OSOVINE I VRATILA

Pomoni nastavni materijali uz kolegij

"Konstrukcijski elementi I"
Ak. godina 2010./11.
Nositelji kolegija:
Prof. dr. sc. Boidar Krian
Prof. dr. sc. Saa Zelenika

-1-

OSOVINE I VRATILA
Funkcija, optereenja, naprezanja
Osovine su strojni elementi koji na sebi nose strojne dijelove kao to su npr. unice
i kotai. Osovine mogu mirovati dok se dijelovi okreu na njima ili se mogu
okretati zajedno s na njima privrenim dijelovima.

Unice na mirujuoj osovini

Kotai na rotirajuoj osovini

Osovine su optereene poprenim silama FQ koje izazivaju savijanje, a ponekad i

aksijalnom silom Fa koja uzrokuje vlak ili tlak. Smicanje izazvano poprenim
silama se zanemaruje.
Osovine ne prenose okretni moment i snagu pa nisu optereene torzijski.

-2-

Poprene sile

Moment savijanja

Aksijalna sila u zavoju

Vratila su strojni elementi koji se okreu

u i prenose okretni moment i snagu.
snagu Po
obliku su slina osovinama i na sebi najee nose razne strojne elemente koji
takoer slue za prijenos snage - zupanike, remenice, lananike itd.
Dvostupanjski reduktor s parom koninih i parom cilindrinih zupanika te tri
vratila:

-3-

Vratila su najee optereena i savijanjem, a ponekad i aksijalnom silom koja

uzrokuje vlak ili tlak. Smicanje izazvano poprenim silama se zanemaruje.
Vratilo u lananikom prijenosniku:

Vratila mlinskih kola

mlina u Martinovom selu
na Rjeini

-4-

Pregled naprezanja u osovinama i vratilima:

Osovine

Optereenje
Ms uvijek
Fa ponekad
Ms najee

Vratila

Fa ponekad
T uvijek

Naprezanje

s = Ms / W
= s v, tl
v, tl = Fa / A
s = Ms / W
= s v, tl
v, tl = Fa / A
e = 2 + 3 ( 0 t ) 2
t = T / Wp

Posmino naprezanje se zanemaruje. Vlano i tlano naprezanje uzrokovano

aksijalnom silom je takoer najee zanemarivo u usporedbi sa savijanjem.
Rukavci su oni dijelovi osovina i vratila kojima se oslanjaju na klizne ili valjne
leaje ili na nepokretne dijelove. Rukavci koji se nalaze na kraju osovine/vratila se
nazivaju elnim, a ostali unutarnjim.

Osovine i vratila imaju obino dva rukavca, tj. leaja, a dugaka i jae optereena
vratila vie njih, npr. koljenasto vratilo motora.
Osovine i vratila su rijetko jednakog promjera po itavoj duljini. Najee su
stupnjevani, tj. pojedini dijelovi imaju razliite promjere. Vratila mogu biti i
profilirana, tj. olijebljena ili ozubljena.

-5-

Radi smanjenja teine, osovine i vratila mogu biti uplji, s uzdunim provrtom, to
poskupljuje izradu. Pri tome je korist od smanjenja teine vea nego teta od
smanjenja vrstoe i krutosti. Npr. vratilo s promjerom provrta 0,5d je lake 25 %,
a momenti otpora W i Wp se smanjuju samo oko 5 %.
Primjer: uplje vratilo s dva zupanika

Materijal

Materijali osovina i vratila ISO / DIN / HRN:

- Najee: S275JR / St 44-2 / 0451, E295 / St 50-2 / 0545, za vea
optereenja E335 / St 60-2 / 0645.
- Kod veih zahtjeva se koriste elici za poboljanje: C35E / Ck 35 / 1431,
C45E / Ck45 / 1531, 34Cr4 / 34Cr4 / 4130, 41Cr4 / 41Cr4 / 4131,
42CrMo4 / 42CrMo4 / 4732 i sl.
- Za vratila vozila se koriste elici za cementiranje: C15 / C15 / 1220,
16MnCr5 / 16MnCr5 / 4320, 20MnCr5 / 20MnCr5 / 4321, 18CrNi8
/18CrNi8 / 5421 i sl.
- Koljenasta vratila motora s unutarnjim izgaranjem se mogu izraivati i iz
nodularnog lijeva (NL 600) koji ima kuglasti grafit.
elici za cementaciju su potrebni jer je na pojedinim mjestima (npr. na rukavcu u
leaju) potrebno da vratilo ima tvrdu povrinu, dok jezgra vratila ostaje mekana i
ilava. Pri tome se koncentracija naprezanja na povrini mora maksimalno smanjiti
jer su elici visoke vrstoe vrlo osjetljivi na zareze.
Radi utede se vratila mogu izraivati i zavarivanjem iz dva dijela od razliitih
materijala, npr. od jeftinog 0545 i skupog 5421 za zupanike.

-6-

Izrada

Osovine i vratila promjera do 80 mm mogu se dobiti provlaenjem (izvlaenjem)

elinih ipki na hladno, pri emu se postiu tolerancije h8...h11, tako da naknadno
tokarenje vie nije potrebno.
Promjeri do 150 mm izrauju se od elinih ipki okruglog presjeka izvlaenjem
na toplo, valjanjem na toplo ili tokarenjem.
Deblje i sloenije osovine i vratila izrauju se kovanjem, preanjem ili lijevanjem.
Rukavci, prijelazi s manjeg na vei promjer i boni oslonci se prema postavljenim
zahtjevima fino tokare, bruse, poliraju ili tlae.
Preporua se da promjeri osovina/vratila u (mm) budu standardni ili zaokrueni
brojevi. Zavreci vratila promjera do 28 mm izrauju se s tolerancijom j6, od 28 do
50 s k6, a vei s m6. esto su zavreci izraeni kao oljebljeni. Promjeri rukavaca
su odreeni promjerom leaja. Oblik ostalog dijela osovine/vratila je osim
vrstoom i krutou odreen drugim konstrukcijskim zahtjevima, nainom
montae, izmjerama brtvi, uskonika itd.
Osovine i vratila za brzine vrtnje iznad 1500 min1 moraju biti kruta, kruto
uleitena i izbalansirana.

Oblikovanje

Promjenljivo naprezanje pri savijanju izaziva na svim mjestima gdje postoji

koncentracija naprezanja (utori, promjene presjeka, provrti) stalnu opasnost od
loma usljed zamora materijala. Stoga oblikovati treba tako da skretanje silnica zamiljenih linija po kojima se prenosi sila - bude to blae. To e se postii ako na
osovini/vratilu ne bude naglih promjena oblika.
Opasnost od zamornog loma e se smanjiti ako povrinska obrada na mjestima
skretanja sila bude to finija (faktor b1 u formuli za dop din).

-7-

Poveana naprezanja k i k na mjestu koncentracije naprezanja i tok sile kod

povoljnog i nepovoljnog oblikovanja:

Ukoliko na promjenama promjera ne smije biti zaobljenje radi bonog oslanjanja

pojedinih elemenata (valjnog leaja, zupanika itd.), izrauju se ljebovi za izlaz
alata koji takoer smanjuju koncentraciju naprezanja.

-8-

Sile i momenti

Osovine i vratila su nosai na dva ili rjee na vie oslonaca.

- Na osovine djeluju momenti savijanja Ms, a ponekad i aksijalne sile Fa.
- Na vratila djeluju okretni momenti (momenti torzije) T, najee i momenti
savijanja Ms, a ponekad i aksijalne sile Fa.
Optereenja tijekom rada nisu konstantna, nego se mijenjaju, ovisno o radnom i
pogonskom stroju.
Srednje vrijednosti optereenja tijekom rada se nazivaju nazivnima:
MsN = nazivni moment savijanja
TN = nazivni okretni moment (nazivni moment torzije)
Najvei moment savijanja Ms max i najvei okretni moment Tmax se obino javljaju
pri pokretanju ili zaustavljanju stroja i vei su najee za 2...3 puta od nazivnog
momenta savijanja MsN, odnosno nazivnog okretnog momenta TN.
Najvee optereenje pri pokretanju (ili zaustavljanju)

Teq = KATN

TN

Variranje optereenja tijekom pogona

Tmax

Ms eq = KAMsN

MsN

Ms max

Ms

Najvea optereenja Ms max i Tmax izazivaju maksimalna naprezanja koja ne smiju

uzrokovati trajne plastine deformacije.
Veliinama Ms max i Tmax vri se kontrola plastinih deformacija osovina i vratila.
Radni stroj, a ponekad i pogonski stroj (npr. motor s unutarnjim izgaranjem),
proizvode u trajnom pogonu udare pa optereenja variraju. To se uzima u obzir
faktorom primjene KA (u tablici) kojim se mnoe nazivni momenti MsN i TN.

-9-

Tako se dobivaju ekvivalentni jednakovrijedni momenti:

- ekvivalentni moment savijanja: Ms eq = KAMsN
- ekvivalentni okretni moment:

Teq = KATN

Oni e u proraunu rezultirati istom sigurnou protiv oteenja kao i realni

promjenjivi momenti.
Veliinama Ms eq i Teq vri se kontrola zamora materijala osovina i vratila pri
dinamikim optereenjima, kad moe nastupiti zamorni lom.
Ekvivalentni moment savijanja Ms eq se ne smije zamijeniti s ekvivalentnim
momentom M e = M s2 + 0,75 ( 0 T )2 .
Faktor primjene KA (pogonski faktor, faktor udara)

- 10 -

Ukoliko sve sile i momenti savijanja ne djeluju u jednoj ravnini, radi

jednostavnosti prorauna se rastavljaju u komponente u dvije meusobno okomite
ravnine i zatim izraunava njihova rezultanta.
Primjer: vratilo s pogonskim cilindrinim zupanikom s kosim zubima. Sila koja s
gonjenog djeluje na pogonski zupanik rastavlja se u tangencijalnu (obodnu) Ft,
radijalnu Fr i aksijalnu komponentu Fa. Leajevi A i B predstavljaju oslonce u
kojima spomenute komponente izazivaju odgovarajue reakcije.

pogonski
zupanik

gonjeni
zupanik

Reakcije u leajevima se izraunavaju tako da se postavljaju jednadbe ravnotee

sila F = 0 i ravnotee momenata M = 0.
Obodna sila Ft izaziva radijalne reakcije
FAx =

Ft b
l

FBx =

Ft a
l

Radijalna sila Fr izaziva radijalne reakcije

FAy1 =

Fr b
l

FBy1 =

Fr a
l

Aksijalna sila Fa izaziva moment prevrtanja Fa

leajevima

FAy2 = FBy2 =

Fa

d
2

- 11 -

d
i radijalne reakcije u
2

Sile FAy2 i FBy2 su suprotno usmjerene.

Rezultirajue radijalne reakcije u leajima:
FAr =

)2

)2

2
FAx
+ FAy1 FAy 2

2
FBr = FBx
+ FBy1 + FBy2

Aksijalnu silu na zupaniku Fa moe preuzimati samo jedan leaj. Aksijalna

reakcija e biti npr. u leaju A:
FAa = Fa
Nakon odreivanja reakcija u leajevima mogu se proraunati momenti savijanja.

Prirubnica spojke

Sila Ft izaziva najvei moment savijanja Mx.

Sila Fr izaziva najvei moment savijanja My3.
Sila Fa izaziva reakcije FAy2 i FBy2 koje izazivaju momente savijanja
My1 = FAy2a

My2 = FBy2b

Najvei moment savijanja je neposredno uz toku C s desne strane i iznosi

M s = M x2 + M y 2 + M y3

)2

- 12 -

Torzijski moment T (Nm) esto se izraunava iz snage P (W) i brzine vrtnje n (s1),
odnosno kutne brzine (s1):
P
, = 2n

Ekvivalentni moment (koji obuhvaa djelovanje i savijanja i torzije) po hipotezi

najveeg deformacijskog rada neposredno uz toku C s desne strane iznosi
T=

M e = M s2 + 0,75 ( 0 T )2
Ovaj moment treba razlikovati od ekvivalentnog momenta savijanja Ms eq=KAMsN.
Ekvivalentno naprezanje
e =

Me
W

Ekvivalentno naprezanje se moe izraunati i iz pojedinano izraunatih normalnih

naprezanja uslijed savijanja i tangencijalnih naprezanja uslijed torzije.

DIMENZIONIRANJE PREMA KRITERIJU VRSTOE

Priblini proraun

Ovim se proraunom priblino odreuje minimalni potrebni promjer osovine ili

vratila dpr. Budui da oblik osovine ili vratila jo nije poznat i ne mogu se utvrditi
utjecajni faktori (koncentracija naprezanja, povrinska obrada itd.), rauna se s
velikim faktorima sigurnosti S, tj. s malim doputenim naprezanjima.
Kod osovina treba raunati s momentom savijanja Ms = Ms eq , a kod vratila treba
raunati s momentom torzije T = Teq. Dakle, u nastavku se nee pisati indeks eq,
ali se u proraunu trebaju koristiti te realne ekvivalentne vrijednosti.

- 13 -

Osovine
Mjerodavna veliina za proraun osovina je najvei lokalni moment savijanja
Ms (=Ms eq), pri emu se teina osovine zanemaruje.
Naprezanje pri savijanju
s =

Ms
sdop
W

(N/mm2)

Aksijalni moment otpora za puni okrugli presjek

W=

3
d pr

32

Ms

(mm3)

sdop

Slijedi
d pr 3

32 M s
sdop

(mm)

Ako osovina ne rotira (kotai vagoneta i dizalica, unice), uzima se da je

dinamiko optereenje ishodino. Doputeno naprezanje je
sdop =

Rds0
S

S = 3...5

Ako osovina rotira (kotai vagona), uzima se da je dinamiko optereenje

izmjenino. Doputeno naprezanje je
sdop =

Rds 1
S

S = 4...6

Vratila
Mjerodavna veliina za proraun vratila je moment torzije T (=Teq), koji je
praktiki uvijek ishodinog dinamikog karaktera.
1. sluaj: nisu poznate izmjere konstrukcije u kojoj e se vratilo nalaziti
Naprezanje pri torziji
t =

T
tdop
Wt

(N/mm2)

- 14 -

Torzijski moment otpora za puni okrugli presjek

Wt = Wp =

d 3pr
16

T
tdop

(mm3)

Slijedi
d pr 3

16 T
tdop

(mm)

Doputeno naprezanje se rauna u odnosu na ishodinu trajnu dinamiku vrstou:

tdop =

Rdt0
S

Ako se radi o vratilima koja su optereena iskljuivo torzijom - npr. kardansko

vratilo, uzima se faktor sigurnosti S = 4...6.
Ako se radi o vratilima koja e biti optereena i savijanjem - npr. vratila na kojima
su remenice, zupanici i sl., mora se usvojiti vei faktor sigurnosti S = 10...15,
budui da se u ovoj fazi prorauna veliina momenata savijanja jo ne zna pa se ne
moe uzeti u obzir u proraunu.
2. sluaj: poznate su bitne izmjere konstrukcije koje omoguavaju odreivanje
momenta savijanja Ms
Ako su poznate izmjere konstrukcije na temelju kojih se moe odrediti moment
savijanja Ms (=Ms eq), treba izraunati ekvivalentni moment
M e = M s2 + 0,75 ( 0 T )2
i dalje raunati kao za rotirajuu osovinu, ali s Me:
d pr 3

32 M e
,
sdop

sdop =

Rds 1
,
S

S = 4...6

- 15 -

Kontrolni proraun

Nakon to je priblinim proraunom odreen minimalni potrebni promjer osovine

ili vratila dpr, odreuje se stvarni promjer d. Ako su osovina ili vratilo oslabljeni
utorima i slino, to treba uzeti u obzir pa je

Oljebljeno vratilo

dpr

t
Utor za pero

dpr

dpr

d dpr

Utor za uskonik

Zatim se utvruje nain uleitenja i konstruira oblik osovine ili vratila prema
postavljenim zahtjevima. Kontrolni proraun se vri za presjeke za koje se
procjenjuje da su kritini. Kritini su presjeci oni gdje se javljaju najvei momenti
savijanja ili najvei ekvivalentni momenti, odnosno gdje se nalaze koncentratori
naprezanja - promjene promjera, utori i sl.

1, 3 i 4 - kritini presjeci na mjestu promjene promjera (koncentracija naprezanja)

2 - kritini presjek na mjestu najveeg momenta savijanja

- 16 -

Naprezanje pri vlaku/tlaku

v, tl =

Naprezanje pri savijanju

s =

Ms
W

Naprezanje pri torziji

t =

T
Wp

Fa
A

(N/mm2)

(za neokrugle presjeke

t =

T
)
Wt

Vre se sljedee kontrole (temeljene na normi DIN 743):

1. Kontrola plastinih deformacija; plastina deformacija se praktiki javlja
kod naprezanja veih od granice teenja (razvlaenja) Re, odnosno Rp0,2.
Osovine i vratila se ne izrauju od krhkih materijala.
2. Kontrola zamora materijala pri dinamikim optereenjima kad moe
nastupiti zamorni lom.

- 17 -

Aksijalni momenti otpora W, polarni momenti otpora Wp i

torzijski momenti otpora Wt poprenog presjeka
Wp, Wt

Wt

d 3
32

Wt

Wt

Wt

z = broj lijebova

Wt

Wt

- 18 -

d 3
16

Kontrola plastinih deformacija (temeljeno na normi DIN 743)

Kontrola plastinih deformacija se naelno obavlja tako da se rauna koliko

je puta granica teenja Re (ili Rp0,2) vea od najveeg naprezanja.

Ova se kontrola mora vriti za najvea naprezanja koja se mogu javiti kao
posljedica najveih optereenja (Ms max, Tmax i Fa max). Takva su naprezanja rijetka i
uglavnom se pojavljuju pri pokretanju ili zaustavljanju radnog stroja.
Ako je kritini presjek osovine optereen samo savijanjem (s), onda je faktor
sigurnosti protiv plastine deformacije
SP =

Res
s max

Granica teenja pri savijanju

Najvee naprezanje uslijed savijanja

Ako je kritini presjek vratila optereen samo torzijom (t), onda je faktor
sigurnosti protiv plastine deformacije
SP =

Ret
t max

Granica teenja pri torziji

Najvee naprezanje uslijed torzije

Ako je kritini presjek vratila optereen i savijanjem (s) i torzijom (t), onda je
faktor sigurnosti protiv plastine deformacije
SP =

1
2

s max t max

R
R
es et

Osovine i vratila su rijetko znatnije optereeni vlano ili tlano i najee se ta

naprezanja (v,tl max) mogu zanemariti. U sluaju da to zanemarenje nije mogue,
faktor sigurnosti protiv plastine deformacije bio bi
SP =

1
2

s max v, tl max
+ t max

+
Re
Ret
Res

(Re = granica teenja pri vlaku)

s time da bi kod osovina otpao lan s t

savijanjem lan sa s max.

max,

- 19 -

a kod vratila koja nisu optereena

Faktor sigurnosti mora biti SP SPmin = 1,2. Kod nedovoljno pouzdanih svojstava
materijala, mogunosti vee tete i opasnosti za ljude pri havariji, minimalni faktor
sigurnosti SPmin mora biti i vei od 1,2.
Visina stvarne granice teenja Re (odnosno Rp0,2) u odnosu na nazivnu granicu
teenja ReN, koja je odreena za ispitnu epruvetu promjera 16 mm, ovisi o
izmjerama osovine/vratila i uzima se u obzir tehnolokim faktorom Kt:
Za vlak/tlak Re = Kt ReN (N/mm2)
Za savijanje Res = Kt ResN
Za torziju Ret = Kt RetN
Tehnoloki faktor Kt uzima u obzir da se s porastom veliine smanjuju granica
teenja, dinamika vrstoa i tvrdoa koja se moe postii toplinskom obradom.
Faktor Kt se oitava sa slika 1 i 2 ili proraunava po sljedeim izrazima:
Ugljini konstrukcijski elici:

a) Ako se faktor Kt koristi za proraun stvarne vlane vrstoe Rm izvedene

osovine ili vratila (Rm=KtRmN), koristi se linija 1 na slici 1, tj.:
- za D 100 mm : Kt = 1
- za 100 < D 300 mm: Kt = 1 0,23lg (D/100)
- za D > 300 mm: Kt = 0,89

b) Ako se faktor Kt koristi za proraun stvarne granice teenja Re izvedene osovine

ili vratila (Re=KtReN), koristi se linija 2 na slici 1, tj.:
- za D 32 mm : Kt = 1
- za 32 < D 300 mm: Kt = 1 0,26lg (D/32)
- za D > 300 mm: Kt = 0,75

elici za nitriranje:
- za D 100 mm : Kt = 1
- za 100 < D 300 mm: Kt = 1 0,23lg (D/100)
- za D > 300 mm: Kt = 0,89

elici za poboljanje:
- za D 16 mm : Kt = 1
- za 16 < D 300 mm: Kt = 1 0,26lg (D/16)
- za D > 300 mm: Kt = 0,67
- 20 -

elici za cementaciju:

Tehnoloki faktor Kt

Tehnoloki faktor Kt

- za D 11 mm : Kt = 1
- za 11 < D 300 mm: Kt = 1 0,41lg (D/11)
- za D > 300 mm: Kt = 0,41

- 21 -

Nazivna granica teenja ReN (odnosno Rp0,2N) epruvete promjera 16 mm dana je u

tablici s mehanikim karakteristikama materijala za osovine/vratila:

- 22 -

Kontrola zamora materijala (temeljeno na normi DIN 743)

Odreivanje amplitude trajne dinamike vrstoe RdA

(u knjizi B. Krian: "Osnove prorauna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata" oznaka je Ra)

Re
Rd1N
Rd1K

RdA

45

Izvedeni konstrukcijski element

Epruveta

Crtkana linija u Smithovom dijagramu se odnosi na epruvetu (indeks N), a puna na

izvedeni element odreenog oblika, izmjera i obrade (indeks K). Za srednje
naprezanje m = 0 ( = 1) je amplituda dinamike vrstoe RdA = Rd1K. Budui da
se dijagram prema vrhu suava, RdA e biti to manji to je srednje naprezanje m
vee. Smanjenje RdA se uzima u obzir s faktorom koji je odreen na temelju
pribline konstrukcije Smithovog dijagrama pomou Rd1 i Rm. Dakle, faktor
(psi) definira granice Smithovog dijagrama, tj. njegovo suavanje prema vrhu. Isto
vrijedi, naravno, i za tangencijalna naprezanja .

- 23 -

Za savijanje (normalno naprezanje) je =

Za torziju (tangencijalno naprezanje) je

Rds 1K
2 Rm Rds 1K

Rdt 1K
2 Rm Rdt 1K

Rds1K = trajna izmjenina dinamika vrstoa ve oblikovanog elementa pri

savijanju (N/mm2)
Rdt1K = trajna izmjenina dinamika vrstoa ve oblikovanog elementa pri torziji
Rm = Kt RmN = stvarna vlana vrstoa izvedene osovine ili vratila
Kt = tehnoloki faktor za proraun stvarne vlane vrstoe (iz dijagrama ili
formule)
RmN = vlana vrstoa epruvete promjera 16 mm (iz tablice)
Na temelju Smithovih dijagrama danih u knjizi Roloff/Matek: "Maschinenelemente" (2000.),
mogu se usvojiti pribline i vee vrijednosti faktora i , ime se proraun pojednostavnjuje i
nalazi se na strani sigurnosti: za savijanje 0,35 i za torziju 0,19.

S kojom amplitudom dinamike vrstoe RdA treba raunati, ovisi o tome da li e

pri porastu optereenja ostati nepromijenjeno srednje naprezanje m (m) ili faktor
asimetrije naprezanja
=

min

, odnosno = min
max
max

()

a (a)
a (a)
min

(min)

max

(max)

(m)
t

- 24 -

Jednostavno optereenje
Ovakav je sluaj kad na osovinu djeluje (samo) moment savijanja Ms ili na vratilo
djeluje samo moment torzije T.
Variranje naprezanja tijekom pogona treba uzeti u obzir faktorom primjene KA i
zapravo raunati odmah s optereenjima Ms eq , odnosno Teq.
a) Srednje naprezanje je konstantno: sm = konst., odnosno tm = konst.
Ovakav sluaj se npr. javlja kod mirujue osovine unice.
Smithov dijagram:

Amplituda dinamike vrstoe za izvedeni element pri savijanju, odnosno torziji,

bit e
RdsA = Rds1K sm
RdtA = Rdt1K tm

(N/mm2)

- 25 -

b) Faktor asimetrije naprezanja = konst.

Ovakav sluaj se npr. javlja kod vratila reduktora. Smithov dijagram:

ta, Rdt

RdtA

RdtAN
RdtAN

ta

Rdt1N
Rdt1K

RdtA

Ret

ta

tm

Amplituda dinamike vrstoe je za takvo vratilo pri torziji

RdtA =

Rdt 1K

1 + tm
ta

(N/mm2)

a za savijanje osovine s = konst. bi bilo

RdsA =

Rds 1K

1 + sm
sa

- 26 -

Sloeno optereenje
Vratila su najee podvrgnuta sloenom optereenju, tj. i momentu savijanja Ms i
momentu torzije T.
Variranje naprezanja tijekom pogona treba uzeti u obzir faktorom primjene KA i
zapravo raunati odmah s vrijednostima Ms eq i Teq.
Potrebno je izraunati srednja ekvivalentna naprezanja kojima se uzima u obzir
ukupni utjecaj normalnih i tangencijalnih naprezanja koja istodobno djeluju:
2
2
em = sm
+ 3 tm

em =

em
3

S ovim srednjim ekvivalentnim naprezanjima se zatim proraunavaju amplitude

dinamike vrstoe RdsA i RdtA:
a) Srednje naprezanje je konstantno: sm = konst., odnosno tm = konst.
RdsA = Rds1K em
RdtA = Rdt1K em

(N/mm2)

b) Faktor asimetrije naprezanja = konst.

RdsA =

RdtA =

Rds 1K

1 + em
sa

(N/mm2)

Rdt 1K

1 + em
ta

- 27 -

Odreivanje faktora sigurnosti SD

Kod kontrole zamora materijala se naelno rauna koliko puta je amplituda
dinamike vrstoe RdA iz Smithovog dijagrama vea od amplitude naprezanja sa ,
odnosno ta.
Amplituda
naprezanja

Amplituda
dinamike
vrstoe

Amplituda
dinamike
vrstoe

RdtAN

tm

ta

ta

Rdt1N
Rdt1K

RdtAN

Amplituda
naprezanja

RdtA

Ret

RdtA

ta, Rdt

Variranje naprezanja tijekom pogona treba uzeti u obzir faktorom primjene KA i

naprezanja proraunavati s vrijednostima Ms eq , odnosno Teq.
- 28 -

Ako je kritini presjek osovine dinamiki optereen samo savijanjem s amplitudom

naprezanja sa, onda je faktor sigurnosti protiv zamora materijala
SD =

RdsA
sa

Ako je kritini presjek vratila dinamiki optereen samo torzijom s amplitudom

naprezanja ta, onda je sigurnost protiv zamora materijala
SD =

RdtA
ta

Ako je kritini presjek vratila optereen i savijanjem i torzijom s amplitudama

naprezanja sa i ta, onda je sigurnost protiv zamora materijala
SD =

1
2

sa ta

R
R
dsA dtA

Mora biti SD SDmin = 1,2. Kod nedovoljno pouzdanih svojstava materijala,

mogunosti vee tete i opasnosti za ljude pri havariji, minimalni faktor sigurnosti
SDmin treba biti vei od 1,2.
Osovine i vratila mogu biti optereeni i vlano/tlano, ali se to najee moe
zanemariti pa ni u ovom proraunu nije uzeto u obzir.
Odreivanje trajne izmjenine dinamike vrstoe
ve oblikovanog elementa Rds1K i Rdt1K
Dosada je bilo objanjeno kako se moe izraunati amplituda dinamike vrstoe
za savijanje RdsA i torziju RdtA iz trajne izmjenine dinamike vrstoe ve
oblikovanog elementa pri savijanju Rds1K i pri torziji Rdt1K .
Te trajne izmjenine vrstoe ve oblikovanog elementa se izraunavaju pomou
sljedeih izraza:

- 29 -

Za savijanje Rds 1K =

K t Rds 1N
K

Rdt 1K =

K t Rdt 1N
K

Za torziju

(N/mm2)

Kt = tehnoloki faktor za proraun stvarne vlane vrstoe (dijagram)

Rds-1N i Rdt-1N = trajne izmjenine dinamike vrstoe za epruvetu promjera 16 mm
- iz tablice
K i K = konstrukcijski faktori za normalno i tangencijalno naprezanje

Odreivanje konstrukcijskih faktora K i K

Ovi faktori uzimaju u obzir koncentraciju naprezanja (k), veliinu komada (Kg),
hrapavost povrine (K0) i utjecaj ojaanja povrinskog sloja, npr. samarenjem
(KV).
Za savijanje

1
1
1
K = ks +
K g K 0
KV

Za torziju

1
1
1
K = kt +
K g K 0
KV

Efektivni faktori koncentracije naprezanja za savijanje ks i torziju kt za najee

oblike koncentratora naprezanja mogu se nai u sljedeim dijagramima, a u
ovisnosti o vlanoj vrstoi materijala izvedene osovine ili vratila
Rm = Kt RmN

gdje su: Kt = tehnoloki faktor za proraun vlane vrstoe (dijagram) i

RmN = vlana vrstoa epruvete (tablica).

- 30 -

- 31 -

- 32 -

Kg je geometrijski faktor veliine :

Za savijanje i torziju:
- za d 7,5 mm: Kg= 1
- za 7,5 < d < 150 mm:
K g = 1 0,2

lg(d / 7,5)
lg 20

- za d 150 mm: Kg= 0,8

Na mjestima promjene promjera osovine/vratila, u proraun treba uzeti manji

promjer.
Faktor Kg odgovara faktoru b2 u formuli za doputeno naprezanje pri dinamikom
optereenju.
K0 je faktor utjecaja hrapavosti povrine. Kod savijanja (normalno naprezanje) se
rauna s K0 (dijagram, prva formula u dijagramu) . Kod torzije (tangencijalno
naprezanje) se najprije odredi K0 , a zatim po drugoj formuli K0 .

- 33 -

Faktor K0 odgovara faktoru b1 u formuli za doputeno naprezanje pri dinamikom

optereenju.

Faktor ojaanja povrinskog sloja KV:

Karbonitriranje (cijaniranje)

- 34 -

KONTROLNI PRORAUN OSOVINA I VRATILA

Dijagram toka za pomo pri proraunu SP:
Kt za odreivanje Re

ReN, ResN, RetN

Ms max, Tmax, Fa max

(iz dijagrama ili formula)

(iz tablice)

Re, Res, Ret

s max, t max, v, tl

SP 1,2

Dijagram toka za pomo pri proraunu SD:

Kt za odreivanje Rm

RmN

(iz dijagrama ili formule)

(iz tablice)

Rm

K, K

Rds1N, Rdt1N

(iz formula, dijagrama i tablica)

(iz tablice)

Rds1K, Rdt1K

Ms eq, Teq
,

Jednostavno optereenje:
samo Ms ili samo T

sa, ta

Sloeno optereenje:
Ms i T

em, em

RdsA, RdtA

SD 1,2
- 35 -

Samo za = konst.

sm, tm

DIMENZIONIRANJE PREMA KRITERIJU KRUTOSTI

Dimenzije dobivene na temelju kriterija vrstoe esto su premale da bi osovina ili

vratilo pri savijanju i torziji bili dovoljno kruti za postizanje dobre funkcionalnosti.
Takav je npr. sluaj kod alatnih strojeva (progib), kod vratila zupanikih
prijenosnika (progib), dugih transmisijskih vratila (kut uvijanja) itd.
Progibi kod savijanja ovise o modulu elastinosti E, a kut uvijanja kod torzije o
modulu smicanja G. Stoga se te deformacije ne mogu smanjiti vrim elicima
koji imaju iste module E i G, nego samo veim momentima tromosti I i Ip
poprenog presjeka nosaa ili promjenom konstrukcije.
Progib osovina i vratila

Ako je promjer osovine ili vratila konstantne vrijednosti, progib f se moe

izraunati pomou formula za progib greda iz nauke o vrstoi. Ako je promjer
promjenljiv, proraun progiba je sloeniji i treba koristiti odgovarajue formule iz
literature o konstrukcijskim elementima.
Doputene vrijednosti progiba:
- kod grubih pogona (transmisijska vratila, poljoprivredni strojevi):
fmax 0,5 mm / m duljine
- u opem strojarstvu:
fmax 0,3 mm / m duljine
- kod alatnih strojeva, zupanika: fmax 0,2 mm / m duljine
- kod elektromotora se preporua da progib bude manji od 1/10 zranosti
izmeu statora i rotora.
Kut nagiba u osloncu treba priblino biti:
1. 0,001 rad kod dugakih kliznih leajeva
2. 0,002 rad kod kratkih kliznih leajeva i valjnih leajeva
- 36 -

Priblino se moe uzeti da razmak izmeu leajeva prema uvjetu najveeg progiba
treba biti
l 316 d

l (mm), d (mm)

a prema uvjetu najveeg kuta nagiba u osloncu 0,001 rad

l 108 3 d 2

l (mm), d (mm)

Preveliki progibi vratila zupanika dovode do nepravilnog zahvata zubi zupanika

pa se oni oteuju, a mogu je i lom zuba. U kliznim se pak leajevima mogu
otetiti blazinice zbog velikih rubnih pritisaka, osim ako je leaj
samopodeavajui.
Brodska propelerska vratila, koljenasta vratila motora, vratila generatora i sl.
proraunavaju se i prema propisima klasifikacijskih drutava - Hrvatski registar
brodova, Lloyd's Register, Bureau Veritas, Det Norske Veritas itd.)

Kut uvijanja vratila

T l
G Ip

(rad)

d 4
Za puni okrugli presjek je I p =
i
32
=

32 T l
Gd

tj.

- 37 -

d
4

32 T

G
l dop

Dozvoljen je kut uvijanja 0,25...0,5 po metru duljine vratila. Kod kardanskih

vratila automobila se doputa i do 2/m.

= 0,25o / m = 4,36 10 3 rad/m i G = 0,811011 N/m2

Uz uvjet
l dop
dobiva se potreban promjer vratila
d 0,013 4 T

d (mm), T (Nm)

Kod veih kuteva uvijanja vratilo poinje djelovati kao opruga, prilikom
deformacije akumulira rad i moe doi do vibracija. Mala krutost vratila daje i
malu kritinu brzinu vrtnje pri kojoj dolazi do rezonancije.
Kut uvijanja je vaan kod dugakih vratila, npr. transmisijskih vratila te vratila za
pogon kotaa dizalice i pogon make dizalice.

Pri pokretanju e se pogonski moment sa zupanika preko kratkog dijela vratila

duljine l1 brzo prenijeti do lijevog kotaa i on e poeti rotirati. U tom trenutku e
desni kota jo uvijek stajati, budui da e se znatno vie uvijati desni dio vratila
znatno vee duljine l2. Javit e se tendencija zakoavanja vratila.

- 38 -

KRITINA BRZINA VRTNJE

Fleksijska kritina brzina vrtnje

Osovine i vratila, zajedno s masama koje su na njima smjetene, predstavljaju

fleksijske (savojne) opruge. Djelovanjem neke vanjske sile poet e te mase
vibrirati frekvencijom vlastitih titraja.
Budui da se stvarne izmjere, u granicama doputenih odstupanja, razlikuju od
nazivnih, stvarni poloaj teita T nee se poklapati potpuno s teoretskim. Stoga se
prilikom rotacije osovina i vratila mogu javiti periodini impulsi centrifugalne sile.
Frekvencija ovih impulsa e biti jednaka brzini vrtnje. Ako se brzina vrtnje poklopi
s frekvencijom vlastitih titraja sustava, nastat e rezonancija. Amplitude titraja y e
se izrazito poveati pri emu moe doi i do loma.

e = odstupanje teita od osi (mm)

y = progib izazvan centrifugalnom silom (mm)
f = progib u mirovanju u horizontalnom poloaju uslijed vlastite teine G
osovine/vratila i masa na njima (mm)
Progibi koji su nastali djelovanjem radijalnih sila na vratilo kod zupanika,
remenica i sl., ne uzimaju se u obzir budui da sile djeluju uvijek u istoj ravnini i
ne rezultiraju dodatnim centrifugalnim silama.
Koeficijent krutosti
C=

Fc G
=
y
f

(N/mm)

- 39 -

Centrifugalna sila
y=

Slijedi

Fc = mr2 = m(y + e) 2 = Cy

me2
C m

/: m2

y=

C
m 2

U sluaju da kutna brzina dosegne kritinu vrijednost =

C
C
, tj. 2 = ,
m
m

nazivnik bi bio jednak nuli i progib y beskonano velik. Dolo bi do rezonancije i

teoretski bi nastupio lom osovine/vratila. Ipak, zbog raznih priguenja u materijalu,
zglobovima i sl., progib ne dostie veoma velike vrijednosti.
Kritina kutna brzina

k =

C
=
m

G
f
=
G
g

g
9807 99
=
=
f
f
f

k (s1), f (mm), g (mm/s2)

Kritina brzina vrtnje

nk =

30
950
k

nk (min1), f (mm)

- 40 -

Kritina brzina vrtnje ipak ovisi i o nainu uleitenja, to se uzima u obzir

faktorom naina uleitenja K:

nk = K

950
f

Vratilo (ili osovina) se okree

K=1

Osovina je nepokretna
K = 1,3

Vratilo (ili osovina) s konzolno

uleitenim dijelom K = 0,9

Veliina kritine brzine ne ovisi o tome da li su osovina ili vratilo horizontalni,

kosi ili vertikalni.
Dugake i tanke osovine i vratila imaju niu, a kratke i debele osovine i vratila viu
kritinu brzinu vrtnje. esto se zbog sloenosti konstrukcije nk ne moe raunski
tono odrediti pa se odreuje eksperimentalno.
Radna brzina vrtnje n osovina i vratila u strojevima ne smije biti blizu kritine
brzine vrtnje nk. Strojevi trebaju raditi u podrezonantnom podruju n < 0,8nk, ili
nadrezonantnom podruju n > 1,2nk. Najee sistem radi u podrezonantnom
podruju pa je poeljno da nk bude to vii. To se postie:
- malim razmakom leaja kako bi progib f bio manji,
- balansiranjem sistema kako bi se smanjilo djelovanje centrifugalne sile i
- minimiziranjem teine kako bi progib f bio manji.
Ako sistem radi u nadrezonantnom podruju, pri putanju stroja u rad i pri
zaustavljanju podruje kritine brzine treba brzo prijei.

- 41 -

Torzijska kritina brzina vrtnje

Vratilo s masama na njemu je i torzijska opruga. Ako je torzijski moment

promjenljiv, mijenja se i kut uvijanja i moe doi do torzijskih vibracija i
rezonancije kod torzijske kritine brzine vrtnje nkt. Ovakva se opasnost javlja kod
klipnih motora, tj. kod motornih vozila, a naroito kod sporohodnih brodskih
dizelskih motora. Radi spreavanja torzijskih vibracija se najee ugrauju
elastine spojke ili posebni priguivai torzijskih vibracija.

- 42 -

PRIMJER 1: VRATILO OPTEREENO TORZIJSKIM MOMENTOM

Zadatak:
Vratilo izraeno iz elika E295 (0545) optereeno je nazivnim torzijskim
momentom TN = 80 Nm. Savijanja nema. Dinamiko optereenje je ishodinog
karaktera ( = 0). Faktor pri porastu optereenja ostaje konstantan. Pri pokretanju
se oekuju snani udari do Tmax = 2,5TN, dok se u radu oekuju jaki udari KA 2. Vratilo je izraeno tokarenjem s prosjenom visinom neravnina
Rz 12,5 m. Povrinski sloj nije dodatno ojaan. Kritini presjek 1-1 je na mjestu
utora za pero.
Treba izvesti:
a) Kontrolu plastinih deformacija
b) Kontrolu zamora materijala

- 43 -

PRIMJER 2: VRATILO OPTEREENO TORZIJOM I SAVIJANJEM

Rukavac vratila izraenog od elika za poboljanje C45E (1531), optereen je

statikim (konstantnim) nazivnim torzijskim momentom TN = 2300 Nm i
izmjeninim nazivnim momentom savijanja MsN = 1600 Nm. Pri promjenama
optereenja srednje naprezanje pri savijanju ostaje konstantno: sm = 0 = konst.
Faktor primjene KA = 1,5. Kako nisu zadana optereenja pri pokretanju, moe se
raunati da su od nazivnih vrijednosti takoer vea za veliinu KA, tj. 1,5 puta.
Prijelazni dio rukavca (presjek 1-1) izveden je s hrapavou Rz 6,3 m.
Povrinski sloj nije dodatno ojaan.
Treba izvesti:
a) Kontrolu plastinih deformacija
b) Kontrolu zamora materijala

- 44 -

PRIMJER 3: VRATILO OPTEREENO TORZIJOM I SAVIJANJEM

Pogonsko vratilo zupastog reduktora prenosi nazivnu snagu PN = 20 kW pri brzini

vrtnje n = 1460 min1. Vratilo je izraeno od ugljinog konstrukcijskog elika
E295 (0545). Pri pokretanju i zaustavljanju se javljaju kratkotrajna vrna
optereenja koja su 2,5 puta vea od nazivnih. U trajnom pogonu uz = konst.
vratilo je optereeno promjenljivim optereenjem uz faktor primjene KA = 1,5.
Vratilo je izraeno tokarenjem s prosjenom visinom neravnina Rz 12,5 m.
Povrinski sloj nije dodatno ojaan. Kritini presjek 1-1 je na mjestu utora za pero,
kritini presjek 2-2 pokraj oslonca A. Polumjer zaobljenja u presjeku 2-2 je
R = 1,5 mm. Reakcija u leaju A je FA = 3500 N.
Kritini presjek 1-1 je optereen samo torzijski jer je spoj s pogonskim strojem
izveden pomou elastine spojke. Torzijski moment je ishodinog dinamikog
karaktera (t = 0). Kritini presjek 2-2 je optereen savijanjem i torzijom. Moment
savijanja je izmjeninog dinamikog karaktera (s = 1).
Za oba kritina presjeka treba izvesti:
a) Kontrolu plastinih deformacija
b) Kontrolu zamora materijala

- 45 -