SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

PEDICIJA
TEMA
FORMIRANJE CIJENA U PEDICIJI

STUDENT:
Dejan Oklij 161/10

MENTOR:
Dr Mile Mileki, doc

FEBRUAR 2014.

SADRAJ

1 Uvod..........................................................................................................................- 2 2 Formiranje cijena u pediciji.....................................................................................- 4 3 Formiranje cijene u drumskom transportu................................................................- 5 4 Formiranje cijena u eljeznikom transportu............................................................- 7 4.1 Unutranje (lokalne) cijene................................................................................- 8 4.2 Meunarodne cijene...........................................................................................- 9 5 Formiranje cijena u pomorskom transportu............................................................- 10 5.1 Vozarine u slobodnom brodarstvu....................................................................- 10 5.2 Vozarine u linijskom brodarstvu......................................................................- 12 6 Zakljuak................................................................................................................- 13 7 Literatura.................................................................................................................- 14 -

.
1

1 Uvod

pedicija je logistika delatnost vezana za projektovanje, organizaciju,

planiranje i realizaciju robnih tokova, tokova uvoza i izvoza kao i procesa otpreme i
isporuke robe od poiljaoca do primaoca. pediter kao arhitekta logistikog lanca i
savremeni logistiki provajder ima za cilj da prui kompletnu i kvalitetnu logistiku
uslugu po najpovoljnijim uslovima za korisnika i minimalnim trokovima izrade
pediterskog posla. pediterski posao je multidisciplinaran jer zahteva poznavanje
disciplina iz razliitih privrednih grana i to:ekonomije, spoljne trgovine, prava,
bankarstva,
tehnologije,

osiguranja,
organizacije

menadzmenta,
i

carinskog

poznavanje

svih

poslovanja,
vidova

marketinga,
saobraaja.

pediciju moemo opisati kao skup specifinih funkcija, poslova, operacija,

vetina i pravila koja delotvorno omoguuju otpremu, dopremu i prevoz materijalnih
dobara svim prevoznim sredstvima, svim prevoznim putevima, u konvencionalnom,
kombinovanom i multimodalnom transportu. Meunarodna pedicija se odnosi na
skup specifinih funkcija, poslova, operacija i pravila koja delotvorno omoguuju
otpremu robe iz vlastite u strane drave, dopreme robe iz stranih u vlastitu dravu i
prevoz robe izmeu stranih drava preko vlastite drave. pediterski posao je vrlo
odgovoran, zahteva angaovanje strunih kadrova, kako bi svaka ideja u cilju
realizacije logistike usluge bila uspena.
Osnovni cilj seminarskog rada je formiranje cijena u pediciji, koje se moze
bazirati na jednom od sledea dva naina:
-trinim pristupom ( podrazumjeva marketing istaivanje cijena na logistikom
tritu i na bazi rezultata istraivanja formiraju se konkurentne cijene usluga.
-trokovni pristup (zasniva se na kalkulaciji trokova gdje se cijene formiraju po
principu trokovi plus.
Pri formiranju cijena logistikih usluga, neophodne je ispuniti sledee ciljeve:
-pokriti trokove i ostvariti zaradu,
-ostvariti i odrati eljeno uee,
-odgovoriti na izazove konkurencije,
-postii ekonomsku snagu i trini uticaj.

2 Formiranje cijena u pediciji

Cijene transportnih i pediterskih usluga mogu se formirati na dva

karakteristina naina:
1. slobodnom pogodbom dogovorno ili prema posebnom ugovoru izmeu
transportnog preduzea i korisnika usluge;
2. propisivanjem jedininih prevoznih cijena u obliku tarifa.
Formiranje cijena transporta putem slobodne pogodbe primenjuju se po pravilu
u neredovnom transportu u svim saobraajnim granama. U pojedinim granama
saobraaja ovakav organizacioni oblik prevoza je dominirajui, kao to je sluaj za
prevozom robe u drumskom saobraaju a zatim i kod prevoza rasutih I tenih tereta
u pomorskom saobraaju (slobodna plovidba). U svim vidovima transporta pojavljuje
se neredovan saobraaj, koji podrazumjeva unajmljivanje (arterovanje) transportnih
sredstava (aviona, brodova, vozova) od strane korisnika, za obavljanje odreenih
prevoza. To unajmljivanje se vri za odreeno vreme (Time Charter), ili za
konkretan prevoz. U jednom i u drugom sluaju cijena se ugovara izmeu
transportera i korisnika.
U redovnom (liniskom) saobraaju, koji podrazumjeva obavljanje prevoza po
unapred utvrenim redovima vonje (plovidbe, leta) prevozne cijene odreuju se
putem tarifa. Ovakav oblik organizovanja saobraaja karakteristian je za eleznicu,
kako kod prevoza robe tako i kod prevoza putnika, zatim za linijske vazdune,
pomorske i rene prevoze roba. Znaajno prisustvo ovakvog odreivanja cijena u
transportu vodi ka tome da se termini tarife i prevozne cijene koriste kao sinonimi.
Meutim, tarife imaju i neto ire znaenje. Pod tarifama se naime podrazumeva
sistematski izraeni, prema zakonskim propisima objavljeni skup svih odredaba
mjerodavnih za prevozni ugovor, prevoznih cijena i sporednih pristojbi, kojima se
prevoz regulie podjednako za svakoga, ko ispuni u njemu navedene uslove. Ova
definicija tarifa koju je dao Josip Cugumus u knjizi Osnovne eleznike tarife je
opte prihvaena.

3 Formiranje cijene u drumskom transportu

meunarodnom

drumskom

transportu

bilo

je

pokuaja

donoenja

jedinstvenih tarifa, ali se nije uspjelo. Nakon 1992. godine Europska unija uvela je
mogunost biranja prevoznika, nakon plaene tarife. Temelj za utvrivanje cijena
prijevoza su opti uslovi poslovanja javnog prijevoza tereta u domaem i
meunarodnom drumskom transportu.
Drumski prevoznici donose minimalne tarife, javno ih objavljuju i dostupne su
svima pod jednakim uslovima. Za meunarodni promet poslovno udruenje takoe
donosi minimalnu tarifu kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija prijevoznika, a
stvarnu cijenu prijevoza dogovaraju i utvruju stranke meusobno. .
Prevoznina u drumskom transportu rauna se na sljedee naine:

cijena prevoza tereta klasinim vozilima za unutranji promet,

cijena prevoza klasinim vozilima za meunarodni promet,
cijena prevoza tereta u lokalnom prometu do 50 km ,
cijena prevoza zbirnih poiljki u unutranjem transportu izraen u km,
cijena prijevoza zbrinih poiljki u meunarodnom transportu izraen u EUR-

ima,
cijena autodana, vozila izvan rada.
Cijena vonje praznog vozila se naplauje najmanje 1/3 cijene punog vozila na
istoj relaciji, uz suglasnost korisnika usluge prevoza.
Kada govorimo o drumskom transportu, cjene utvruju transportna preduzea
ili udruenja. Ne postoje jedinstvene tarife za drumski transport u meunarodnom
saobraaju, a uglavnom ni na nacionalnom. Drumske tarife obuhvataju:
-opte odredbe,
-klasifikaciju robe,
-daljinar,
-tablice vozarinskih stavova.

Za usluge drumskog transporta na kraim distancama do 50 km, cijena se

uglavnom obraunava u odnosu na vrijeme, a na veim rastojanjima cijena je u
funkciji teine robe i udaljenosti, tj novana jedinica/tkm.
Cijena mogu biti izraene u odnosu na:
-teinu robe,
-transportno sredstvo,
-zapremina i
-vrijeme angaovanih sredstava.

Slika 1. Teglja i poluprikolica sa kontenerom

4 Formiranje cijena u eljeznikom transportu

S obzirom na nain raunanja prevoznine, eljeznike cijene mogu biti tonske

(prevoznina se za odreenu relaciju izraunava primjenom odrgovarajueg tonskog
stavka, zavisno o raunskoj masi poiljke) ili vagonska (prevoznina se za odreenu
relaciju izraunava prema vrsti upotrebljenog vagona, neovisno o masi poiljke). Na
prevoz robe u privatnim vagonima primjenjuju se pripadajui koeficjenti umanjenja,
koji su odreeni tarifom.
U smislu prijevoza primjene tarife razlikuju se sljedee vrste prevoza:

prevoz robe u unutranjeem transportu,

prevoz robe u meunarodnom transportu,
prevoz robe u uvozu i izvozu,
prevoz provoznih poiljki.
Cijene u eljeznikom transportu se razlikuju na unutranji i meunarodni

trasport. Pod unutranjim prometom smatra se prevoz robe od izvora do cilja preko
podruja Bosne i Hercegovine. Pod meunarodnim prometom smatra se prevoz
poiljaka iz Bosne i Hercegovine prema drugim zemljama, iz drugih drava prema
BiH ili sami prolaz preko teritorija BiH prema drugim zemljama. Transport se ne mora
nuno odvijati samo eljeznikim putem, moe se odvijati dio puta nekim drugim
oblikom prometa.

4.1 Unutranje (lokalne) cijene

Lokalne cijene primjenjuju se na prevozu robe u unutranjem eljeznikom

transportu. Sastoji se od:
1. Optih ili reglemetarnih odredbi (opti tarifni propisi), kojima se reguliu
meusobna prava i obveze eljeznice kao prevoznika i korisnika prevoza,
vrste prevoza, zatim uslovi pod kojima se roba moe preuzeti na prevoz, rok
isporuke, dodatci na prevozninu, rokovi za preuzimanje poiljke, reklamacije,
nain pakiranja, postupak u sluaju gubitka ili oteenja poiljke kao i druga
pitanja.
2. Daljinar kojima se odreuju tarifne udaljenosti na eljeznikoj mrei jedne
drave, a moe biti kontruiran po abecednom sastavu kojem su eljeznike
postaje u jednoj dravi razvrstane po abecednom redu, isto tako postoji
zemljopisno-pruni sastav konstrukcije daljinara u kojem su eljeznike
postaje na jednoj pruzi razvrstane skladno udaljenostima od poetne do
zavrne i obrnuto. U abecednom daljinaru navode se sledei podaci: popis
eljeznikih postaja abecednim redom, namjena eljeznike postave (putniki
ili teretni) radno vrijeme postaje, ureaji i postrojenja kojima eljeznika
postaja raspolae za prihvat i ukrcaj tereta i drugi podatci.
3. Klasifkacija robe skladno kojoj se roba razvrstava prema tzv. Briselskoj
nomenklaturi, tako da je razvrstana po odreenim prirodnim i fizikalnom
kemijskim svostvima odnosno namjeni robe, roba se razvrstava u glave kao
npr. ive ivotinje i mesne preraevine, dalje su u jednoj glavi razvrstava u
odeljke npr. stoka, perad, ribe Sastavni dio klasifikacije robe je i abecedni
popis svih roba s njihovom kodnom oznakom kako bi se lake nalazile u
samoj klasifikaciji tj. odredili kojoj glavi i odjeljku pripada.
4. Tarifnih tablica kojima se odreuju tarifni stavci i cijene prevoza za odreenu
koliinu robe kvantifikovano jedinicom mjere za masu. U tarifnim tablicama
poiljke se dijele na komadne i vagonske.

4.2 Meunarodne cijene

Primjenjuju se na prevoz robe u meunarodnom eljeznikom prometu.
Podijeljene su na:
1. opte meunarodne cijene koje donosi Meunarodna eljeznika unija
UIC i vrijede za sve prevoze i vrste roba koje nisu predmet prevoza po tzv.
povlatenim tarifama kao to su luke, tranzitne, savezne i izuzetne. Po
konstrukciji identine su unutranjim tarifama osim to su cijene izraene u
EUR-ima.
2. savezne cijen koje se donose na temelju sporazuma pojedinih eljeznikih
uprava kojima se regulie meunarodni eljezniki transport na njihovim
prugama, u skladu s odredbama CIM-A (konvencija o meunarodnom
eljeznikom transportu).
3. luke cijene spadaju u kateogoriju povlatenih cijena jer se putem niih
tarifnih stavova stimulira tranzit odnosno uvoz i izvoz preko odreene luke.
4. tranzitne cijene takoe su povlatene cijene. Kod donoenja tranzitnih
cijena nacionalne eljeznike uprave vode rauna o konkurenciji
alternativnih prometnih pravac kroz druge zemlje, te stoga povoljnijim
prevoznim stavcima privlae teret za provoz preko svojih pruga.
5. izuzetne cijene koriste se samo u izuzetnim situacijama kao to su
elementarne nepogode, potresi, koje su zahvatile odreeno podruje na
koje je potrebno u kratkom vremenu dopremiti velike koliine robe kao
pomo ili velike koliine graevinskog i drugog materijala za sanaciju
nastalih teta.

Slika 2. eljezniki vagon s kontenerom

5 Formiranje cijena u pomorskom transportu

U pomorskom transportu cijene se promatraju kroz vrste plovidbe koj se dijele

na: slobodnu i linijsku plovidbu. Cijene postoje samo na linijskoj plovidbi, dok se kod
slobodne plovidbe cijene transporta formiraju kroz zakup brodskog prostora. Cjene
slobodnog prijevoza zavise o ponudi i potranji brodskog prostora.

5.1 Vozarine u slobodnom brodarstvu

Trite slobodnog brodarstva je najkonkurentniji tip trita, pa se i vozarine

formiraju prema trinim zakonitostima u odnosu ponude i potranje. Razlikuje se
vie posebnih trita brodskog prostora (po tipovima i kapacitetima brodova, po
vrstama tereta, po pravcima prometa) posebne karakteristike u odreivanju
vozarina razlikuju se :
vozarine za putovanje broda,
vozarine za vremensko koritenje broda,
zakupnine za vremensko koritenje golog broda.
Vozarine za putovanje (voyage freights)
- najobiniji i najbolji pokazatelj trine dinamike,
- donju granicu oscilacije odreuje interes i odluka brodara.
Pomorski brodar koji prodaje brodski prostor na putovanje kod definisanja
vozarina uzima u obzir nekoliko razlika vozarina (koje djeluju na razvojnu i poslovnu
politiku):
vozarine koje potiu nastavak poslovanja,
vozarine koje potiu diversifikaciju poslovanja,
vozarine koje prisiljavaju na povlaenje dijela brodskih kapaciteta,
vozarine koje prisiljavaju na povlaenje kapitala.
Obino se razlikuju tri osnovne razlike vozarina:
1. poticajne za nastavak poslovanja,
2. poticajne za raspremu,
3. poticajne za povlaenje kapitala iz morskog brodarstva.
9

U brodarskom ugovoru na vrijeme vozarinski stav odreuje se u odreenoj

valuti po odreenoj vozarinskoj jedinici (obino $ ili , teina ili prostor).
Redovno se ugovara brod u punom teinskom kapacitetu (puna nosivost).
Puna nosivost za prevoz tereta je promjenjiva veliina korisna nosivost rauna se
za svako zakljueno putovanje.
KORISNA NOSIVOST = TEORIJSKA UKUPNA NOSIVOST
Brod-ono to brod mora nositi (gorivo, voda, hrana, oprema, potroni materijal).
Interes brodara to vea korisna nosivost (nosivost na koju se plaa
vozarina), ali nikad ne smije biti na tetu sigurnosti plovidbe razlika izmeu
administracije i kapetana broda ugovara se srednja nepotpuno utvrena koliina
tereta.
Za visinu vozarina vaan je i nain utvrivanja (mjerenja) prevezene koliine
tereta i koliine tereta koja e se obraunati. Razlikuje se ukrcana i iskrcana koliina
tereta:
- Obino se iskrcana koliina tereta uzima kao osnova obrauna vozarine
- Ukrcana koliina tereta oznaava se u teretnici.

10

5.2 Vozarine u linijskom brodarstvu

Na visinu vozarine djeluje:

odnos ponude i potranje,
poveanje trokova poslovanja.
Trite linijskog brodarstva je zatvoreni tip trita (monopol na strani ponude brodovi) vei utjecaj (kroz konferencije) na poveanje vozarina.
Vozarinski stavovi razraeni su u obliku tarifa (tarifni vozarinski stavovi za jedinicu
pomorske prevozne usluge).
Razlikuje se dva tipa linijskih tarifa:
1. grupna robna tarifa (class tariff),
2. pojedinana robna tarifa (commodity tariff).
Konferencijske tarife dijele se na (posebni sluajevi):
tano utvrene i otvorene vozarinske stavove (fixed and open rates) [tramperi],
tarife s dvojnim vozarinskim stavovima (dual rates tariff) [SAD].
-Izraunavanje i izraavanje vozarinskih stavova u linijskim tarifama:
1. Vozarinski stav po teini W (weight) metrika tona (1000 kg) ili duga tona (1016
kg) ili amerika kratka tona (907 kg),
2. Vozarinski stav po prostoru M (measurement) m3 ili prostorna tona (40 stopa
kubinih),
3. Alternativni vozarinski stav po teini ili po prostoru W/M po izboru brodara,
4. u postotku od vrijednosti robe za vrijedne terete,
5. trojaki vozarinski stav po teini, po prostoru ili u postotku,
6. vozarinski stav po glavi ili po komadu tereta (npr. stoka ili automobili),
7. vozarinski stav za velike predmete prema posebnom dogovoru (as per
agreement).
Ciljevi koji se postiu odreivanjem tarifa:
- smanjenje ili uklanjanje konkurencije meu linijskim brodarima,
- vozarinski stavovi da budu vei od graninih trokova,
- postizanje maksimalne uspjenosti i rentabilnosti poslovanja u dugom roku.

11

6 Zakljuak

-Pri formiranju cijena logistikih usluga, neophodne je ispuniti sledee ciljeve:

-pokriti trokove i ostvariti zaradu,
-ostvariti i odrati eljeno uee,
-odgovoriti na izazove konkurencije,
-postii ekonomsku snagu i trini uticaj.
-Cijene transportnih i pediterskih usluga mogu se formirati na dva
karakteristina naina:
1. slobodnom pogodbom dogovorno ili prema posebnom ugovoru izmeu
transportnog preduzea i korisnika usluge;
2. propisivanjem jedininih prevoznih cijena u obliku tarifa.
-Kada govorimo o drumskom transportu, cjene utvruju transportna preduzea
ili udruenja. Ne postoje jedinstvene tarife za drumski transport u meunarodnom
saobraaju, a uglavnom ni na nacionalnom.
-Drumske tarife obuhvataju:
-opte odredbe,
-klasifikaciju robe,
-daljinar,
-tablice vozarinskih stavova.
-Cijene u eljeznikom transportu se razlikuju na unutranji i vanjski promet.
Pod unutranjim prometom smatra se prevoz robe od izvora do cilja preko
podruja Bosne i Hercegovine. Pod meunarodnim prometom smatra se prevoz
poiljaka iz Bosne i Hercegovine prema drugim zemljama, iz drugih drava prema
BiH ili sami prolaz preko teritorija BiH prema drugim zemljama.

7 Literatura

1. M.Kilibarda; Saobraajni fakultet-Odsek za logistiku

2. edomir I.,Ratko S.,Mario .; pedicija i logistiki procesi
3. www.bs.wikipedia.org
12

4. http://www.scribd.com/doc/45889756/34/%C5%A0pediterske-tarife

13