3.2.

TIPOVI ZADATAKA TRANSPORTNOGA

PROBLEMA LINEARNOG PROGRAMIRANJA
3.2.1.ZATVORENI TRANSPORTNI PROBLEM
Primjer 1.
Za prijevoz odreene koliine istovrsnog tereta unajmljeni su kamioni
jednake nosivosti od tri razliita kamionska prijevoznika i smjeteni na
terminalima T1, T2 i T3, odakle se svakodnevno rasporeuju na etiri
utovarna mjesta U1, U2, U3 i U4 .
Broj raspoloivih kamiona na pojedinom terminalu iznosi 2, 6 i 7
kamiona dnevno, respektivno, a broj kamiona potrebnih na pojedinom
utovarnom mjestu 3, 3, 4 i 5 kamiona dnevno, respektivno.
Vrijeme vonje kamiona od pojedinog terminala do pojedinog utovarnog
mjesta izraeno u minutama dano je u tablici:
Utovarno mj.
Terminal
T1
T2
T3

U1

U2

U3

U4

20
17
15

11
14
12

15
12
18

13
13
18

Zadatak je odrediti optimalan plan kretanja kamiona, odnosno raspored

kamiona na pojedina utovarna mjesta, uzevi u obzir potrebe utovarnih
mjesta i broj raspoloivih kamiona na pojedinom terminalu, s ciljem da
ukupno dnevno vrijeme tzv. prazne vonje bude minimalno.
RJEENJE.
Da bi se rijeio postavljeni problem, potrebno je sastaviti matricu
transporta od tri ishodita, etiri odredita koja sadri 12 polja (relacija) s
duljinom vremena u minutama po jednom kamionu za pojedinu relaciju
(jedinina vremena), broj raspoloivih kamiona pojedinog terminala i
potreban broj kamiona pojedinog utovarnog mjesta. Budui da je ponuda
svih ishodita jednaka potranji svih odredita, rije je o zatvorenom
transportnom problemu.
1

Radi preglednosti matrica transporta dana je u obliku tablice:

Utovar.mj.
Terminal

U1

U2

20
T1

11
x11

17
T2

x21

T3
Broj potreb.
kamiona

15
x12

14

15

U3

x22

Broj raspolo.
kamiona

13
x13

12

12

U4
x14

x24

x34

13
x23

18

18

x31

x32

x33

15/15

Transportni problem linearnog programiranja (jedinina vremena su

linearna u odnosu prema broju kamiona) moe se rjeavati na vie naina:
pomou simpleks metode, ili
specijaliziranim metodama za rjeavanje transportnih problema
linearnog programiranja.
Rjeavanje pomou simpleks metode
Na temelju matrice transporta postavljen je matematiki model koji glasi:
Min Z =

20x11 + 11x12 + 15x13 + 13x14 + 17x21 + 14x22 + 12x23 + 13x24 +

+ 15x31 + 12x32 + 18x33 + 18 x34
uz ogranienja

(1)

x11+ x12+ x13+ x14

x21+ x22+ x23+ x24
x11+

x21+
x12+
x13+
x14+

(2)
2

xij 0,

i = 1,2,3;

x31+ x32+ x33+ x34

x31
x22+
x32
x23+
x33
x24+
x34

j = 1,2,3,4.

=2
=6
=7
=3
=3
=4
=5

Napomena: Posljednja se jednadba moe izostaviti, jer ogranienja (1)

ine sustav zavisnih linearnih jednadbi.
Ogranienje pod 1) iz matematikog modela izraeno pomou matrica
izgleda ovako:

1111
0000
0000
1000
0100
0010
0001

0000
1111
0000
1000
0100
0010
0001

x11
x12
x13
x14
x21
x22
x23
x24
x31
x32
x33
x34

0000
0000
1111
1000
0100
0010
0001

2
6
7
3
3
4
5

Poetno rjeenje u simpleks tablici treba sadravati jedinine vektore pa

se zbog tog uvjeta u kanonski oblik matematikog modela uvode artificijelni
vektori.
cj

A0
Baza

20
A11

11
A12

15
A13

13
A14

17
A21

13

A14

13

A24

11

18

A34

10

V1

10

V2

10

V3

Zj

330

Zj cj

23

23
8

23
8

14
A22

12
A23

13
A24

15
A31

12
A32

18
A33

18
A34

10
V1

10
V2

10
V3

13
0

23
6

23
9

23
11

13
0

28
13

28
16

28
10

18
0

10
0

10
0

10
0

Napomena: U simpleks tablici nema dopunskih varijabli, jer su

ogranienja zadana u obliku jednadbi; = oznaka za nulu.
3

Iz poetnog rjeenja se zakljuuje da je raunanje pomou simpleks

metode dugotrajno (ako se problem rjeava runo) zbog velikog broja
strukturnih i umjetnih (artificijelnih) varijabli zato se preporuuju
specijalizirane metode za rjeavanje transportnih problema.
Specijalizirane metode rjeavanja transportnih problema
Zbog navedenih razloga razvile su se specijalizirane metode za rjeavanje
transportnih problema linearnog programiranja. Svaki zadatak rjeava se
tako da se najprije postavi poetni program pomou jedne od metoda za
postavljanje poetnog programa, a zatim program testira s obzirom na
kriterij optimalnosti i, koristei jednu od metoda za poboljavanje poetnog
programa, kroz odreeni broj iteracija dostigne optimalno rjeenje.
Metode za postavljanje poetnog programa
1. Metoda sjeverozapadnog kuta (North West Corner Method)
Utovar.mj.
Terminal

U1
20

T1

U3

U4

11

15

13

14

12

13

2
17

T2

3
12

2
18

6
18

2
3

Broj
kamiona
2

1
15

T3
Broj
kamiona

U2

5
5

7
15/15

Vrijeme prazne vonje Z = 202+171+143+122+182+185 = 249 minuta.

2. Metoda najmanjih trokova

Utovar.mj.
Terminal

U1
20

U2

U3

11

U4

15

T1

Broj
kamiona

13

17

14

12

15

12

18

13

T2

T3
Broj
kamiona

3
3

1
3

18

15/15

Vrijeme prazne vonje Z = 112+124+132+153+121+183 = 207 minuta.

3. Vogelova metoda
Utovar.mj.
Terminal

U1
20

U2
11

U3
15

U4

14

12

2, 2, 2, Z

1, 1, 1

3, 3, 0, Z
_

13

T2

4
15

T3
Broj
kamiona
Razlika
stupca (j)

12
3

18

18

2, Z

1, Z

Razlika
retka (i)

13

T1
17

Broj
kamiona

3, 6, Z 0, 5

15/15
_

Vrijeme prazne vonje Z = 132+124+132+153+123+181 = 199 minuta.

Metode za poboljavanje poetnog programa i dobivanje optimalnog

rjeenja
1. Metoda relativnih trokova
(Metoda "skakanja s kamena na kamen" Stepping Stone Method)
Ova metoda polazi od poetnog programa postavljenog po jednoj od
prethodno navedenih metoda, a ovdje je uzet program dobiven metodom
"sjeverozapadnog kuta".
Relativni trokovi dobivaju se "skakanjem s kamena na kamen"
naizmjeninim zbrajanjem i oduzimanjem jedininih trokova poevi od
polja za koje se izraunava relativan troak, a nastavlja (u smjeru kazaljke
na satu ili suprotno) po zauzetim poljima ovisno o putanji "skakanja s
kamena na kamen".
Prvo bazino rjeenje
Utovar.mj.
Terminal

U1
20

T1
T2
T3
Broj
kamiona

U2
11

U3
15

17

14

12

1
15
8

3
12
8

18

2
2
4

U4
13
2
13
1
18
5
5

Broj
kamiona
2
6
7
15/15

Z = 202+171+143+122+182+185 = 249 minuta.

c'12 = 1120+1714 = 6

c'24 = 1312+1818 = 1

c'13 = 1520+1712 = 0

c'31 = 1518+1217 = 8

c'14 = 1320+1712+1818 = 2

c'32 = 1218 +1214 = 8 .

Budui da relativni trokovi na nezauzetim poljima pokazuju da poetni

program po metodi sjeverozapadnog kuta nije optimalan, potrebno je
promijeniti bazu te izraditi drugo bazino rjeenje.
Promjena baze obavlja se na sljedei nain: u polje s najveim
negativnim relativnim trokom u apsolutnom smislu, u ovom sluaju to su
polja (3,1) i (3,2), stavlja se najmanji negativno oznaen "kamen"; od ostalih
negativno oznaenih kamena oduzima se taj najmanji negativno oznaen
kamen, a pozitivno oznaenim kamenima se dodaje taj iznos. Usporedba
polja (3,1) i (3,2) pokazuje da je povoljnije mijenjati bazu na polju (3,2). Za
kontrolu zbroj vrijednosti po recima treba odgovarati ponudi svakog
ishodita, a zbroj vrijednosti kamena po stupcima potranji svakog
odredita.
Drugo bazino rjeenje
Utovar.mj.
Terminal
T1
T2
T3
Broj
kamiona

U1

U2

U3

U4

20
2
17
1
15
0

11
6
14
1
12
2

15
0
12
4
18
8

13
10
13
7
18
5

Broj
kamiona
2
6
7
15/15

Z = 202+171+141+124+122+185 = 233 minuta.

c'12 = 1120+1714 = 6

c'24 = 1314+1218 = 7

c'13 = 1520+1712 = 0

c'31 = 1512+1417 = 0

c'14 = 1320+1714+1218 = 10

c'33 = 1812+1412 = 8 .

Promjena baze se obavlja na polju (1,4) stavljanjem kamena s vrijednosti

1.
7

Tree bazino rjeenje

Utovar.mj.
Terminal
T1
T2
T3
Broj
kamiona

U1

U2

U3

U4

20
1
17
2
15
10

11
4
14
10
12
3

15
0
12
4
18
2

13
1
13
3
18
4

Broj
kamiona
2
6
7
15/15

Z = 201+131+172+124+123+184 = 223 minuta.

c'12 = 1113+1812 = 4

c'24 = 1317+2013 = 3

c'13 = 1520+1712 = 0

c'31 = 1518+1320 = 10

c'22 = 1417+2013+1812 =10

c'33 = 1818+1320+1712 = 2 .

etvrto bazino rjeenje

Utovar.mj.
Terminal

U1
20

T1

11
10

17
T2

4
14

2
15

T3
Broj
kamiona

U2

0
12

1
3

3
3

U3
15
10
12
4
18
8
4

U4

Broj
kamiona

13
2

13
18
5

15/15

Z = 132+172+124+151+123+183 = 213 minuta.

c'11 = 2015+1813 = 10

c'22 = 1417+1512 = 0

c'12 = 1112+1813 = 4

c'24 = 1317+1518 = 7

c'13 = 1513+1815+1712 = 10

c'33 = 1815+1712 = 8 .

Peto bazino rjeenje optimalno rjeenje

Utovar.mj.
Terminal

U1
20

T1

U2
11

10
17

T2

T3
Broj
kamiona

18
1

Broj
kamiona

13

18
3

U4
13

12

12
3

15

14

15

U3

15/15

Min Z = 132+124+132+153+123+181 = 199 minuta.

c'11 = 2013+1815 = 10

c'21 = 1713+1815 = 7

c'12 = 1113+1812 = 4

c'22 = 1413+1812 = 7

c'13 = 1513+1312 = 3

c'33 = 1818+1312 = 1 .

Peto bazino rjeenje je optimalno, jer su relativni trokovi na

nezauzetim poljima pozitivni:
Min Z = 199 min; x14 = 2, x23 = 4, x24 = 2, x31 = 3, x32 = 3, x34 = 1 kamion.
Prema optimalnom rjeenju svakodnevno se kamioni rasporeuju na
sljedei nain: s terminala T1 kamioni se upuuju na etvrto utovarno mjesto
U4, s terminala T2 na tree i etvrto utovarno mjesto (U3 i U4) te s treeg
terminala T3 na utovarna mjesta U1, U2 i U4. Takav raspored kamiona
prouzrokuje najmanji mogui iznos prazne vonje.
9

2. MODI-metoda
MODI-metoda, kao i metoda "skakanja s kamena na kamen", uvjetuje
postojanje poetnog rjeenja. Relativni trokovi c'ij po MODI-metodi
izraunavaju se za nezauzeta polja prema formuli
c'ij = cij ( ui + vj),
gdje su cij jedinini trokovi, a ui i vj koeficijenti za svako bazino rjeenje
vrijednost kojih se dobiva iz formule za zauzeta polja
cij = ui + vj .
Ako se za zadani primjer, kao i u prethodnom sluaju, uzme poetni
program postavljen po metodi sjeverozapadnog kuta, tada se najprije
izraunaju vrijednosti ui i vj za zauzeta polja:
c11 = u1 + v1
c22 = u2 + v2
c33 = u3 + v3
c21 = u2 + v1
c23 = u2 + v3
c34 = u3 + v4 .
Uvrtavanjem cij, i =1,2,3 i j =1,2,3,4 iz matrice transporta u prethodne
jednadbe te, s obzirom da je rije o sustavu s (n1) jednadbi i n varijabli,
uzevi da je u1 = 0 izraunaju se preostale vrijednosti ui i vj :
u1 = 0

u2 = 3
u3 = 3

v1 = 20
v2 = 17

v3 = 15
v4 = 15,

a pomou formule c'ij = cij ( ui + vj) relativni trokovi za nezauzeta polja

pojedinoga bazinog rjeenja.
Promjena baze obavlja se analogno kao kod metode "skakanja s kamena
na kamen".

Prvo bazino rjeenje

10

Utovar.mj.
Terminal

U1

U2

20

11

T1

2
17

T3
Broj
kamiona
vj

15

15
8

0
12

Broj
kamiona

ui

13

3
12

U4
13

6
14

T2

U3

2
18

18

15/15

20

17

15

15

Z = 202+171+143+122+182+185 = 249 minuta.

Budui da rjeenje nije optimalno, postupak se ponavlja izraunavanjem
novih vrijednosti ui i vj :
u1 = 0

u2 = 3
u3 = 5

v1 = 20
v2 = 17

v3 = 15
v4 = 23

Drugo bazino rjeenje

Utovar.mj.
Terminal

U1
20

T1

11
2

17
T2

U3
15

6
14

1
15

T3
Broj
kamiona
vj

U2

0
12

1
12

4
18

U4
13
10
13
7
18
5

Broj
kamiona

ui

15/15

20

17

15

23

Z = 202+171+141+124+122+185 = 233 minute.

11

Bazina rjeenja dobivena MODI-metodom, tj. raspored kamiona kao i

iznosi relativnih trokova identini su onima koja su dobivena metodom
skakanja s kamena na kamen:
Tree bazino rjeenje:

Z = 223 min;
x11= 1, x14= 1, x21= 2, x23= 4, x32= 3, x34= 4 .

etvrto bazino rjeenje: Z = 213 min;

x14= 2, x21= 2, x23= 4, x31= 1, x32= 3, x34= 3 .
Peto bazino rjeenje:

Min Z = 199 min;

x14= 2, x23= 4, x24= 2, x31= 3, x32= 3, x34= 1.

Budui da su svi pripadajui relativni trokovi na nezauzetim poljima u

matrici transporta negativni peto bazino rjeenje je ujedno i optimalno
rjeenje.
Prema tome, najmanje mogue vrijeme prazne vonje iznosi 199
minuta dnevno, a plan kretanja kamiona od pojedinog terminala do
pojedinog utovarnog mjesta moe se prikazati grafiki:

12

3.2.2.ZATVORENI TRANSPORTNI PROBLEM S

DEGENERACIJOM
Primjer 2.
Neka je u tekstu iz Primjera1. dolo do promjene potrebnog broja
kamiona na utovarnim mjestima, i to: na utovarnom mjestu U 2 poveanje za
dva kamiona, a na utovarnom mjestu U3 smanjenje za dva kamiona.
Odgovarajuim metodama ispitati kako e promjena u potranji utjecati
na optimalno rjeenje iz prethodnih zadataka.
RJEENJE.
U ovom sluaju promjena potranje na pojedinim utovarnim mjestima
nije utjecala na ukupan iznos potranje; ona i dalje iznosi 15 kamiona i
jednaka je ponudi, to znai da je i ovaj problem zatvoreni transportni
problem.
Matrica transporta za zadani problem glasi:
Utovar.mj.
Terminal

U1
20

T1
T2
T3
Broj
kamiona

U2
11

15

x11
17
x21
15
x31
3

U3

U4

x22

x23

x32

18
x33

13
x14
13
x24
18
x34

x12
14

x13
12

12
5

Broj
kamiona
2
6
7
15/15

Vrijednosti xij, i = 1,2,,m; j = 1,2,,n predstavljaju broj kamiona na

pojedinoj relaciji (i, j), a Z je ukupno vrijeme prazne vonje za koje se
trai minimalna vrijednost.

13

Zadatak je rjeavan metodom sjeverozapadnog kuta za postavljanje

poetnog programa te metodom skakanja s kamena na kamen za
dobivanje optimalnog rjeenja.
Poetni program prvo bazino rjeenje
Utovar.mj.
Terminal

U1
20

T1

11
2

17
T2

15

14

0
12

5
12

U3

1
15

T3
Broj
kamiona

U2

0
18

8
5

U4
13
2
13
1
18
5

Broj
kamiona
2
6
7
15/15

Vrijednost programa Z = 253 minuta.

Budui da su parcijalne sume pojedinih ishodita jednake parcijalnoj
sumi pojedinih odredita (broj raspoloivih kamiona T1+T2 = broj potrebnih
kamiona U1+U2) broj kamena u matrici transporta nije dovoljan jer ne
zadovoljava uvjet (m+n1). Takvo je rjeenje degenerirano i da bi se zadatak
mogao rijeiti broj nenegativnih varijabli mora biti (m+n1), odnosno
nedegenerirano rjeenje u matrici transporta.
Degeneracija se otklanja na razliite naine. U ovom sluaju grafikim
putem je ustanovljeno da se u polje (2,3) ili u polje (3,2) treba postaviti
jedan kamen s vrijednosti 0:

Time je rjeenje postalo nedegenerirano i postupak rjeavanja se

nastavlja kako je objanjeno u prethodnom primjeru.
14

Treba naglasiti da kamen s vrijednosti 0 figurira u matrici transporta kao i

svaki drugi kamen.
Meutim, tijekom rjeavanja zadatka degeneracija moe u nekoj iteraciji
nestati, ali i ponovno se pojaviti na kraju zadatka.
Degeneracija nestaje ako se pri promjeni baze kamen s vrijednosti 0
pojavi kao negativno oznaen kamen; tada on u novoj iteraciji poprima
vrijednost 0 + vrijednost najmanjeg negativno oznaenog kamena. To se
dogodilo u prvom bazinom rjeenju ovog primjera: promjena baze
obavljena je tako da je u polje s najveim pozitivnim relativnim trokom, tj.
u polje (3,2) stavljen najmanji negativno oznaen kamen, a to je kamen 2 s
polja (3,3) koji se od negativno oznaenih kamena oduzima, a pozitivno
oznaenim kamenima dodaje pa je tako u novom bazinom rjeenju dobiven
sljedei raspored kamena:
polje (2,2) - 3 kamiona
polje (3,2) - 2 kamiona

polje (2,3) - 2 kamiona

polje (3,3) - 0 kamiona.

Degeneracija e se ponovno pojaviti ako su pri promjeni baze dva

najmanja negativno oznaena kamena jednaka; tada e jedan od njih zauzeti
polje s najveim pozitivnim relativnim trokom, a drugi, jer je negativno
oznaen, poprimit e vrijednost jednaku 0.
Drugo bazino rjeenje
Utovar.mj.
Terminal

U1
20

T1

11
2

17
T2

15

14

0
12

3
12

0
3

U3

1
15

T3
Broj
kamiona

U2

2
18

2
5

U4
13
10
13
7
18
5

Broj
kamiona
2
6
7
15/15

Vrijednost programa Z = 237 minuta.

15

Tree bazino rjeenje:

Z = 217 min;
x14= 2, x21= 3, x22= 1, x23= 2, x32= 4, x34= 3 .

etvrto bazino rjeenje: Z = 210 min;

x14= 2, x21= 3, x23= 2, x24= 1, x32= 5, x34= 2 .
Peto bazino rjeenje:

Z = 196 min;
x14= 2, x21= 1, x23= 2, x24= 3, x31= 2, x32= 5.

esto bazino rjeenje:

Min Z = 193 min;

x12=1, x14=1, x23=2, x24=4, x31=3, x32= 4.

Ovaj je zadatak primjer transportnog problema kod kojeg se pojavila

degeneracija pri postavljanju poetnog rjeenja metodom sjeverozapadnog
kuta. Meutim, to ne mora znaiti da e se degeneracija pojaviti i u sluaju
primjene drugih metoda za postavljanje poetnog rjeenja, primjerice,
metode najmanjih trokova ili Vogelove metode.
Optimalno rjeenje transportnog problema moe biti degenerirano ili
nedegenerirano; u prvom sluaju u jednom polju matrice transporta nalazi se
kamen s vrijednosti 0; ta injenica u praksi nema nikakvu vanost, odnosno
radi se o polju u kojem je vrijednost kao i za nezauzeta polja.
Optimalno rjeenje zadanog primjera je degenerirano sa 6 zauzetih polja.
Minimalno ukupno vrijeme dnevne prazne vonje iznosi 193 minute
dnevno. Raspored kamiona prikazan je grafiki:

16

3.2.3. OTVORENI TRANSPORTNI PROBLEM

Primjer 3.
Koristei podatke transportnog zadatka iz Primjera 1. analizirati
problem ako je kamionski prijevoznik nabavio tri nova kamiona na
terminalu T1.
Ispitati kako e ta promjena utjecati na optimalno rjeenje promatranog
problema?
RJEENJE.
U ovom je sluaju ponuda prvog ishodita poveana na pet kamiona, a
time i cjelokupna ponuda na 18 kamiona, dok je potranja ostala
nepromijenjena. Time je dolo do neravnotee izmeu ponude i potranje,
odnosno do tzv. otvorenoga transportnog problema s vikom u ponudi.
Otvoreni transportni problem (u daljnjem tekstu OTP) rjeava se istim
metodama kao i zatvoreni transportni problem. Meutim, da bi se OTP
preveo u zatvoreni transportni problem potrebno je uvesti u matricu
transporta ili jedno novo fiktivno ishodite ili jedno novo fiktivno odredite,
ovisno o tome je li ponuda vea ili manja od potranje.
Jedinini trokovi (ili udaljenosti ili vremena) u poljima matrice
transporta za fiktivno ishodite ili odredite iznose 0. Matrica transporta za
zadani problem glasi:
Utovar.mj.
Terminal

U1
20

T1
T2
T3
Broj
kamiona

U2
11

x11

x12

17
x21
15
x31

14
x22
12
x32

U3

U4

15
13
x13
x14
12
13
x23
x24
18
18
x33
x34
4

U5

Broj
kamiona

0
x15

x25

x35

0
0
3

18/18
17

Postupak rjeavanja je analogan rjeavanju zatvorenog transportnog

problema. U ovom sluaju za poetni program koritena je metoda
najmanjih trokova, a za poboljanje poetnog programa i dobivanje
optimalnog rjeenja MODI-metoda.
Poetni program prvo bazino rjeenje
Utovar.mj.
Terminal

U1
20

T1

U2
11

6
17

T2

T3
Broj
kamiona
vj

7
12

U4

15

14

15

U3

13
1
4
12
13
4
2
18
18
1
3

U5

Broj
kamiona

ui

0
0
0

18/18

14

11

16

17

U5

Broj
kamiona

ui

18/18

Vrijednost programa Z = 207 minuta.

Drugo bazino rjeenje
Utovar.mj.
Terminal
T1

U1

U2

20
10

11

17

14

T2
15

vj

15
4

T3
Broj
kamiona

10

13

12

12

13

18

0
2

18
1

0
1

12

13

Vrijednost programa Z = 199 minuta.

18

0
2

3
3

U4

3
3

U3

3
0

Tree bazino rjeenje

Utovar.mj.
Terminal

U1
20

T1

U2
11

5
17

T2

15
1

14
2

15
T3
Broj
kamiona
vj

U3

13
3

12

4
18

ui

18/18

Broj

ui

0
2

Broj
kamiona

18

U5

3
13

2
12

U4

0
5

15

12

12

13

Vrijednost programa Z = 194 minute.

etvrto bazino rjeenje
Utovar.mj.

U1

U2

U3

U4

U5

Terminal

kamiona
20

T1

11
6

17
T2

14
3

15
T3
Broj
kamiona
vj

15
2

13
3

12
3

12
3

13
4

18
1

0
3

0
2

18
6

1
0

18/18

14

11

12

13

Vrijednost programa Z = 192 minute.

Zakljuak: etvrto bazino rjeenje je optimalno jer su u matrici
transporta svi relativni trokovi pozitivni. Optimalno rjeenje glasi:
Min Z = 192 minute; x12 = 2, x14 = 3, x23 = 4, x24 = 2, x31 = 3, x32 = 1, x35 = 3.
19

Prema optimalnom rjeenju izlazi da sva tri kamiona koja se u matrici

transporta pojavljuju kao viak ponude su kamioni s treeg terminala.
Budui da je U5 fiktivno utovarno mjesto ti se kamioni ne stavljaju u
uporabu; oni su viak treeg terminala za koje bi trebalo nai neki drugi
posao.
Napomena: I kod otvorenih transportnih problema moe se pojaviti
degeneracija, ali ona se otklanja jednako tako kao to je pokazano u
Primjeru 2. za zatvorene transportne probleme.

20