Matematika2 ETF AuditorneVjezbe

Matematika 2
Elvis Barakovic, Edis Mekic

3. ozujka 2015.
Poglavlje 1
Nizovi i redovi.
1.1
Grani
cna vrijednost niza.
Primjer 1.1. Izracunati sljedece limese:

3n2 2n + 5
4n2 n + 3
(a) lim
(b)
lim
n+
n+ 2n3 n2 + 1
4n2 n 6

2
2
2n
1 3n
(c) lim
2
.
n+ 2n + 3
3n + 1
Rjesenje. (a) Dati limes je oblika

, pa ga racunamo tako sto podijelimo i
brojnik i nazivnik sa najvecim stepenom od n.

3n2 2n + 5
lim
= lim
n+ 4n2 n 6
n+
3n2
n2
4n2
n2
2n
n2
n
n2
5
n2
6
n2
3
= lim
n+ 4
2
n
1
n
5
n2
6
n2
ako iskoristimo poznati limes

1
= 0,
n n
lim
dobijamo da je
3n2 2n + 5
3
= .
2
n+ 4n n 6
4
(b) Istim razmatranjem kao u (a) imamo
lim
4n2 n + 3
lim
= lim
n+ 2n3 n2 + 1
n+
4n2
n3
2n3
n3
n
n3
n2
n3
+
+
3
n3
1
n3
= lim
n+
4
n
n12 + n33
= 0.
2 n1 + n13
(c)
lim
n+
2n2
1 3n2
2n + 3 3n2 + 1
=
=
=
=
2n2 (3n2 + 1) (1 3n2 )(2n + 3)

lim
n+
(2n + 3)(3n2 + 1)
3 2n + 11n2 + 6n3 + 6n4
lim
n+
3 + 2n + 9n2 + 6n3
2
3
4
+ 11n
+ 6n
+ 6n
n34 2n
n4
n4
n4
n4
lim
2
3
3
n+
+ 2n
+ 9n
+ 6n
n4
n4
n4
n4
+.
n2 5n + 6 n
(a) lim
n+

(c) lim n n2 10n

n+

4n4 + 2 2n2
(e) lim
n+

n2 + n n
n+

(d) lim
2n + 3 n 1
n+

q
(f ) lim
n+ n n
(b) lim
n+
Rjesenje. (a)
lim
n+
n2 5n + 6 n
n2 5n + 6 + n
lim
n+
1
n2 5n + 6 + n
n2 5n + 6 n2
= lim
n+
n2 5n + 6 + n
5n + 6
:n
= lim
2
n+
n 5n + 6 + n : n
5 + n6
= lim q
n+
n2 5n+6
+1
n2

2
n 5n + 6 n =
5
= .
2
(b)
lim
n+
n2 + n n
n2 + n + n
lim
n+
1
n2 + n + n
n2 + n n2
= lim
n+
n2 + n + n
n
:n
= lim
n+
n2 + n + n : n
1
1
= lim q
= lim q
n+
n+
n2 +n
1 + n1 + 1
+1
n2

n2 + n n =
1
.
2
(c)
n2 10n n + n2 10n
lim
n+
1
n + n2 10n
n2 n2 + 10n
= lim
n+ n +
n2 10n
10n
:n
= lim
n+ n +
n2 10n : n
10
10
q
q
= lim
= lim
2
n+
n+
1 + 1 10
1 + n 10n
n
n2

lim n n2 10n =
n+
10
= 5.
2
(d)
lim
n+
2n + 3
n1
=
=
=
=
=
2n + 3 n 1
lim
n+
1
2n + 3 (n 1)
lim
n+
2n + 3 + n 1
n+4
lim
n+
2n + 3 + n 1
1 + n4
q
lim q
n+
2n+3
+ n1
n2
n2
1
= +.
0
3
2n + 3 + n 1
2n + 3 + n 1
:n
:n
(e)
lim
n+
4n4 + 2 2n2
4n4 + 2 2n2
4n4 + 2 + 2n2
= lim
n+
1
4n4 + 2 + 2n2
4n4 + 2 4n4
= lim
n+
4n4 + 2 + 2n2
2
: n2
= lim
n+
4n4 + 2 + 2n2 : n2
=
=
lim q
n+
2
n2
4n4
n4
2
n4
+2
0
= 0.
4
(f)
p
n+ n n
lim
n+
1
n+ nn
= lim p
n+
n+ n+ n
n
= lim p
n+
n+ n+ n
q

lim
n+ n n
=
n+
n
n
lim q
n+
n
+ nn
n
n+
n+
n+
n+
n
n
: n
: n
1
1
= .
2
1+0+1

(n + 2)! (n 1)!
(a) lim
n+
(n + 3)!
3n+1 + 4n+1
n+
3n + 4n
(b) lim
Rjesenje. (a) Iskoristimo li osobine faktorijela dati limes mozemo zapisati u

sljedecem obliku
(n + 2)! (n 1)!
(n 1)![(n + 2)(n + 1)n 1]
= lim
,
n+
n+ (n + 3)(n + 2)(n + 1)n(n 1)!
(n + 3)!
lim
nakon skracivanja dobijamo

(n + 2)(n + 1)n 1
= 0.
n+ (n + 3)(n + 2)(n + 1)n
lim
(b)
lim
n+
n+1
+4
3n + 4n
jer je
4n+1
n+1
= lim
n+
4n

+1
= 4 lim
n+
+1
3n+1
4n+1
3n
4n
n+1
3
lim
=0 i
n+ 4
k=1
n3
1 + 12 + 212 +
(e) lim
n+ 1 + 1 + 12 +
3
3
n+
1
23
1
33
+ ... +
+ ... +
= 4,
n
3
lim
= 0.
n+ 4

2
(a) lim 2 (1 + 2 + 3 + ... + n)
n+ n
n
X
k (k + 1)
(c) lim

3 n+1
+1
4

3 n
+1
4
n2 + n + 1
n+ 1 + 3 + 5 + ... + 2n 1
(b) lim
(d) lim
n+
1
2n
1
3n
n
Y
k2 + k 2
k=2
k(k + 1)
Rjesenje. (a) Iskoristimo li poznatu formulu

n
X
k = 1 + 2 + 3 + ... + n =
k=1
n(n + 1)
2
imamo
2
(1 + 2 + 3 + ... + n) =
n+ n2
2 n(n + 1)
n+ n2
2
2
1+
n + n : n2
= lim
= lim
2
2
n+
n+
n
:n
1
= 1.
lim
lim
(b) Iskoristimo li poznatu formulu

n
X
k=1
(2k 1) = 1 + 3 + 5 + ... + 2n 1 = n2
5
1
n
imamo
n2 + n + 1
=
n+ 1 + 3 + 5 + ... + 2n 1
n2 + n + 1 : n2
n+
n2
: n2
1
1
1 + n + n2
= lim
n+
1
= 1.
lim
lim
(c) Vrijedi
lim
n+
n
X
k=1
k (k + 1)
n3
lim
n+
n
X
k2 +
k=1
n
X
k=1
n3
n(n+1)(2n+1)
6
lim
n+
n3
2
n(n+1)
2
2n + 6n + 4 : n2
= lim
n+
6n2
: n2
2
1
=
= .
6
3
Pri cemu smo koristili poznate formule
n
X
n(n + 1)(2n + 1)
k =
6
k=1
2
n
X
k=
k=1
n(n + 1)
.
2
(d) Faktorizacijom brojnika i raspisivanjem clanova niza dobijamo

L =
=
lim
n+
n
Y
k2 + k 2
k=2
k(k + 1)
= lim
n+
n
Y
(k 1)(k + 2)
k=2
k(k + 1)
(n 2) (n + 1) (n 1) (n + 2)
14 25 36
...
.
n+ 2 3 3 4 4 5
(n 1) n
n (n + 1)
lim
Nakon skracivanja imamo
1n+2
1
= .
n+ 3
n
3
L = lim
(e) Niz
1 1 1
1
, 2 , 3 , ..., n
2 2 2
2
1
predstavlja geometriski niz ciji je kolicnik q = , pa vrijedi
2

1
1
qn 1
1
2n
Sn = a1
= 1
= 2
1 .
q1
2n
1
2
1,
Takode je
1 1 1
1
, 2 , 3 , ..., n
3 3 3
3
1
geometrijski niz ciji je kolicnik q = , pa vrijedi
3

1
1
1
3
3n
Sn = 1
=
1 .
2
3n
1
3
1,
Dati limes sada se moze izracunati kao

1 + 12 +
lim
n+ 1 + 1 +
3
jer je
1
22
1
32
+
+
1
23
1
33
+ ... +
+ ... +
1
=0
n+ 2n
1
2n
1
3n
lim
2
= lim
3
n+

2
1
2n
1
3n
4
= 3,
1
= 0.
n+ 3n
lim
Primjer 1.5. Izracunati sljedece limese

n
2
n2
3
2n + 1
(a) lim 1 +
(b) lim
n+
n+ 2n2 + 3
n
2
2n
n +n+1
(c) lim
(d) lim n[ln(n + 3) ln n]
n+ n2 n + 1
n+
2
2
(e) lim 3n [ln(n + 5n + 4) ln(n 3n + 7)]
n+
Rjesenje. Za izracunavanje datih limesa koristimo poznati rezultat

n
1
lim 1 +
= e.
n+
n
(a) Vrijedi
lim
n+
3
1+
n
n
lim
lim
n+
n+
lim
en+
1+
1+
1
n
3
1
n
3
n
n3 n3 n
3n
n = e3 .
(b) Vrijedi
lim
n+
2n2 + 1
2n2 + 3
n2

n2
2n2 + 1
= lim 1 + 2
1
n+
2n + 3

n2
2
= lim 1 + 2
n+
2n + 3
2 +3
! 2n2
2
n2
2n2 +3
1
= lim 1 + 2n2 +3
n+
2n2
lim
= en+ 2n2 + 3 = e1 .
(c) Vrijedi
lim
n+
n2 + n + 1
n2 n + 1
2n
2n
n2 + n + 1
= lim 1 + 2
1
n+
n n+1

2n
2n
= lim 1 + 2
n+
n n+1
! n2 n+1
2 2n 2n
2n
n n+1
1
= lim 1 + n2 n+1

n+
2n
4n2
lim 2
= en+ n n + 1 = e4 .
(d) Koristeci osobine logaritamske funkcije dati limes mozemo zapisati

n
n+3
n+3
lim n[ln(n + 3) ln n] = lim n ln
= lim ln
=
n+
n+
n+
n
n

n+3
n
n
n+3
= ln lim
= ln lim 1 +
1
n+
n+
n

n

n 3 n
3
1 3 n
= ln lim 1 +
= ln lim 1 + n
n+
n+
n
3
3n
lim
= ln en+ n = ln e3 = 3 ln e = 3.
n
(e) Koristeci osobine logaritamske funkcije dati limes mozemo zapisati

2
3n
n + 5n + 4
2
2
lim 3n [ln(n + 5n + 4) ln(n 3n + 7)] = lim ln
=
n+
n+
n2 3n + 7
8
= ln lim
n+
n2 + 5n + 4
n2 3n + 7
3n
3n

n2 + 5n + 4
= ln lim 1 + 2
1
n+
n 3n + 7

3n
8n 3
= ln lim 1 + 2
n+
n 3n + 7
3n+7
! n28n3
28n3 3n
n 3n+7
1
= ln lim 1 + n2 3n+7
n+
8n3
24n2 9n
lim 2
= ln en+ n 3n + 7 = ln e24 = 24 ln e = 24.
Teorem 1.1. Svaki monoton i ogranicen niz je konvergentan.

U ovoj teoremi treba razlikovati dva slucaja:
1. Ako je niz monotono rastuci, onda zahtijevamo ogranicenost odozgo.
2. Ako je niz monotono opadajuci, onda zahtijevamo ogranicenost odozdo.
Primjer 1.6. Ispitati konvergenciju nizova ciji je opsti clan:
n
(a) xn = n (a > 1)
a

1
1
1
1
... 1 n
(b) an = 1
2
4
2
n
Rjesenje. (a) Ispitajmo monotonost niza xn = n (a > 1). Posmatrajmo
a
razliku dva uzastopna clana niza
xn+1 xn =
n+1
n
n + 1 an
n(a 1) 1
=
=
,
an+1
an
an+1
an+1
kako je an+1 > 0, a R i n(a 1) 1 > 0, a > 1, to je

xn+1 xn =
n(a 1) 1
< 0,
an+1
pa je dati niz monotono opadajuci.

n
Za proizvoljno n N je xn = n > 0, pa je dati niz ogranicen odozdo. Prema
a
teoremi 1.1 dati niz konvergentan, tj. lim xn = x0 . Pustimo li u izrazu
n+
xn+1
n+1
n+1
=
xn+1 =
xn
xn
an
na
9
x0
da n tezi u beskonacnost imali bi da vrijedi x0 =
, a zbog a > 1 ovo je
a
moguce samo ako je x0 = 0, pa je
n
= 0,
n+ an
lim xn = lim
n+
a > 1.
(b) Ispitajmo monotonost datog niza. Posmatrajmo kolicnik dva uzastopna

clana niza tj.

1
1
1
1
1
1
... 1 n 1 n+1
an+1
2
4
2
2

=
1
1
1
an
1
1
... 1 n
2
4
2

1
=
1 n+1 < 1,
2
1
odakle slijedi da je dati niz monotono opadajuci. Kako je n < 1 to je
2

1
1 n > 0 (n N), pa je i an > 0 (n N). Sada na osnovu teoreme
2
1.1 dati niz je konvergentan.
Teorem 1.2 (Teorem o lopovu i dva policajca). Neka su (xn ) i (yn ) nizovi
za koje vrijedi:
1.
lim xn = lim yn = A
n+
n+
2. za skoro svako n N je xn zn yn .
Tada i niz (zn ) ima granicnu vrijednost i vrijedi lim zn = A
n+
Primjer 1.7. Ispitati konvergenciju nizova ciji je opsti clan:
ln(1 + n)
(a) zn =
(b) zn = n 2n + 3n
2
1+n
1
+ n12 +2 + ... + n12 +n
n2 +1
(c) zn = 1
+ 3 n13 +2 + ... + 3 n13 +n

3 3
n +1
Rjesenje. (a) Matematickom indukcijom pokazuje se da vrijedi ln(1+n) < n.
Koristeci ovu cinjenicu imamo,
0
ln(1 + n)
n
n
1
2 = .
2
2
1+n
1+n
n
n
10
1
Ako oznacimo sa xn = 0, yn = , onda su uslovi teoreme 1.2 ispunjeni, pa
n
zakljucujemo da je
lim xn = lim yn = 0 = lim zn .
n+
n+
n+
Dakle, dati niz je konvergentan i

lim zn = 0.
n+
(b) Kako vazi

3n 2n + 3n 3n + 3n = 2 3n ,
to je
n
n
2n + 3n 2 3n = 3 2.
Oznacimo sa xn = 3 i yn = 3 n 2, tada je
1
n
lim xn = 3,
lim yn = lim 3 2 = 3 lim 2 n = 3 20 = 3.
n+
3n = 3
n+
n+
n+
Dakle, vrijedi
lim xn = lim yn = 3,
n+
n+
pa na osnovu teoreme 1.2 dati niz je konvergentan i vrijedi
lim zn = lim n 2n + 3n = 3.
n+
n+
(c) Kako vazi
n
1
1
1
n
+
+ ... +
n2 + n
n2 + 1
n2 + 2
n2 + n
n2 + 1
n
1
1
1
n

+
+ ... +

3
3
3
3
n3 + n
n3 + 1
n3 + 2
n3 + n
n3 + 1
Sada iz (1.1) i (1.2) slijedi
n
n
2
+n
n +1
zn
,
n
n
3
3
n3 + 1
n3 + n
n2
sto nakon skracivanja daje
3
3
n3 + 1
n3 + n
zn
.
n2 + n
n2 + 1
11
(1.1)
(1.2)
Parcijalnim korjenovanjem dobijamo

q
q
n 3 1 + n13
n3 1+
q
zn q
1
n 1+ n
n 1+
1
n2
1
n2
to jest,
q
3
1 + n13
1 + n12
q
zn q
.
1 + n1
1 + n12
q
q
1
3
3
1 + n3
1 + n12
Obiljezimo sa xn = q
i yn = q
, te kako je
1 + n1
1 + n12
3
1+
lim xn = lim q
n+
n+
1+
3
1
n3
1
n
q
3
=1 i
lim yn = lim q
n+
n+
1+
1
n2
1+
1
n2
= 1,
to prema teoremu 1.2 zakljucujemo da je dati niz konvergentan i da je

lim zn = 1.
n+
Teorem 1.3 (Stolzova teorema). Neka su dati nizovi (xn ) i (yn ) i neka su
zadovoljeni uslovi:
1.
lim yn = +.
n+
2. Niz (yn ) je monotono rastuci, tj. yn+1 > yn za skoro svako n.

xn+1 xn
.
n+ yn+1 yn
3. Postoji konacna ili beskonacna granicna vrijednost lim

xn
i vazi jednakost
n+ yn
Tada postoji i lim
xn
xn+1 xn
= lim
.
n+ yn
n+ yn+1 yn
lim

n
1 + 22 + 32 + ... + n2
(a) lim n
(b) lim
n+ 3
n+
n3
12
Rjesenje. (a) Oznacimo sa xn = n i sa yn = 3n . Jasno je da vrijedi lim 3n =

n+
+, osim toga je i 3n+1 > 3n , tj. niz (yn ) je monotono rastuci. Kako je
xn+1 xn
n+1n
1
= lim n+1
= lim
= 0,
n
n+ yn+1 yn
n+ 3
n+ 2 3n
3
lim
dakle ispunjeni su uslovi Stolzove teoreme pa vrijedi

n
xn+1 xn
xn
= lim n = lim
= 0.
n+ 3
n+ yn+1 yn
n+ yn
lim
(b) Primjenom matematicke indukcije imamo:

1 + 22 + 32 + ... + n2
lim
= lim
n+
n+
n3
n(n+1)(2n+1)
6
n3
1
n(n + 1)(2n + 1)
lim
.
6 n+
n3
Oznacimo sa xn = n(n + 1)(2n + 1) yn = n3 , ocigledno je lim yn = + i

n
yn+1 > yn , dakle niz yn je monotono rastuci. Kako je
1
xn+1 xn
1
(n + 1)(6n + 6)
1 6
1
lim
=
lim
= = .
2
6 n+ yn+1 yn
6 n+ 3n + 3n + 1
6 3
3
Odakle, primjenom teoreme 1.3 slijedi
1
1 + 22 + 32 + ... + n2
= .
3
n+
n
3
lim
1.2
Brojni redovi.
Primjer 1.9. Ispitati konvergenciju reda
+
X
n=1
1
n(n + 1)
Rjesenje. Opsti clan datog reda mozemo zapisati sa

1
1
1
=
n(n + 1)
n n+1
pa je n ta parcijalna suma jednaka

n
X
1
1
1
Sn =
= 1
.
k
k
+
1
n
+
1
k=1
13
Odavde sada imamo da je

lim Sn = 1,
n+
pa dati red konvergira i vrijedi

+
X
n=1
1
= 1.
n(n + 1)
+
X

( n + 2 2 n + 1 + n)
n=1
Rjesenje. U ovom slucaju n ta parcijalna suma je

Sn =
n
X
k=1
k + 2 2 k + 1 + k = 1 2 + n + 2 n + 1.
Odavde sada imamo da je

lim Sn = 1
n+
2,
pa dati red konvergira i vrijedi

+
X
( n + 2 2 n + 1 + n) = 1 2.
n=1
+ 3
X
n
n=1
3n
Rjesenje.
xn+1
n+ xn
lim
(n + 1)3
3
3n+1 = lim (n + 1) = 1 < 1,
= lim
n+
n+ 3 n3
n3
3
n
3
pa na osnovu DAlambertovog kriterija polazni red je konvergentan.
14
+
X
n=1
n!
n2 2n
Rjesenje.
xn+1
n+ xn
lim
(n + 1)!
n2
(n + 1)2 2n+1
= lim
= lim
= + > 1,
n!
n+
n+ (n + 1) 2
n2 2n
pa na osnovu DAlambertovog kriterija polazni red je divergentan.
n2
+
X
n
n+1
n=1
Rjesenje.
lim
n+
xn = lim
n+
s
n
n
n+1
n2
= e1 =
1
<1
e
pa na osnovu Cauchyjevog korijenog kriterija zakljucujemo da je dati red

konvergentan.
+
X
(2n 1)!!
n=1
(2n)!!
2n + 1
Rjesenje.
xn+1
n+ xn
lim
(2n + 1)!!
(2n + 2)!!
= lim
n+ (2n 1)!!
(2n)!!
1
(2n + 1)2
2n + 3
= lim
= 1,
n+ (2n + 2)(2n + 3)
1
2n + 1
pa na osnovu DAlambertovog kriterija ne mozemo utvrditi da li dati red

konvergira ili divergira. Primijenimo sada Raabeov kriterij

(2n + 2)(2n + 3)
3
xn
lim n
1 = lim n
1 = > 1,
2
n+
n+
xn+1
(2n + 1)
2
pa na osnovu Raabeovog kriterija zakljucujemo da je dati red konvergentan.
15
+
X
(1)n+1
n=1
Rjesenje. Niz (xn )nN =
xn+1
xn
1
2n 1
2n 1
, je monotono opadajuci jer vrijedi
nN
1
2n 1
2
= 2n + 1 =
=1
1.
1
2n + 1
2n + 1
2n 1
Kako jos vrijedi
1
= 0,
n+
n+ 2n 1
to na osnovu Leibnitzov kriterija dati red je konvergentan.
lim xn = lim
1.3
Funkcionalni redovi.
+
X
(1)n
, x (0, +).
x + 2n
n=1
Rjesenje. Niz (xn )nN =
1
x + 2n
, je monotono opadajuci jer vrijedi
nN
1
n
xn+1
x + 2n
x + 2n 2 2n
2n
= x+2 2 =
=
=
1
1,
1
xn
x + 2n 2
x + 2n 2
x + 2n
x + 2n
za x (0, +). Kako jos vrijedi
lim xn = lim
n+
n+
1
= 0,
x + 2n
za x (0, +). To na osnovu Leibnitzov kriterija dati red je konvergentan

za x (0, +).
+
X
n=1
16
x2
, x (, +).
1 + n4 x2
Rjesenje. Primjenom Raabeovog kriterija dobijamo

xn
(n + 1)4 x2 n4 x2
4x2
lim n
1 = lim n
= 2 = 4 > 1,
n+
n+
xn+1
1 + n4 x2
x
pa zakljucujemo da dati red konvergira za x (, +).
+
X
n=1
Rjesenje.
lim
xn+1
=
xn
lim
2n+1 sin
2n sin
x
, |x| A.
3n
3n+1
x
2n sin n
3
x
x sin 3n 3
x
x
3 3n
sin n
3 3 = 2 lim
3 3n
= 2 lim
x
x
n
n
sin n
sin n
x
3
3
x
n
3
3n
x
n
2
= 2 lim 3 x3 = < 1
n
3
3n
pa na osnovu DAlambertovog kriterija polazni red je konvergentan za |x|
A.
1.4
Stepeni redovi.
Primjer 1.19. Odrediti poluprecnik konvergencije reda
+ n
X
x
n=1
Rjesenje. Poluprecnik konvergencijedatog reda je

R=
an+1 =
lim
n+ an
lim
1
(n+1)!
1
n+
n!
odnosno dati red kovergira za svako x R.

17
1
1
lim
n+ n + 1
n!
= +,
+
X
n=1

R=
n! xn .
1
1
=
= 0,
an+1 =
(n + 1)!
lim (n + 1)
lim
n+
lim
n+ an
n+
n!
odnosno dati red divergira za svako x R\{0}.
+ n
X
3 + 2n
n=1

R=
1
lim
n+
an
=
lim
n+
1
r
n
3n
+
n
2n
xn .
1
= ,
3
1
odnosno dati red konvergira za |x| < .
3
Primjer 1.22. Odrediti interval konvergencije reda
+
X
n=1
Rjesenje.
4n
n
.
x2n

n+1

n+1 2n+2
n + 1 1
xn+1

4
x
= lim
lim
= lim 2 = 2 < 1,
n
n+
n+ xn
n+ 4x n
4x
4n x2n
odnosno dati red konvergira za

1
1
1

4x2 < 1 x , 2 2 , + .
Ispitajmo konvergenciju na krajevima ovog intervala.

1
Za x = dobijamo brojni red
2
+
X
n=1
n
4n
1

2
2n =
18
+
X
n=1
n,
a ovaj red je divergentan.

1
Za x = dobijamo brojni red
2
+
X
n=1
X
n
n,
2n =
1
n=1
4n
2
i ovaj red je divergentan.

1
1
Dakle, interval konvergencije pocetnog reda je x , , + .
2
2

x
x2
x3
1
+
+ 2
+ 3
+ ...
2 32 3 2 3 2
xn1
, pa imamo
3n1 2

xn

x

xn+1
3n 2

lim
= lim n1 = lim < 1,

n+
n+ x
n+ 3
xn

n1
3
2
Rjesenje. Opsti clan datog reda je xn =
|x| < 3 3 < x < 3 x (3, 3).

Za x = 3 dobijamo brojni red
+
X
(3)n1
n=1
3n1
+
X
1
(1)n1 ,
2
n=1
a ovaj red je divergentan.

+
+
X
X
(3)n1
1
=
,
n1
3
2 n=1 2
n=1
i ovaj red je divergentan.

Dakle, interval konvergencije pocetnog reda je x (3, 3).
19

2x + 1 (2x + 1)2 (2x + 1)3
+
+
+ ...
1
4
7
Rjesenje. Opsti clan datog reda je xn =
(2x + 1)n
, pa imamo
3n 2

(2x + 1)n+1

xn+1
3n + 1
= lim
= lim |2x + 1| 3n 2 = |2x + 1| < 1,
lim
n

n+
n+
xn
3n + 1
(2x + 1) n+
3n 2
|2x + 1| < 1 1 < 2x + 1 < 1 x (4, 0).

+
X
n=1
1
,
3n 2
a ovaj red je divergentan na osnovu Raabeovog kriterija.

+
X
(7)n
,
3n 2
n=1
i ovaj red je divergentan na osnovu Leibnitzovog kriterija.

Dakle, interval konvergencije pocetnog reda je x (4, 0).
1.5
Taylorov i Maclaurinov red
Primjer 1.25. Funkciju f (x) =
1
razviti u Taylorov red u okolini tacke 3.
x
1
1
Rjesenje. Prvi izvod funkcije f (x) =
je f (x) = 2 , a drugi f (x) =
x
x
2
. Matematickom indukcijom zakljucujemo da je nti izvod date funkcije
x3
20
f (n) (x) =
f (x) =
(1)n n!
. Pa je Taylorov red funkcije f (x)
xn+1
f (3)
f (3)
f (n) (3)
1
= f (3) +
(x 3) +
(x 3)2 + ... +
(x 3)n + ...
x
1!
2!
n!
(1)n n!
+
+
X
X
1
n+1
1
(1)n (x 3)n
n
x
=
+
(x 3) =
x
3 n=1
n!
3n+1
n=0
Primjer 1.26. Funkciju f (x) = ln(x + 1) razviti u Maclaurinov red, a zatim

odrediti poluprecnik i interval konvergencije dobijenog reda.
1
, a drugi
Rjesenje. Prvi izvod funkcije f (x) = ln(1 + x) je f (x) =
1+x
1
f (x) =
. Matematickom indukcijom zakljucujemo da je nti izvod
(1 + x)2
(1)n+1 (n 1)!
date funkcije f (n) (x) =
. Pa je Maclaurinov red funkcije f (x)
(x + 1)n
f (0)
f (0) 2
f (n) (0) n
f (x) = ln(1 + x) = f (0) +
x+
x + ... +
x + ...
1!
2!
n!
+
X
1 2
(1)n+1 (n 1)! n
(1)n+1 xn
ln(1 + x) = x +
x + ... +
x + ... =
.
2!
n!
n
n=1
Poluprecnik konvergencije dobijenog reda je
R = lim
n+
1
n = 1,
n+1
pa red konvergira za |x| < 1 1 < x < 1. Ispitajmo konvergenciju na

krajevima intervala:
za x = 1 data funkvija nije definisana pa i dobijeni red divergira, a za
+
X
(1)n+1
x = 1 dobijamo brojni red
koji konvergira na osnovu Leibnitn
n=1
zovog kriterija. Dakle, interval konvergencije dobijenog reda je x (1, 1].
Primjer 1.27. Funkciju f (x) = eax razviti u Maclaurinov red.

21
Rjesenje. Prvi izvod funkcije f (x) = eax je f (x) = aeax , a drugi f (x) = a2
eax . Matematickom indukcijom zakljucujemo da je nti izvod date funkcije
f (n) (x) = an eax . Pa je Maclaurinov red funkcije f (x)
f (0)
f (0) 2
f (n) (0) n
x+
x + ... +
x + ...
1!
2!
n!
+
X
a
a2 2
an n
(ax)n
= 1 + x + x + ... + x + ... =
.
1!
2!
n!
n!
n=0
f (x) = eax = f (0) +

eax
1.6
Sumiranje redova.
Primjer 1.28. Izracunati
+
X
n=1
nx i
+
X
n2 xn .
n=1
+
X
1
=
xn , |x| < 1,
Rjesenje. Diferenciranjem clan po clan sume
1x
n=0
+
+
X
X
1
x
n1
=
nx , odakle je
=
nxn , odnosno
dobijamo
2
(1 x)2
(1
x)
n=0
n=0
+
X
x
=
nxn .
(1 x)2
n=1
+
X
x
nxn , |x| < 1, dobijamo
Diferenciranjem clan po clan sume
=
(1 x)2
n=1
+
+
X
X
x+1
x(x + 1)
=
n2 xn1 , odakle je
=
n2 xn .
3
3
(1 x)
(1 x)
n=1
n=1
Primjer 1.29. Sljedece funkcije napisati u obliku reda:

x
x
(a) f (x) =
(b) f (x) = 2
x1
x +1
x
x
(c) f (x) =
(d) f (x) =
.
(x 1)(x + 2)
1 + x3
Rjesenje.
(a) Datu funkciju mozemo napisati na sljedeci nacin
f (x) =
x1+1
1
1
=1+
=1
.
x1
x1
1x
22
Ako sada primijenimo formulu za sumu beskonacno clanova geometrijskog niza dobijamo
f (x) = 1
+
X
n=0
x = 11
+
X
n=1
x =
+
X
xn .
n=1
(b) Ako iskoristimo cinjenicu da je

+
X
1
1
f (x) =
=
=
(1)n x2n .
2
2
1+x
1 (x ) n=0
Sada imamo da je
X
x
f (x) = 2
=
(1)n x2n+1 .
x + 1 n=0
(c) Rastavimo datu funkciju na proste racionalne funkcije
f (x) =
x
A
B
=
+
(x 1)(x + 2)
x1 x+2
2
1
x = A(x + 2) + B(x 1) A = , B = .
3
3
Sada imamo
1
3
1
3
1
1
2
1
+
x1 x+2
3 1 x 3 2(1 + x2 )
n
+
+
1
1
1
1
1 X n 1 X x
=
f (x) =
+
x +
,
3 1 x 3 1 x2
3 n=0
3 n=0 2
f (x) =
odnosno
1 X n 1 X (1)n xn
1
x +
f (x) =
=
n
3 n=0
3 n=0
2
3
+
X
(1)n
n=0
2n
1 xn .
(d) Kako vrijedi

+
to je
X
X
1
1
3 n
=
=
(x
)
=
(1)n x3n ,
1 + x3
1 (x3 ) n=0
n=0
+
X
x
f (x) =
=
(1)n x3n+1 .
1 + x3
n=0
23

Primjer 1.30. Sljedece funkcije napisati u obliku reda:
1+x
1x
(d) f (x) = 2x arctan x ln(1 + x2 ).
(a) f (x) = ln(1 + x)

1+x
(c) f (x) =
(1 x)2
(b) f (x) = ln
Rjesenje.
(a) Ako diferenciramo datu funkciju dobijemo
+
f (t) =
X
X
1
1
=
=
(t)n =
(1)n tn .
1+t
1 (t) n=0
n=0
Ako sada integralimo ovu jednakost dobijamo

Z
f (t)dt =
0
+
X
(1)
n=0
odnosno
f (x) =
+
X
xn+1
,
t dt f (x) =
(1)
n+1
n=0
n
+
X
(1)n1 xn
n=1
(b) Ako iskoristimo osbinu logaritamske funkcije imamo

+
f (x) = ln
X (1)n1 xn X xn
1+x
= ln(1 + x) ln(1 x) =
+
,
1x
n
n
n=1
n=1
odnosno
1 + x X (1)n1 + 1 n
=
x .
f (x) = ln
1 x n=1
n
(c) Datu funkciju mozemo rastaviti na proste racionalne funkcije
f (x) =
1+x
1
2
=
+
.
2
(1 x)
1 x (1 x)2
Ako sada diferenciramo formulu za sumu geometrijskog reda imamo

+
X
X
1 .
1
t =
ntn1 =
.
2
1
t
(1
t)
n=0
n=0
n
24
Dakle,
+
+
X
X
1+x
1
2
n
f (x) =
=
+
=
x +2
nxn1 ,
(1 x)2
1 x (1 x)2
n=0
n=0
+
X
2n
f (x) =
n=0
1 xn .
(d) Ako diferenciramo funkciju f (t) = 2t arctan t ln(1 + t2 ) dobijamo

f (t) =
2
2t
.
2
1+t
1 + t2
A kako je
Z
X
1
=
(1)n t2n , nakon integracije dobijamo
1 + t2
n=0
+
X
1
dt
=
(1)n
2
1+t
n=0
x
2n
+
X
x2n+1
arctan x =
(1)
.
2n + 1
n=0
n
Dalje imamo
+
X
t
=
(1)n t2n+1 ,
2
1+t
n=0
te nakon integracije dobijamo

Z
x
0
X
t
dt
=
(1)n
1 + t2
n=0
t2n+1 dt
X
1
x2n+2
ln(1+x2 ) =
(1)n
.
2
2n
+
2
n=0
Dakle,
+
+
2n+2
X
X
x2n+2
n x
n
f (x) = 2
(1)
2
(1)
.
2n + 1
2n + 2
n=0
n=0
X
(1)n1
(a)
n(n + 1)
n=1
(b)
X
n=1
Rjesenje.
25
n2 xn1
(a) Kako vrijedi
X
X
(1)n1
(1)n1 X (1)n1
=
,
n(n + 1) n=1
n
n+1
n=1
n=1
te ako iskoristimo predhodni zadatak (a) imamo
X
X
(1)n1
(1)n1
= ln 2
.
n(n
+
1)
n
+
1
n=1
n=1
Ako sada uvedemo smjenu n + 1 = k n = k 1 imamo
X
X
X
(1)k2
(1)k1
(1)n1
= ln 2
+ 1 1 = ln 2 +
1,
n(n + 1)
k
k
n=1
k=2
k=1
odnosno
X
(1)n1
= 2 ln 2 1 = ln 4 1.
n(n
+
1)
n=1
(b) Neka je S(t) =
n2 tn1 . Nakon integracije od 0 do x dobijamo
n=1
S(t)dt =
n=1
x
n1
xn X
=
n xn .
dt =
n
n
n=0
n=1
2
Sada na osnovu Primjera 1.28 imamo

Z
x
0
.
x
S(t)dt =
nx =
(1 x)2
n=0
odnosno
S(x) =
x
(1 x)2
1+x
.
(1 x)3
26
Poglavlje 2
Funkcije vi
se promjenljivih.
2.1
Grani
cna vrijednost funkcija vise promjenljivih.
Primjer 2.1. Dokazati da ne postoji granicna vrijednost lim

x0
y0
xy
.
x+y
Rjesenje. Uzastopne granicne vrijednosti su

xy
x
= lim = 1
x0 y0 x + y
x0 x
xy
y
= lim
= 1.
= lim lim
y0 x0 x + y
x0 y
L12 = lim lim

L21
Buduci da je L12 6= L21 , granicna vrijednost ne postoji.

x0
y0
xy
.
x2 + y 2
Rjesenje. Uzastopne granicne vrijednosti su

xy
0
= lim 2 = 0
2
x0 x
+y
xy
0
= lim lim 2
= lim 2 = 0.
y0 x0 x + y 2
x0 y
L12 = lim lim
x0 y0 x2
L21
Buduci da je L12 = L21 , ne mozemo zakljuciti da li postoji zadana granicna

vrijednost. Medutim, ako se tacki (0, 0) priblizavamo po krivoj y = x,
granicna vrijednost je
lim
x0
y0
xy
x2
1
=
lim
=
.
x0 2x2
x2 + y 2
2
y0
27
S druge strane, ako se tacki (0, 0) prblizavamo po krivoj y = x, granicna

vrijednost je
xy
x2
1
lim
=
lim
= .
x0 x2 + y 2
x0 2x2
2
y0
y0
Buduci da granicna vrijednost zavisi od nacina kako se priblizavamo tacki
(0, 0), zakljucujemo da zadana granicna vrijednost ne postoji.
x y + x2 + y 2
.
x+y
y0

1 1
Rjesenje. Ako se tacki (0, 0) priblizavamo putem clanova niza
,
, don n
bijamo
1
x y + x2 + y 2
= lim = 0.
lim
x0
n n
x+y
y0

2 1
S druge strane, ako se tacki (0, 0) priblizavamo putem clanova niza
,
,
n n
tj. nekim drugim putem, dobijamo
x0
x y + x2 + y 2
n+5
1
= lim
= .
lim
x0
n
x+y
3n
3
y0
Buduci da granicna vrijednost zavisi od nacina kako se priblizavamo tacki
(0, 0), zakljucujemo da zadana granicna vrijednost ne postoji.
x sin x1 + y
Primjer 2.4. Dokazati da funkcija f (x, y) =
nema simultanu
x+y
granicnu vrijednost u tacki (0, 0) niti uzastopnu granicnu vrijednost L12 , ali
ima usastopnu granicnu vrijednost L21 .
Rjesenje. Ako se tacki (0, 0) priblizavamo po pravoj y = kx, dobijamo
x sin x1 + y
x sin x1 + kx
sin x1 + k
lim
= lim
= lim
.
x0
x0
x0
x+y
x + kx
1+k
y0
y0
y0
Buduci da ne postoji granicna vrijednost lim sin x, ne postoji ni posmatrana
x
simultana granicna vrijednost. S druge strane, zbog istog razloga ne postoji
uzastopna granicna vrijednost
x sin x1 + y
1
= lim sin .
x0 y0
x0
x+y
x
L12 = lim lim
28
Druga uzastopna granicna vrijednost je

L21
x sin x1 + y
0+y
= lim lim
= lim
= 1.
y0 x0
y0
x+y
y
Primjer 2.5. Izracunati lim

x1
y1
xy x y + 1
.
xy x y + 2 1
Rjesenje. Direktnim uvrstavanjem vrijednosti x = 1 i y = 1 dobijamo neodredeni

izraz 00 . Rastavljanjem brojnika i nazivnika na faktore i racionalisanjem, dobijamo
xy x y + 1
(x 1)(y 1)
p
= lim
x1
xy x y + 2 1
(x 1)(y 1) + 1 1
y1
p
(x 1)(y 1) + 1 + 1
(x 1)(y 1)
p
p
= lim
x1
(x 1)(y 1) + 1 1 (x 1)(y 1) + 1 + 1
y1
p
= lim
( (x 1)(y 1) + 1 + 1) = 2.
x1
lim
x1
y1
y1

x0
ya
sin xy
.
x
Rjesenje. Direktnim uvrstavanjem vrijednosti x = 0 i y = a dobijamo

sin t
= 1, dobijamo
neodredeni izraz 00 .Buduci da je lim
t0 t
lim
x0
ya
sin xy
sin xy
y = lim
lim
y = lim
y = a.
x0
x0
x0
xy
xy ya
ya
ya

x0
y0
1 cos(x2 + y 2)
.
(x2 + y 2 )x2 y 2

sin t
x
1 cos x
izraz 00 . Buduci da je lim
= 1 i sin2 =
, uvodeci polarne kot0 t
2
2
29
ordinate, dobijamo
2
2 sin2 x +y
sin2 x +y
1 cos(x2 + y 2 )
1
2
2
lim
=
lim
=
lim
2
2
2 + y 2 )x2 y 2
x0
x0 (x2 + y 2 )x2 y 2
x0 x +y
(x
2
x2 y 2
y0
y0
y0
4
2
sin2 x +y
1
1
x2 + y 2
x2 + y 2
2
=
lim
lim
=
lim
(x2 +y 2 )2 x0 x2 y 2
2 x0
2 x0
x2 y 2
y0
y0
y0
4
1
2
1
1
=
lim 4 2
= lim 2 2
= .
2
2 0 sin cos
2 0 sin cos2

(x2 + y 2)xy .
x0
y0

izraz 00 . Prelaskom na polarne koordinate i koristenjem identitea f g = eg ln f ,
dobijamo
2
lim
(x2 + y 2)xy = lim(2 )
x0
sin cos
y0
= e2 sin cos lim0
= elim0
ln
sin cos ln 2
= e0 = 1
jer je, koristeci LHostitaleovo pravilo

2
lim ln = lim
ln
1
2
= lim
23
2
= 0.
0 2
= lim

x2
1 x+y
Primjer 2.9. Izracunati x
lim 1 +
.
x
ya
Rjesenje. Direktnim uvrstavanjem vrijednosti x = i y = a dobijamo
neodredeni izraz 1 . Dakle,
lim
x
ya
1
1+
x
x2
x+y
x

x x+y
1
lim x
= x
lim
1+
= e ya
x
ya
x
x+y
= e1 = e.
30
1 ex y
.
x0
x2 + y 2
y0
izraz 00 . Prelaskom na polarne koordinate i koristenjem LHospitaleovog pravila, dobijamo
2
1 ex y
1 e
2e
2
lim
=
lim
=
lim
=
lim
e
= e0 = 1.
2
2
2
x0
0
0
0
x
+
y
2
y0

x0
y0
x4 y 4
.
x2 + y 2

izraz 00 . Prelaskom na polarne koordinate, dobijamo
lim
x0
y0
x4 y 4
4 (cos4 sin4 )
=
lim
= (cos4 sin4 ) lim 4 = 0.
0
x2 + y 2 0
2

x0
y0
y
.
x+y

izraz 00 . Prelaskom na polarne koordinate, dobijamo
lim
x0
y0
y
sin
sin
sin
= lim
= lim
=
.
0
0
x+y
cos + sin
cos + sin
cos + sin
Granicna vrijednost ne postoji jer zavisi od ugla .
2.2
Neprekidnost funkcija vise promjenljivih.
Primjer 2.13. Ispitati neprekidnost funkcije
xy 2
; (x, y) 6= (0, 0),
f (x, y) =
x2 + y 2
1
; (x, y) = (0, 0).
31
Rjesenje. Funkcija f (x, y) je neprekidna u svakoj tacki (a, b) 6= (0, 0) jer je

xy 2
ab2
lim
f (x, y) = lim
= 2
= f (a, b).
xa
xa
x2 + y 2
a + b2
yb
yb
Ispitajmo neprekidnost funkcije u tacki (0, 0). Prelaskom na polarne koordinate, granicna vrijednost funkcije f (x, y) u tacki (0, 0) je
lim
x0
y0
3 sin
xy 2
=
lim
= sin3 lim = 0.
2
2
2
0
0
x +y
Dakle, funkcija je prekidna u tacki (0, 0) jer je lim

f (x, y) = 0 6= 1 = f (0, 0).
x0
y0
xy 2
; (x, y) 6= (0, 0),

f (x, y) =
(x + y 2 )2
0
; (x, y) = (0, 0).

lim
f (x, y) = lim
xa
xa
yb
yb
xy 2
ab2
=
= f (a, b).
(x + y 2)2
(a + b2 )2
Ispitajmo neprekidnost funkcije u tacki (0, 0). Pokazimo da funkcija nema

granicnu vrijednost u toj tacki. Naime, ukoliko se tacki (0, 0) priblizavamo
po krivoj x = y 2 granicna vrijednost je
lim
x0
y0
xy 2
y4
1
=
lim
= .
2
2
4
y0 4y
(x + y )
4
S druge strane, ukoliko se tacki (0, 0) priblizavamo po pravoj y = x granicna

vrijednost je
lim
x0
y0
xy 2
y3
y
=
lim
= lim
= 0.
2
2
2
2
y0 (y + y )
y0 (1 + y)2
(x + y )
Dakle, funkcija je prekidna u tacki (0, 0) jer ne postoji granicna vrijednost

funkcije u toj tacki.
32
x2 +y 2
p
; (x, y) 6= (0, 0),
f (x, y) =
x2 + y 2
1
; (x, y) = (0, 0).
2
2
2
2
1 e x +y
1 e a +b
p
lim
f
(x,
y)
=
lim
=
= f (a, b).
xa
xa
a2 + b2
x2 + y 2
yb
yb
Ispitajmo neprekidnost funkcije u tacki (0, 0). Prelaskom na polarne koordinate i koristenjem LHospitaleovog pravila, granicna vrijednost funkcije
f (x, y) u tacki (0, 0) je
2
2
1 e x +y
1 e
p
lim
= lim e = e0 = 1
=
lim
x0
2
2
0
0
x +y
y0
Funkcija je neprekidna u tacki (0, 0) jer je lim

f (x, y) = 1 = f (0, 0).
x0
y0
x2 y 2
; (x, y) 6= (0, 0),
f (x, y) =
x4 + y 4
1
; (x, y) = (0, 0).

lim
f (x, y) = lim
xa
xa
yb
yb
x2 y 2
a2 b2
=
= f (a, b).
x4 + y 4
a4 + b4
Ispitajmo neprekidnost funkcije u tacki (0, 0). Prelaskom na polarne koordinate, granicna vrijednost funkcije f (x, y) u tacki (0, 0) je
lim
x0
y0
x2 y 2
4 cos2 sin2
cos2 sin2
=
lim
=
.
x4 + y 4 0 4 (cos4 + sin4 )
cos4 + sin4
Granicna vrijednost funkcije u tacki (0, 0) zavisi od ugla , prema i ne postoji.

Dakle, funkcija f (x, y) ima prekid u tacki (0, 0).
33
2.3
Diferencijalni ra
cun funkcija vise promjenljivih.
Primjer 2.17. Odrediti parcijalne izovde prvog reda te prvi totalni diferencijal funkcije f (x, y) = x2 + y 2 2x2 y 2.
Rjesenje. Imamo
f
= 2x 4xy 2
x
f
= 2y 4x2 y.
y
Prvi totalni diferencijal je df (x, y) = (2x 4xy 2 )dx + (2y 4x2 y)dy.
Primjer 2.18. Odrediti parcijalne izovde prvog reda te prvi totalni diferenx1
cijal funkcije f (x, y) =
.
x y2
Rjesenje. Koristeci pravilo za izvod kolicnika, dobijamo
f
(x 1)x (x y) (x 1)(x y 2 )x
1 (x y) (x 1) 1
=
=
2
2
x
(x y )
(x y 2 )2
1 y2
=
(x y 2)2
(x 1)y (x y) (x 1)(x y 2)y

f
0 (x y) (x 1) (2y)
=
=
x
(x y 2 )2
(x y 2 )2
2xy 2y
.
=
(x y 2)2
Prvi totalni diferencijal je df (x, y) =
1 y2
2xy 2y
dx +
dy.
2
2
(x y )
(x y 2 )2
Primjer 2.19. Odrediti parcijalne izovde prvog reda te prvi totalni diferen2
cijal funkcije f (x, y) = x2 yexy .
Rjesenje. Da bi lakse nasli izvode, zapisimo funkciju u obliku f (x, y) =
2
2
x2 yexy = yey x2 ex .Koristeci pravilo za izvod proizvoda, dobijamo

f
2
2
2
= yey x2 ex x = yey 2xex + x2 ex = xyexy (2 + x)
x

2

f
2
2
2
= x2 ex yey
= x2 ex ey 2y 2ey = x2 exy 1 2y 2 .
y
y
34
Prvi totalni diferencijal je df (x, y) = xyexy (2 + x) dx+x2 exy (1 2y 2 ) dy.
Primjer 2.20. Odrediti parcijalne izvode prvog i drugog reda funkcije f (x, y) =
x ln(x2 + y 2 + 1).
Rjesenje. Koristeci pravilo za izvod proizvoda, dobijamo da su parcijalni
izvodi prvog reda
f
= (x)x ln(x2 + y 2 + 1) + x(ln(x2 + y 2 + 1))x

x
2x2
1
2
2
= ln(x2 + y 2 + 1) + x 2
2x
=
ln(x
+
y
+
1)
+
x + y2 + 1
x2 + y 2 + 1
f
1
2xy
= x(ln(x2 + y 2 + 1))y = x 2
2y
=
.
y
x + y2 + 1
x2 + y 2 + 1
Parcijalni izvodi drugog reda su
2f
x2
=
=
=
2f
=
xy
=
=
2f
y 2
=
=
(2x2 )x (x2 + y 2 + 1) (2x2 )(x2 + y 2 + 1)x

(ln(x + y + 1))x +
(x2 + y 2 + 1)2
1
(2x2 )x (x2 + y 2 + 1) (2x2 )(x2 + y 2 + 1)x
2
2
(x + y + 1)x +
x2 + y 2 + 1
(x2 + y 2 + 1)2
2x
4x(x2 + y 2 + 1) (2x2 ) 2x
2x(x2 + 3y 2 + 3)
+
=
x2 + y 2 + 1
(x2 + y 2 + 1)2
(x2 + y 2 + 1)2
(2x2 )y (x2 + y 2 + 1) (2x2 )(x2 + y 2 + 1)y
2
2
(ln(x + y + 1))y +
(x2 + y 2 + 1)2
(2x2 )y (x2 + y 2 + 1) (2x2 )(x2 + y 2 + 1)y

1
2
2
(x + y + 1)y +
x2 + y 2 + 1
(x2 + y 2 + 1)2
2y
0 (x2 + y 2 + 1) (2x2 ) 2y
2y(x2 + y 2 + 1)
+
=
x2 + y 2 + 1
(x2 + y 2 + 1)2
(x2 + y 2 + 1)2
(2xy)y (x2 + y 2 + 1) 2xy(x2 + y 2 + 1)y

2x(x2 + y 2 + 1) 2xy 2y
=
(x2 + y 2 + 1)2
(x2 + y 2 + 1)2
2x(x2 y 2 + 1)
(x2 + y 2 + 1)2
2
Primjer 2.21. Odrediti parcijalne izvode prvog i drugog reda funkcije f (x, y) =
2
x2 ex+y + xy 2 + y.
35
Rjesenje. Koristeci pravilo za izvod proizvoda, dobijamo da su parcijalni

izvodi prvog reda
f
2
2
2
= 2xex+y + x2 ex+y + y 2 = xex+y (2 + x) + y 2
x
f
2
2
= x2 ex+y 2y + 2xy + 1 = 2x2 yex+y + 2xy + 1.
x
2f
2
2
2
= (2x + 2)ex+y + (x2 + 2x)ex+y = ex+y (x2 + 4x + 2)
2
x
2f
2
2
= (x2 + 2x)ex+y 2y + 2y = 2y((x2 + 2x)ex+y + 1)
xy
2f
2
2
2
2
= 2x2 ex+y + 2x2 yex+y 2y + 2x = 2x(xex+y + 2xy 2 ex+y + 1)
2
y
2
= 2x(xex+y (1 + 2y 2 ) + 1).
Primjer 2.22. Odrediti parcijalne izvode funkcije f (u, v) = ue3v ako je

u(x, y) = x2 + y 2 i v(x, y) = x sin y.
Rjesenje. Koristeci pravilo za izvod slozene funkcije, dobijamo
f
f u f v
=
+
= e3v 2x + 3ue3v sin y
x
u x v x
= 2xe3x sin y + 3(x2 + y 2) sin ye3x sin y = e3x sin y (2x + 3(x2 + y 2 ) sin y)
f
f u f v
=
+
= e3v 2y + 3ue3v x cos y
y
u y
v y
= 2ye3x sin y + 3x(x2 + y 2) cos ye3x sin y = e3x sin y (2y + 3x(x2 + y 2 ) cos y).
Primjer 2.23. Odrediti parcijalne izvode funkcije f (u, v) = u2 v uv 2 ako je

u(x, y) = x cos y i v(x, y) = x sin y.
Rjesenje. Koristeci pravilo za izvod slozene funkcije, dobijamo
f
f u f v
=
+
= (2uv v 2 ) cos y + (u2 2uv) sin y
x
u x v x
= (2x2 cos y sin y x2 sin y) cos y + (x2 cos2 y 2x2 cos y sin y) sin y
= 3x2 cos y sin y(cos y sin y),
36
f
y
f u f v
+
= (2uv v 2 )(x sin y) + (u2 2uv)x cos y
u y
v y
= (2x2 cos y sin y x2 sin y)(x sin y) + (x2 cos2 y 2x2 cos y sin y)x cos y
= x3 (cos y + sin y)(1 3 sin y cos y).
=
Primjer 2.24. Provjeriti da li je rjesenje parcijalne diferencijalne jednacine

2u 2u
+
=0
x2 y 2
funkcija u(x, y) = ln(x2 + y 2).
Rjesenje. Parcijalni izvodi prvog reda su
u
1
2x
= 2
(x2 + y 2 )x = 2
,
2
x
x +y
x + y2
u
1
2y
2
2
= 2
(x
+
y
)
=
.
y
y
x + y2
x2 + y 2
2u
2(x2 + y 2 ) 2x 2x
2(y 2 x2 )
=
=
,
x2
(x2 + y 2 )2
(x2 + y 2)2
2u
2(x2 + y 2 ) 2y 2y
2(x2 y 2)
=
=
.
y 2
(x2 + y 2 )2
(x2 + y 2 )2
Dakle,
2u 2u
2(y 2 x2 ) 2(x2 y 2 )
+
=
+ 2
=0
x2 y 2
(x2 + y 2 )2
(x + y 2 )2
pa funkcija u(x, y) jeste rjesenje zadane parcijalne diferencijalne jednacine.
Primjer 2.25. Provjeriti da li je rjesenje parcijalne diferencijalne jednacine

2u 2u
u
2 2
= 2 u
2
x
y
y
funkcija u(x, y) = ex (x y), pri cemu je proizvoljna diferencijabilna
funkcija.
37
Rjesenje. Radi lakseg racuna, uvedimo smjenu t = x y. Parcijalni izvodi

prvog reda su
u
(t) t
= ex (t) + ex
x
t
x
(t)
= ex (t) + ex
,
t
(t) t
(t)
u
= ex
= ex
y
t
y
t
jer je
t
x
=1i
t
y
= 1. Parcijalni izvodi drugog reda su
2
2u
2 x
x (t)
x (t)
=
e
(t)
2e
+
e
,
x2
t
t2
2
2u
x (t)
=
e
.
y 2
t2
Dakle,
2
2u 2u
u
2 x
x (t)
x (t)
2 2
= e (t) 2e
+e
x2
y
y
t
t2
2
(t)
u
ex
2
= 2 u
2
t
y
pa funkcija u(x, y) jeste rjesenje zadane parcijalne diferencijalne jednacine.
2.4
Gradijent i Hesijan funkcije.

Izvod funkcije u pravcu vektora.
Primjer 2.26. Odrediti gradijent i Hesijan funkcije

f (x, y) = x2 y xy 2 .
Rjesenje. Parcijalni izvodi prvog i drugog reda funkcije f (x, y) su:
f
f
= 2xy y 2,
= x2 2xy,
x
y
2f
2f
2f
2f
=
2y,
=
2x
2y
=
,
= 2x
x2
xy
yx y 2
38
pa je gradijent funkcije
f (x, y) = (2xy y 2 , x2 2xy)
a njen Hesijan
Hf (x, y) =
2y
2x 2y
2x 2y
2y
Primjer 2.27. Odrediti gradijent i Hesijan funkcije

f (x, y) = e2x+y
u tacki A(0, 0).
Rjesenje. Parcijalni izvodi prvog i drugog reda funkcije f (x, y) su:
f
f
= 2e2x+y ,
= e2x+y ,
x
y
2
f
2f
2f
2f
2x+y
2x+y
= 4e
,
= 2e
=
,
= e2x+y
2
2
x
xy
yx y
f (x, y) = (2e2x+y , e2x+y )
a njen Hesijan
Hf (x, y) =
4e2x+y 2e2x+y
2e2x+y
e2x+y
U tacki A vrijedi
f (A) = (2, 1)
i
Hf (x, y) =
4 2
2 1
Primjer 2.28. Odrediti gradijent funkcije

p
f (x, y) = x2 + 2y 2 + 3z 2 .
39
Rjesenje. Parcijalni izvodi prvog reda funkcije f (x, y) su:

f
1
1
= p
x2 + 2y 2 + 3z 2 x = p
2x
x
2 x2 + 2y 2 + 3z 2
2 x2 + 2y 2 + 3z 2
x
,
= p
2
x + 2y 2 + 3z 2

1
f
1
= p
x2 + 2y 2 + 3z 2 y = p
4y
y
2 x2 + 2y 2 + 3z 2
2 x2 + 2y 2 + 3z 2
2y
= p
,
x2 + 2y 2 + 3z 2

1
1
f
x2 + 2y 2 + 3z 2 z = p
6z
= p
2
2
2
2
z
2 x + 2y + 3z
2 x + 2y 2 + 3z 2
3z
= p
,
x2 + 2y 2 + 3z 2
f (x, y, z) =
2y
x
p
x2 + 2y 2 + 3z 2
3z
,p
,p
x2 + 2y 2 + 3z 2
x2 + 2y 2 + 3z 2
Primjer 2.29. Odrediti izvod funkcije

f (x, y) = 3x2 + 4y 2
u tacki A(1, 1) u pravcu vektora

u = (2, 2).
Rjesenje. Vektor u nije jedinicni, ali je jedinicni vektor

u
(2, 2)
1
1
u0 =
=p
= , .
|u|
2
2
22 + (2)2
Gradijent funkcije f (x, y) je
f (x, y) = (6x, 8y)

tj.
pa je
f (A) = (6, 8)
Du0 f (A) = f (A) u0 = (6, 8)
40
1
1
,
2
2
= 7 2.
Primjer 2.30. Odrediti izvod funkcije

f (x, y) = 4xy 2
u tacki A(2, 1) u pravcu vektora koji iz tacke A vodi prema koordinatnom
pocetku.
Rjesenje. Vektor
u = AO = (2, 1) nije jedinicni, ali je jedinicni vektor

u
(2, 1)
2
1
u0 =
= , .
=p
|u|
5
5
(2)2 + (1)2
Gradijent funkcije f (x, y) je
f (x, y) = (4y 2, 8xy)

tj.
pa je
f (A) = (4, 16)
Du0 f (A) = f (A) u0 = (4, 16)
1
2
,
5
5
24 5
=
.
5
2.5
Ekstremi funkcija vise promjenljivih
Primjer 2.31. Odrediti ekstreme funkcije

f (x, y) = x3 + y 3 6xy.
Rjesenje. Definiciono podrucje funkcije je skup D = R.
Gradijent funkcije je
f (x, y) = (3x2 6y, 3y 2 6x).
Rjesenja sistema f (x, y) = 0 su stacionarne tacke M1 (0, 0) i M2 (2, 2). Hesijan funkcije je

6x 6
Hf (x, y) =
.
6 6y
Ispitajmo karakter stacionarnih tacaka.
Za tacku M1 imamo:

0 6
Hf (M1 ) =
6 0
41
odakle su A1 = 0, A2 = 36 < 0 pa su potrebna dodatna ispitivanja.

Za tacku M2 imamo:

12 6
Hf (M2 ) =
6 12
odakle su A1 = 12 > 0, A2 = 108 > 0 odakle zakljucujemo da funkcija u

tacki ima lokalni minimum koji iznosi f (2, 2) = 8.

f (x, y) =
8 x2
+
+ y + 1.
x
y
Rjesenje. Definiciono podrucje funkcije je skup D = R\{0, 0}.


2x x2
8
f (x, y) = 2 + , 2 + 1 .
x
y
y
Rjesenja sistema f (x, y) = 0 su stacionarne tacke M1 (2, 2) i M2 (2, 2).
Hesijan funkcije je
!
16
2
2x
+
x3
y
y2
.
Hf (x, y) =
2x2
2x
y2
y3
Za tacku M1 imamo:

3 1
Hf (M1 ) =
1 1
odakle su A1 = 3 > 0, A2 = 2 > 0 odakle zakljucujemo da funkcija u tacki

ima lokalni minimum koji iznosi f (2, 2) = 9.
Za tacku M2 imamo:

3 1
Hf (M2 ) =
1 1
odakle su A1 = 3 < 0, A2 = 2 > 0 odakle zakljucujemo da funkcija u tacki

ima lokalni minimum koji iznosi f (2, 2) = 7.
f (x, y) = (x2 + y) ey .
42
Rjesenje. Definiciono podrucje funkcije je skup D = R.

s
!
1
f (x, y) = 2x ey , ey 1 + (x2 + y)
.
2
Rjesenja sistema f (x, y) = 0 je stacionarna tacka M1 (0, 2). Hesijan funkcije je

2ey
x ey

Hf (x, y) =
.
x ey 21 ey 2 + 12 (x2 + y)
Ispitajmo karakter stacionarne tacake.

Za tacku M1 imamo:

2 e2 0
Hf (M1 ) =
1
e2
0
2
odakle su A1 = 2 e2 > 0, A2 = e2 > 0 odakle zaklju

cujemo da funkcija u
tacki ima lokalni minimum koji iznosi f (0, 2) = 2 e2 .
Primjer 2.34. U zadanu sferu upisati paralelopiped maksimalne zapremine.

Rjesenje. Neka je A(x, y, z), (x, y, z > 0) vrh paralelopopeda upisanog u
sferu x2 + y 2 + z 2 = r 2 . tada je zapremina paralelopipeda zadana sa
p
V = (2x)(2y)(2z) = 8xy r 2 x2 y 2.
Problem se svodi na nalazenje ekstrema funkcije V = f (x, y). Gradijent

funkcije f (x, y)
!
8y(2x2 + y 2 r 2 ) 8x(x2 + 2y 2 r 2 )
f (x, y) = p
, p
.
r 2 x2 y 2
r 2 x2 y 2

r
r
Rjesenja sistema f (x, y) = 0 su stacionarne tacke M1 (0, 0), M2 , ,
3
3

r
r
r
r
r
r
M3 , , M4 ,
i M5 , . Zbog prirode zadatka,
3
3
3
3
3 3
posmatramo samo stacionarnu tacku M5 . Parcijalni izvodi drugog reda su
2f
x2
2f
y 2
2f
=
xy
8xy(3r 2 + 2x2 + 3y 2)
,
3
(r 2 x2 y 2 ) 2
8x(3r 2 y + 3x2 y + 2y 3)
,
3
(r 2 x2 y 2 ) 2
8(r 4 + 2x4 + 3x2 y 2 + 2y 4 3r 2x2 3r 2 y 2 )
3
(r 2 x2 y 2) 2
43
Ispitajmo karakter stacionarne tacake. Hesijan funkcije u datoj tacki je

!
16r
32r
3
3
Hf (M1 ) =
32r
16r
3
3
odakle su A1 < 0, A2 > 0 odaklezaklju
cujemo da funkcija u tacki ima lokalni
3
r
r
8
maksimum koji iznosi f 3 , 3 = 93r .
Dakle, maksimalna zapremina paralelopipeda se dostize u slucaju x = y =
r
z = , tj. ako u sferu upisemo kocku.
2.6
Uslovni ekstremi funkcija vise promjenljivih

f (x, y) = x2 + y 2
uz uslov
x y
+ = 1.
2 3
Rjesenje. Lagrangeova funkcija ima oblik
x y

L(x, y, ) = x2 + y 2 +
+ 1 .
2 3
L(x, y, ) =
x y
2x + , 2y + , + 1 .
2
3 2 3
Rjesenja sistema L(x, y, ) = 0 je stacionarna tacka M1

72
= 13
. Hesijan funkcije je

2 0
Hf (x, y) =
.
0 2
Ispitajmo karakter stacionarne tacake.
Za tacku M1 imamo:

Hf (M1 ) =
2 0
0 2
18 12
,
13 13
za koju je
odakle su A1 = 2 > 0, A2 = 4 > 0 odakle

cujemo da funkcija u tacki
zaklju
12
36
ima lokalni minimum koji iznosi f 18
,
=
.
13 13
13
44

f (x, y) = x + y
uz uslov
1
1
1
+ 2 = 2 , (a > 0).
2
x
y
a
Rjesenje. Lagrangeova funkcija ima oblik

1
1
1
L(x, y, ) = x + y +
+
.
x2 y 2 a2

2 1
1
1
2
L(x, y, ) = 1 3 , 1 3 , 2 + 2 2 .
x
y x
y
a

Rjesenja sistema L(x, y, ) = 0 su stacionarne tacke M1 a 2, a 2 za koju
je = a3 2 i M2 a 2, a 2 za koju je = a3 2. Hesijan funkcije je

Hf (x, y) =
6
x4
6
y4

Za tacku M1 imamo:
3 2
2a
Hf (M1 ) =
3 2
2a
odakle su A1 = 32a2 > 0, A2 = 2a92 > 0 odakle zakljucujemo da funkcija u

tacki ima lokalni minimum koji iznosi f a 2, a 2 = 2a 2.
Za tacku M2 imamo:
!
3 2
2a
0
Hf (M2 ) =
3 2
0
2a
odakle su A1 = 32a2 < 0, A2 = 2a92 > 0 odakle zakljucujemo da funkcija u
tacki ima lokalni minimum koji iznosi f a 2, a 2 = 2a 2.
45
Poglavlje 3
Integralni ra
cun funkcija vi
se
promjenljivih
3.1
Dvojni integral

ZZ
(x + y 2)dxdy
ako je oblast definisana sa D = {(x, y) R2 : 0 6 x 6 2, 1 6 y 6 3}.

Rjesenje. Oblast integracije je pravougaonik:
46
3.2
Krivolinijski integral prve vrste
xyds
pri cemu je kontura K pravougaonik odreden tjemenima O(0, 0), A(4, 0),
B(4, 2) i C(0, 2).
Rjesenje. Kontura K je pravougaonik
C
i vrijedi
I
xyds =
A
xyds +
OA
xyds +
AB
xyds +
BC
xyds.
CO
Integral po luku OA jednak je 0 jer je y = 0, a integral po luku CO jednak

je 0 jer je x = 0. Buduci da je na luku AB x = 4 i 0 6 y 6 2, vrijedi
Z 2 p
Z
Z 2
2
xyds =
4y 1 + (x ) dy = 4
ydy = 8
0
AB
i da je na luku BC y = 2 i 0 6 x 6 4, vrijedi
Z
Z 4 p
Z
2
xyds =
2x 1 + (y ) dy = 2
0
BC
Dakle
xdx = 16.
xyds = 0 + 8 + 0 + 16 = 24.
I p
x2 + y 2 ds
K
pri cemu je kontura K kruznica x2 + y 2 = 6x.

47
Rjesenje. Vrijedi
x2 + y 2 = 6x x2 6x + y 2 = 0 x2 6x + 9 + y 2 = 6 (x 3)2 + y 2 = 9
pa je kontura K je kruznica K((3, 0), 3)
Prelaskom na polarne koordinate, jednacina kruznice je = 6 cos a gra
nice za ugao je 6 6
(jer se kontura nalazi u prvom i cetvrtom
2
2
kvadrantu). Dakle,
I p
Z p
Z
p
2
2
2
2
2
2
x + y ds =
+ ()
=
6 cos (6 cos )2 + (6 sin )2 d
K
= 36
cos d = 72.
xyds
pri cemu je K kontura |x| + |y| = a, (a > 0).

Rjesenje. Kontura K je kvadrat
C
b
y
B
A a
b
48
i vrijedi
I
xyds =
K
xyds +
AB
xyds +
BC
xyds +
CD
xyds.
DA
Za luk AB vrijedi y = x a i 0 6 x 6 a, pa je
Z
Z a
Z a
a3 2
2
xyds =
x(x a) 2dx =
(x ax)dx =
.
6
AB
0
0
Za luk BC vrijedi y = x + a i 0 6 x 6 a, pa je
Z a
Z
Z a
a3 2
2
(x + ax)dx =
.
xyds =
x(x + a) 2dx =
6
0
BC
0
Za luk CD vrijedi y = x + a i a 6 x 6 0, pa je
Z
xyds =
CD
3
a
2
x(x + a) 2dx =
(x2 + ax)dx =
.
6
a
a
0
Za luk DA vrijedi y = x a i a 6 x 6 0, pa je
Z
Dakle,
xyds =
DA
a3 2
.
x(x a) 2dx =
(x ax)dx =
6
a
a
0
a3 2 a3 2 a3 2 a3 2
xyds =
+
+
= 0.
6
6
6
6
K
49
3.3
Krivolinijski integral druge vrste
2xydx + x2 dy
pri cemu je L luk koji spaja tacke O(0, 0) i A(1, 1) zadan sa y = x2 .

Rjesenje. Buduci da je luk integracije kriva y = x2 ,
1
b
L
O
1
tada je dy = 2xdx pri cemu 0 6 x 6 1 jer se krecemo od tacke O prema
tacki A i vrijedi
Z
Z 1
Z 1
2
2
2
2xydx + x dy =
2xx dx + x 2xdx = 4
x3 dx = 1.
0

Z
L
(x2 2xy)dx + (y 2 + 2xy)dy
pri cemu je luk L

(a) dio pravca koji spaja tacke O(0, 0) i A(1, 1);
(b) luk parabole koji spaja tacke O(0, 0) i A(1, 1);
(c) izlomljena linija OBA pri cemu je B(1, 0).
50
Poglavlje 4
Testovi iz predmeta
Matematika 2
Socijalni ispitni termin iz predmeta Matematika 2
18.09.2014.
Prvi test
1. Provjeriti da li za funkciju u(x, y) = xf
y
+g
y
vrijedi x2
2u
+
x2
x
x
2
2u
2 u
+y
= 0 pri cemu su f i g proizvoljne diferencijabilne
2xy
xy
y 2
funkcije.
2. Funkciju f (x) =
7 4x
napisati u obliku stepenog reda.
6 + x x2
3. Odrediti poluprecnik konvergencije i ispitati konvergenciju na kraje+

X
3n xn
p
vima intervala konvergencije reda
.
(3n 2)2n
n=1
4. Izracunati ugao izmedu gradijenata funkcije f (x, y, z) =
x2
x
+ y2 + z2
u tackama A(1, 2, 2) i B(3, 1, 0).
Drugi test
1. Odrediti ekstreme funkcije (ako postoje) f (x, y) = ex
0).
2 y 2
(6x2 +y 2), (x 6=
2. Izracunati povrsinu figure ogranicene sa x2 + y 2 4 i x 1.

51
3. Izracunati
z 2 = 4.
ZZZ
x2 dxdydz pri cemu je oblast D omedena sa x2 + y 2 +

D
4. Izracunati krivolinijski integral
(x2 + y 2 ) 2 ds, gdje je L: x2 + y 2 =

L
x
.
4
Popravni ispit iz predmeta Matematika 2 Prvi test

- 22.07.2014.

1. Izracunati lim (2n + 1) ln(n + 2)2 ln(3n + 1) ln(n + 6) .
n
2. Odrediti sumu reda
+
X
n(n + 1)xn .
n=1
2x
6 5x x2
p
x2 + y 2
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = ln p
vrijedi (x
x2 + y 2 + x
f
f
+ y2
= f (x, y).
y)
x
y
3. Funkciju f (x) =
5. (a) Izracunati izvod funkcije f (x, y, z) = y ln xz u tacki (1, 2, 3) u
pravcu vektora
u = (1, 1, 2).
[3 b]
(b) Izracunati gradijent funkcije f (x, y) = x ln(x2 + y 2 + 1) u tacki
M(2, 1).
Popravni ispit iz predmeta Matematika 2 Prvi test

Grupa A - 22.07.2014.
1. Izracunati lim
2. Funkciju f (x) =
3. Sumirati red
+
P
n + 1 (ln(n + 1) ln(n + 2)) .
x
2x2 3x + 1
n2 xn .
n=1
2
y
2f
2 f
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = 2
vrijedi
=a
.
y a2 x2
x2
y 2
p

5. (a) Izracunati gradijent funkcije f (x, y) = ln
x2 + y 2 + x u tacki
M(1, 1).
52
(b) Izracunati izvod funkcije f (x, y) = x3 3x2 y + 3xy 2 + 1 u tacki
A(2, 1) u pravcu vektora AB, gdje je tacka B(0, 4).
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzitet u Tuzli
Fakultet elektrotehnike
Popravni ispit iz predmeta Matematika 2 Drugi test

Grupa A - 22.07.2014.
1. Odrediti ekstreme funkcije f (x, y) = x2 + 2y 2 + 1 uz dati uslov 2x
y + 3 = 0.
Z 2 Z 3x
(a) Promijeniti poredak integracije u integralu
dx
f (x, y)dy.
0
2x
ZZ
(b) Izracunati integral
sin(2x + y)dxdy pri cemu je oblast
D
D = {x R : 0 6 x 6 2 , 0 6 y 6 }.
2. Odrediti povrsinu lika omedenog pravcima y = 0, y = x i kruznicom

x2 + y 2 = 2x.
3. Odrediti zapreminu tijela ogranicenog sa z = 3 x2 y 2 i z = x2 + y 2.
ZZZ
4. Izracunati
zdxdydz, gdje je oblast V ogranicena sa povrsima
(V )
p
z = x2 + y 2 i z = 4.
I
5. Izracunati integral
2(x2 +y 2 )dx+(x+y)2 dy gdje je C kontura trougla
C
odredenog tjemenima A(1, 1), B(2, 2), C(1, 3) predena u pozitivnom

smjeru.
Drugi test iz predmeta Matematika II

Grupa A - 18.06.2014.
1. Izracunati ekstremne vrijednosti funkcije z(x, y) = x + y
y 2 + 1), ako postoje.
2. (a) Promijeniti poredak integracije u integralu
53
dy
3
ln(x2 +
2
3y
f (x, y)dx.
Z Z
x
y
dxdy pri cemu je oblast
D = {(x, y) R2 | y 2 = x, x = 0, y = 1}.
3. Izracunati povrsinu lika ogranicenog pravcima y = 0, y = x i kruznicom
x2 + y 2 = 4x.
Z Z Z p
z(x2 + y 2)dxdydz, pri cemu je oblast V
V
ogranicena sa
x2 + y 2 x, y 0, z 0, z 3.
Z
(x + y)dx (x y)dy
, pri cemu je L kruznica
x2 + y 2
L
x2 + y 2 = a2 , a R.
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzitet u Tuzli

Grupa B - 18.06.2014.
1. Izracunati ekstremne vrijednosti funkcije f (x, y) = 2x + 4y uz uslov
2 4
+ = 3, ako postoje.
x y
Z 2 Z ln x
dx
f (x, y)dy.
1
x+1
Z Z
cos(x + y)dxdy pri cemu je oblast D
ogranicena pravcima
x = 0, y = , y = x.
3. Izracunati dvojni integral
Z Z
xdxdy, gdje je podrucje integracije D

D
ograniceno pravcem koji prolazi tackama A(2, 0), B(0, 2) i lukom kruga
x2 + y 2 = 2y.
4. Izracunati zapreminu tijela ogranicenog ravninom xOy, valjkom x2 +
y 2 = 2x i konusom
x2 + y 2 = z 2 .
54
R.
(xy)ds, pri cemu je c kruznica x2 +y 2 = ax, a

Grupa C - 18.06.2014.
1. Odrediti ekstreme funkcije (ako postoje) f (x, y) = exy (x2 2y 2).
ZZ
2. Odrediti granice integracije u integralu
f (x, y)dxdy ako je oblast
D
D integracije cetverougao odreden tjemenima A(1, 2), B(3, 4), C(3, 9),
D(1, 5). Zatim, promijeniti poredak integracije u integralu.
3. Izracunati povrsinu lika ogranicenog pravcima x = 0, y = 3x i

kruznicom x2 + y 2 = 6y.
p
x2 + y 2,
4. Izracunati zapreminu tijela ogranicenog povrsinama z =
2
2
z =2x y .
ZZZ
5. Izracunati
z 2 = 4.
2(x2 +y 2 )dx+(x+y)2 dy gdje je C kontura trougla

C

smjeru.
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzitet u Tuzli

Grupa D - 18.06.2014.
1. Odrediti ekstreme funkcije (ako postoje) f (x, y) =
2. Odrediti granice integracije u integralu
ZZ
8 x
+ + y.
x y
f (x, y)dxdy ako je oblast
D integracije cetverougao odreden tjemenima A(0, 0), B(2, 3), C(2, 5),
D(0, 6). Zatim, promijeniti poredak integracije u integralu.
55
3. Izracunati povrsinu lika ogranicenog pravcima x = 0, y = x i kruznicom

x2 + y 2 = 8y.
4. Izracunati zapreminu tijela ogranicenog povrsinama z = 2(x2 + y 2),
z = 3 x2 y 2 .
ZZZ
5. Izracunati
y 2dxdydz pri cemu je oblast D omedena sa x2 + y 2 +
z 2 = 4.
(x2 +y 2)dx(2xy)2 dy gdje je C kontura trougla

smjeru.
Prvi test iz predmeta Matematika II

Dodatni rok po zahtjevu studenata - 07.05.2014.
q

q
1. (a) Izracunati lim

n+ n n n .
n
(b) Izracunati
1 cos(x2 + y 2 )
.
(x,y)(0,0) (x2 + y 2 )x2 y 2
lim
2. Odrediti interval konvergencije reda

nvergenciju reda na
krajevima intervala konvergencije.
+
X
n=1
[3 b]
[3 b]
(2x 3)n te ispitati kon3n

[6 b]
1
[6 b]
2 3x + x2

u u
2y
y
4. Odrediti prvi diferencijal za funkciju f (x, y) = 2 + + 1
sin ,
x y
x
x
gdje je funkcija
y
[6 b]
u(x, y) = ln(2y x) + x cos .
x
3. Funkciju f (x) =
5. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = e2x (x2y) vrijedi
2 f f
= 0.
x2 y
[6 b]

Grupa C - 26.04.2013.
56

1. (a) Izracunati lim (n 1) ln(n 1) + 2 ln(n + 2) ln n3 .
n
(b) Ispitati neprekidnost funkcije

( 3
f (x, y) =
x xy 2
x2 +y 2
[3 b]
[3 b]
, (x, y) 6= (0, 0)
, (x, y) = (0, 0)

+
X
2nxn
n2 + 1
n=0
te ispitati konvergenciju reda na krajevima intervala konvergencije. [6

b]
x
napisati u obliku stepenog reda. [6 b]
(1 x)(1 x2 )

u u
2y
y
4. Odrediti prvi diferencijal za funkciju f (x, y) = 2 + + 1
sin ,
x y
x
x
gdje je funkcija
y
[6 b]
u(x, y) = ln(2y x) + x cos .
x
3. Funkciju f (x) =
5. (a) Izracunati izvod funkcije f (x, y) = xey + cos(xy) u tacki (2, 0) u
pravcu vektora
u = (3, 4).
[3 b]
1
u tacki M(1, 1, 1).
(b) Izracunati gradijent funkcije f (x, y, z) =
x + y2 + z3
[3 b]

Grupa D - 26.04.2013.
q

q
1. (a) Izracunati lim

2n + n 2n n .
n

( 3
f (x, y) =
x yxy 3
x2 +y 2
57
, (x, y) 6= (0, 0)
, (x, y) = (0, 0)
[3 b]
[3 b]

+
X
(2)n x2n
n=0

b]
x
[6 b]
1 + x 2x2

u u
2x
x
4. Odrediti prvi diferencijal za funkciju f (x, y) =
+2 +
1 cos ,
x y
y
y
gdje je funkcija
x
u(x, y) = ln(2x y) + y sin .
[6 b]
y
3. Funkciju f (x) =
1
5. (a) Izracunati izvod funkcije f (x, y) = x ln + sin(xy) u tacki
y
u pravcu vektora
u = (4, 3).
p
x2 + y + z 3 u
(b) Izracunati gradijent funkcije f (x, y, z) =
M(1, 1, 1).
(0, 1)
[3 b]
tacki
[3 b]

Grupa A - 26.04.2013.

1. (a) Izracunati lim (2n 1) ln(n2 3n + 1) ln(n + 1) ln(n + 6) .
n
[3 b]
sin x2 +y2
, (x, y) 6= (0, 0)
x2 +y 2
f (x, y) =
1
, (x, y) = (0, 0)
[3 b]

+
X
n=1
(2x + 1)n
n3n

b]
3. Funkciju f (x) =
3 5x
1 3x + 2x2
58
[6 b]
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = (x2 + y 2 )e

f
xy 2
= f (x, y).
y
x2 +y 2
xy
vrijedi x2 y
f
+
x
[6 b]
xz
5. (a) Izracunati izvod funkcije f (x, y, z) = ln
u tacki (2, 1, 0) u pravcu
y
vektora
u = (1, 0, 2).
[3 b]
(b) Izracunati gradijent funkcije f (x, y) = xex
[3 b]
2 +y 2 +1
u tacki M(2, 1).
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzitet u Tuzli

Grupa B - 26.04.2013.

3
3
2
1. (a) Izracunati lim n n 3n + 1 .
[3 b]
2
2
1 e x +y
p
f (x, y) =
x2 + y 2
[3 b]
(x, y) 6= (0, 0)
(x, y) = (0, 0)
+
X
(x 2)n
(2n 1)2n
n=1

b]
3x + 11
[6 b]
3 + 2x x2
2

x + y2
2
2
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = (x + y ) ln
vrijedi
xy
f
f
x2
y2
= f (x, y).
[6 b]
x
y
3. Funkciju f (x) =
59
5. (a) Izracunati izvod funkcije f (x, y, z) = y ln xz u tacki (1, 2, 3) u
pravcu vektora
u = (1, 1, 2).
[3 b]
p

(b) Izracunati gradijent funkcije f (x, y) = ln
x2 + y 2 + x u tacki
M(1, 1).
[3 b]
Univerzitet u Tuzli
Socijalni rok Dodatni popravni ispit iz predmeta

Matematika II
Prvi test 10.09.2013.
Socijalni rok Dodatni popravni ispit iz predmeta

Matematika II
Drugi test 10.09.2013.
1. Odrediti ekstreme funkcije f (x, y) = x3 + y 3 9xy + 27.
ZZ
2. (a) Odrediti granice integracije u oba poretka
f (x, y)dxdy ako je
D
oblast D ogranicena sa krivim y = x, y = 2 x i x = 0.

ZZ
(b) Izracunati
xdxdy, gdje je oblast D ogranicena sa krivim
D
y = x, y = 2 x i x = 0.
ZZ
dxdy

pri cemu je oblast D ogranicena
3. Izracunati
p
D (x2 + y 2 ) 1 + 4 x2 + y 2
sa 1 x2 + y 2 4, y = x, y = x i y 0.
4. Odrediti zapreminu tijela ogranicenog sa z = 3 x2 y 2 i z = x2 + y 2.

R p
5. Izracunati c x2 + y 2ds gdje je kriva c kruznica x2 + y 2 = 6x.
Dodatni popravni ispit iz predmeta Matematika II

Prvi test - Grupa A - 03.09.2013.
1. Izracunati lim
n+
1 2 + 2 3 + ... + n (n + 1)
n3
+
X
(2x + 3)n

3
n
n=1
60
3. Funkciju f (x) =
4. (a) Izracunati
8x 1
2 7x + 3x2
lim
(x,y)(0,0)
(x2 + y 2 )xy
x2 +y 2
p
(b) Ispitati neprekidnost funkcije f (x, y) =
x2 + y 2
1
2
(x, y) 6= (0, 0)
(x, y) = (0, 0)
5. Izracunati izvod funkcije f (x, y, z) = ex +y z 3 u tacki A(1, 0, 1) u
pravcu vektora AB, gdje je tacka B(2, 1, 2).

Drugi test - Grupa A - 03.09.2013.
1. Odrediti ekstremne vrijednosti funkcije f (x, y, z) = x2 + y 3 + z 2 + 2x +
12yz .
ZZ
2. (a) Izracunati integral
x sin ydxdy pri cemu je oblast oblast D
D
ogranicena sa
0 6 x 6 , 0 6 y 6 2x.
6
(b) Izracunati integral pod (a) zamijenivsi poredak integracije.

ZZ
3. Izracunati
(2x y)dxdy pri cemu je oblast D data sa y > x i
x2 + y 2 6 4.
4. Izracunati zapreminu tijela ogranicenog eliptickim paraboloidima z =

3x2 + 3y 2, i z = 4 x2 y 2.
Z
p
5. Izracunati (3y esin x )dx + (7x + y 4 + 1)dy gdje je L kruznica x2 +
L
6x + y 2 = 0.
61

Prvi test - Grupa B - 03.09.2013.
13 + 23 + ... + n3
.
n
n4
1. Izracunati lim
2. Odrediti podrucje konvergencije reda
X
(3x + 4)n
.
3
n
n=1
3x 1
napisati u obliku stepenog reda i odrediti
3 5x 2x2
mu podrucje konvergencije.
3. Funkciju f (x) =
4. (a) Odrediti uzastopne granicne vrijednosti i simultanu granicnu vri2

jednost (ako postoje) za funkciju f (x, y) = x2xy
cki (0, 0).
2 +y 2 u ta
sin x2 +y2
, (x, y) 6= (0, 0)
x2 +y 2
f (x, y) =
1
, (x, y) = (0, 0)
xz
5. Izracunati izvod funkcije f (x, y, z) = ln
u tacki (2, 1, 0) u pravcu
y
vektora
u = (1, 2, 2).

Drugi test - Grupa B - 03.09.2013.
1. Odrediti ekstreme funkcije f (x, y) = x2 + y 3 xy x.
Z 2 Z 2x
dx
f (x, y)dy.
0
x
ZZ
sin(x + y)dxdy pri cemu je oblast
D
D = {(x, y) R2 : 0 6 x 6 , 0 6 y 6 }.
3. Izracunati povrsinu lika ogranicenog sa x2 + y 2 = 4x, y =
3
3
x i y = x.
4. Izracunati zapreminu tijela ogranicenog povrsinama z = x2 + y 2 1 i

z = 3 x2 y 2 .
I
y 2 dx + (x + y)2 dy pri cemu je L kontura trougla
L
sa vrhovima A(3, 0), B(3, 3), C(0, 3) predena u pozitivnom smjeru.

62
Popravni ispit iz predmeta Matematika II

Prvi test - Grupa A - 16.07.2013.

1. Izracunati lim (2n + 1) ln(3n2 + n + 2) ln(3n + 1) ln(n + 6) . [6
n
b]
2. Funkciju f (x) =
3. Sumirati red
+
P
3 5x
1 3x + 2x2
[6 b]
n2 xn .
[6 b]
n=1
4. Izracunati
(a) Izracunati izvod funkcije f (x, y) = x3 3x2 y + 3xy 2 + 1 u tacki
A(2, 1) u pravcu vektora AB, gdje je tacka B(0, 4).

[3 b]
(b) Izracunati gradijent funkcije f (x, y) = x ln(x2 + y 2 + 1) u tacki

M(2, 1).
[3 b]
5. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = e2x (xy) vrijedi
2 f f
= 0.
x2 y
[6 b]

Drugi test - Grupa A - 16.07.2013.
1
1
1. Odrediti ekstreme funkcije z(x, y) = x4 + 2xy + y 2 + 5.
[6 b]
4
2
ZZ
2. (a) Odrediti granice integracije u oba poretka
f (x, y)dxdy ako je
D
oblast D ogranicena sa krivim y = x, y = 2 x i x = 0. [3 b]

ZZ
(b) Izracunati
2xydxdy, gdje je oblast D ogranicena sa krivim
D
y = x, y = 2 x i x = 0.
[3 b]
3. Izracunati povrsinu lika ogranicenog sa x2 + y 2 = 2y, y = 3 x i

x = 0.
[6 b]
ZZZ
4. Izracunati
zdxdydz, gdje je oblast V ogranicena sa povrsima
(V
)
p
z = x2 + y 2 i z = 4.
[6 b]
63
xdy ydx
, gdje je L kontura trougla kojeg obrazuje
x+y
L
prava x + y = 1 sa
koordinatnim osama predena u pozitivnom smjeru.
[6 b]
5. Izracunati

3
1. Izracunati lim (n n3 + 2n2 n).
[6 b]
n n
X
x
2
2. Odrediti podrcje konvergencije reda
.
2
3
n
n=1
3. Funkciju f (x) =
(x2
[6 b]
x
napisati u obliku reda.
+ 1)2
[6 b]
4. (a) Izracunati uzastopne granicne vrijednosti funkcije f (x, y) =

u
tacki (0, 0).
2x + 3y
p
exy x2 + y 2
[3 b]
(b) Ispitati neprekidnost funkcije f (x, y) =
4x2 y
x2 +y 2
, (x, y) 6= (0, 0)
, (x, y) = (0, 0).
[3 b]
5. Naci izvod funkcije f (x, y, z) = ex
vektora

1 1
1
, , .
u=
2 2 2
2 +z 2
y z u tacki A(1, 1, 1) u pravcu

[6 b]

Grupa B - 16.07.2013.
1. Odrediti ekstremne vrijednosti funkcije f (x, y) = 8 2x 4y uz uslov
x2 + 2y 2 = 12.
[6 b]
ZZ
2. (a) Izracunati integral
(2x2 y y 3 )dxdy pri cemu je oblast oblast
D
D ogranicena sa x > 0, y > x2 , y 6 x + 2.
[3 b]
(b) Izracunati integral pod (a) zamjenivsi poredak integracije. [3 b]

ZZ
3. Izracunati
(x+y)dxdy pri cemu je oblast D data sa D = {(x, y) : x2 + y 2 6 2x + 2y}.
[6 b]
64
4. Izracunati zapreminu tijela ogranicenog eliptickim paraboloidom z =

x2 + y 2 , parabolickim cilindrom y = x2 te ravnima y = 1 i z = 0. [6 b]
Z 2
y dx x2 dy
5. Izracunati
po polukruznici x = a cos t, y = a sin t od
x2 + y 2
L
t1 = 0 do t2 = .
[6 b]
65
Matematika II
Prvi test - Grupa E - 28.04.2012

1. Izracunati lim (2n + 1) ln(3n2 + n + 2) ln(3n + 1) ln(n + 6) . [5
n
b]
2.
3. Koristeci Dalamberov kriterij ispitati konvergenciju reda
+
X
n=1
[2,5 b]
n!
.
2n
n2
+
X
(x + 1)n te ispitati ko3

n
n
n=1
nvergenciju reda na krajevima intervala konvergencije.
[5
b]
+
X
n(n + 1)xn .
[5 b]
n=1
6. Odrediti prvi totalni diferencijal funkcije w(u, v) = ue v pri cemu je

u(x, y) = x2 + y 2 i
v(x, y) = xy.
[5 b]
2
y
2f
2 f
vrijedi
=a
.[5
7. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = 2
y a2 x2
x2
y 2
b]
8. Odrediti ekstrem funkcije f (x, y) = xy uz uslov x2 + y 2 = 2a2 .
[5 b]
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzitet u Tuzli

Grupa A - 20.04.2013.
2n2 + n
2n2 n 1
12n
1. Izracunati lim
2. Funkciju f (x) =
x
2x2 3x + 1
n+
66
[6 b]
[6 b]
+
X
n=1
nvergenciju reda na krajevima

intervala konvergencije.

n n
[6 b]
p
f
x2 + y 2 x
vrijedi x
x
x2 + y 2 + x
f
y
= x.
[6 b]
y
5. Odrediti izvod funkcije f (x, y) = x2 y 2 xy 3 3y 1 u tacki A(2, 1) u
pravcu vektora koji vodi prema
prema tacki B(3, 5).
[6 b]
67
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzitet u Tuzli

Grupa B - 20.04.2013.
1. Izracunati limes lim (2n + 1)[ln(9n 1) 2 ln(3n 1) + ln(n + 2)].[6
n+
b]
2. Izracunati poluprecnik konvergencije R i ispitati konvergenciju na krajevima intervala

+
X
xn
.
konvergencije
[6 b]
n+ n
n=1
2x
u Maklorenov red.
[6 b]
6 5x x2
p
x2 y 2
f
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = arcsin p
vrijedi y
x
x2 + y 2
f
= 2.
[6 b]
x
y
3. Razviti funkciju f (x) =
5. Izracunati izvod funkcije f (x, y) = 2x2 + xy 2 + 3y 3 u tacki A(2, 1) u
pravcu vektora AB, ako je

tacka B(3, 4).
[6 b]
68
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzitet u Tuzli

Grupa C - 20.04.2013.
4n3
2
3n 4n + 5
1. Izracunati lim
n 3n2 + 6n 1
2. Funkciju f (x) =
[6b]
1+x
(x 1)2
[6b]
+
X
(x 2)n
te ispitati konver(2n 1)2n
n=1
genciju reda na krajevima
[6b]
x
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) =
+ y ln(x + y) vrijedi
x+y
2z
2z
2z
2
+
=0
[6b]
x2
xy y 2
5. Odrediti izvod funkcije f (x, y) = ln(x2 + y 2 + 2z 2 ) u tacki A(2, 1, 1) u

pravcu vektora
AB ako je B(1, 4, 3).

[6b]
Univerzitet u Tuzli
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Grupa D - 20.04.2013.
3n

3n2 + 2n
.
1. Izracunati lim
n+ 3n2 n + 5
2. Funkciju f (x) =
[6 b]
3x + 11
3 + 2x x2

genciju reda na krajevima
+
X
(2n 1)!
n=0
(n!)2
[6 b]
xn te ispitati konver[6 b]
x+y
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = arctan
xy vrijedi x2
xy
2 f
2
y
= xy .
y

f
y
x
[6 b]
5. Odrediti izvod funkcije f (x, y, z) = xyz + x2 y yz 2 + 3xz u tacki

A(1, 0, 1) u pravcu
vektora
u = (2, 2, 1).
[6 b]
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzitet u Tuzli

Grupa C - 06.06.2013.
1. Odrediti ekstreme funkcije z(x, y) = 2x3 + 2y 3 12xy + 5
ZZ
2. (a) Izracunati
(x+ y)dxdy pri cemu je oblast D oblast ogranicena
D
sa x = 1, y = 0 i y = x2 .
(b) Izracunti integral pod (a) mijenjanjem poretka integracije.

3. Izracunati povrsinu lika ogranicenog sa |x| + |y| = 1.
ZZZ p
x2 + y 2 + z 2 dxdydz, gdje je oblast V ogranicena
4. Izracunati
(V )
sa x2 + y 2 + z 2 = 2z.
5. Izracunati zapreminu tijela ogranicenog sa povrsima x2 + y 2 + z 2 = 4 i

3z = x2 + y 2 . (unutrasnji dio paraboloida.)
R p
6. Izracunati c x2 + y 2ds gdje je kriva c kruznica x2 + y 2 = 6x.
Univerzitet u Tuzli
Univerzitet u Tuzli
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Grupa A - 06.06.2013.
1. Odrediti ekstrem funkcije f (x, y) = x + 2y uz uslov x2 + y 2 = 5.

ZZ
2. (a) Izracunati
(x+y 2)dxdy pri cemu je oblast D oblast ogranicena
D
sa y = 0, x = 1 i y = 2x.

ZZZ
3. Izracunati
D
z 2 = 4.
4. Odrediti povrsinu lika omedenog pravcima x = 0, y =

x2 + y 2 = 9x.
3x i kruznicom
5. Izracunati zapreminu tijela ogranicenog sa povrsima z 2 = x2 +y 2, (z >

0) i z = 6 x2 y 2 .
Z
6. Izracunati (x2 + y 2 )dx + x2 ydy pri cemu je L kontura trapeza kojeg
L
obrazuju prave x = 0, y = 0, x + y = 1 i x + y = 2. Konturu obilazimo

u pozitivnom smjeru.
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzitet u Tuzli

Grupa A - 06.06.2013.
1. Odrediti ekstrem funkcije f (x, y) = x + 2y uz uslov x2 + y 2 = 5.
ZZ
2. (a) Izracunati
(x+y 2)dxdy pri cemu je oblast D oblast ogranicena
D
sa y = 0, x = 1 i y = 2x.

ZZZ
3. Izracunati
z 2 = 4.
4. Odrediti povrsinu lika omedenog pravcima x = 0, y =

x2 + y 2 = 9x.
3x i kruznicom
5. Izracunati zapreminu tijela ogranicenog sa povrsima z 2 = x2 +y 2, (z >

0) i z = 6 x2 y 2 .
Z
L

Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzitet u Tuzli

Grupa A - 20.04.2013.
1. Izracunati lim
n+
2n2 + n
2n2 n 1
12n
[5 b]
2. Ispitati konvergenciju redova

(a)
+ 3
X
n
n=1
(b)
+
X
n=1
3n
[2.5 b]

n+1
n
3. Funkciju f (x) =
n2
2x2
[2.5 b]
x
3x + 2
+
X
n2 xn1 na intervalu konvergencije.
[5 b]
[5 b]
n=1

nvergenciju reda na krajevima
+
X
n=1
(x + 1)n te ispitati kon3n

[5 b]
p
x2 + y 2 x
f
vrijedi x
x
x2 + y 2 + x
f
= x.
[5 b]
y
y
pravcu vektora koji vodi prema
koordinatnom pocetku.
[5 b]
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzitet u Tuzli

Grupa B - 20.04.2013.
1. Izracunati limes lim (2n + 1)[ln(9n 1) 2 ln(3n 1) + ln(n + 2)].[5
n+
b]
1 cos( x +y
)
2
2. Izracunati limes lim 2
.
x0 (x + y 2 )x3 y 3
y0
[5 b]

(a)
+
X
(2n 1)!!
4n!
n=1
(b)
+
X
(1)
n=1
n+1
[2.5 b]
4n + 1
4n + 9
3n
[2.5 b]
4. Izracunati poluprecnik konvergencije R i ispitati konvergenciju na krajevima intervala

+
X
xn
.
konvergencije
[5 b]
n+ n
n=1
5. Razviti funkciju f (x) =
6. Izracunati:
2x
u Maklorenov red.
6 5x x2
[5 b]
(a) Totalni diferencijal drugog reda funkcije f (x, y) = 2x3 y 3 +3x2 y

xy;
[2.5 b]
(b) Parcijalne izvode
x sin y.
z z
,
x y
ako je z = u2 y uv 2 , u = x cos y, v =
[2.5 b]
7. Izracunati izvod funkcije f (x, y) = 2x2 + xy 2 + 3y 3 u tacki A(2, 1) u
pravcu vektora AB, ako je

tacka B(3, 4).
[5 b]
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzitet u Tuzli

1. Izracunati lim (1 3n) (ln(4n + 1) + ln(n + 6) 2 ln(2n + 1)).
n
[5 b]

(a)
+ n
X
n
n=1
(b)
+
X
n=1
n!
koristeci DAlambertov kriterij,

n+1
n
3. Funkciju f (x) =
n2
koristeci Cauchyev korijenski kriterij. [2.5 b]
1
2 3x + x2
+
X
[2.5 b]
[5 b]
[5 b]
n=1

pravcu vektora koji vodi prema koordinatnom pocetku.
[5 b]
p
x2 + y 2 x
f
vrijedi x
+
2
2
x
x +y +x
f
= 0.
[5 b]
y
y
7. Odrediti ekstrem funkcije f (x, y) =
Univerzitet u Tuzli
1 1
1
1
1
+ uz uslov 2 + 2 = 2 .[5 b]
x y
x
y
a
Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

1. Izracunati lim (1 3n) (ln(4n + 1) + ln(n + 6) 2 ln(2n + 1)).
n
[5 b]

(a)
+ n
X
n
n=1
(b)
+
X
n=1
n!
koristeci DAlambertov kriterij,

n+1
n
3. Funkciju f (x) =
n2
koristeci Cauchyev korijenski kriterij. [2.5 b]
1
2 3x + x2
+
X
[2.5 b]
[5 b]
[5 b]
n=1

pravcu vektora koji vodi prema koordinatnom pocetku.
[5 b]
p
x2 + y 2 x
f
vrijedi x
+
x
x2 + y 2 + x
f
y
= 0.
[5 b]
y
7. Odrediti ekstrem funkcije f (x, y) =
1 1
1
1
1
+ uz uslov 2 + 2 = 2 .[5 b]
x y
x
y
a
Matematika II
Prvi test - Grupa E - 28.04.2012

1. Izracunati lim (2n + 1) ln(3n2 + n + 2) ln(3n + 1) ln(n + 6) .
n
2. Koristeci Dalamberov kriterij ispitati konvergenciju reda
+
X
n=1
n!
.
2n
n2
+
X

n n
n=1
nvergenciju reda na krajevima intervala konvergencije.
+
X
n(n + 1)xn .
n=1
5. Odrediti prvi totalni diferencijal funkcije w(u, v) = ue v pri cemu je

u(x, y) = x2 + y 2 i
v(x, y) = xy.
6. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) =
2
y
2f
2 f
vrijedi
=
a
.
y 2 a2 x2
x2
y 2
7. Odrediti ekstrem funkcije f (x, y) = xy uz uslov x2 + y 2 = 2a2 .
Matematika II
Prvi test - Grupa D - 28.04.2012
1 + 23 + 33 + ... + n3
.
n+
n4
n2
+
P n+1
n
2. Ispitati konvergenciju reda
;
3n
n=1
1. Izraeunati limes lim
3. Razviti funkciju u Maklorenov red f (x) = ln

4. Sumirati red
+
P
n=1
n2 xn .
1+x
.
1x
z
df
, ako je f (x, y, z) = p
, gdje je x = R cos t, y =
dt
x2 + y 2
R sin t, z = H.
5. Odrediti
6. Izraeunati izvod funkcije f (x, y) = x3 3x2 y +3xy 2 +1 u taeki A(3, 5)
u pravcu vektora AB, gdje je taeka B(5, 6).

7. Odrediti ekstreme date funkcije f (x, y) = x2 + 2y 2 + 1 uz dati uslov
2x y + 3 = 0.
Matematika II
Drugi test - Grupa E - 02.06.2012
Z 2 Z
1. Promijeniti poredak integracije u integralu
dx
0
ZZ
2x
f (x, y)dy.
sin(x + y)dxdy pri cemu je oblast D = {x
R : 0 6 x 6 , 0 6 y 6 }.
ZZ
p
3. Izracunati
cos x2 + y 2dxdy pri cemu je oblast D dio kruznog
D
vijenca omeden kruznicama x2 + y 2 = 2 i x2 + y 2 = 4 2 u prvom

kvadrantu.

x2 + y 2 = 2x.
ZZZ
dxdydz
5. Izracunati
pri cemu je oblast V omedena rav2
(V ) (1 + x + y + z)
nima x = 0, y = 0, z = 0 i x + y + z = 1.
z = 3 x2 y 2 .
Z
L

Matematika II
Drugi test - Grupa E - 02.06.2012
Z 2 Z
1. Promijeniti poredak integracije u integralu
dx
0
ZZ
2x
f (x, y)dy.
sin(x + y)dxdy pri cemu je oblast D = {x
R : 0 6 x 6 , 0 6 y 6 }.
ZZ
p
3. Izracunati
cos x2 + y 2dxdy pri cemu je oblast D dio kruznog
D
vijenca omeden kruznicama x2 + y 2 = 2 i x2 + y 2 = 4 2 u prvom

kvadrantu.

x2 + y 2 = 2x.
ZZZ
dxdydz
5. Izracunati
pri cemu je oblast V omedena rav2
(V ) (1 + x + y + z)
nima x = 0, y = 0, z = 0 i x + y + z = 1.
z = 3 x2 y 2 .
Z
L


Matematika2 ETF AuditorneVjezbe

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematika2 ETF AuditorneVjezbe

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Matematika 2

Elvis Barakovic, Edis Mekic

Primjer 1.1. Izracunati sljedece limese:

Rjesenje. (a) Dati limes je oblika

brojnik i nazivnik sa najvecim stepenom od n.

ako iskoristimo poznati limes

2n2 (3n2 + 1) (1 3n2 )(2n + 3)

Primjer 1.2. Izracunati sljedece limese:

(c) lim n n2 10n

Primjer 1.3. Izracunati sljedece limese:

Rjesenje. (a) Iskoristimo li osobine faktorijela dati limes mozemo zapisati u

nakon skracivanja dobijamo

Primjer 1.4. Izracunati sljedece limese:

Rjesenje. (a) Iskoristimo li poznatu formulu

(b) Iskoristimo li poznatu formulu

(d) Faktorizacijom brojnika i raspisivanjem clanova niza dobijamo

Nakon skracivanja imamo

Dati limes sada se moze izracunati kao

Primjer 1.5. Izracunati sljedece limese

Rjesenje. Za izracunavanje datih limesa koristimo poznati rezultat

(e) Koristeci osobine logaritamske funkcije dati limes mozemo zapisati

Teorem 1.1. Svaki monoton i ogranicen niz je konvergentan.

kako je an+1 > 0, a R i n(a 1) 1 > 0, a > 1, to je

pa je dati niz monotono opadajuci.

(b) Ispitajmo monotonost datog niza. Posmatrajmo kolicnik dva uzastopna

Primjer 1.7. Ispitati konvergenciju nizova ciji je opsti clan:

+ 3 n13 +2 + ... + 3 n13 +n

Dakle, dati niz je konvergentan i

(b) Kako vazi

pa na osnovu teoreme 1.2 dati niz je konvergentan i vrijedi

(c) Kako vazi

sto nakon skracivanja daje

Parcijalnim korjenovanjem dobijamo

to prema teoremu 1.2 zakljucujemo da je dati niz konvergentan i da je

2. Niz (yn ) je monotono rastuci, tj. yn+1 > yn za skoro svako n.

3. Postoji konacna ili beskonacna granicna vrijednost lim

Tada postoji i lim

Primjer 1.8. Izracunati sljedece limese:

Rjesenje. (a) Oznacimo sa xn = n i sa yn = 3n . Jasno je da vrijedi lim 3n =

dakle ispunjeni su uslovi Stolzove teoreme pa vrijedi

(b) Primjenom matematicke indukcije imamo:

Oznacimo sa xn = n(n + 1)(2n + 1) yn = n3 , ocigledno je lim yn = + i

Primjer 1.9. Ispitati konvergenciju reda

Rjesenje. Opsti clan datog reda mozemo zapisati sa

Odavde sada imamo da je

pa dati red konvergira i vrijedi

Primjer 1.10. Ispitati konvergenciju reda

Rjesenje. U ovom slucaju n ta parcijalna suma je

Odavde sada imamo da je

pa dati red konvergira i vrijedi

Primjer 1.11. Ispitati konvergenciju reda

pa na osnovu DAlambertovog kriterija polazni red je konvergentan.

Primjer 1.12. Ispitati konvergenciju reda

pa na osnovu DAlambertovog kriterija polazni red je divergentan.

pa na osnovu Cauchyjevog korijenog kriterija zakljucujemo da je dati red

Primjer 1.14. Ispitati konvergenciju reda

pa na osnovu DAlambertovog kriterija ne mozemo utvrditi da li dati red

Primjer 1.15. Ispitati konvergenciju reda

Rjesenje. Niz (xn )nN =

, je monotono opadajuci jer vrijedi

Kako jos vrijedi

Rjesenje. Niz (xn )nN =

, je monotono opadajuci jer vrijedi

za x (0, +). To na osnovu Leibnitzov kriterija dati red je konvergentan

Primjer 1.2. Izracunati sljedece limese: