 535

osiguranika ivotne dobi do 30 godina. Svi osiguranici
su osigurani po osnovi privatnog zdravstvenog
osiguranja paketom osiguranje kritinih bolesti. Od
ukupne populacije osiguranika tretmanu lijeenja
kritine bolesti 1 treba pristupiti 17 osiguranika.
Tretman lijeenja kota 21.000 KM.
20
17.2.2012

Na osnovu vjerovatnoe
P(D) = m/n
P(D) = 17/535 = 0,031775 * 100 = 3,1775%
NP = P(D) * OS
NP = 0,031775 * 21.000 = 667,28972 KM
Na osnovu ukupnih trokova
UT = TOS * BOOS
UT = 21.000 * 17 = 357.000
NP = UT : BO
NP = 357.000 : 535 = 667,28971 KM

Vjerovatnoa nastupanja osiguranog sluaja je 0,06
(est sluajeva na 100 osiguranih sluajeva).
Osigurana suma je 21.000 KM. Dekurzivni kamatni
faktor je 12%.
NP = 0,06 * 21.000 * (1:1,12) = 1.125
21
17.2.2012

Osiguranje nastanka bolesti vs. osiguranje nastupa
smrti
Tablice smrtnosti
Kamatna stopa
Aktuarske tablice
Tablice smrtnosti
Smrtnosti stanovnitva:
... mjera broja umrlih u posmatranoj populaciji
... negativna komponenta kretanja stanovnitva
Oekivana ivotna dob

Japan 82,6 godine
BiH ? (rang 50)
Zimbabve 45 godina
22
17.2.2012
Tablice smrtnosti
Faktori koji utiu na mortalitet

bioloki
socio ekonomski
demografski
ekonomski
socijalni
kulturalni
Tablice smrtnosti
Opta stopa mortaliteta
Standardizirana stopa mortaliteta stopa
izraunata sa svrhom usporedbe intenziteta
odreene pojave meu stanovnitvima raznih
podruja
direktna standardizacija specifine stope smrtnosti
poznate
indirektna standardizacija - specifine stope smrtnosti
nepoznate
23
17.2.2012
Zakoni smrtnosti
Smrtnost stanovnitva po starosti
U kriva smrtnosti
J kriva smrtnosti
Prvi zapisi o umrlom stanovnitvu

John Graunt 1662. g.
Edmund Halley 1693. g.
Zakoni smrtnosti po starosti matematiki izraz

smrtnosti kao funkcije starosti
Tablice smrtnosti
Vrste tablice:
Kohortne i periodine (longitudinalna i transverzalna
metoda izrade)
Potpune i skraene
Odabrane (selektivne), kranje (ultimate) i agregartne
(sloene)
24
17.2.2012
Izrada tablica smrtnosti

Izrada tablica smrtnosti 4 metode
Metod umiranja
Popisni metod
Metod graanskih stanja
Metod koeficijenta smrtnosti
Izravnavanje elemenata tablica smrtnosti

Grafika metoda izravnavanja
Mehanika metoda izravnavanja
Analitika metoda izravnavanja
Tablice smrtnosti
- vjerovatnoa doivljenja, odnosno vjerovatnoa da e osoba ivotne dobi
. Ukoliko nam je poznata vjerovatnoa
- jer e osoba ivotne dobi
godina doivjeti godinu
, tada lako moemo izraziti i vjerovatnou doivljenja kao
godina ili doivjeti ili nee doivjeti godinu
(suprotne
vjerovatnoe);
- broj ivih osoba starih
- broj umrlih osoba starih
godina (u tablicama se polazi od

godina (od
osoba u toku
- srednji broj ivih osoba ivotne dobi od

nalae u intervalu od
do
do
godina)
- korijen tablice);
-ve godine);
godina (to su osobe koje se po ivotnoj dobi

. Ovakav izraz se ne moe primjeniti za 0 i 1
godinu ivota radi vee stope smrtnosti pa je

zbir srednjih brojeva osoba starih
godina i vie;
- srednje trajanje ivota za osobu ivotne dobi
godina
, gornja granica trajanja
ljudskog ivota;
- stopa doivljenja (proporcija osoba ivotne dobi od
do
godina).
25
17.2.2012
Aktuarske tablice
Mortalitetne tablice
Kamatna stopa
Komutativni brojevi
Za ive osobe
Za umrle osobe
Primjer
Aktuarsko kvantificiranje rizika

Tehnike rezerve u osiguranju
Prijenosne premije
Rezerve za bonuse
Matematika rezerva
riziko premija i tedna premija
metode obrauna: inidividualne i grupne
Ostali mogui oblici tehnikih rezervi
Margina solventnosti
Modeli fiksnog koeficijenta
Modeli adekvatnosti kapitala
Reosiguranje
26
17.2.2012
Zdravstvo u BiH
The Global Competitiveness Report
2010 2011
12 stubova kompetitivnosti
Bazne potrebe
Pojaivai efikasnosti
Faktori inovativnosti
Bazne potrebe
zdravstvo i osnovno obrazovanje
2010 2011 5,4 - 89 (139) BiH 102

2009 2010 5,3 - 75 (133) BiH 109
2008 2009 5,3 - 82 (134) BiH 107
Zdravstveno osiguranje u BiH
Godina
FBiH
RS
Ukupno
2005
6.577.988
2,70
451.364
0,50
7.029.352
2,10
2006
6.219.655
2,34
435.942
0,46
6.655.597
1,85
2007
7.060.778
2,38
482.449
0,46
7.543.227
1,88
2008
8.500.136
2,53
673.958
0,57
9.174.094
2,02
2009
7.745.711
2,29
662.685
0,55
8.408.396
1,83
27
17.2.2012
Zdravstveno osiguranje u BiH

Tri drutva za osiguranje su poela poslove
dopunskog zdravstvenog osiguranja i to su:
Bosna Sunce osiguranje,
Uniqa osiguranje i
Merkur BH osiguranje.
Jedan koncept je zasnovan na policama osiguranja koje su
obezbjeenje za ljekarske tretmane u predvienoj zdarvstvnoj
ustanovi
Drugi koncept je zasnovan na policama osiguranja koje
obezbjeuju ljekarski treman u medicinskoj ustanovi po elji
pacijenta (u okviru ugovorenih medicinskih ustanova) koju
osiguravajue drutvu sufinansira u odreenoj mjeri
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
28

Uvod U Osiguranje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uvod U Osiguranje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROMATRANJE UVODA U

Pojmovno i poslovno odreenje

Osiguranje (engl. Insurance, njem.

Obligacioni odnos osiguranja

Pojmovno i poslovno odreenje

Pojmovno i poslovno odreenje

Pojmovno i poslovno odreenje

Pojmovno i poslovno odreenje

Pojmovno i poslovno odreenje

u skladu sa zakljuenim ugovorom

Koliko ima kvadrata?

Industrija osiguranja i okruenje

Osnovna naela u osiguranju

Osnovna naela u osiguranju

Opi, posebni i pojedinani pristup u

Uvjeti opstojnosti i razvoja

Permanentno, aktivno, pravovremeno,

ukupnim financijama osiguranja

Osnovna naela u osiguranju

Posebne funkcije oisguranja

Preventivne mjere mjere za sprijeavanje i

Sadrana je i ostvaruje se u naknadi tete i

Kad nastupi osigurani sluaj

ii. Kada se utvrdi postojanje i visina obaveza

Posebne funkcije oisguranja

Preventivne mjere mjere za sprijeavanje i

Sadrana je i ostvaruje se u naknadi tete i

Kad nastupi osigurani sluaj

ii. Kada se utvrdi postojanje i visina obaveza

Tri osnovne organizacijske forme Fonda

Openito generalno tumaenje rizika u osiguranju

Posebno tumaenje rizika u osiguranju

Posebno tumaenje osiguranog sluaja/dogaaja u

(1) Pojmovno odreenje:

Osiguravatelj uvjetima osiguranja ili

(3) za koje rizike ograniava osiguranu svotu do

Na statistikim podacima i primjenom teorije rizika

(2) Zlatno pravilo poslovanja londonskog

(3) Priroda i tretman rizika

Prvenstveno se pri tom misli na ovjeka

(b) Pojam rizika treba razlikovati od

Ako takva vjerojatnost ne postoji, radi se o

(4) Vrste rizika

(5) Neosigurljivi rizici: trini rizici, politiki

(8) Veliina rizika

(9) Rizik i hazard

(10) Upravljanje rizicima

Osnovne funkcije upravljanja rizikom su:

Upravljanje rizikom ima sljedee osnovne

Metode upravljanja rizikom

Metode fizike kontrole

Metode financijske kontrole

Metode upravljanja rizikom

Metode upravljanja rizikom

Zadravanje rizika plaanje tete iz:

Izbor odgovarajue metode pokria rizika

odreuju brojni faktori, kao to su npr.

Izbor metode upravljanja rizikom

(11) Upravljanje osobnim rizicima

Upravljanje osobnim rizicima

Upravljanje osobnim rizicima

Osiguranje i pokrie rizika

Osiguranje i pokrie rizika