Bruto domai proizvod

mjerenje ekonomske aktivnosti

Pregled prezentacije
1. Uvod povijesni pregled
2. BDP definicija
3. Proizvodna metoda
4. Rashodna metoda za mjerenje BDP-a
5. Dohodovna metoda
6. Nominalni i realni BDP

Iz medija
porast BDP-a temeljen je na ekspanziji
domae potranje
godinji realni porast BDP-a u 2007. 5,3
%
HNB prognozira lagani pad rasta BDP-a
u 2008. na oko 4-4,5%

Interes za ekonomske podatke

graani, stanovnici, zaposleni

ekonomisti
politiari i izvrna vlast
studenti ekonomije

Prvi pokuaji mjerenja ekonomske

aktivnosti
William Petty, sredina 17 st
detaljni pregled zemlje i bogatstva u Irskoj
Engleska vlada provela istraivanje s ciljem
odreivanja kapaciteta Irskog naroda u
plaanju poreza engleskoj kruni
Petty je iskoristio priliku i evidentirao brojne
podatke o razliitim drutvenim i gospodarskim
varijablama
Petty kasnije odlazi korak dalje izvodei prve
studije o bogatstvu, proizvodnji i stanovnitvu u
nekoliko drugih zemalja.
5

BDP kao mjera ekonomske aktivnosti

Mjerenje ukupne ekonomske aktivnosti nekog
gospodarstva se u prvi mah moe initi kao
jednostavan zadatak
Ekonomska aktivnost - koliina proizvedenih
dobara i usluga, ili, krae, nacionalni output
Najee koritena i najire prihvaena mjera
proizvedene koliine dobara i usluga u
odreenom gospodarstvu je BDP
Engleski GDP gross domestic product
6

Definicija BDP-a
Bruto domai proizvod jest
trina vrijednost
finalnih dobara i usluga
proizvedenih unutar jedne zemlje
u odreenom vremenskom razdoblju

Trina vrijednost
U modernom gospodarstvu proizvode se
brojna dobra i usluge (automobili, odjea,
stambena tednja, police osiguranja).
Makroekonomija, a BDP je
makroekonomska kategorija, ne ide u
detaljnu analizu na toj razini, ve ima za
cilj razumijevanje ponaanja
gospodarstva kao cjeline.
8

Trina vrijednost
Moe se postaviti pitanje je li se tijekom
vremena sposobnost i kapacitet gospodarstva
da proizvodi razliita dobra i usluge smanjilo ili
povealo?
Ako se dakle eli govoriti o pojmovima kao to
su ukupni output, ili ukupna proizvodnja
potrebno je agregirati, zbrojiti koliine velikog
broja razliitih dobara i usluga u jednu
jedinstvenu vrijednost.
To se ini zbrajanjem trinih vrijednosti
pojedinih proizvedenih dobara i usluga.
9

Trina vrijednost
Primijetite da mjerei ukupnu proizvodnju na ovaj
nain skuplja dobra imaju vei udio u ukupnom BDP-u
ovo je na odreeni nain i opravdano, jer polazimo od
pretpostavke da cijena dobara odraava ekonomsku
korist pojedinog dobra, odnosno da je iznos koji su
potroai spremni platiti odraz probitka koji potroai
ostvaruju njegovom upotrebom.
Dakle, sasvim je opravdano da skuplja dobra vie
pridonose ukupnoj koliini proizvodnje

10

Trina vrijednost
Kao to vidimo trine vrijednosti predstavljaju
prikladan nain zbrajanja ili agregiranja razliitih
dobara i usluga koje se proizvode u modernom
gospodarstvu.
Ogranienje kod upotrebe trinih cijena proizlazi iz
injenice da se sve robe i usluge ne prodaju niti kupuju
na tritima.
Primjer

moemo navesti neplaeni rad domaica/kuanica koje, iako

njihov rad ima ekonomsku vrijednosti, nije kupljen ni prodan
na tritu te tako nije ni uraunat u BDP.

11

Trina vrijednost
Iako su neplaeni kuanski poslovi iskljueni iz
mjerenja BDP-a, postoje odreena robe i usluge koja
ulaze u izraun BDP-a iako se njima takoer ne trguje
na tritima.
Ovdje se radi o izdacima drave za razne robe i usluge
npr. obrazovanje, vojsku, policiju. Znai, imamo
odreena javna dobra.
Kako za ova dobra ne postoje trita, ekonomski
statistiari pribrajaju u BDP trokove pruanja ovih
aktivnosti kao priblinu mjeru njihove ekonomske
vrijednosti.
Npr., ako se eli ukljuiti javno kolstvo u BDP,
potrebno je pribrojiti sredstva izdvojena za plae
uitelja, trokove materijala u kolama i slino.
12

Finalna dobra i usluge

Uz nekoliko iznimaka, kao to su javna dobra, vidjeli
smo da se BDP rauna kao zbroj trinih vrijednosti.
Postoje dobra koja imaju trinu vrijednost, ali ipak ne
ulaze u izraun BDP-a.
Kao to emo vidjeti u BDP ulazi vrijednost samo onih
dobara koja se nalaze na kraju proizvodnog procesa, i
nazivaju se finalni proizvodi ili usluge.
Dobra i usluge koriteni u proizvodnji finalnih
proizvoda ne ulaze u izraun BDP-a.
Time dolazimo do drugog dijela definicije BDP-a.

13

Finalna dobra i usluge

U svakom proizvodnom procesu se koriste
brojna dobra i usluge.
Da bi pekar proizveo kruh prethodno mora biti
proizvedena odreena koliina penice.
Penica se tada mora samljeti. Brano i ostali
sastojci se tada koriste za proizvodnju kruha.
Od tri glavna dobra koja se pojavljuju u ovom
proizvodnom procesu u izraun BDP-a ulazi
samo kruh koji su kupili i iskoristili potroai.
Obzirom da se kruh nalazi na kraju ovog
proizvodnog procesa, on je u ovom
pojednostavljenom primjeru finalno dobro.
14

Finalna dobra i usluge

Openito, finalno dobro ili usluga je krajnji
proizvod odreenog proizvodnog procesa,
odnosno onaj proizvod koji konzumiraju krajnji
potroai.
Dobra iskoritena u proizvodnji finalnog dobra
nazivaju se intermedijarna dobra.
S obzirom da je BDP definiran kao zbroj
finalnih dobara i usluga (onih sa direktnom
ekonomskom vrijednou) , intermedijarana
dobra nisu ukljuena u izraun BDP-a.

15

Finalna dobra i usluge

Primjer 2.:

Poljoprivredno gospodarstvo prodaje penicu u mlin

po cijeni od 3 kune.
Mlin na tritu prodaje brano po cijeni 5 kuna za
kilogram.
Pekarnica kupuje brano i prodaje kruh po cijeni 8
kuna.
Koliko iznosi BDP u ovom opisanom gospodarstvu
16, 13, 8, 5 ili 3 kune?
Odgovor: 8 kuna samo kruh je FINALNO dobro
16

Proizvodna metoda***
Na ovom primjeru moemo objasniti i
proizvodnu ili metodu dodane vrijednosti
mjerenja BDP-a:

Poljoprivredno gospodarstvo prodaje penicu u mlin

po cijeni od 3 kune.
Mlin na tritu prodaje brano po cijeni 5 kuna za
kilogram.
Pekarnica kupuje brano i prodaje kruh po cijeni 8
kuna.
dodana vrijednost u pojedinim fazama proizvodnje
razlika izmeu cijene inputa i cijene outputa
ukupni BDP = 3 kune + 2 kune +3 kune = 8 kuna
17

Finalna dobra i usluge

Primjer 3.:
Slino prethodnom, ali s naglaskom na
usluge
Frizer naplauje ianje 50 kuna.
Od svakog ianja plaa 10 kuna pomoniku
za ienje salona, otrenje kara i ostalu
pomo.
Koliko iznosi ukupni BDP-u opisanom
sluaju? 50 ili 60 kuna?
Rjeenje: 50 kuna!
18

Finalna dobra i usluge

Postoje odreena dobra koja mogu biti i finalna i
intermedijarna. Primjer???
Primjer 4.

Poljoprivrednik proizvodi krumpir u vrijednosti od 1000 kuna.

600 kuna prodaje tvornici ipsa, 400 kuna prodaje na trnici.
Tvornica ipsa prodaje ipsa u vrijednosti 800 kuna.
Koliki e biti porast BDP-a kao rezultat opisane situacije?
Rjeenje: 1200 kuna.

U ovom primjeru krumpir je istodobno i intermedijarno i

finalno dobro. Dio krumpira koji je prodan tvornici ipsa
tretiramo kao intermedijarno dobro u proizvodnji ipsa,
dok krumpir prodan na trnici direktno potroaima
ubrajamo u finalno dobro.

19

Finalna dobra i usluge***

Kraj prie o finalnim dobrima? Skoro.
Potrebno je jo spomenuti kapitalna dobra. Radi se o posebnoj
vrsti proizvoda koja se ne moe svrstati niti u finalna niti u
intermedijarna dobra.
Kapitalno dobro je dugotrajni proizvod koji je sam po sebi
proizveden, ali se takoer koristi za proizvodnju drugih proizvoda.
Primjeri ovakvih dobara su strojevi. Kapitalna dobra nisu finalna
dobra jer se koriste u proizvodnji drugih dobara. S druge strane
ona se ne iskoritavaju u potpunosti tijekom proizvodnog procesa
(kao npr. krumpir u prethodnom primjeru) tako da nisu niti
intermedijarna dobra.
U svrhu mjerenja BDPa dogovoreno je da se nova kapitalna
dobra ubrajaju u finalna dobra. U suprotnom sluaju zemlja koja
je uloila dio sredstava u svoju budunost gradnjom modernih
tvornica bi imala manji BDP od zemlje koje je uloila sredstva za
proizvodnju potroakih dobara.

20

Proizvedeno unutar jedne zemlje

Rije domai u bruto domai proizvod govori
nam da je BDP mjera ekonomske aktivnosti
unutar granica pojedine zemlje/drave.
Dakle, samo proizvodnja koja se odvija na
prostoru drave ulazi u izraun BDP-a.
BDP Hrvatske ukljuuje proizvodnju lijekova u
Plivinim tvornicama u Hrvatskoj, kao i u
tvornicama ostalih proizvoaa u Hrvatskoj.
Proizvodnja lijekova u Plivinim tvornicama u
poljskoj ili Americi ne ulazi u izraun hrvatskog
BDP-a.
Pria se mijenja kad se uvedu UVOZ i IZVOZ
21

Odreeno vremensko razdoblje

BDP-om se mjeri ukupna proizvodnja koja se dogodila u
odreenom periodu, npr 1. tromjesjeju 2005. ili u cijeloj 2004.
godini.
Primjer 5.

20 godina stara kua je prodana jednoj obitelji za 300.000 kuna.

Obitelj je agentu za nekretnine platila proviziju u iznosu od 5.000
kuna.
Koliki je porast BDP-a kao rezultat ove transakcije?
Odgovor: 5.000 kuna.

Objanjenje: Kako kua nije proizvedena u godini u kojoj se

transakcija obavila, ona nije finalno dobro i njezina vrijednost ne
ulazi u BDP tekue godine.
Njezina vrijendost ula je u BDP u godini kad je izgraena.
S druge strane, usluga agenta (pronalaenje kue, priprema
ugovora) je pruena u tekuoj godini i zato njezina vrijednost ulazi
u bdp.
22

Ponavljanje
Bruto domai proizvod jest
trina vrijednost (agregat trinih vrijednosti dobara i usluga
proizvedenih u gospodarstvu; dobra kojima se ne trguje na tritu
nisu u BDP-u, osim javno pruenih dobara kao npr. vojska,
zdravstvo...)
finalnih dobara i usluga (finalna dobra i usluge, ukljuivo
kapitalna dobra ulaze u izraun BDP-a; intermedijarna dobra,
koritena u proizvodnji drugih dobara ne ulaze)
u praksi - vrijednost finalnih dobara se odreuje metodom
dodane vrijednosti (dodana vrijednost = prihodi od prodaje
trokovi proizvodnje); zbroj svih dodanih vrijednosti u
proizvodnom procesu = finalna vrijednost
proizvedenih unutar jedne zemlje u odreenom vremenskom
razdoblju (samo dobra proizvedena unutar granica zemlje ulaze
u BDP; samo dobra proizvedena u jednoj godini ulaze u izraun
tekueg BDP-a)
23

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

BDP je mjera koliine roba i usluga
proizvedenih u gospodarstvu.
Ali, svaka proizvedena roba ili usluga e
takoer biti kupljena i iskoritena od
strane nekog ekonomskog agenta npr.
potroa koji kupuje poklon za Boi, ili
poduzee koje investira u nove strojeve.
esto puta i za mnoge primjene je vano
znati ne samo koliko je neega
potroeno, ve i tko i kako je to potroio.
24

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Ekonomski statistiari dijele potroae
finalnih roba ili usluga u etiri kategorije:
kuanstva, poduzea, vlada (drava) i
vanjski sektor (strane kupovine domaih
dobara).
Polazi se od pretpostavke da e sve to
je u odreenoj zemlji u odreenom
razdoblju proizvedeno biti kupljeno i
utroeno od strane jedne ili vie ovih
grupa.
25

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Nadalje, koliina novca utroena za nabavku
roba i usluga bi trebala biti jednaka trinoj
vrijednosti tih dobara i usluga.
Kao posljedica toga, BDP se moe jednako
precizno mjeriti bilo kojom od ove dvije
metode:

Zbroj trinih vrijednosti svih finalnih dobara

proizvedenih u dravi
Zbroj ukupne koliine potroene od strane bilo koje
od etiri grupe na finalne robe i usluge

Dobivene vrijednosti bi trebale biti jednake.

26

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Navedenim etirima grupama krajnjih korisnika dobara
pripadaju etiri kategorije potronje: potronja
(consumption), investicije (investment), vladine nabavke
(government) i neto izvoz (net exports). Kuanstva troe,
poduzea investiraju, vlada provodi nabave, i strani sektor
kupuje izvezene proizvode.
Potrebno je razlikovati investicije u smislu rashodne metode
izrauna BDP-a od onoga to ljudi esto podrazumijevaju
pod investicijama (to jest nabavka financijske imovine
kupovinom obveznica dionica ili sl.)
Ako netko kupi dionicu odreenog poduzea, on na taj
nain postaje suvlasnikom postojee fizike i financijske
imovine u posjedu tog poduzea.
Kupnja dionica uobiajeno ne rezultira kreiranjem novog
proizvodnog kapitala, te se zbog toga ne moe podvesti
pod investicije kako smo ih definirali do sada.
27

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Tko ostvaruje
rashode

Vrsta rashoda

Primjer

Kuanstava

Potronja kuanstava

Hrana, odjea, novi auti

Poduzea

Investicije

Nove tvornice i oprema,

nove kue, poveanje zaliha

Vlada

Dravna potronja

Nove kolske zgrade, nova

vojna oprema, plae
vladinih dunosnika

Vanjski sektor

Neto izvoz (izvoz

uvoz)

Izvezena proizvedena
dobra, pravne ili financijske
usluge pruene strancima

28

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Odnos izmeu BDP i rashoda na dobra i usluge se
mogu saeto prikazati u obliku jednadbe.
Neka je

Y = BDP
C = Potronja kuanstava (consumption)
I = Investicije (investments)
G = Dravna potronja (government expenditure)
NX = Neto izvoz (net exports)

Koristei ove simbole moemo napisati jednadbu koja

e oznaavati da je BDP jednak sumi razliitih
rashoda.
Y = C + I + G + (N)X

29

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Primjer 6. Usporedba mjerenja BDP-a po
proizvodnoj i rashodnoj metodi.
U gospodarstvu se proizvodi 1.000 automobila,
po cijeni 1.000 kuna svaki. Od tih 1.000
automobila 700 je prodano stanovnitvu, 200
poduzeima, 50 je prodano vladi i 25 je
izvezeno. Nema uvoza automobila. Neprodani
automobili ostaju na zalihama proizvoaa.
Izrazite BDP kao
(1) trinu vrijednost proizvodnje
(2) zbroj ukupnih rashoda u gospodarstvu.
30

10

Rashodna metoda za mjerenje BDP-a

Odgovor:
BDP izraen kao trina vrijednost proizvodnje iznosi 1.000
automobila x 1000 kuna = 1.000.000 kuna.
Da bismo izraunali vrijednost BDP po rashodnoj metodi moramo
zbrojiti pojedine vrste rashoda.

(1) Potronja kuanstava: C = 700 automobila x 1.000 kuna =

700.000 kuna
(2) Dravna potronja: G = 50 automobila x 1.000 kuna = 50.000
kuna
(3) Neto izvoz (jednak izvozu, nema uvoza): NX = 25 automobila x
1.000 kuna = 25.000 kuna.
(4) Investicije (ukljuuju i investicije u zalihe): I = (200 + 25)
automobila x 1.000 kuna = 225.000 kuna
BDP ukupno: Y = C + I + G + NX
u ovom sluaju 1.000.000 = 700.000 + 225.000 + 50.000 + 25.000

Oprez kod investicija!!!

31

Dohodovna metoda za mjerenje BDP-a

Kao to smo vidjeli vrijednost ukupnog BDP-a
dobivena rashodnom metodom i proizvodnom
ili metodom dodane vrijednosti se podudaraju.
Pored ova dva naina izrauna imamo i trei
nain izrauna BDP-a.
BDP se moe promatrati i kao suma dohodaka
u gospodarstvu
Prilikom svake prodaje dobara ili usluga prihod
od prodaje se distribuira radnicima i vlasnicima
kapitala koji su sudjelovali u proizvodnji tog
dobra ili usluge.
32

Dohodovna metoda za mjerenje BDP-a

Znai BDP se takoer moe izraziti i kao zbroj
ostvarenih dohodaka od kapitala i rada.
Dohoci od rada se sastoje od plaa, nadnica, i
dohodaka samozaposlenih.
Kapitalni dohoci se sastoje od plaanja
vlasnicima fizikog kapitala (tvornice, strojevi) i
"nevidljivog kapitala" (npr. patenti). Dohoci od
kapitala se jo mogu podijeliti na profite
poduzetnika, rente plaene vlasnicima zemlje
ili nekretnina, prihod od kamata na obveznice i
sl.
Primjer frizera!!!
33

11

Nominalni i realni BDP

Kao mjera ukupne ekonomske aktivnosti gospodarstva
u odreenom vremenskom periodu, npr. 2004. godini,
BDP je koristan kod usporedbe ekonomske aktivnosti
u razliitim zemljama.
Ako bismo imali BDP razdvojen po upanijama mogli
bismo usporediti ukupnu gospodarsku aktivnost po
pojedinim upanijama.
No, pored usporedbe BDP za razliite zemlje ili regije,
korisno je usporediti i kretanje BDP-a u duem
vremenskom periodu.
Kao primjer moemo navesti predsjednika vlade koji
eli pokazati da je njegova ekonomska politika bila
uspjena i dovela je do porasta ukupne gospodarske
aktivnosti u zemlji. Na koji nain se to moe uiniti?
34

Nominalni i realni BDP

Primjer 7.
Pretpostavimo da su se u gospodarstvu tijekom mandata
predsjednika vlada proizvode samo dva dobra, pizza i burek.
2000. godine proizvedeno je 10 pizza i 15 bureka, cijena pizze je
10 kuna a bureka 5 kuna. Na kraju mandata i dalje se proizvode
pizza i burek pa je tako 2004. proizvedeno 20 pizza i 30 bureka
po cijenama 12 kuna (pizza) i 6 kuna (burek).
Koliki je BDP u 2000. i 2004.?

(1) 2000. BDP = 10 pizza x 10 kuna + 15 bureka x 5 kuna = 175 kuna

(2) 2004. BDP = 20 pizza x 12 kuna + 30 bureka x 6 kuna = 420 kuna

Ako sada usporedimo BDP iz 2004. i 2000. godine dobivamo da

je u promatranom razdoblju BDP porastao 2,4 puta.
(420/175=2,4)
Pogledajte jo jednom podatke o proizvodnji u promatranim
godinama?

35

Nominalni i realni BDP

Proizvedene koliine pizza i bureka su udvostruene. Ako
ekonomska aktivnost oznaava koliina proizvedenih dobara i
usluga, i ovdje vidimo da se se koliine dobara udvostruile, zato
usporedba BDP u promatranim godinama pokazuje vie nego
dvostruko poveanje??
Odgovor je naravno u cijenama, koje su u promatranom razdoblju
takoer porasle. Zbog porasta cijena trina vrijednost
proizvodnje je porasla vie nego fiziki opseg proizvodnje.
U ovom sluaju BDP nam se pokazuje kao neadekvatna mjera
ekonomskog rasta, jer ono to poveava blagostanje ljudi su
proizvedena dobra i usluge.
Moemo zamisliti situaciju da su se cijene u promatranom
razdoblju udvostruile, a proizvodnja ostala nepromijenjena. U
takvom sluaju imali bismo udvostruenje BDP-a, bez ikakvog
porasta ukupne proizvedene koliine dobara ili usluga.

36

12

Nominalni i realni BDP

Kao to vidimo iz ovog primjera, ukoliko elimo koristiti
BDP za usporedbu ekonomske aktivnosti u razliitim
vremenskim razdobljima moramo pronai nain za
otklanjanje utjecaja promjena cijena. Drugim rijeima
potrebno je iskljuiti inflaciju.
Kako bi to napravili, ekonomisti se koriste istim
cijenama za vrednovanje koliina dobara i usluga
proizvedenih u razliitim vremenskim razdobljima.
Standardni pristup podrazumijeva odabir bazne
godine, i koritenjem cijena iz bazne godine i koliina
iz promatrane godine raunamo trinu vrijednost
proizvodnje.
BDP izraunat na taj nain zove se REALNI BDP, dok
se BDP izraunat na nain kako smo to do sada radili
naziva NOMINALNI BDP!!!
37

Zakljuak
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Uvod povijesni pregled

BDP definicija
Proizvodna metoda
Rashodna metoda za mjerenje BDP-a
Dohodovna metoda
Nominalni i realni BDP

z
z

Pitanja???
Hvala na panji
38

13