GLOBALNI GRADOVI I

MEGAGRADOVI EUROPE
Izradio: Ivan Kri, 7. a, O Davorina
Trstenjaka

to su megagradovi?

Megagradovi su gradovi koji broje vie

od deset milijuna stanovnika. U svijetu ih
je 25, a najvei je Tokyo s 34,5 milijuna
stanovnika.
Negativne strane megagradova oituju
se u razliitim smjerovima slamovi,
velik broj beskunika, prometna
zakrenja, irenje gradova i njegovih
predgraa do nerazvijenih dijelova.
Poseban je problem i visok stupanj
zagaenosti zraka, to se oituje u pojavi

Najvei megagradovi svijeta

Tokio

Mumbai

Najvei megagradovi svijeta

Ciudad de Mexico

London

Pariz (Francuska)
Pariz

Megagradovi

(milijun)

PREDVIEN BROJ
STANOVNITVA
(2015.)

Tokio

34,5

35,5

Mumbai

18,2

21,9

Ciudad de Mexico

19,4

19,4

Sao Paulo

18,3

18,3

New York

18,7

19,9

angaj

14,5

17,2

London

13

14,6

Pariz

11,1

12,8

GRAD

BROJ
STANOVNITVA

Globalni gradovi

Globalni grad jest grad s posebnim funkcijama

i znaenjem nastao globalizacijom svijeta;
sudjeluje u globalizaciji, a vezan je za
nacionalne i meunarodne metropole.
Obino globalne gradove veemo uz
megagradove, ali nisu svi gradovi koji su
globalni ujedno i megagradovi.
Najee se nalaze na voritima svjetskoga
prometnog sustava, telekomunikacija,
informacija te raznih oblika industrije i usluga.

Odlike globalnoga grada

Globalni gradovi imaju planski izgraene

industrijske i poslovne etvrti.
Prevelika gustoa naseljenosti moe
dovesti do velikih guva i pomutnji, zato
se grade planske etvrti s niskoetanim
zgradama (pet do deset katova) kako bi
se smanjila gustoa. Naravno, postoje i
etvrti s kuama za bogatije.
Globalni grad odlikuje raznolikost
stanovnitva, ali i brz rast u visinu ili u
irinu.

Odrivost naslova globalni

grad

Da bi neki grad ostao globalan, mora

cijelo vrijeme sudjelovati u globalizaciji.
Mora stalno unapreivati tehnologiju.
Veliku ulogu igra organizacija.
Mora potovati pravila zatite okolia i
unapreivati zatitu.
Ali, tu uvijek postoji opasnost od velikih
elementarnih nepogoda koje grad mogu
baciti na koljena.

Primjeri globalnih gradova u

Europi

London, Berlin, Hamburg, Zrich, Pariz,

Frankfurt, Rotterdam
Zanimljivo je da London ima jednak BDP
kao i vicarska.

Berlin (Njemaka)

Hamburg (Njemaka)

Zrich (vicarska)

Problemi globalnih gradova

Najvie je ekolokih zagaenja, ali ima ih

jo:

zagaenje zraka
iz

raznih tvornica, automobila, prometnih

pogona, elektrana

stalna potreba za energijom

porast otpadnih materijala
radioaktivni

materijali i otpadne vode

Mnogo nuklearnih elektrana i industrijske otpadne

vode

Problemi globalnih gradova

Gdje smjestiti otpad?

Velika

smetlita izvan grada i gomilanje

smetlita u slamovima.

Gradska buka
Moe

otetiti sluh, remeti koncentraciju.

Nedovoljno zelenih povrina

Smanjeni

izvori kisika (preporueno deset posto

gradskoga teritorija).
Zelenilo smanjuje sunanu radijaciju, poveava
vlanost, ima blagotvoran utjecaj na ljudsko
zdravlje

Ekonomski razvoj globalnih gradova

Globalni gradovi poeli su se razvijati jo

od industrijske revolucije.
Zato prvo poinje urbanizacija i ljudi
masovno naseljavaju gradove.
Prvo nastaju megagradovi.
Razvojem uslunih djelatnosti globalni
gradovi ne moraju vie biti megagradovi.

Globalni gradovi Europe

Globalni su gradovi centar gospodarstva

drave ili ak i svijeta.
U 20. stoljeu poinju se razvijati gradovi
uz more gdje nastaju velike luke, npr.
Rotterdam.
Tako se neki gradovi specijaliziraju za
neku vrstu djelatnosti: Rotterdam za
luku, Frankfurt za prometnu, talijanski
gradovi za bankarstvo
Takoer se poinje razvijati turizam pa se
tako razvila Barcelona.

Rotterdam (Nizozemska)

Frankfurt (Njemaka)

Barcelona (panjolska)