SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

MEUNARODNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE SA EU

SEMINARSKI RAD
Studij: Struni izvanredni

Opatija, 2009.
SVEUILITE U RIJECI
1

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

MEUNARODNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE SA EU

SEMINARSKI RAD

Opatija, listopad 2009.

S AD R AJ

Uvod ................................................................................................................................. 2
Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske ............................................................ 3
Struktura meunarodne razmjene Republike Hrvatske ..................................................... 7
Dananja pozicija Republike Hrvatske u odnosu na EU .................................................. 9
Ponovno jaanje meunarodne razmjene .......................................................................... 11
Zakljuak ........................................................................................................................... 12
Literatura ........................................................................................................................... 13

Uvod

Globalna ekonomska kretanja ukazuju na znaaj vanjske trgovine u gospodarskom razvitku i

sve naglaeniju tendenciju integriranja nacionalnih ekonomija.
Ispravno ukljuivanje u meunarodnu podjelu na osnovi konkurentnih prednosti omoguuje
efikasnu alokaciju resursa, a procesom prilagoivanja i postizanja poeljnih strukturnih
promjena i jaanje konkurentnosti subjekata, poveanje proizvodnje i bri gospodarski rast i
razvitak.
Meunarodna razmjena roba i usluga na globalnome planu jest ukupnost trgovine robama i
uslugama meu rezidentima razliitih zemalja svijeta i gotovo kontinuirano biljei porast,
uvjetujui sve veu meuovisnost nacionalnih ekonomija i potrebu za koordinacijom i
stvaranjem meunarodnog institucionalnog okvira.
Upravo o meunarodnoj razmjeni Republike Hrvatske sa EU posvetiti emo ovaj seminarski
rad. Da bismo bolje shvatili kolika je robna razmjena Hrvatske sa EU, navesti emo i nekoliko
podataka o razmjeni nae drave i sa cjelokupnim europskim tritem, kao i globalnim
svjetskim tritem u cjelini. Zbog toga emo u nastavku se upoznati sa osnovnim elementima
meunarodne razmjene i nekim statistikim podacima koji e nam pomoi da doemo do
odgovarajueg zakljuka.

Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske

Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske dola je u stanje koje mora zabrinuti svakog
ozbiljnijeg ekonomista pa i ekonomski osvjetenog politiara. Izvoz je u razdoblju od 1992.
do 1997. Padao po prosjenoj godinjoj stopi od 1,16 posto, a uvoz je rastao po stopi vie od
deset puta veoj odnosno 15,38 posto1.
U pet godina nominalne stabilizacije hrvatskog gospodarstva nakon stjecanja neovisnosti
robni se uvoz vie nego udvostruio dok se izvoz apsolutno smanjio te je posljedica takve
dinamike rekordan deficit robne razmjene sa svijetom u 1997. godini koji je dosegao 4 782
milijuna USD. Istobno se vanjski dug Republike Hrvatske pribliio rekordnom iznosu od
gotovo est milijardi amerikih dolara (prema podacima Hrvatske gospodarske komore).
Tendencija stagnacije meunarodne razmjene nastavlja se i u treem tisuljeu, a prati ju
gotovo neizmijenjena gospodarska politika.
U tablici 1. prikazane su stope udjela izvoza roba i usluga u bruto domaem proizvodu
Hrvatske i u odabranim malim europskim zemljama.
Tablica 1: Udio izvoza roba i usluga u bruto domaem proizvodu
odabranih malih europskih zemalja.

Izvor: L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske

po upanijama, Ekonomski pregled, 52 (7-8) 925-950 (2001)
Kada devizni priljev od izvoza ne pokriva ni polovicu vrijednosti robnog uvoza, to je u
nacionalnoj i opoj ekonomskoj povijesti ozbiljan znak upozorenja i potrebe reguliranja
opasnih tokova vanjske trgovine.

B. Kovaevi i D. Sabolovi: Stanje i razvojne tendencije vanjskotrgovinske razmjene RH, EKONOMIJA /

ECONOMICS, 2 / IX

Republika Hrvatska, kao zemlja s malim nacionalnim tritem, ima izraenu potrebu za jaim
integriranjem u svjetsko gospodarstvo sa ciljem ostvarivanja pobrojanih ekonomskih uinaka,
ali je za njegovo ostvarivanje potrebna visoka kvaliteta i prihvatljiva cijena finalnih proizvoda
i usluga. Ekonomski rast i razvitak ukljuuje mnogo vei broj varijabli, nego to je to
vanjskotrgovinska razmjena.
Udio izvoza roba i usluga u BDP Republike Hrvatske kretao se na razini Danske, Finske i
Norveke, ali daleko ispod Nizozemske, Slovake i Slovenije, koje oko 60% domaih
proizvoda i usluga plasiraju na svjetsko trite. Iako je izraunani pokazatelj za Hrvatsku na
razini razvijenih europskih zemalja, potrebno je istaknuti naglaen trend njegova opadanja, a
jo je mnogo manje povoljan kada se analiza usredotouje na udio iskljuivo robnog sektora u
BDP. Udio izvoza roba u BDP manje je povoljan uz postojanje opadajueg trenda sa 24,6%
(1995.) na 21,2% (1999.)2, to ukazuje na relativno visoku ovisnost hrvatskoga gospodarstva
o kretanjima uslunog sektora, ponajprije turizma. Na osnovi udjela robnog izvoza u BDP
moe se zakljuiti da je Hrvatska slabo otvorena zemlja, ponajprije zato to je rije o malom
nacionalnom gospodarstvu sa 4,7 milijuna stanovnika.
Za mala je gospodarstva osobito znaajan njihov stupanj otvorenosti. Naime, to je nacionalna
ekonomija otvorenija, to je vie inozemne konkurencije na njezinom domaem tritu, pa je
priljev inovacija vei, a ujedno su i domai gospodarski subjekti primorani uvoditi nove
tehnologije i suvremena dostignua, pa to podie razinu konkurentnosti cjelokupne nacionalne
privrede. Veom izvoznom propulzivnou poveava se malo nacionalno trite i ostvaruju se
uinci ekonomije obujma.
Izvozne mogunosti i uvozna ovisnost nacionalne ekonomije odraz su dostignute razine
konkurentnosti njezinih gospodarskih subjekata i njihove proizvodnosti. Poduzea koja
ostvaruju natprosjenu proizvodnost izvozno su usmjerena i predstavljaju izvozne mogunosti
zemlje, a ispodprosjeno proizvodna poduzea nisu izvozno usmjerena, pa svoje proizvode
plasiraju na domae trite, koje se ponekad mora tititi do trenutka podizanja konkurentnosti
takvih subjekata.
Do sedamdesetih godina ovog stoljea cijena se smatrala najznaajnijim i jedinim bitnim
elementom konkurentnosti, pa su i izvozne mogunosti, kao i uvozna ovisnost, bile odreene
relativnim trokovima i raspoloivou pojedinog resursa (klasini obrazac komparativnih
prednosti). Danas su, meutim, koliina i struktura izvoza i uvoza posljedica primjene
tehnolokih dostignua, organizacijskih superiornosti i menaderskih vjetina i po toj osnovi
niih trokova s naglaskom na visoku kvalitetu i diferenciranost proizvoda.
Niske nadnice, kao osnovna determinanta niih trokova u radno intenzivnoj proizvodnji, ili
deprecijacija nacionalne valute radi bolje cjenovne konkurentnosti ne mogu biti imbenik
dugoronih izvoznih mogunosti jedne nacionalne ekonomije, ako se proizvodnja ne
usklauje sa svjetskom potranjom i sa suvremenim tehnolokim rjeenjima.

L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske po upanijama, Ekonomski

pregled, 52 (7-8) 925-950 (2001)

Istraivanja izvoznih i uvoznih robnih tijekova Republike Hrvatske ukazuju na

nezadovoljavajua kretanja u vanjskotrgovinskom sektoru, to zorno prikazuje i slika 1.
Slika 1. Robni izvoz, uvoz i trgovinski saldo Republike Hrvatske od godine 1995-2000.

Izvor: L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske

po upanijama, Ekonomski pregled, 52 (7-8) 925-950 (2001)

Kako se vidi iz slike 1., robni se izvoz Republike Hrvatske kretao na razini oko 4,3 milijarde
USD u razdoblju od godine 1995. do 2000. uz veoma male oscilacije, a robni je uvoz rastao
do godine 1997., pa je zatim opadao. Saldo trgovinske razmjene u cjelokupnom promatranom
razdoblju bio je negativan i kretao se izmeu 2,9 milijardi (1995.) i 4,9 milijardi (1997.), a u
posljednjoj analiziranoj godini iznosio je 3,5 milijarde USD. Mnogo vei uvoz od izvoza robe
ukazuje na negativan doprinos robnog vanjskotrgovinskog sektora rastu bruto domaeg
proizvoda Hrvatske, koji je u tome razdoblju ostvarivao pozitivne stope rasta, s iznimkom
godine 1999. (-0,3%)3, to upuuje na zakljuak kako izvozna potranja nije bila generator
ekonomskoga rasta, ve je to bila domaa potranja koja se financirala sredstvima iz
inozemstva.
Takva je situacija dugorono neodriva, pa je proces jaanja konkurentnosti subjekata i
snanije izvozne orijentiranosti uvjet prosperiteta zemlje.

L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske po upanijama, Ekonomski

pregled, 52 (7-8) 925-950 (2001)

Pozitivni trendovi u kretanju robnog izvoza uoeni su u godini 2003., kada je robni izvoz
povean sa 4,9 mlrd USD na 6,2 mlrd USD. 4 Iako je ostvaren relativno visok rast robnog
izvoza u posljednjoj promatranoj godini, on je ipak bio manji od poveanja uvoza (uvoz je
porastao sa 10,7 na 14,2 mlrd USD), pa je defi cit trgovinske bilance povean za 2,2 mlrd
USD u odnosu na godinu dana prije. Saldo trgovinske razmjene u godinama 2002. i 2003.
biljeio je defi cit u iznosu veem od vrijednosti izvoza (isto je ostvareno i u godini 1997.),
odnosno pokrivenost uvoza izvozom pala je na 43,4%.
Openito promatrano, u posljednjih je 11 godina naglaeni trend breg rasta uvoza od izvoza
rezultirao visokim trgovinskim defi citima, ali i visokim defi - citom na tekuem raunu
platne bilance. Iako je Hrvatska turistika zemlja, priljev na raunu usluga nije dostatan za
pokrivanje visokog trgovinskog defi cita, pa je i tekui raun platne bilance u godini 2002.
dostigao minus u iznosu od 8,5% bruto domaeg proizvoda, a u godini 2003. on je smanjen na
-7,2%5.
Za malu i otvorenu ekonomiju koja ima visok udio meunarodne razmjene u bruto domaem
proizvodu, a uz to je i zemlja u razvoju, defi cit robne razmjene razumljiv je i prihvatljiv ako
se uvoze jeftiniji i kvalitetniji inputi i tehnologija kojima se unapreuje cjenovna i kvalitativna
konkurentnost vlastitog gospodarskog potencijala. Proizvodnja i trgovina zasnovana na
istaknutim principima postupno e pridonijeti da zemlja mijenja odnos uvoza i izvoza u korist
izvoza, to u sluaju Hrvatske nije ostvareno i pokazat e se u nastavku rada analizom uvozne
i izvozne strukture. Izvozni potencijal bio je relativno stabilan, s iznimkom posljednje
analizirane godine, a uvoz je oscilirao, ali ostvarivao i visoke stope rasta u pojedinim
godinama.
to se tie ukupne robne razmjene s inozemstvom za vremenski period 2007/2008 godine,
moe se primjetiti da Republiku Hrvatsku i dalje prati znaajan negativni trend robne
razmjene sa primjetnim rastom negativne stope uvoza naspram izvoza, te vai ve naprijed
reeno.
Tablica 2: Ukupna meunarodna razmjena RH za 2007 i 2008 godinu
1.-12.2007. 1.-12.2008. Indeks
IZVOZ

12.363.930

14.111.662

114,1

UVOZ

25.838.828

30.728.437

118,9

SALDO -13.474.898 -16.616.775

123,3

(u 000 USD)
Izvor: Dravni zavod za statistiku

L. kufli, N.Vlahini-Dizdarevfi: Koliko je hrvatska robna razmjena intra-industrijska?

Ekonomski pregled, 55 (9-10) 727-751 (2004)
5

http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm

Struktura meunarodne razmjene Republike Hrvatske

Struktura vanjske trgovine Republike Hrvatske analizirat e se na osnovi podataka o 99
proizvoda Kombinirane carinske tarife, pa se na slikama 1. i 2. navode najei izvozni i
uvozni proizvodi u razmjeni Hrvatske sa svijetom.
Slika 2. Struktura robnog izvoza Republike Hrvatske od 1992. do 2002. godine

Izvor: L. kufli, N.Vlahini-Dizdarevfi: Koliko je hrvatska robna razmjena intra-

industrijska? Ekonomski pregled, 55 (9-10) 727-751 (2004)

Brojevi sa gornje slike se odnose na sljedee elemente:

89-brodovi, amci i plovee konstrukcije;

27 mineralna goriva i maziva;
85- elektrini strojevi, oprema i dijelovi;
62-odjea i pribor osim pletenih i kakanih;
84- nuklearni reaktori, kotlovi strojevi i mehaniki ureaji;
61 odjea i pribor osim pletenih i kakanih;
44-drvo i proizvodi od drva;
39 plastine mase i proizvodi od plastinih masa;
94 pokustvo, madraci, jastuci i svjetiljke;
64 obua i dijelovi za obuu

Proizvodi koji su u proteklom desetogodinjem razdoblju inili oko 1/3 hrvatskoga izvoza
jesu brodovi, mineralna goriva i maziva i elektrini strojevi. U hrvatskom su izvozu istodobno
zastupljeni tekstilni i obuarski proizvodi i drvo i plastine mase.
Deset najznaajnijih izvoznih proizvoda u proteklom desetogodinjem razdoblju inili su vie
od 60% hrvatskoga izvoza, a koefi cijent robne koncentracije izvoza kretao se izmeu 21% i
24%.5 Generalno se moe zakljuiti da se struktura nije znaajnije promijenila6, udjeli su se
kretali oko svoga prosjeka, a rast je evidentan kod elektrinih strojeva, opreme i kotlova i kod
odjee. Smanjenje udjela zabiljeili su odjea i pribor pleteni i kakani, zatim plastine mase,
a za najpoznatiji je hrvatski izvozni proizvod - brod karakteristina visoka uvozna
komponenta i iznimno velika nestabilnost.
Vie od 1/3 uvoza predstavljaju kotlovi, mehaniki strojevi i ureaji, a zatim mineralna goriva
i maziva, kao i cestovna vozila. Ako se usporedi struktura robnog uvoza i izvoza, uoit e se
da Hrvatska vie uvozi tehnoloki naprednije proizvode, nego to ih izvozi.
Slina situacija vai i za najznaajnije izvozne proizvode u robnoj razmjeni RH za 2008.
godinu.
Tablica 3:Najznaajniji izvozni proizvodi za RH u 2008. godini

Rang

Naziv

USD

Udjel

1.

Brodovi

1.478.416.437

10,5

2.

Naftna ulja

1.212.703.552

8,5

423.365.427

3,0

3.

Elektrini transformatori, pretvarai

4.

Naftni plinovi i plinoviti ugljikovodici

5.

Lijekovi

284.884.463

2,0

6.

Drvo obraeno po duini

253.136.906

1,8

7.

Sjedala

229.607.423

1,6

8.

Polimeri etilena

198.599.340

1,4

9.

Gnojiva

185.347.222

1,3

10.

Dijelovi za motorna vozila

178.441.751

1,2

UKUPNO PRIKAZAN IZVOZ

4.861.503.218

UKUPAN IZVOZ

417.000.697

2,9

34,5

14.111.661.923 100,0

Izvor: Dravni zavod za statistiku

I dalje su brodovi najznaajniji hrvatski izvozni proizvod sa 10,5 % od ukupne meunarodne

trgovinske razmjene. Pored brodova, znaajnu ulogu ima i izvoz razliitih naftnih ulja.

10

Ako pogledamo koji su to najznaajniji uvozni proizvodi za 2008. godinu, onda prema
sljedeoj tablici moemo vidjeti da je uglavnom rije o uvozu nafte i osobnih automobila.

Tablica 4: Najznaajniji uvozni proizvodi za RH u 2008. godini

Rang

Naziv

USD

Udjel

1.

Nafta

2.572.020.468

8,4

2.

Osobni automobili

1.621.147.464

5,3

3.

Naftna ulja

1.345.296.371

4,4

4.

Brodovi

730.784.094

2,4

5.

Lijekovi

640.133.013

2,0

6.

Elektrina energija

605.724.093

1,9

7.

Naftni plinovi

563.305.912

1,8

8.

Elektrini aparati

494.274.934

1,6

9.

Toplo valjani proizvodi od eljeza

434.687.031

1,4

10.

Motorna vozila za prijevoz robe

389.034.994

1,3

UKUPNO PRIKAZAN UVOZ

9.396.408.347

30,6

UKUPAN UVOZ

30.728.436.878 100,0

Izvor: Dravni zavod za statistiku

Dananja pozicija Republike Hrvatske u odnosu na EU

Hrvatska je zemlja u razvoju, mala po svojoj zemljopisnoj veliini, politikom znaenju,
veliini trita, proizvodno-tehnolokom i izvoznom potencijalu, utjecaju na formiranje cijena
u svom trinom okruenju itd., to sve uvjetuje da se RH treba selektivno razvijati i
specifino ponaati, slino kao i mnoge male naprednije europske zemlje.
Najznaajnije izvozno trite Hrvatske jest trite EU s vie od 50% udjela u ukupnom
izvozu, a unutar EU to su trita Italije i Njemake. Izvan EU Hrvatskoj su znaajni partneri
Bosna i Hercegovina, a donedavno je to bila i Slovenija (od 2004. Slovenija je lanica EU).
Promatrajui razdoblje od 10 posljednjih godina, moemo uoiti stagnaciju izvoza na trite
EU u apsolutnim iznosima, odnosno relativno smanjenje udjela EU u zemljopisnoj strukturi
od 50% u 1994. na 48% godine 1998. i postupni porast na 53% godine 2002 6. Za razliku od
ostalih tranzicijskih zemalja, Hrvatska je jedina smanjila svoju izvoznu usmjerenost prema
EU.

L. kufli, N.Vlahini-Dizdarevfi: Koliko je hrvatska robna razmjena intra-industrijska?

Ekonomski pregled, 55 (9-10) 727-751 (2004)

11

Kao to se zbog robne strukture uvoza moglo i oekivati, Hrvatska najvie uvozi iz EU (vie
od 60% ukupnoga uvoza), a od ostalih su zemalja vane Slovenija i neke druge bive lanice
CEFTA (Maarska i eka), koje su godine 2004. postale punopravne lanice EU, ime e
trina koncentracija hrvatske vanjske trgovine znatno porasti.
Bitne strateke odrednice hrvatske politike i gospodarskog razvoja su ulanjenje u NATO i
EU, postizanje uvjeta za trinu otvorenost i izvoznu orijentaciju, te realizacija vlastitih
komparativnih prednosti. Na alost, te svoje ciljeve i elje RH jo nije realizirala, niti u
potpunosti pretoila u svoju svakodnevnu praksu. Europska unija je gospodarski i politiki od
posebnog interesa za RH jer je to veliko, bogato i razvijeno trite s kojim RH najvie trguje i
o kojemu najvie ovisi, te stoga to je to prirodno okruenje i odredite hrvatskog
gospodarstva. Zato je od svih dananjih integracija u svijetu za RH najinteresantnija upravo
EU.
Da bi ostvarila cilj ulaska u EU, RH treba zadovoljiti odreene kriterije i standarde koje joj
kao uvjete postavlja EU. Dvije su bitne grupe gospodarskih kriterija koje RH na putu prema
EU mora zadovoljiti, a odnose se na:
kupovnu mo po stanovniku (BDP po stanovniku i stopa rasta BDP) i
gospodarsku snagu zemlje (izvoz u zemlje EU, uvoz iz zemalja EU, kretanje
industrijske proizvodnje, stopa nezaposlenosti i stopa inflacije).
Neki osnovni makroekonomski pokazatelji usporedivosti meu zemljama kandidatima za
ulazak u EU ukazuju da RH ve danas ostvaruje uvjete za ulazak u EU; primjera radi, prema
ostvarenom BDP RH bi bila meu 10 zemalja iz prve grupe kandidata za prijam u EU, prema
stopi inflacije RH bi mogla zauzimati sam vrh rangliste zemalja kandidata za ulazak u EU, a
stopa rasta BDP je u vrhu meu tranzicijskim zemljama. Takoer i ouvanost prirodnog
okolia u RH jo je uvijek respektabilna u odnosu na zemlje EU.
Iako Hrvatska posjeduje relativno obrazovanu populaciju, po indeksu ljudskog razvitka koji
kvantificira obrazovanje, prihod po stanovniku, oekivani ivotni vijek i sl., RH je trenutno
rangirana na nisko 477. mjesto u svijetu i nalazi se iza gotovo svih zemalja u regiji, osim
Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore. Meu uvjetima i kriterijima za ulazak u EU prema
kojima RH takoer zaostaje za zemljama kandidatima za ulazak u EU su, na primjer, najmanji
omjer izvoz/uvoz u odnosu na EU, najvea stopa nezaposlenosti, jo prilino neusklaena
zakonodavna regulativa sa zakonodavstvom EU, visoki trokovi javne potronje i sl.
To sve nas, uz neke nae specifine probleme i ne ba visok politiki rejting, jo uvijek
sputava i ne uvrtava meu zemlje prve grupe kandidata za ulazak u EU.

D. Buka, Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i dananja pozicija Republike Hrvatske, Rad. Zavoda
povij. znan. HAZU Zadru, sv. 46/2004., str. 503512.

12

Ponovno jaanje meunarodne razmjene

Oekivanje gospodarskog poleta i prosperiteta nakon ratnih nevolja, razaranja i siromatine
budi optimizam kod puanstva. Tako je uglavnom bilo poslije svakog rata u svakom dijelu
zemaljske kugle. Taj se zanos treba popratiti i s operativnim mjerama koje jame i
stimulativne poslovne uvjete za poduzea. Uz ar obnove gospodarstva nuan je sustavni
pristup, pa valja upozoriti i na opasnost ponavljanja greaka naih predaka iz prethodnih
poslijeratnih obnova u ovom podneblju. Razlog za sumnjiavost je utoliko jaa to se meu
kreatorima ekonomske politike nalaze i oni to su ve prenijeli na leima, ili barem doivjeli,
jednu obnovu nakon Drugog svjestskog rata, a veina je ekonomista i poslovnih ljudi stasala u
vremenu nedjelotvorne ekonomske koncepcije i tako se navikla na raznolike poteze kreatora
ekonomske politike te mirenje sa suboptimalnim i nestimulativnim stanjem na tritu.
Drastino pogoranje privrednih pokazatelja na poetku devedesetih godina u Hrvatskoj ne bi
se smjelo tumaiti iskljuivo ratnim posljedicama, zaboravljajui strukturne razloge
uvjetovane prethodno desetogodinjim razdobljem estoke gospodarske i svekolike krize i u
Hrvatskoj, iako je razaranje gospodarskih uvjeta najoitije i najizrazitije.
Potrebno je uoiti i obrazloiti opadanje gospodarstvenih aktivnosti, zaposlenosti, ivotnog
standarda i drugih pokazatelja kao nastavak opadanja po krivulji dugoronog parabolinog
trenda iz ranijih godina8. Rat je potencirao negativne tendencije, ali ne bi smio maskirati bit
uzroka nedjelotvornih postojeih najveih poduzea i skromnih postignua u gospodarstvu i
vanjskoj trgovini.
Rast proizvodnje treba biti zasnovan na istraivanju strukture trokova, u kojoj e biti
smanjeni visoki materijalni trokovi, a povean udio rekapitalizacije ili formiranja novog
kapitala, te trinih osobina. postojeih proizvodnji kao temelju za trinu selekciju uvjeta za
razvoj djelotvornih gospodarskih sektora. Preduvjet privredne uinkovitosti je ispravljanje
postojeih trokovnika sve dok se ne eliminira veliki dio dosadanje i stvori znaajne nove,
trokovno usklaenije proizvodnje.
Budui da se u naoj investicijskoj strukturi suvie dugo oituje sustav potcjenjivanja kriterija
trokova, opravdana je pretpostavka da najvei dio postojee proizvodnje oituje trokovnu
neosjetljivost. Besperspektivni pogoni vjerovatno ponegdje u Hrvatskoj rade i dalje. Dio njih
e trite bez dravnih protekcija vjerojatno zatvoriti ili preobraziti i u miru, dok se neke iz
stratekih razloga i politike zaposlenosti moda isplati i podravati i tititi.
U uvjetima nekoordiniranog reguliranja trita postoji opasnost da zbog nesavrene
konkurencije i raznih moguih monopolskih tendencija nestanu s trita perspektivna
poduzea, a preive u osnovi trokovno i tehnoloki besperspektivna.

B. Kovaevi i D. Sabolovi: Stanje i razvojne tendencije vanjskotrgovinske razmjene RH, EKONOMIJA /

ECONOMICS, 2 / IX

13

Rast proizvodnje treba biti zasnovan na saznanjima istraivanja strukture, dispariteta trokova
i cijena, te trinih osobina postojeih proizvodnji, kao temelju za trinu selekciju uvjeta za
razvoj gospodarskih sektora. Preduvjet makroekonomske efikasnosti je ispravljanje postojeih
trokovnika sve dok se ne eliminira veliki dio dosadanje i stvori znaajna nova trokovno
usklaena struktura proizvodnje.

14

Zakljuak

Vanjska trgovina ili meunarodna robna razmjena predstavlja promet roba izmeu zemlje i
inozemstva. Taj ui pojam u meunarodnoj ekonomiji, jednako kao i cjelina ekonomskih
transakcija s inozemstvom ili meunarodna razmjena roba, usluga i kapitala, pokazuje s
koliko je vie ili manje roba, usluga ili kapitala raspolagala nacionalna privreda u odeenom
razdoblju, nego to je sama proizvela.
Meunarodna razmjena svake zemlje u osnovi je odraz prvenstveno unutranjih zbivanja u
privredi, proizvodnje i potronje, ponude i potranje vikova i manjkova trinih dobara u
gospodarstvu otvorenom prema svjetskom tritu. Objektivne materijalne i trokovne trine
okolnosti reguliraju se ekonomskom intervencijom i tako odreuju trini uvjeti za kretanje
roba usluga i kapitala izmeu domaeg i svjetskog trita.
Od pripreme za ulazak u EU i od lanstva u EU RH oekuje brojne pozitivne efekte, npr.
snaan poticaj provoenju unutarnjih politikih i gospodarskih promjena te rastu i razvoju
vlastitog drutva, jaanje konkurentske sposobnosti vlastitog gospodarstva i vlastite politike
pozicije u suvremenom svijetu, bolju vanjskotrgovinsku bilancu, bri rast BDP i ivotnog
standarda svih graana RH itd.
Za razvoj RH osobito je znaajna mogunost da RH s razvijenim zemljama iz EU moe
liberalnije razmjenjivati robu, tehnologiju, kapital, radnu snagu i know-how, ime bi dodatno
osnaila vlastito gospodarstvo i vlastitu bazinu i primijenjenu znanost. Isto je tako za RH
znaajno da se ukljui u meunarodnu ekonomsku razmjenu bez elemenata i mjera
ograniavajue protekcionistike ekonomske politike, a kakvu vode zemlje lanice
gospodarsko-politikih asocijacija prema treim zemljama.

15

Literatura:

L. kufli, J. Ladavac: Analiza vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske po

upanijama, Ekonomski pregled, 52 (7-8) 925-950 (2001)

D. Buka, Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i dananja pozicija

Republike Hrvatske, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 46/2004., str. 503
512.

B. Kovaevi i D. Sabolovi: Stanje i razvojne tendencije vanjskotrgovinske razmjene

RH, EKONOMIJA / ECONOMICS, 2 / IX

L. kufli, N.Vlahini-Dizdarevfi: Koliko je hrvatska robna razmjena intraindustrijska?

Ekonomski pregled, 55 (9-10) 727-751 (2004)

http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm

16